Klasa: UP/I 430-01/2009-02/01 Urbroj: 580-03-2009-54-02 Zagreb, 25. svibnja 2009. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja temeljem članka 13. stavka 1. Zakona o državnim potporama („Narodne novine“, broj 140/05), u upravnom postupku odobrenja državnih potpora sadržanih u prijedlogu Nacionalnog provedbenog plana za zapošljavanje 2009. -2010., pokrenutom na zahtjev Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske, temeljem odluke donesene na 15. sjednici Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, održanoj 25. svibnja 2009., donosi sljedeće RJEŠENJE I. Odobravaju se državne potpore za zapošljavanje sadržane u prijedlogu Nacionalnog provedbenog plana za zapošljavanje 2009. - 2010., navedene u sljedećim provedbenim aktivnostima: - 2.2.1. (sufinanciranje zapošljavanja nezaposlenih osoba starije dobi), - 2.2.2. (sufinanciranje zapošljavanja kod drugog poslodavca zaposlenih osoba starije dobi koje se nalaze u otkaznom roku zbog poslovno uvjetovanog otkaza ili tehnološkog viška), - 3.1.5. (sufinanciranje prvog zaposlenja za nezaposlene mlade osobe bez radnog staža), - 4.1.3. (sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba), - 4.1.5. (poticanje samozapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba kroz isplatu novčanog poticaja za registraciju obrta ili trgovačkog društva), - 4.3.4. (sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te onih koji se nalaze u otkaznom roku), - 4.3.9. (sufinanciranje zapošljavanja osoba romske nacionalne manjine) i - 4.3.18. (sufinanciranje zapošljavanja i održavanje zaposlenosti osoba s invaliditetom putem poticaja), te državne potpore za usavršavanje navedene u provedbenim aktivnostima: - 2.3.3. (sufinanciranje obrazovanja zaposlenih osoba iznad 50 godina kojima prijeti gubitak radnog mjesta u uvjetima kada poslodavac prelazi na nove proizvodne programe ili nove tehnologije), - 3.2.1. (poticanje, putem bespovratnih sredstava. obrtnika i trgovačkih društava - izvođača praktične nastave za učenike srednjih strukovnih škola koji se školuju za obrtnička zanimanja),

2

- 4.2.3. (sufinanciranje obrazovanja dugotrajno nezaposlenih osoba koje prihvate posao u zanimanjima i poslovima za koje u evidenciji nezaposlenih nema kvalificiranih osoba) i - 4.2.4. (sufinanciranje obrazovanja zaposlenih kojima prijeti gubitak radnog mjesta u uvjetima kada poslodavac prelazi na nove proizvodne programe ili nove tehnologije, a koji su izloženi riziku da postanu dugotrajno nezaposleni), jer su iste sukladne s odredbama Zakona o državnim potporama. II. Ovo rješenje bit će objavljeno u „Narodnim novinama“. O b r a z l o ž e n j e

1. Zahtjev za donošenje odobrenja

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Agencija) zaprimila je 20. travnja 2009., od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu, Ulica Grada Vukovara 78 (dalje: Ministarstvo), prijedlog Nacionalnog provedbenog plana za zapošljavanje 2009. – 2010., s osnovnim elementima programa državne potpore (dalje: Prijedlog Nacionalnog provedbenog plana), te Obrazac prijave državne potpore za Prijedlog Nacionalnog provedbenog plana (dalje: Obrazac prijave). Obrazac prijave podnesen je sukladno članku 80. Uredbe o državnim potporama („Narodne novine“ broj 121/03; dalje Uredba), te članku 2. stavku 2. Pravilnika o obliku i sadržaju, te načinu prikupljanja podataka i vođenja evidencija državnih potpora („Narodne novine“, broj 11/05). Uredba se primjenjuje sukladno članku 10. Uredbe o državnim potporama („Narodne novine“ broj 50/06). Iz Prijedloga Nacionalnog provedbenog plana razvidno je da isti sadrži elemente državne potpore i kao takav predstavlja program državne potpore iz članka 3. stavka 2. Zakona o državnim potporama („Narodne novine“, broj 140/05; dalje: ZDP), temeljem kojeg se bez potrebe za dodatnim provedbenim mjerama dodjeljuju pojedinačne državne potpore. Prijedlog Nacionalnog provedbenog plana Ministarstvo je dostavilo Agenciji na odobrenje sukladno članku 11. stavku 1. ZDP-a, jer će isti biti usvojen od strane Vlade Republike Hrvatske.

2. Propisi primijenjeni tijekom postupka pred Agencijom

S obzirom da Prijedlog Nacionalnog provedbenog plana sadrži elemente državnih potpora za zapošljavanje i usavršavanje u obliku subvencija, Agencija je, osim odredbi ZDP-a, u postupku primijenila i Odluku o objavljivanju pravila o skupnim izuzećima u području državnih potpora („Narodne novine“, broj 37/09; dalje: Odluka o skupnim izuzećima) koja, između ostalog, sadrži i pravila o državnim potporama za zapošljavanje i usavršavanje.

3

3. Opis Nacionalnog provedbenog plana

3.1. Davatelji sredstava predviđenih Nacionalnog provedbenog plana:

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatski zavod za zapošljavanje (dalje: HZZ), te Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. 3.2. Naziv programa:Nacionalni provedbeni plan za zapošljavanje 2009. - 2010.

3.3. Kategorija:Horizontalne potpore za zapošljavanje i usavršavanje namijenjene svim poduzetnicima.

3.4. Mjere predviđene Nacionalnim provedbenim planom:

3.4.1. Cilj 1.

Povećanje razine zapošljivosti i stope participacije žena primarne dobne skupine

Provedbena mjera 1.

Razmatranje postojećeg zakonodavstva i politike na tržištu rada kako bi se jamčila dobra prilagođenost za povećanje participacije žena niže razine obrazovanja na tržištu rada, s posebnim naglaskom na podizanju njihove motivacije za sudjelovanje u kontinuiranom obrazovanju i usavršavanju. U sklopu ove provedbene mjere razrađeno je devet aktivnosti koje, prema tvrdnjama Ministarstva, ne predstavljaju državnu potporu, jer krajnji korisnici sredstava nisu poduzetnici u smislu ZDP-a, već fizičke osobe.

Radi se o sljedećim aktivnostima: 1.1.1. izrada analize mjera Nacionalne populacijske politike iz područja „Sustav obiteljskim potpora“, 1.1.2. izrada analize primjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, 1.1.3. provođenje analize usklađenosti postojećih politika koje bi mogle imati utjecaj na motivaciju žena niže razine obrazovanja za sudjelovanjem u kontinuiranom obrazovanju i usavršavanju, 1.1.4. izrada analize stope zaposlenosti i dinamike zapošljavanja žena prema dobi, obrazovanju i obiteljskim okolnostima, 1.1.5. provođenje ankete nezaposlenih žena nižeg i srednjeg obrazovanja u pogledu obiteljskih i kućanskih okolnosti te motivacije i uvjeta za uključivanje u programe obrazovanja, 1.1.6. provođenje programa za podizanje motivacije za uključivanje u obrazovanje žena niže i/ili neodgovarajuće razine obrazovanja, 1.1.7. izrada analize provedbe projekta „Za hrvatsku pismenost – put do poželjne budućnosti“, s posebnim naglaskom na uključenost žena te sukladno rezultatima analize predlaganje dopuna i izmjena postojećeg programa i nastavak provedbe, 1.1.8. razvijanje i provođenje kampanje o važnosti cjeloživotnog učenja, 1.1.9. provođenje projekta „Žene na tržištu rada“.

4

Provedbena mjera 2.

Osiguravanje više obrazovnih programa osposobljavanja i usavršavanja prilagođenih potrebama i okolnostima žena primarne dobne skupine (posebno onih s nedovoljnim ili neodgovarajućim vještinama) koje se vraćaju na tržište rada (nakon rodiljnog dopusta, intenzivne skrbi o djeci i obitelji ili nakon privremene nesposobnosti za rad). Ova je mjera razrađena kroz sljedeće tri aktivnosti koje, prema tvrdnjama Ministarstva, ne predstavljaju državnu potporu s obzirom na činjenicu da su korisnici sredstava fizičke osobe odnosno ustanove koje se bave obrazovanjem odraslih osoba.

1.2.1. povećanje sudjelovanja nezaposlenih žena primarne dobi nižeg i/ili neadekvatnog obrazovanja u programima obrazovanja na tržištu rada, 1.2.2. donošenje novih obrazovnih programa u skladu s utvrđenim potrebama ciljane skupine, a prema potražnji na tržištu rada, 1.2.3. osiguranje stručne i savjetodavne pomoći ustanovama koje se bave obrazovanjem odraslih pri izradi programa osposobljavanja i usavršavanja namijenjenih ženama primarne dobne skupine. Provedbena mjera 3.

Povećanje dostupnosti priuštive skrbi za djecu te motrenje sustava doplatka za djecu s ciljem analize je li moguće formirati politiku koja kombinira sustav doplatka za djecu sa sustavom dječje skrbi. Nadalje, cilj predstavlja i povećanje broja škola koje rade u jednoj smjeni čime bi se olakšalo sudjelovanje žena na tržištu rada. Ovu mjeru čine dvije aktivnosti koje ne predstavljaju državnu potporu s obzirom da su ciljane skupine nezaposlene žene primarne dobne skupine te nezaposlene žene koje se vraćaju na tržište rada.

