www.meridijani.com

br

oj 1

40

prosinac 20

09.

Godina X

VI.

cij

en

a 3

0 k

n

8 k

m

4 e

ur

bakar Mar Musa klagenfurt rosa Luxemburg bath He Lešće

ba

ka

r b

atH

k

LaG

en

FU

rt

Ma

r M

US

a e

Ur

oa

ZijS

ki r

iS r

oS

a LU

xe

Mb

Ur

G H

iDr

oe

Lek

tra

na

LeŠ

Će

Časo

pis

za z

em

ljopis

, povi

jest

, eko

logi

ju i

puto

vanja

broj 140 prosinac 2009.

9771333728008

01209

ISSN 1333-7289

Darklagenfurt am Wörthersee

Plan grada

RISeuroazijski

središte KOrUšKe

Klagenfurtružičnjak na jezeru Wörthersee

dolini uokvirenoj Gurktalskim Alpama na sjeveru i Karavankama na jugu smješten je Klagenfurt, glavni grad južnoaustrijske po­krajine Koruške. Dolinom dominira jezero Wörthersee (Vrbsko jezero), a grad je nastao na močvarnom terenu gdje se rijeka Glan najbliže približava jezeru.

Na najplićem prijelazu preko rijeke, na križištu trgovačkih puteva, početkom 12. stoljeća prvo naselje podignuo je koruški vojvoda Herman. Njegov sin, vojvoda Bern­hard, grad je premjestio nešto južnije na da­našnju lokaciju jer je na starome mjestu če­sto bio plavljen. Vojvoda Bernhard smatra se zbog toga osnivačem grada.

U sljedećim stoljećima Klagenfurt je pre­trpio nekoliko požara, potresa, epidemija kuge i turskih napada. Kada je početkom 16.

stoljeća požar uništio najveći dio grada, car Maksimilijan I. zaključio je da ga ne može obnoviti pa je ono što je ostalo od grada pre­dao u vlasništvo staleškim predstavništvi­ma pokrajina. Prvobitni otpor građana pre­ma novim vladarima je slabio kako je grad, korak po korak, sve više jačao u političkom, gospodarskom i kulturnom pogledu.

Renesansna bazaNa opožarenim ostacima staroga grada nik­nuo je novi grad. Sve je napravljeno prema nacrtima talijanskog renesansnog arhitek­ta Domenica dell’ Allia iz Lugana. Do je­zera je iskopan kanal, sagrađena je pravilna mreža ulica sa središnjim trgom Neuer Plat­zom, a gradske zidine su nakon pedesetogo­dišnje gradnje učinile Klagenfurt najsigurni­

Od otkrivanja skrovitih kutaka ovoga austrijskog grada na obalama tirkiznog alpskog jezera dijeli nas manje od tri sata vožnje kroz Sloveniju i Austriju. Grad koji je »izmislio« pješačke zone i prijateljstvo među gradovima potvrđuje svoju reputaciju ugodne destinacije i idealan je za upoznavanje opuštenog koruškog pristupa životnim radostima

Klagenfurtsko jezero Wörthersee je jedno od najtoplijih alpskih ledenjačkih jezera, a na njemu se nalazi i najveća europska jezerska plaža

Tekst Kristijan Brkić Fotografije Kristijan Brkić, TZ Klagenfurt

Meridijani | prosinac 200926

jom utvrdom sjeverno od Alpa. Tek je Napo­leon početkom 19. stoljeća ušao u grad i za­povjedio razgradnju zidina. U drugoj polovi­ci 19. stoljeća željeznička veza s Bečom i Tr­stom ubrzala je gospodarski razvoj Klagen­furta i pretvorila ga u središte regije. Tada je većinsko stanovništvo bilo slovensko, a u gradu su djelovali brojni slovenski preporo­ditelji, uključujući i Franca Prešerna. Do po­četka Prvoga svjetskog rata utjecaj Slovena­ca je oslabio, a na poslijeratnom referendu­mu donesena je odluka da Klagenfurt osta­

je austrijski. Slična situacija ponovila se i na­kon Drugoga svjetskog rata kada su Britanci u Klagenfurt stigli nekoliko sati prije jugo­slavenske vojske i tako opet odredili buduć­nost grada u Austriji. Trebalo je proći još de­set godina pod britanskom okupacijom dok Austrija nije postala samostalna.