1.3.1. saniranje, nadogradnja i izgradnja školskih obrazovnih i športskih objekata prema prioritetu Ministarstva zdravstva, obrazovanja i športa, kao i dječjih vrtića i ostalih objekata kojima se povećava skrb o djeci, 1.3.2. povećanje broja škola koje rade u jednoj smjeni u skladu s Akcijskim planom za provedbu mjera Državnog pedagoškog standarda za osnovne i srednje škole. Provedbena mjera 4.

Istraživanje, u suradnji sa socijalnim partnerima, načina povećanja dostupnosti fleksibilnog radnog vremena. Mjera je razrađena u četiri aktivnosti koje ne predstavljaju državnu potporu iz razloga što se radi o redovitim djelatnostima Ministarstva s ciljem provođenja istraživanja, organiziranja seminara i radionica kod poduzetnika, odnosno provođenja javnih kampanja kojima se poduzetnicima predstavlja mogućnost provođenja fleksibilnog radnog vremena, odnosno rada kod kuće i od kuće.

1.4.1. provođenje istraživanja među poslodavcima o mogućnosti uvođenja fleksibilnih oblika rada i fleksibilnog radnog vremena za osobe s invaliditetom, 1.4.2. organiziranje i provođenje stručnih seminara, prezentacija i sastanaka s poslodavcima i socijalnim partnerima na temu fleksibilnog radnog vremena, 1.4.3. informiranje poslovne zajednice kroz javne kampanje o uvođenju zakonske odredbe o smanjenim doprinosima za nepuno radno vrijeme, kako bi ih se motiviralo za korištenje fleksibilnog radnog vremena, 1.4.4. informiranje poslodavaca o mogućnostima rada kod kuće i od kuće.

5

3.4.2. Cilj 2.

Povećanje razine zaposlenosti i stope participacije starijih osoba.

Provedbena mjera 1.

Razvijanje politike za poticanje aktivnog starenja i osiguranje postojanja odgovarajućih poticaja radnicima da ostanu na tržištu rada, uz istovremeno obeshrabrivanje prijevremenog umirovljenja. U sklopu ove mjere predviđeno je ukupno pet aktivnosti koje prema Ministarstvu ne predstavljaju državnu potporu jer ciljane skupine predstavljaju nezaposlene osobe starije životne dobi, stariji radnici, umirovljenici koji koriste starosnu i obiteljsku mirovinu.

2.1.1. provođenje programa motiviranja starijih nezaposlenih osoba s ciljem jačanja aktivnog pristupa traženja posla ili uključivanja u obrazovne programe, 2.1.2. informiranje javnosti (poslovne zajednice i umirovljenika) o mogućnostima rada uz mirovinu putem sredstava javnog informiranja i besplatnog telefona, 2.1.3. provođenje ankete o zainteresiranosti starijih radnika da dulje ostanu na tržištu rada, 2.1.4. istraživanje motiviranosti umirovljenika za dodatnim radom te eventualno pokretanje aktivnosti za stvaranje zakonskih mogućnosti za dopunski rad umirovljenika, 2.1.5. istraživanja mogućnosti korištenja „sustava blizanaca“ za angažiranje umirovljenika kroz plaćeno mentorstvo na vrsti poslova koje su obavljali u svojem radnom vijeku. Provedbena mjera 2.

Razmatranje i adekvatno određivanje financijskih poticaja poslodavcima za zapošljavanje i zadržavanje starijih radnika. Mjera je razrađena kroz sljedeće dvije aktivnosti koje predstavljaju državne potpore za zapošljavanje.

2.2.1. subvencioniranje poslodavčevih mjesečnih troškova rada osobe iznad 50 godina starosti na temelju osnovica iz Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2009. ("Narodne novine", broj 02/09). Nositelj aktivnosti je HZZ. 2.2.2. sufinanciranje zapošljavanja kod drugog poslodavca zaposlenih osoba starije dobi koje imaju više od 50 godina, a koje se nalaze u otkaznom roku zbog poslovno uvjetovanog otkaza ili tehnološkog viška na temelju osnovica iz Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2009. Nositelj aktivnosti je HZZ. Provedbena mjera 3.

Promoviranje pristupa usavršavanja za starije osobe (radnika) kao dio strategije cjeloživotnog učenja, koje je razrađeno u šest aktivnosti.

2.3.1. razvijanje i provođenje kampanje o važnosti cjeloživotnog učenja s naglaskom na neformalno i informalno učenje na radnom mjestu i u radnom okruženju, 2.3.2. financiranje obrazovanja nezaposlenih osoba iznad 50 godina prema potrebama tržišta rada, 2.3.3. sufinanciranje obrazovanja zaposlenih osoba iznad 50 godina kojima prijeti gubitak radnog mjesta u uvjetima kada poslodavac prelazi na nove proizvodne programe ili nove tehnologije, 2.3.4. provođenje projekta „Cjeloživotno obrazovanje obrtnika“, gdje su bespovratna sredstva namijenjena srednjim strukovnim školama i ustanovama za obrazovanje odraslih (osim privatnih) koje za zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica izvode prekvalifikacije, pripreme za

6

polaganje pomoćničkog ispita, majstorskog ispita, ispita o stručnoj osposobljenosti, organiziranju stručnog usavršavanja majstora i nastavnika, organiziranju tečajeva za stjecanje znanja o poučavanju naučnika, 2.3.5. organiziranje tematskih sjednica na redovitim sastancima u županijskim komorama (strukovne grupacije, gospodarsko vijeće) i Središnjici (strukovna udruženja, zajednice) s ciljem senzibiliziranja poduzetnika u malim i srednjim poduzećima o cjeloživotnom pristupu radu kroz cjeloživotno učenje i bolje ulaganje u ljudski kapital, 2.3.6. prikupljanje podataka o uključenosti u obrazovanje starijih osoba. Aktivnosti 2.3.1, 2.3.2, 2.3.4, 2.3.5 i 2.3.6 ne predstavljaju državnu potporu za koje Ministarstvo tvrdi da nisu namijenjene za poduzetnike već za nezaposlene osobe te za održavanje tematskih sjednica s ciljem senzibiliziranja malih i srednjih poduzetnika o cjeloživotnom pristupu rada kroz cjeloživotno učenje i bolje ulaganje u ljudski kapital. Provedbena aktivnost 2.3.3. predstavlja državnu potporu jer je ista usmjerena, putem usavršavanja, na osiguranje zadržavanja radnog mjesta starijih osoba koje su dugotrajno nezaposlene kod istog poslodavca, koji prelazi na nove ili više tehnologije, a postojeća razina vještina i stručnih znanja postojećih radnika ne osigurava im nastavak zaposlenja. Ovom aktivnosti se sufinanciraju troškovi praktične i teorijske nastave što uključuje troškove instruktora, putne troškove instruktora i polaznika usavršavanja te ostale tekuće troškove (utrošak materijala, energenta i opreme). Nositelj ove aktivnosti je HZZ. 3.4.3. Cilj 3.

Povećanje razine zapošljivosti i stope participacije mladih ljudi

Provedbena mjera 1.

Omogućavanje osiguranja mladim tražiteljima prvog zaposlenja prilagođenu podršku uz mjere kojima bi im se moglo olakšati ulazak na tržište rada, poput usluga profesionalnog usmjeravanja (profesionalnog informiranja i savjetovanja), savjetovanja koje je posebno usmjereno na prve korake u traženju zaposlenja, dodatnog usavršavanja koje bi omogućilo lagan ulazak na tržište rada, rane i personalizirane podrške. Ista je razrađena kroz 16 provedbenih aktivnosti koje prema navodima Ministarstva u većini slučajeva ne predstavljaju državnu potporu jer su namijenjene nezaposlenim mladim osobama, učenicima završnih razreda osnovnih škola, mladim osobama zainteresiranim za otvaranje obrta, mladim osobama koje traže prvo zaposlenje, nastavnicima te učenicima s teškoćama.