Još 1930. godine Klagenfurt je s njemač­kim Wiesbadenom prvi započeo praksu skla­panja prijateljstva među gradovima, a 1961. godine prvi je u svijetu proglasio gradsku pješačku zonu. Zbog velikog truda u očuva­

Fontana Lindwurm na trgu Alter Platz s prikazom zmaja je najpoznatiji i najfotografiraniji simbol Klagenfurta

Legenda o postanku gradaU močvaru se nitko nije usuđivao kročiti. Iz magle bi dopirali samo jecaji pastira koji bi za odlutalim kravama otišli u močvaru i nikada se ne bi vratili. Tek kada je vojvoda Karast obećao prepustiti cijelu močvaru onome tko pobijedi neman, skupina odvažnih kmetova je na rubu močvare uz pličinu rijeke Glan podigla drvenu utvrdu, a ispred nje su svezali bika. Kad je iz močvarnog blata iskočila leteća neman i progutala bika, kmetovi su je iz utvrde kopljima i buzdovanima uspjeli zatući. Strašni zmaj bio je mrtav, a kmetovi su ondje osnovali grad. U spomen na duhove zmajevih žrtava, čija su naricanja još ponekad dolazila iz močvare, nazvali su svoj grad Furt der Klage (»pličina jadikovanja«) - Klagenfurt. Otuda dolazi i slovenski naziv grada: cvilja (narikača) - Cviljovec - Celovec.

27Meridijani | prosinac 2009

nju povijesne jezgre i pedesetak revitalizira­nih unutrašnjih dvorišta Klagenfurt je čak tri puta bio dobitnik prestižne diplome Eu­ropa Nostra. Danas u Klagenfurtu živi oko 90.000 stanovnika, grad je gospodarsko sre­dište regije i u njemu radi gotovo polovica stanovništva Koruške. Brojne multinacio­nalne kompanije imaju ovdje svoje podruž­nice, a tu je i središte regionalno jake Hypo­Alpe­Adria banke, čije sjedište privlači lju­bitelje dobre arhitekture. Prošle godine Kla­genfurt je ugostio austrijske, njemačke, polj­ske i naše navijače tijekom Europskoga no­gometnog prvenstva, što je također utjecalo na uređenje i gradnju dodatnih infrastruk­turnih sadržaja.

Na spoju triju regijaPoložaj Klagenfurta na perifernom dijelu germanskog, slavenskog i mediteranskog kulturnog kruga u nemirnim je godinama donosio nespokoj, no tijekom mirnih epo­ha kontaktni položaj omogućavao je stvara­nje gospodarskih i kulturnih veza zbog ko­jih je Klagenfurt danas postao toliko privla­čan i pristupačan. Kad se u rano jutro za­putite na gradsku tržnicu na udaljenosti od nekoliko desetaka metara, imat ćete priliku kod slovenskog trgovca okusiti slatki pla­ninski med, kod talijanskog svježu mozza­rellu, a kod lokalnih prodavača kobasice iz doline Möll, kruh iz Pischerdorfa te rakiju iz doline Jaun.

Bolji dojam o veličini grada stječe se po­gledom sa zvonika crkve Sv. Egide do koje­ga se stiže preko 225 zavojitih stuba. Tamo ćete čuti i zanimljivu legendu o čuvaru tog baroknog tornja. Naime, prije upotrebe zvo­na za označavanje punog sata čuvar je, pušu­ći u rog, obavještavao građane o dobu dana. Puhnuo bi u rog prema sjeveru, istoku i za­padu, ali ne i prema jugu jer je ondje bilo groblje, a zvuk roga bi mogao probuditi mrt­ve. I uistinu, kada je čuvar jednom prilikom nesmotreno zapuhao u rog prema jugu, pro­buđene duše mrtvih uzvisile su se do tornja i odvele nesretnog čuvara sa sobom. Od tada do danas nikad više puni sat nije bio objav­ljen južnoj strani grada.