3.1.1. informiranje mladih u završnim razredima srednjih škola i završnim godinama fakulteta o načinima prijave u evidenciju HZZ-a, 3.1.2. provođenje specifičnih programa profesionalnog informiranja i savjetovanja mladih nezaposlenih osoba za aktivnost traženja posla na tržištu rada i planiranju razvoja karijere (individualni planovi), 3.1.3. provođenje programa profesionalnog savjetovanja za uključivanje u nastavak obrazovanja mladih nezaposlenih osoba koje su napustile sustav srednjoškolskog obrazovanja, 3.1.4. financiranje uključivanja u obrazovanje mladih nezaposlenih osoba prema potrebama tržišta rada, 3.1.5. sufinanciranje prvog zaposlenja za nezaposlene mlade osobe bez radnog staža, 3.1.6. provođenje projekta „Mladi na tržištu rada“ (ugovor o pružanju usluga i ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava),

7

3.1.7. izrada informativne brošure o uvjetima obrazovanja i obrazovnim programima koji su verificirani od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, te distribucija učenicima završnih razreda osnovnih škola, 3.1.8. besplatno informiranje i savjetovanje mladih osoba i obrtničkih škola o uvjetima i načinu otvaranja te poslovanja obrta od strane Savjetodavne i drugih službi Hrvatske obrtničke komora putem telefona, osobnim kontaktom, poštom, e-mailom, dijeljenjem informativnih letaka i distribucijom Obrtničkih novina, 3.1.9. razvijanje uvjeta za širenje i implementacije projekta „Učenje na daljinu“, 3.1.10. uređenje putem provedbenih propisa izvođenja praktične nastave (nadzor, uvjete, programe, način) kako bi njezinim izvođenjem učenici zaista stekli kompetencije za svoje kvalifikacije, 3.1.11. nastavak opremanja škola i nastavak razvoja umreženosti škola na čitavom području Republike Hrvatske, 3.1.12. jačanje kompetencije nastavnika u informatičkoj pismenosti kroz stručno usavršavanje, 3.1.13. provođenje projekta „Uključivanje učenika s teškoćama u obrazovanje za zapošljavanje“ (ugovor o pružanju usluga i ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava), 3.1.14. poticanje aktivnog sudjelovanja predstavnika malih i srednjih poduzetnika u lokalnim partnerstvima za zapošljavanje u planiranju i programiranju mjera APTR-a koje su usmjerene na zapošljavanje mladih osoba bez radnog iskustva, 3.1.15. informiranje poslodavaca o zakonskoj odredbi neplaćanja doprinosa na bruto plaću kod prvog zapošljavanja mladih osoba, 3.1.16. redefiniranje odnosno revizija projekta opismenjavanja i osposobljavanja odraslih s ciljem povećanja udjela mladih bez stečene kvalifikacije u programima obrazovanja za zapošljavanje. Provedbenom aktivnosti 3.1.5., poslodavcu se subvencionira mjesečni trošak rada osoba, na temelju osnovice iz Naredbe o iznosu osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2009., u cilju zapošljavanja mladih osoba koje nisu bile zaposlene unazad šest mjeseci i koje duže čekaju na prvo zaposlenje, a ne spadaju u kategoriju osoba koje imaju zanimanja tražena na tržištu rada i brzo su zapošljivi. Nositelj ove aktivnosti je HZZ. Provedbena mjera 2.

Osiguravanje programa prakse (obrazovni programi s primjenom u praksi) koje mladima pruža više prilika za stjecanje radnog iskustva. Mjera sadrži šest provedbenih aktivnosti:

3.2.1. putem bespovratnih sredstava poticati obrtnike i trgovačka društva – izvođače praktične nastave, u čijim se radionicama i pogonima izvodi praktična nastava za učenike srednjih strukovnih škola koji se školuju za obrtnička zanimanja propisana Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica, 3.2.2. povećanje broja licenciranih obrta, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba za izvođenje programa naukovanja za obrtnička zanimanja uz osiguranje proračunskih sredstava za postupak licenciranja kao poticaj poduzetnicima za uključivanje u programe naukovanja, 3.2.3. nastavak provedbe i povećanje broja poduzetnika uključenih u osposobljavanje za stjecanje osnovnih znanja za poduku mladih ljudi – naučnika, 3.2.4. istraživanje planiranih potreba u malim i srednjim poduzetnicima kako bi se osigurali programi strukovne praktične obuke za stjecanje radnog iskustva,

8

3.2.5. osiguranje novčane pomoći nezaposlenim mladim osobama tijekom prvog zapošljavanja – stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, 3.2.6. promoviranje i educiranje velikih poslodavaca o prednostima organiziranja radne prakse za studente visokih učilišta. Provedbena aktivnost 3.2.1., predstavlja državnu potporu za usavršavanje. Nositelj ove aktivnosti je Ministarstvo. 3.4.4. Cilj 4.

Rješavanje problema dugotrajne nezaposlenosti

Provedbena mjera 1.

Analiziranje i vrednovanje postojećih programa za dugotrajno nezaposlene i osobe koje su izložene riziku da postanu dugotrajno nezaposlene, te se na temelju rezultata vrednovanja razvija učinkovita strategija politike na tom području. Mjera sadrži šest provedbenih aktivnosti.

4.1.1. izrada komparativne analize stope zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih i drugih većih ciljanih skupina u posljednjih nekoliko godina, 4.1.2. provođenje eksperimentalne evaluacije sudjelovanja dugotrajno nezaposlenih i drugih većih ciljanih skupina u programima obrazovanja, 4.1.3. sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba, 4.1.4. informiranje i savjetovanje dugotrajno nezaposlenih osoba za pokretanje poduzetničke aktivnosti i uključivanje u potpore za samozapošljavanje drugih davatelja potpora, 4.1.5. poticanje samozapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba kroz isplatu novčanog poticaja za registraciju obrta ili trgovačkog društva, 4.1.6. sufinanciranje i financiranje zapošljavanja u programima javnih radova. U ovom slučaju jedino provedbene aktivnosti 4.1.3. i 4.1.5. predstavljaju državnu potporu, jer se poslodavcu putem aktivnosti 4.1.3. subvencionira mjesečni trošak rada osobe koje nisu bile zaposlene unazad šest mjeseci na temelju osnovica iz Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2009., dok se provedbenom aktivnosti 4.1.5. isplaćuje jednokratno iznos 50 posto godišnjeg troška plaće osobe prema razini obrazovanja. Nositelj ovih aktivnosti je HZZ. Provedbena mjera 2.

Osiguravanje u nizu provedbenih aktivnosti odgovarajućeg usavršavanja dugotrajno nezaposlenih osoba i ostalih koji su izloženi riziku da postanu dugotrajno nezaposleni. U sklopu ove mjere predviđeno je osam provedbenih aktivnosti:

4.2.1. razvijanje i provođenje programa za podizanje motivacije za uključivanje dugotrajno nezaposlenih u programe obrazovanja, 4.2.2. financiranje uključivanja u programe obrazovanja dugotrajno nezaposlenih osoba prema potrebama tržištima rada, 4.2.3. sufinanciranje obrazovanja dugotrajno nezaposlenih osoba koje prihvate posao u zanimanjima i poslovima za koje u evidenciji nezaposlenih nema kvalificiranih osoba, 4.2.4. sufinanciranje obrazovanja zaposlenih kojima prijeti gubitak radnog mjesta u uvjetima kada poslodavac prelazi na nove proizvodne programe ili nove tehnologije, a koji su izloženi riziku da postanu dugotrajno nezaposleni, 4.2.5. osiguravanje preduvjeta za osnivanje i financiranje mobilnih timova u prostorima poslodavaca koji su u postupku restrukturiranja, privatizacije ili promjene djelatnosti i proizvodnog programa, pri čemu bi mobilne timove činili predstavnici HZZ-a, sindikata i

9

poslodavaca, a koji bi pružali stručnu pomoć pripreme za novo zapošljavanje i zapošljavanje dok su osobe u otkaznom roku, 4.2.6. financiranje programa obrazovanja odraslih za zapošljavanje i samozapošljavanje, 4.2.7. omogućavanje svim zaposlenim i nezaposlenim osobama, te naročito dugotrajno nezaposlenima, da polaganjem ispita o stručnoj osposobljenosti, pomoćničkih i majstorskih ispita udovolje potrebama tržišta rada, radi lakšeg zapošljavanja ili samozapošljavanja, 4.2.8. rad na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i provođenju projekta "Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira". Državnom potporom smatraju se jedino provedbene aktivnosti 4.2.3. i 4.2.4., pri čemu se aktivnost 4.2.3. odnosi na obrazovanje dugotrajno nezaposlenih osoba suficitarnih zanimanja, na poslovima i radnim mjestima za koje HZZ ne može iz redovite populacije osigurati poslodavcima traženu kvalificiranu radnu snagu, kojom se utječe na ublažavanje određenih deficita na lokalnom tržištu rada, dok se poslodavcima smanjuje trošak rada do postizanja pune produktivnosti osoba koje su zaposlene uz obrazovanje/osposobljavanje. Nositelj aktivnosti je HZZ. Provedbena aktivnost 4.2.4. usmjerena je na osiguranje, putem usavršavanja, zadržavanja radnih mjesta radnika koji su dugotrajno zaposleni kod istog poslodavca kada poslodavac prelazi na nove ili više tehnologije, a razina vještina i stručnih znanja postojećih radnika ne osigurava im nastavak zaposlenja. Aktivnost je primjenjiva i u slučajevima kada poslodavac uvodi nove standarde ili je u zakonskoj obvezi podići razinu kvalificiranosti postojeće radne snage radi usklađivanja sa zakonodavstvom Europske Unije u pojedinoj djelatnosti. Nositelj ove aktivnosti je HZZ. Provedbena mjera 3.

Omogućavanje učinkovitijeg provođenja postojećih programa za osjetljive skupine na tržištu rada te proširenje istih, posebno u namjeri da se učini značajan utjecaj na zapošljavanje srpske manjine, Roma i ostalih manjina. U sklopu ove mjere, predviđeno je osamnaest različitih provedbenih aktivnosti.

4.3.1. izrada analize dugotrajno nezaposlenih osoba - korisnika stalne pomoći, po spolu, dobi, vremenskom trajanju nezaposlenosti, školskoj spremi i zanimanjima te obiteljskom statusu, s posebnim naglaskom na pripadnike romske manjine te osobe s invaliditetom, 4.3.2. provedba istraživanja s ciljem analize i nadzora stanja zapošljavanja nacionalnih manjina u RH, 4.3.3. organiziranje okruglog stola u suradnji sa socijalnim partnerima na temu zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina i trenutnog stanja na tržištu rada po tom pitanju, 4.3.4. sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba iz evidencije HZZ-a te onih koji se nalaze u otkaznom roku, 4.3.5. financiranje obrazovanja posebnih skupina prema potrebama tržišta rada, 4.3.6. sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina u programima javnih radova, 4.3.7. provođenje programa osposobljavanja osoba romske nacionalne manjine, 4.3.8. sufinanciranje zapošljavanja osobe romske nacionalne manjine u programima javnih radova, 4.3.9. sufinanciranje zapošljavanja osoba romske nacionalne manjine, 4.3.10. osposobljavanje za samozapošljavanje osoba romske nacionalne manjine, 4.3.11. osiguranje novčane pomoći nezaposlenim mladim osobama romske nacionalne manjine zanimanja završenih po programima srednjoškolskog obrazovanja u

10

četverogodišnjem trajanju i programima visokoškolskog obrazovanja, tijekom stručnog osposobljavanja, odnosno uvođenja u posao bez zasnivanja radnog odnosa, 4.3.12. sufinanciranje stručnog osposobljavanja nezaposlenih osoba iz ciljne skupine kroz obrazovne aktivnosti, kao što su stjecanje prvog zanimanja, prekvalifikacija i dokvalifikacija, stjecanje dodatnih znanja i vještina te polaganje majstorskih ispita, s ciljem poboljšanja njihove kvalifikacijske strukture i podizanja konkurentnosti na tržištu rada, 4.3.13. samozapošljavanje nezaposlenih hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja kroz isplatu novčanog poticaja za registraciju vlastite djelatnosti – obrta, obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, trgovačkog društva i slično, 4.3.14. isplata novčane potpore za proširenje postojećih djelatnosti poduzetnicima koji namjeravaju proširiti postojeću djelatnost zapošljavanjem osoba iz ciljne skupine, 4.3.15. putem novčane potpore poticanje osnivanje zadruga hrvatskih branitelja kao posebnog oblika poduzetništva, kojim se nastoji smanjiti broj nezaposlenih hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, te poticanje njihovog zajedničkog nastupa na tržištu, 4.3.16. pružanje pomoći u realizaciji projekta zadrugama hrvatskih branitelja kroz povrat sredstava za nabavku strojeva, opreme ili zemljišta kojim se proširuje postojeća djelatnost ili razvija novi projekt zadruge, a koja je svojim dosadašnjim poslovanjem pokazala uspješnost i profitabilnost, 4.3.17. nastavak subvencioniranja 2 posto kamatne stope na poduzetničke kredite realizirane u poslovnim bankama kroz program „Lokalni projekti razvoja-poduzetnik-branitelj“, 4.3.18. sufinanciranje zapošljavanja i održavanje zaposlenosti osoba s invaliditetom putem poticaja. Provedbene aktivnosti 4.3.4., 4.3.9. i 4.3.18. predstavljaju državne potpore za zapošljavanje. Nositelji ovih aktivnosti je HZZ, odnosno Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom za provedbenu aktivnost 4.3.18. O provedbenim aktivnostima 4.3.12., 4.3.13., 4.3.14., 4.2.15., 4.3.16. i 4.3.17., Agencija se očitovala dana 25. srpnja 2007., u predmetu koji se vodio pod poslovnim brojem Klasa: 430-01/2007-13/26. Provedbena mjera 4.

Razvijanje i implementiranje odgovarajuće strategije politike regionalnog razvoja s ciljem osiguranja ujednačenijeg razvoja diljem zemlje, uzimajući u obzir socijalnu uključenost i strategiju protiv siromaštva. Ista je razrađena kroz osam provedbenih aktivnosti koje se uglavnom svode na izradu analiza, uključivanje obrtnika u partnerstvo za zapošljavanje na lokalnoj i regionalnoj razini, provedbu projekta, sanaciju komunalne i socijalne infrastrukture itd.

4.4.1. izrada analize pokazatelja tržišta rada po županijama na temelju višegodišnjih podataka dobivenih anketom radne snage, 4.4.2. uključivanje predstavnika obrtnika u partnerstvo za zapošljavanje na lokalnoj i regionalnoj razini, 4.4.3. provođenje projekta „Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza 3“, 4.4.4. sanacija, nadogradnja i izgradnja osnovne komunalne i socijalne infrastrukture u svrhu osiguranja ujednačenijeg razvitka cijelog područja RH, kao i dovršetak programa

11

obnove u ratu oštećenih stambenih jedinica i stambeno zbrinjavanje na PPDS-u (područja posebne državne skrbi), 4.4.5. državne potpore male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta, 4.4.6. subvencioniranje javnog cestovnog prijevoza na otocima, 4.4.7. povlastice u potrošnji vode – subvencije cijene vode otočnim domaćinstvima koji se opskrbljuju vodom brodom vodonoscem ili cestovnim vozilom, 4.4.8. dodjela oznake “Hrvatski otočni proizvod” u cilju poticanja razvoja otočne proizvodnje kroz prepoznatljivost i jačanje konkurentnosti otočnih proizvoda. Provedbena aktivnost 4.4.5. odnosi se na dodjelu sredstava otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta sukladno Zakonu o otocima („Narodne novine“, broj 34/99, 149/99, 32/02 i 33/06) i Uredbi o uvjetima, kriterijima, visini i načinu ostvarivanja prava dodjele državnih potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta („Narodne novine“, broj 77/06 i 66/07). U principu se radi o državnoj potpori male vrijednosti, međutim, o navedenom se Agencija već očitovala dana 15. lipnja 2007., u predmetu koji se vodio po poslovnim brojem Klasa: 430-01/2007-04/16. Provedbena aktivnost 4.4.6., mogla bi sadržavati elemente državne potpore u obliku usluge od općeg gospodarskog interesa, međutim, u ovom se postupku ispituju samo one aktivnosti koje bi mogle sadržavati državnu potporu za zapošljavanje ili usavršavanje. 3.4.5. Cilj 5.

Smanjenje nesrazmjera vještina (neusklađenost znanja i vještina radne snage s potrebama tržišta rada) te povećanje ulaganja u ljudski potencijal kroz bolje obrazovanje i vještine.

Provedbena mjera

1. Planiranje razvoja institucionalnih preduvjeta i kapaciteta za analizu i predviđanje potreba tržišta rada za znanjima i vještinama/kompetencijama na svim razinama. U sklopu ove mjere predviđeno je 11 provedbenih aktivnosti koje ne predstavljaju državnu potporu.

5.1.1. početak uvođenja kontinuiranog monitoringa i evaluacije mjera APTR-a s obzirom na postavljene ciljeve i pokazatelje provedbe, 5.1.2. izrada metodologije analize i prognoze pokazatelja o položaju mladih na lokalnom tržištu rada prema programu završenog obrazovanja, 5.1.3. osiguranje institucionalnih preduvjeta i kapaciteta za provedbu i nacionalnu koordinaciju analize i prognoze pokazatelja o položaju mladih na lokalnom tržištu rada prema završenom obrazovanju u HZZ-u, 5.1.4. uspostavljanje institucionalnog mehanizma razmjene statističkih podataka između institucija tržišta rada te između institucija tržišta rada i institucija obrazovnog sustava, 5.1.5. izgradnja registra upisanih i završenih učenika i studenata, registar zaposlenih osoba i registar stanovnika i postupak njihova povezivanja u jedinstvenu bazu podataka, u cilju dobivanja obuhvatnih i preciznih pokazatelja o položaju mladih na lokalnom tržištu rada prema sadržaju i rezultatima obrazovanja, 5.1.6. unapređenje ankete poslodavaca u cilju preciznije identifikacije potreba za radnicima s obzirom na sadržaj njihovog obrazovanja, 5.1.7. razvijanje i prilagođavanje klasifikacije i šifranta obrazovanja, 5.1.8. provođenje analize obrazovnih potreba u malom i srednjem gospodarstvu s posebnim naglaskom na poduzetničkim vještinama,

12

5.1.9. osnivanje Regionalnog centra za poduzetničko učenje za zemlje jugoistočne Europe, 5.1.10. provođenje Projekta dokvalifikacije i prekvalifikacije u obrtništvu, čiji je cilj brže zapošljavanje i samozapošljavanje te usklađivanje kvalifikacijske strukture radno sposobnih osoba sa stvarnim potrebama malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj, 5.1.11. uspostava evidencije (baze podataka) svih izvanrednih studija koji se izvode na visokim učilištima te broja studenata na istima. Provedbena mjera 2.

Unapređenje sustava organiziranog profesionalnog usmjeravanja mladih ljudi prilikom njihovog izbora obrazovanja i osiguravanje bolje informiranosti o potrebama tržišta rada. Ova mjera sadrži 7 provedbenih aktivnosti koje ne predstavljaju državnu potporu.