Grbovi i dvorištaKako biste malo intimnije upoznali skrive­ne vizure gradskog središta, svakako proše­

ćite najstarijom pješačkom zonom te slobod­no zađite u brojna obnovljena i brižno odr­žavana unutrašnja kućna dvorišta ukrašena raznolikim cvijećem. Nezaobilazan je i po­sjet Landhausu ­ pokrajinskom parlamentu kojim dominira središnja svečana dvorana sa 665 grbova koruških staleških predstavnika, oblasnih upravitelja, vicedoma i pokrajinskih

Većina gradskih zbivanja događa se u pomalo skrivenim renesansnim unutarnjim dvorištima koja nude iznimno ugodnu domaću atmosferu

Od nemani do zaštitnikaKako su stoljeća prolazila, sjećanje na zmajevo zlodjelo polako je blijedjelo, a zmaj je dospio na gradski grb te je od opasne nemani postao zaštitnik - Lindwurm. Krajem 16. stoljeća na glavnome gradskom trgu zmaju u čast podignut je devet tona težak spomenik. Za svaki slučaj, da ne bi opet postao zločest, njemu nasuprot postavljen je kip Herakla s prijeteći uzdignutim buzdovanom. Rep kipa nastradao je pod najezdom pijanih Napoleonovih vojnika, preživio je 50 zračnih napada saveznika u Drugome svjetskom ratu da bi opet nastradao pod težinom pripitih britanskih vojnika. Tijekom Eura ‘08. nitko od navijača nije zmaju uništio rep!

Meridijani | prosinac 200928

namjesnika. U dvorani je i stolni kamen na kojem su se namjesnici zaklinjali da će po­šteno vladati. Zanimljivo je da je cermonija zahtijevala da se zakunu, ne pred carem ili biskupom, nego pred predstavnikom seljaka i obrtnika kojima će vladati.

Prepustite se nostalgijiPoželite li upoznati Klagenfurt iz perspek­tive turista iz polovine prošlog stoljeća, pri­javite se na »Nostalgija turu«. Klub ljubite­lja starina u suradnji s turističkom zajedni­com grada organizira poludnevni obilazak koji uključuje pratnju licenciranog vodiča,

Prema legendi, grad je osnovan na mjestu gdje je ubijen zmaj koji je živio u obližnjoj močvari, no prema povijesnim izvorima, osnovao ga je koruški vojvoda Herman. Njegov sin Bernhard grad je premjestio jer je na starome mjestu često bio poplavljen

Najuzbudljiviji način upoznavanja grada je tura koja obuhvaća vožnju starim autobusom, putovanje starim vlakom i plovidbu starim brodom

K.

BR

KIĆ

29Meridijani | prosinac 2009

Minimundus ­ put oko svijeta u jednome danuPiazza dei Miracoli u Pisi, vidikovac u Torontu, katedrale u Brasiliji i Hamburgu te Eiffelov toranj samo su mali dio »ponude« klagenfurtskog parka minijatura koje su stale u ovaj kadar. Minimundus je počeo privlačiti mlade i one mlade u srcu prije pola stoljeća s dvadesetak europskih umanjenih svjetskih građevina. Danas je Minimundus, s građevinama iz 42 države, jedan od najboljih svjetskih parkova minijatura. Donedavno je park krasila i zagrebačka crkva Sv. Marka, no nju je Klagenfurt donirao jednom njemačkom parku minijatura. U planu je izrada nove hrvatske minijature, no još je tajna što će to biti.

K.