5.2.1. pružanje informacija mladima, dobivenih na temelju analize pokazatelja o položaju mladih na lokalnom tržištu rada prema sadržaju završenog obrazovanja, te na temelju analize rezultata ankete poslodavaca i podataka iz drugih izvora, 5.2.2. sudjelovanje u provedbi projekta „Usluge HZZ-a klijentima: unaprjeđenje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i ICT podrška“ (ugovor o pružanju usluga i ugovor o nabavi opreme), 5.2.3. razvijanje profesionalnog usmjeravanja u osnovnim i srednjim školama, 5.2.4. provođenje promidžbene aktivnosti radi povećanja interesa učenika osnovnih škola za upis u obrazovanje za obrtnička zanimanja (akcije po županijama: "Želim biti majstor", "Dojdi osmaš", organizirani obilasci i razgovori s učenicima i roditeljima po osnovnim školama u suradnji sa svim dionicima, organizacija i održavanje seminara za nastavnike, razrednike i stručne suradnike osnovnih škola s ciljem upoznavanja mogućnost upisa i dr.), 5.2.5. poticanje upisa na studije za deficitarna zanimanja na nacionalnoj i regionalnoj razini kroz dodjeljivanje državnih stipendija redovitim studentima, 5.2.6. razvijanje i zagovaranje javnih politika koje promiču stipendiranje i kreditiranje studenata u područjima studija koji su identificirani kao najpotrebniji na tržištu rada, 5.2.7. organiziranje stručnog usavršavanja stručnih suradnika škola na području savjetovanja učenika. Provedbena mjera 3.

Integracija/uključenje potreba tržišta rada u obrazovnu politiku na svim razinama. Mjera sadrži četiri provedbenih aktivnosti koje ne predstavljaju državnu potporu.

5.3.1. objedinjavanje podataka o mreži strukovnih obrazovnih ustanova i programa za obrazovanje, 5.3.2. sudjelovanje u provedbi Projekta „Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova“ (ugovor o pružanju usluga i ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava), 5.3.3. provođenje analize provedbe planiranja upisa u srednjoškolsko obrazovanje, 5.3.4. jačanje veze između tržišta rada i obrazovne ponude putem planiranja upisa koji odražavaju racionalnu mrežu programa temeljenu na analizama tržišta rada. Provedbena mjera 4.

Povećavanje broja osoba sa završenim srednjoškolskim i visokoškolskim obrazovanjem. Mjera se sastoji od tri provedbene aktivnosti koje s obzirom na njihov cilj ne predstavljaju državnu potporu.

13

5.4.1. unapređenje razine standarda visokog obrazovanja u manjim urbanim sredinama, 5.4.2. razvijanje jedinstvene baze podataka na svim razinama obrazovnog sustava, praćenje pokazatelja te njihovo analiziranje, razvijanje i korištenje, 5.4.3. nastavljanje provođenja mjera Nacionalnog programa mjera za uvođenje obveznog srednjoškolskog obrazovanja. Provedbena mjera 5.

Poboljšanje kvalitete i dostupnosti strukovnog obrazovanja i istraživanje mogućeg poticaja s ciljem njegove bolje povezanosti s tržištem rada i osiguravanjem socijalne uključenosti i pravednosti. Mjera je razrađena kroz petnaest posebnih provedbenih aktivnosti koje ne predstavljaju državnu potporu.

5.5.1. stipendiranje učenika koji se školuju za obrtnička zanimanja, koje područna obrtnička komora i područna služba HZZ-a odrede kao deficitarna, 5.5.2. nastavljanje s opremanjem strukovnih škola radioničkom i laboratorijskom opremom u skladu s državnim pedagoškim standardima, 5.5.3. nastavak suradnje Ministarstva s Društvom za tehničku pomoć, u vlasništvu Vlade Savezne Republike Njemačke, u provedbi projekta „Razvoj strukovnog obrazovanja“ usmjerenog na tržište rada u Republici Hrvatskoj, u kojem se razvijaju nova zanimanja poput automehatroničar, za kojeg postoji sve veća potreba na tržištu rada, 5.5.4. implementiranje nove metodologije programiranja strukovnih kurikuluma koji će biti u funkciji potreba tržišta rada i nastavka obrazovanja, 5.5.5. izrađivanje i implementacija standarda zanimanja, strukovnih kvalifikacija i novih kurikuluma definiranih ishodima učenja/kompetencijama, opsegom stečenih kvalifikacija – kreditnim bonovima te razinom Nacionalnog kvalifikacijskog okvira te referentnom razinom Europskog kvalifikacijskog okvira, 5.5.6. poboljšanje organizacije i kvalitete provedbe odgojno-obrazovnog rada kroz planiranje broja polaznika strukovnih programa u redovnoj nastavi na temelju dokaza o potrebama gospodarstva i slobodnim mjestima za provedbu praktičnog dijela obrazovanja, 5.5.7. poboljšanje kvalitete obavljanja praktične nastave u strukovnim ustanovama kroz angažman ustanove da s poslodavcem sklopi ugovor o obavljanju praktične nastave te osiguranje novčane naknade polaznicima na praktičnoj nastavi (izvršenje zakonske/ugovorne obveze poslodavca koji prima učenike na praktičnu nastavu, budući da poslodavac ostvaruje zakonska prava, na naknade za prijam naučnika), 5.5.8. poboljšanje osiguranja kvalitete sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kroz razvoj kriterija, elemenata i sustava samovrjednovanja i vanjskog vrjednovanja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, 5.5.9. poticanje inovacije u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te sposobnost strukovnih škola za projektne aktivnosti te uspješno apliciranje za korištenje bespovratnih sredstva kroz pretpristupni IPA fond te buduće ESF fondove, 5.5.10. jačanje razvoja ljudskih potencijala u sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, 5.5.11. olakšano zapošljavanje strukovnih nastavnika (nastavnik praktične nastave i strukovni učitelj) stvaranjem zakonskih pretpostavki za dodatno valoriziranje prethodno stečenog staža u struci, 5.5.12. jačanje kompentencija strukovnih nastavnika kroz stručna usavršavanja u tvrtkama, 5.5.13. razvijanje kvalitetnijeg sustava inicijalnog obrazovanja nastavnika, 5.5.14. kontinuirano promoviranje sustava strukovnog obrazovanja s ciljem jačanja njegove privlačnosti kroz promotivne aktivnosti, organizaciju školskih natjecanja i smotri,

14

5.5.15. jačanje i promoviranje mobilnosti strukovnih učenika i nastavnika kroz program mobilnosti (Leonardo da Vinci i Gruntvig). Provedbena mjera 6.

Osiguravanje odgovarajuće podrške i kreiranje poticaja poslodavaca za investiranje u kontinuirano obrazovanje svojih zaposlenika. Mjera sadrži jednu provedbenu aktivnost koja ne predstavlja državnu potporu budući nisu uključena financijska sredstva iz Državnog proračuna.

5.6.1. promoviranje pozitivnih primjera poslodavaca koji ulažu u obrazovanje svojih radnika. Provedbena mjera 7.

Razvijanje integrirane strategije cjeloživotnog učenja i produljenje trajanja obveznog obrazovanja. Mjera je razrađena kroz tri provedbene aktivnosti koje ne predstavljaju državne potpore.

5.7.1. razvijanje modela priznavanja/vrednovanja neformalnog i informalnog stečenog znanja kao dijela projekta razvoja Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, 5.7.2. započinjanje s radom na Strategiji cjeloživotnog učenja temeljem rada na HKO-u, 5.7.3. analiziranje provedbe mjera iz nacionalnog programa mjera za uvođenje obveznonog srednjoškolskog obrazovanja. 3.4.6. Cilj 6.

Poboljšanje prilagodljivosti radnika i poduzeća

Provedbena mjera 1.

Definiranje strategije politike usmjerene na poboljšanje postojeće kombinacije sigurnosti i fleksibilnosti na hrvatskom tržištu rada, uzimajući u obzir načela i puteve koji su zadani za fleksigurnost. Mjera sadrži jednu provedbenu aktivnost koja ne predstavlja državnu potporu.

6.1.1. intenziviranje aktivnosti oko postizanja nacionalnog konsenzusa radi definiranja efikasnih mjera politike i prilagodbe zakonodavnog okvira koji bi olakšao primjenu strategije fleksigurnosti. Provedbena mjera 2.

Implementacija posebnih poticaja i mjera s ciljem povećanja sudjelovanja odraslih u obrazovanju prema dvjema komponentama koncepta fleksigurnosti: sveobuhvatna strategija cjeloživotnog učenja i učinkovite politike aktivnog tržišta rada. Ova ideja razrađena je kroz dvije provedbene aktivnosti koje ne predstavljaju državnu potporu.

6.2.1. jačanje razvoja ljudskih potencijala u sustavu obrazovanja odraslih, 6.2.2. informiranje poslovne zajednice (posebice malih i srednjih poduzetnika) o postojećim poreznim olakšicama za poslodavce koji ulažu u obrazovanje i usavršavanje svojih radnika. Provedbena mjera 3.

Razvijanje i implementacija politike usmjerene na povećanje mogućnosti radnika na privremenim poslovima s ciljem napredovanja prema dobivanju redovitog zaposlenja. U konkretnom slučaju radi se samo o jednoj provedbenoj aktivnosti koja ne predstavlja državnu potporu.

6.3.1. uspostavljanje jedinstvenog sustava prikupljanja podataka iz evidencija koju vode privatne agencije za posredovanje pri zapošljavanju.

15

3.4.7. Cilj 7.

Dobro upravljanje

Provedbena mjera 1.