BR

KIĆ

vožnju gradom kabriolet old­timer busom, posjet prometnom muzeju, vožnju 150 go­dina starim tramvajem te krug po jezeru na starom turističkom brodu. Old­timer će vas ponovno vratiti na Neuer Platz, a cjelokupni doživljaj smanjit će vam budžet za samo 12 eura. Ako ste nostalgični za zvukom električ­nih klavijatura, uputite se u neobičan muzej Eboard Museum u blizini željezničkog ko­lodvora, gdje kroz više od tisuću eksponata raznih klavijatura možete pratiti evoluciju elektronske glazbe, a na večer uživati u mu­zeju i dobrom koncertu.

Austrijska rivijeraZapadni rub Klagenfurta, na putu prema je­zeru Wörthersee, namijenjen je opuštanju i zabavi. Tu je smješten Minimundus, svjetski poznati park minijaturnih građevina. U jed­

Dvorac HochosterwitzU bližoj okolici Klagenfurta možete obići čak 24 utvrde i dvoraca koji su dostupni biciklističkim stazama, no ako se uputite dvadesetak kilometara sjeveroistočnije, doći ćete u podnožje jednog od najupečatljivijih austrijskih, ako ne i europskih dvoraca - Hochosterwitza. Smješten na vrhu 150 metara visokoga grebena taj dvorac podignut početkom 13. stoljeća današnji je oblik dobio krajem 16. stoljeća. Od tada je u vlasništvu obitelji Khevenhüler. Zbog obrambenog sustava s čak 14 vrata dvorac nikada nije bio osvojen. Ako vam obiteljsko ime vlasnika dvorca zvuči poznato, to je zbog Krležine pjesme »Khevenhiller« koja počinje poznatim stihovima: »Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo. pak ni vezda ne bu da nam nekak ne bu...«Krleža je pjesmu nazvao po vlasniku ovog dvorca koji je, potjeravši Turke do Kupe, omogućio gradnju našeg Karlovca. U pjesmi kmet koji mora graditi karlovačku utvrdu lamentira o nepromjenjivosti kmetske sudbine koju uvijek kroji neki daleki Khevenhiller, njemu nepoznat vladar čudna imena.

Klagenfurt je - uz svu svoju suvremenu životnost - i grad obilježen poviješću. Šećući starim gradom, otkrit ćete raskošne renesansne zgrade, stilski zanimljiva pročelja i sjenovita dvorišta s arkadama. Mnoga zdanja projektirali su najbolji talijanski majstori

Da biste upoznali sve važnije klagenfurtske muzeje i galerije, trebali biste izdvojiti barem tjedan dana. Ako to ne stignete, posjetite barem Muzej moderne umjetnosti, Pokrajinski muzej i Muzej sintesajzera

Svečana dvorana koruškog pokrajinskog parlamenta

ispunjena je grbovima koruških staleških predstavnika,

oblasnih upravitelja, vicedoma i pokrajinskih namjesnika. Na

zidovima je čak 665 grbova

K.

BR

KIĆ

Meridijani | prosinac 200932

K.

BR

KIĆ

nom danu tu možete proputovati cijeli svi­jet obilazeći 148 vjernih replika najpoznati­jih građevina sa svih kontinenata. Replike su izrađene u mjerilu 1:25 vrlo precizno do naj­sitnijeg detalja, a u izradi se koristio isti ma­terijal kojim su građevine izvorno građene. Do Minimundusa i jezera preporučamo po­lusatnu vožnju brodićem po kanalu koji ih spaja s gradskim središtem.

Jezero Wörthersee glavna je austrijska ri­vijera. Stotine tisuća posjetitelja tijekom ljet­nih mjeseci pronalazi osvježenje u tirkiznoj jezerskoj vodi prosječne temperature 23 °C, a o čistoći dovoljno govori činjenica da je je­zerska voda pitka. Sami odaberite želite li se sunčati na najvećem kontinentskom molu na koji stane 16.000 kupača ili više volite intim­niju atmosferu obližnjeg ljetovališta Maria Wörth. Samo desetak kilometara od ljeto­vališta nalazi se vidikovac Pyramidenkogel visok 54 metra, s kojeg pogled seže na cijelo jezero, grad Klagenfurt, a za vedrih dana i na dobar dio Koruške. U planu je podizanje no­vog vidikovca, i to dvostruko višeg, koji će u potpunosti biti izrađen od drveta te će posta­ti najviši drveni vidikovac na svijetu.