Značajno uključenje socijalnih partnera u implementaciju JAP-a (Joint Assessment of the Employment Policy Priorities of the Republic of Croatia). Mjera se sastoji od dvije provedbene aktivnosti koje ne predstavljaju državnu potporu.

7.1.1. uključenje socijalnih partnera kao sudionika u izradi mjera/aktivnosti i kao nositelja pojedinih provedbenih aktivnosti u praćenju i izvještavanju o provedbi mjera/aktivnosti iz Nacionalnog provedbenog plana, 7.1.2. informiranje i izvještavanje lokalnih GSV-a o implementaciji Nacionalnog provedbenog plana i ostvarenim rezultatima. Provedbena mjera 2.

Razvijanje strategije za dvostrani dijalog i socijalni dijalog na sektorskoj razini. Kroz tri provedbene aktivnosti razrađena je provedba mjere, međutim, niti jedna od te tri aktivnosti ne predstavljaju državnu potporu.

7.2.1. bipartitno određivanje prioriteta rada za naredno razdoblje za razinu konfederacija i za razinu grana/sektora, 7.2.2. formiranje bipartitne radne skupine za pojedina područja (npr. za obrazovanje i zapošljavanje) – na razini konfederacija i na razini grana/sektora, 7.2.3. intenziviranje aktivnosti na osnivanju tripartitnih Sektorskih vijeća. Provedbena mjera 3.

Određenje jasnih kriterija za predstavnike socijalnih partnera u gospodarsko-socijalnim vijećima te za kolektivno pregovaranje. Za provođenje ove mjere predviđena je jedna provedbena aktivnost koja ne sadrži elemente državnih potpora.

7.3.1. izrada Zakona o reprezentativnosti sindikata, te utvrđenje reprezentativne udruge sindikata na sektorskoj i drugim razinama. Provedbena mjera 4.

Pokretanje programa za jačanje kapaciteta organizacija socijalnih partnera. Razrađivanje ove mjere omogućeno je kroz tri provedbene aktivnosti od kojih niti jedna aktivnost ne sadrži elemente državnih potpora.

7.4.1. izrada programa sustavnog i stalnog osposobljavanja predstavnika sindikata i poslodavaca u zajedničkim radnim skupinama i stalnim tijelima (sektorska vijeća, GSV-i, upravna i savjetodavna vijeća), 7.4.2. edukacija u svim područjima gdje socijalni partneri imaju potrebu usavršavanja, 7.4.3. razmatranje mogućnosti korištenja programa pretpristupne pomoći Europske unije u cilju organiziranja tematskih radionica, seminara i studijskih putovanja, usmjerenih prema jačanju kapaciteta socijalnih partnera. 3.4.8. Cilj 8.

Izgradnja administrativnih kapaciteta

Provedbena mjera 1. Stvaranje dostatnih administrativnih kapaciteta za razvoj politike, planiranje, implementaciju i nadzor u svim relevantnim javnim tijelima i agencijama na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini (osobito provođenje planiranog povećanja broja zaposlenih u različitim institucijama tržišta rada pravodobno s ciljem osiguranja

16

implementacije preporuka navedenih u JAP-u). Mjera je razrađena kroz pet provedbenih aktivnosti koje ne predstavljaju državnu potporu. 8.1.1. organiziranje usavršavanja administrativnih kapaciteta nadležnih za razvoj zapošljavanja, 8.1.2. izrada analiza raspoloživih administrativnih kapaciteta i predlaganje srednjoročnog i dugoročnog plana zapošljavanja, uz planiranje financijskih sredstava u tijelima državne uprave nadležnim za politiku zapošljavanja, 8.1.3. izrada izvješća o provedbi planiranog zapošljavanja u tijelima državne uprave nadležnim za politiku zapošljavanja, 8.1.4. izrada programa osposobljavanja dijela državnih službenika za provođenje analiza usklađenosti javnih politika, 8.1.5. osiguranje administrativnih kapaciteta za redovito statističko izvješćivanje o sadržaju, sudionicima i izdacima za mjere politike zapošljavanja i druge intervencije prema metodologiji Eurostata od strane HZZ-a i drugih provedbenih institucija. Provedbena mjera 2.

Pokretanje politike obrazovanja i regrutiranja (pronalaženje osoba) kako bi se osigurale odgovarajuće kvalifikacije zaposlenika u različitim institucijama tržišta rada. U sadržanoj jednoj provedbenoj aktivnosti nema elemenata državne potpore.

8.2.1. izrada analize i procjene potreba izobrazbe (PPI) za zaposlene u tijelima državne uprave nadležnim za politiku zapošljavanja. Provedbena mjera 3.

Osiguravanje odgovarajuće radne snage za administraciju i upravljanje Instrumentom predpristupne pomoći IPA. Dvije provedbene aktivnosti u sastavu ove mjere ne predstavljaju državnu potporu.

8.3.1. osiguranje odgovarajućih administrativnih kapaciteta za upravljanje i provedbu IV. komponente Instrumenta predpristupne pomoći IPA Razvoj ljudskih potencijala, 8.3.2. sudjelovanje u provedbi projekata usmjerenih na jačanje kapaciteta u tijelima Operativne strukture IV. Komponente IPA-e i korisničkim institucijama Operativnog programa Razvoj ljudskih kapaciteta. Provedbena mjera 4.

Osiguranje odgovarajuće komunikacije i koordinacije između dionika na svim razinama. Nema elemenata državnih potpora u dvjema provedbenim aktivnostima u sastavu ove mjere.

8.4.1. uspostavljanje Povjerenstva za praćenje implementacije JAP-a kroz praćenje ostvarivanja ciljeva i aktivnosti sadržanih u planu provedbe JAP-a (tj. Nacionalnom provedbenom planu za zapošljavanje), utvrđivanje problema koji nastaju tijekom procesa provedbe i predlaganje mjera za uklanjanje utvrđenih rizika i teškoća, 8.4.2. osnivanje i osiguranje prostora i sredstva za rad Međuresorne radne skupine za praćenje provedbe Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala.

17

3.5. Intenziteti i opravdani troškovi:

a) Intenziteti i opravdani troškovi za zapošljavanje: Naredbom o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2009. godinu, vezano uz elemente državne potpore za zapošljavanje iz provedbenih aktivnosti 2.2.1., 2.2.2., 4.1.3. i 4.3.4., opisanih u točki 3.4. obrazloženja ovog rješenja, određen je mjesečni iznos najniže osnovice za sufinanciranje. Za osobe bez zanimanja iznos mjesečne subvencije određen je prema najnižoj osnovici za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2009. koja iznosi 2.611,00 kuna (članak 3. navedene Naredbe), uvećanu za doprinose za bruto plaću, tako da osnovica ukupno iznosi 3.062,70 kuna, za osobe strukovnih zanimanja i srednje stručne spreme osnovica iznosi 5.668,00 kuna (iznos je izračunat temeljem osnovice od 4.849,00 kuna uvećanu za doprinose na bruto plaću), te za osobe više i visoke stručne spreme osnovica iznosi 8.750,58 kuna (iznos je izračunat temeljem osnovice 7.460,00 kuna uvećanu za doprinose na bruto plaću). Iznos koji će se prema naprijed navedenim utvrđenim osnovicama isplaćivati pojedinom poduzetniku ovisi o veličini samog poduzetnika, tako da isti za male poduzetnike iznosi 50 posto, za srednje 40 posto, te za velike 30 posto osnovice. Ovisno o kategoriji osoba koje se teže zapošljavaju, poduzetnici će pravo na rečene iznose za zapošljavanje ostvarivati mjesečno i to u trajanju do najviše 12 mjeseci. Opravdani troškovi su troškovi plaća u razdoblju od najviše 12 mjeseci nakon zapošljavanja, a ova potpora može se dodijeliti poduzetnicima koji imaju povećano zapošljavanje unazad godine dana. U slučaju da nema neto povećanja broja zaposlenih u usporedbi s prosjekom u posljednjih 12 mjeseci, razlika u ispražnjenim radnim mjestima treba biti rezultat dobrovoljnog prekida zaposlenja, nesposobnosti za rad, umirovljenja, dobrovoljnog skraćivanja radnog vremena ili zakonskog prekida zaposlenja zbog povrede radne obveze, a ne rezultat otpuštanja viška radnika. U slučaju provedbene aktivnosti 3.1.5. poslodavcu se subvencionira mjesečni trošak rada osobe na temelju osnovica iz Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2009. godinu, za zapošljavanje mladih osoba koje nisu bile zaposlene unazad šest mjeseci i koje duže čekaju na prvo zaposlenje i ne pripadaju kategoriji osoba koje imaju zanimanja tražena na tržištu rada i koje se brzo zapošljavaju. Osnovica za izračun mjesečne/godišnje subvencije vezana je uz razinu obrazovanja, a intenzitet subvencije za veličinu poduzetnika prema članku 3. Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, broj 109/97). Slijedom navedenog, za osobe bez zanimanja iznos mjesečne subvencije određen je prema najnižoj osnovici od 2.611,00 kuna, dok za osobe zanimanja stečenih po programima srednjoškolskog obrazovanja osnovica iznosi 4.849,00 kuna. U slučaju osoba zanimanja stečenih po programima visokoškolskog obrazovanja osnovica iznosi 7.460,00 kuna. Kod ove provedbene aktivnosti, osnovice se ne uvećavaju za doprinose na bruto plaće. Kod provedbene aktivnosti 4.1.5., propisana je jednokratna isplata 50 posto godišnjeg troška plaće osobe prema razini obrazovanja, koristeći se izračunima za iznose subvencija za zapošljavanje.

18

Provedbena aktivnost 4.3.9. odnosi se na subvencioniranje troškova rada za poslodavace koji zaposle osobe romske nacionalne manjine, a osnovica je mjesečna neto plaća od 1.500,00 kuna za razdoblje od 24 mjeseca. Slično je uređena i provedbena aktivnost 4.3.18. kojom se sufinancira zapošljavanje i održavanje zaposlenosti osoba s invaliditetom, pri čemu prosječni trošak po korisniku na godinu iznosi 16.320,23 kune. b) Intenziteti i opravdani troškovi za usavršavanje Vezano uz elemente državne potpore za usavršavanje, sadržane u provedbenim aktivnostima 2.3.3., 4.2.3. i 4.2.4., opisanim u točki 3.4. obrazloženja ovog rješenja, Prijedlogom Nacionalnog provedbenog plana obuhvaćeni su opravdani troškovi za usavršavanje predviđeni člankom 38. i 39. Odluke o skupnim izuzećima. U točki 6. Prijedloga Nacionalnog provedbenog plana navedeni su intenziteti i opravdani troškovi za državnu potporu za usavršavanje te je određeno da u slučaju posebnog usavršavanja intenzitet ne prelazi 25 posto opravdanih troškova, dok je za opće usavršavanje predviđen intenzitet od 60 posto opravdanih troškova. Navedene intenzitete moguće je uvećati za dodatnih 10 posto za male poduzetnike odnosno za 10 posto u slučaju usavršavanja radnika s invaliditetom i radnika u nepovoljnom položaju na tržištu rada. Opravdani troškovi u svrhu usavršavanja navedeni u točki 6. Prijedloga Nacionalnog provedbenog plana su: troškovi predavača, putni troškovi predavača i polaznika, uključujući i smještaj, drugi tekući troškovi kao što su materijali i potrošna roba izravno vezani uz projekt, amortizacija alata i opreme, u opsegu u kojem se isključivo koriste za projekt usavršavanja, te troškovi usmjeravanja i savjetovanja u vezi s projektom usavršavanja. U slučaju provedbene aktivnosti 3.2.1., koja također sadrži elemente državne potpore za usavršavanje, Ministarstvo je navelo kako se radi o državnoj potpori male vrijednosti zbog čega nisu predviđeni intenziteti i opravdani troškovi za ovu kategoriju državnih potpora.

3.6. Korisnici sredstava predviđenih Prijedlogom Godišnjeg plana:

Korisnici sredstava su nezaposlene osobe, te mali, srednji i veliki poduzetnici.

3.7. Instrument državne potpore

Instrument državne potpore je subvencija.

19

3.8. Izvori sredstava

Sredstva su planirana u Državnom proračunu za 2009. godinu na sljedećim pozicijama: a) 050 - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva – glava 05, program 1558,

aktivnost A560083 (obrazovanje obrtnika), račun 3863, iznos 1.506.000,00 kuna; program 1568, aktivnost A563041 (dokvalifikacije, prekvalifikacije i zapošljavanje obrtnika), račun 3523, iznos 1.913.800,00 kuna,

b) 046 - Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti – glava 05, program 1571, aktivnost A753009 (zapošljavanje hrvatskih branitelja), račun 3721 i 3523, iznos 18.450.000,00 kuna,

c) 065 - Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture – glava 05, program 1509, aktivnost A570356 (poticanje otočnog gospodarstva), račun 3522 i 3523, iznos ukupno 10.000.000,00 kuna,

d) 05025 - Hrvatski zavod za zapošljavanje – program 1671, aktivnost A689023 (aktivna politika zapošljavanja), račun 3522, 3523 i 3722, iznos ukupno 123.185.300,00 kn; aktivnost A689027 (Akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015.), račun 3722, iznos 3.000.000,00 kuna,

e) 05030 - Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom – program 1494, aktivnost A741006 (olakšice i poticaji pri zapošljavanju osoba s invaliditetom), račun 3721, iznos 45.530.549,00 kuna.

3.9. Klauzula o kumulaciji:

Ukupan iznos primljenih sredstava za poticanje zapošljavanja temeljem Prijedloga Nacionalnog provedbenog plana i ostalih dodijeljenih državnih potpora na državnoj i lokalnoj razini za iste opravdane troškove ne smije kod pojedinog poduzetnika prijeći iznos naveden u točki 3.5. a) i b) obrazloženja ovog rješenja.

3.10. Trajanje programa:

Potpore temeljem ovog Prijedloga Godišnjeg plana primjenjivat će se od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2010.

4. Odluka Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja

Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje: Vijeće) razmatralo je Prijedlog Nacionalnog provedbenog plana na svojoj 15. sjednici, održanoj 29. svibnja 2009. Prilikom donošenja odluke, Vijeće je uzelo u obzir sve činjenice iz Prijedloga Nacionalnog provedbenog plana, te Obrasca prijave državne potpore. Vijeće je najprije moralo odlučiti predstavljaju li provedbene aktivnosti predviđene Prijedlogom Nacionalnog provedbenog plana, opisane u točki 3.4. obrazloženja ovog rješenja, državne potpore iz članka 3. stavka 1. i članka 4. ZDP-a.

20

Vijeće je utvrdilo da Prijedlog Nacionalnog provedbenog plana sadrži, između ostalog, elemente državne potpore zapošljavanje i za usavršavanje, te da predstavlja program državne potpore iz članka 3. stavka 2. ZDP-a. Međutim, s obzirom na glavni cilj Prijedloga Nacionalnog provedbenog plana smanjenja stope nezaposlenosti, Vijeće je u konkretnom slučaju ocijenilo samo one provedbene aktivnosti koje sadržavaju elemente državnih potpora za zapošljavanje i usavršavanje. Pojam državne potpore određen je člankom 3. stavkom 1. ZDP-a. Vijeće je utvrdilo da je u konkretnom slučaju riječ o državnim potporama jer se sredstvima predviđenim u navedenim provedbenim aktivnostima Prijedloga Nacionalnog provedbenog plana radi o financiranju poduzetnika iz državnog proračuna, odnosno o transferu državnih sredstava; utvrđeno je kako sredstva predstavljaju potporu koja korisnicima potpore donosi ekonomsku prednost na tržištu bez obzira na oblik državne potpore koju isti ne bi ostvarili kroz svoje redovno poslovanje; te kako dodjelom sredstava na način predviđen Prijedlogom Nacionalnog provedbenog plana postoji mogućnost narušavanja tržišnog natjecanja davanjem prednosti na tržištu korisniku državne potpore osobito u mjeri u kojoj to može utjecati na ispunjenje međunarodno preuzetih obveza Republike Hrvatske koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju („Narodne novine – Međunarodni ugovori“, broj 14/01, 14/02, 1/05 i 7/05; dalje: SSP). Člankom 4. stavkom 1. ZDP-a propisana je opća zabrana davanja državnih potpora koje narušavaju ili bi mogle narušiti tržišno natjecanje davanjem prednosti na tržištu korisnika državne potpore bez obzira na oblik državne potpore u mjeri u kojoj to može utjecati na ispunjenje međunarodno preuzetih obveza Republike Hrvatske iz SSP-a. Izuzeća od opće zabrane propisana su člankom 4. stavkom 2. i 3. ZDP-a. S obzirom da je Vijeće utvrdilo da je u konkretnom slučaju riječ o državnim potporama za zapošljavanje i usavršavanje, Vijeće je moralo utvrditi može li se na takve potpore primijeniti izuzeće iz članka 4. stavka 3. točke d) ZDP-a, odnosno je li riječ o potporama namijenjenim poticanju određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja. Da bi postojala mogućnost primjene izuzeća iz članka 4. stavka 3. točke d) ZDP-a, državne potpore za zapošljavanje i usavršavanje predviđene u Prijedlogu Nacionalnog provedbenog plana moraju biti usuglašene s odredbama Odluke o skupnim izuzećima koje se odnose na takve potpore. Vijeće je utvrdilo da su državne potpore za zapošljavanje sadržane u provedbenim aktivnostima 2.2.1., 2.2.2., 3.1.5., 4.1.3., 4.1.5., 4.3.4., 4.3.9. i 4.3.18., opisanim u točki 3.4. obrazloženja ovog rješenja. Davatelj sredstava u slučaju ovih Mjera su HZZ i Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Vijeće je utvrdilo da je u slučaju ovih provedbenih aktivnosti Ministarstvo odredilo kako će se državna potpora za zapošljavanje dodjeljivati za zaposlenje osoba – radnika u nepovoljnom položaju, odnosno za zapošljavanje invalida. U slučaju provedbenih aktivnosti 2.2.1. i 2.2.2. riječ je o zapošljavanju osoba starijih od pedeset godina, kod provedbenih aktivnosti 3.1.5., 4.1.3. i 4.1.5. planira se poticati zapošljavanje osoba koje nisu zaposlene duže od šest mjeseci. U posebnoj provedbenoj aktivnosti 4.3.4., planira se subvencionirati zapošljavanje osoba s invaliditetom i samohranih roditelja bez propisane dužine nezaposlenosti, te drugih posebnih skupina koje nisu bile zaposlene u