Jezero Wörthersee je i središte sportskog života grada. U blizini je nogometni stadion podignut za Euro 2008., a s obala jezera po­činje najduže europsko triatlonsko natjeca­

www.info.klagenfurt.atwww.landesmuseum-ktn.atwww.minimundus.atwww.nostalgiebahn.atwww.eboardmuseum.com

Puno ime: Klagenfurt am Wörthersee (slo. Celovec)Položaj: N 46° 37’ E 14° 18’Nadmorska visina: 446 mPovršina: 120,11 km2

Broj stanovnika: 92.404 (2006.)Nacionalna struktura: Austrijanci 89,9%, BiH 2,3%, Hrvati 1,4%, Nijemci 1,4%, Slovenci 0,5%, ostali 4,5%Prosječna siječanjska temperatura:

-0,2 °C (min. -11,9 °C)Prosječna srpanjska temperatura:

19,9 °C (max. 29,9 °C)Prosječna temperatura jezera

u ljetnim mjesecima: 23 °C

Klagenfurt

Zapadno od grada nalazi se jezero Wörthersee na koje su stanovnici iznimno ponosni. Čak je 2007. godine u naziv grada dodano i ime jezera pa se on sada službeno zove Klagenfurt am Wörthersee

BEČLinz

GrazInnsbruck

Salzburg

Klagenfurt

K.

BR

KIĆ

Meridijani | prosinac 200934

Tijekom festivala Altstadtzauber glavni gradski trg od ranih jutarnjih sati ispunjavaju zvukovi vergla uličnih zabavljača i vrtuljka za djecu, a okolne ulice pretvaraju se u najveći europski buvljak

Rit pratue tatem ing eugue modolenim zzrillandit utatioEm zzrit alit dit ad tat atie molore dolorting exero consectet eu feuisis alisse velit autem inisi.

nje Carinthia Ironman Austria, gdje se po­četkom srpnja svake godine više od 2000 sportaša natječe tko će prije preplivati 3,8 km, ispedalirati 180 i još pretrčati 42,2 km, što najbrži ostvare za manje od devet sati. Veliku pozornost svake godine privlači i na­tjecanje najboljih svjetskih timova u odboj­ci na pijesku.

Čarolija staroga gradaIako Klagenfurt nudi brojne atrakcije tije­kom cijele godine poput božićnog ili uskr­snog sajma, najbolje je ipak posjet tempira­ti za kraj kolovoza. Naime, tada je vrijeme idealno za pronalazak osvježenja u jezeru,

a u gradu se održava festival Altstadtzau­ber ­ Čarolija staroga grada. Svake godine taj festival s ponudom tradicionalnih kuli­narskih specijaliteta, uličnim zabavljačima i koncertima privuče oko 100.000 posjetitelja. Za dva dana festivala gradske se ulice pretva­raju u najveći europski buvljak gdje na stoti­nama štandova ponuda antikviteta i rablje­nih predmeta rijetko kojeg posjetitelja ispra­ti praznih ruku. Gradske trgove tada preu­zimaju ulični zabavljači, a glavni trg posta­je zabavni park sa šarenim vrtuljcima. Kako vam ulična vreva i glazba s nekoliko pozor­nica dugo u noć neće omogućiti miran san, najbolje je da im se pridružite.

Zahvaljujući dobro osmišljenoj i vrlo kvalitetnoj turističkoj ponudi, Klagenfurt je već tri puta odlikovan diplomom Europa Nostra i dva puta proglašen gradom s najboljim događanjima u Austriji. Gotovo da nema dana da se u gradu ne održava neki festival

K.

BR

KIĆ

35Meridijani | prosinac 2009