21

zadnjih šest mjeseci (hrvatski branitelji, roditelji četvero i više malodobne djece, roditelji djece s posebnim potrebama, žrtve obiteljskog nasilja, liječeni ovisnici, žrtve trgovanja ljudima, azilanti, mlade osobe koje su izašle iz sustava skrbi domova za djecu, povratnici s odsluženja zatvorske kazne). Provedbenom aktivnosti 4.3.9. potiče se zapošljavanje pripadnika etničke manjine, u ovom slučaju Roma, dok je provedbena aktivnost 4.3.18. predviđena za zapošljavanje invalida. Vijeće smatra da poticanje zapošljavanja predstavlja jedan od osnovnih ciljeva ekonomske i socijalne politike Republike Hrvatske. U ovom trenutku postotak nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj predstavlja značajan problem, tako da Prijedlog Nacionalnog provedbenog plana predstavlja stvarnu osnovu za poticanje zapošljavanja kod poduzetnika i to prvenstveno radnika koji se nalaze u nepovoljnom položaju i invalidnih osoba. Kategorije osoba za koje se smatra da se nalaze u nepovoljnom položaju i na koje je moguće primijeniti pravila o dodjeli državnih potpora za zapošljavanje su: - osobe koje nisu bile zaposlene s redovnom plaćom u proteklih šest mjeseci, - osobe koje nisu stekle više srednje obrazovanje ili višu srednju stručnu spremu, - osobe koje su starije od 50 godina, - osobe koje žive kao samci s jednom ili više uzdržavanih osoba, - osobe koje rade u sektoru ili struci u kojoj je neravnoteža između spolova barem 25 posto viša od prosječne neravnoteže između spolova u svim gospodarskim sektorima u toj državi članici, a pripadaju tom premalo zastupljenom spolu, - osobe koje pripadaju etničkoj manjini, a kojoj je potreban razvoj njezinog lingvističkog profila, stručnog usavršavanja ili radnog iskustva kako bi poboljšale izglede za pristup stalnom zaposlenju. Osobe koje se nalaze u izrazito nepovoljnom položaju su osobe koje su nezaposlene barem 24 mjeseca. Osim osoba koje se nalaze u nepovoljnom ili izrazito nepovoljnom položaju na tržištu rada, državne potpore za zapošljavanje primijenjuju se i na osobe s invaliditetom. Osobe s invaliditetom su osobe: - kojima je priznat invaliditet prema nacionalnom pravu ili - kojima je priznato ograničenje koje je rezultat fizičkog, duševnog ili psihološkog oštećenja. Nadalje, Vijeće je utvrdilo da su Prijedlogom Nacionalnog provedbenog plana obuhvaćene sljedeće kategorije osoba koja se teže zapošljavaju i koje se smatraju osobama s invaliditetom, a koje su obuhvaćene i u gore navedenoj Odluci o skupnim izuzećima: osobe starije od pedeset godina, osobe koje nisu zaposlene s redovnom plaćom u prethodnih šest mjeseci, samohrani roditelji, pripadnici etničke manjine i osobe s invaliditetom. Analizom intenziteta državne potpore i opravdanih troškova za zapošljavanje utvrđeno je da su isti sukladni članku 40. Odluke o skupnim izuzećima, u kojem je predviđeno da intenzitet takve potpore ne smije prijeći 50 posto opravdanih troškova koje predstavlja trošak plaća u razdoblju od najviše 12 mjeseci nakon zapošljavanja. Naime, Vijeće je utvrdilo kako opravdani trošak predstavlja iznos godišnje bruto plaće utvrđen iz Naredbe o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2009. godinu. U slučaju provedbene aktivnosti 3.1.5., kod osoba bez zanimanja isti

22

godišnje iznosi 31.332,00 kuna, za koji bi Ministarstvo, s obzirom na najveći intenzitet od 50 posto opravdanih troškova za malog poduzetnika, moglo dodijeliti najviše 15.666,00 kuna godišnje po pojedinom novootvorenom radnom mjestu. Godišnja bruto plaća, odnosno iznos opravdanog troška kod osoba strukovnih zanimanja i srednje stručne spreme godišnje iznosi 58.188,00 kuna, a najviši iznos državne potpore za jednu godinu iznosi 29.094,00 kuna po pojedinom novootvorenom radnom mjestu. U slučaju osoba više i visoke stručne spreme iznos opravdanog troška iznosi 89.520,00 kuna, te stoga Ministarstvo, za ovu kategoriju zaposlenika, može godišnje dodijeliti po pojedinom novootvorenom radnom mjestu najviše 44.760,00 kuna. Navedeni izračuni vrijede u slučaju zapošljavanja za male poslodavce za koje je Ministarstvo predvidjelo najviši intenzitet od 50 posto. U slučaju srednjih i velikih poslodavaca, Ministarstvo je dužno pridržavati se navedenih intenziteta koji za srednje poduzetnike iznosi 40 posto, a za velike 30 posto opravdanih troškova. Ministarstvo prilikom isplate mora poštivati utvrđene iznose, a navedeno može isplaćivati jednokratno ili u više mjesečnih obroka. Iznosi subvencioniranja zapošljavanja u bitnom su drugačiji u slučaju provedbenih aktivnosti 2.2.1., 2.2.2., 4.1.3. i 4.3.4. od subvencioniranja provedbene aktivnosti 3.1.5., kod kojih je iznos mjesečnih subvencija, određen prema najnižoj osnovici za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2009., uvećan za doprinose na bruto plaću. Temeljem takvog izračuna kod osoba bez zanimanja godišnji iznos bruto plaća iznosi 36.752,40 kuna, za koju bi Ministarstvo, s obzirom na najveći intenzitet od 50 posto opravdanih troškova za malog poduzetnika, moglo dodijeliti najviše 18.376,20 kuna godišnje po pojedinom novootvorenom radnom mjestu. Godišnja bruto plaća kod osoba strukovnih zanimanja i srednje stručne spreme iznosi 68.256,00 kuna, a najviši iznos moguće dodijeljene potpore za jednu godinu iznosi 34.128,00 kuna. U slučaju više i visoke stručne spreme iznos opravdanog troška iznosi 105.006,96 kuna, te Ministarstvo za ovu kategoriju zaposlenika može dodijeliti godišnje najviše 52.503,48 kuna. I u slučaju ovih provedbenih aktivnosti, Ministarstvo mora voditi računa da se kod srednjih i velikih poslodavaca propisuju niži intenziteti čime se na godišnjoj osnovi takvim poslodavcima mogu isplatiti manji iznosi od gore navedenih. U provedenom postupku utvrđeno je i da provedbene aktivnosti 4.1.5., 4.3.9. i 4.3.18., opisane u točki 3.4. obrazloženja ovog rješenja, također sadrže elemente državne potpore za zapošljavanje. Ministarstvo je kod provedbene aktivnosti 4.1.5. predvidjelo mogućnost jednokratne isplate 50 posto godišnjeg troška plaće osobe prema razini obrazovanja, dok je kod aktivnosti 4.3.18. predvidjelo državnu potporu male vrijednosti. Vijeće nije uzelo u obzir navod Ministarstva da provedbena aktivnost 4.3.9. ne predstavlja državnu potporu, te je Ministarstvo, kod provedbe ovih provedbenih aktivnosti dužno uvažavati intenzitete i opravdane troškove propisane Odlukom o skupnim izuzećima, odnosno primjenjivati obračune kao i u slučaju provedbenih aktivnosti 2.2.1., 2.2.2., 4.1.3. i 4.3.4. ili kao u slučaju provedbene aktivnosti 3.1.5.

23

Državna potpora za usavršavanje predviđena je u 2.3.3., 3.2.1., 4.2.3. i 4.2.4, opisana u točki 3.4. obrazloženja rješenja. Davatelj sredstava za navedene provedbene aktivnosti je HZZ. Vijeće je utvrdilo da je Ministarstvo, u slučaju provedbenih aktivnosti 2.3.3., 4.2.3. i 4.2.4., uzelo u obzir intenzitete iz članka 39. Odluke o skupnim izuzećima prema kojem se za opće usavršavanje može dodijeliti do 60 posto opravdanih troškova, a za posebno usavršavanje do 25 posto opravdanih troškova, te iste povećati za 10 posto u slučaju malih i srednjih poduzetnika. Stoga je, analizom intenziteta državne potpore i opravdanih troškova za opće i posebno usavršavanje utvrđenih Prijedlogom Nacionalnog provedbenog plana, utvrđeno kako su isti sukladni članku 39. Odluke o skupnim izuzećima. Iako Ministarstvo nije navelo da provedbena aktivnost 3.2.1. predstavlja državnu potporu za usavršavanje, u postupku su naknadno utvrđeni elementi državne potpore, te je Ministarstvo dužno prilikom provedbe navedene aktivnosti pridržavati se intenziteta i opravdanih troškova propisanih za ovu kategoriju državnih potpora, a kako je to predviđeno i za provedbene aktivnosti 2.3.3., 4.2.3. i 4.2.4. Stoga je odlučeno kao u točki I. izreke ovog rješenja. Kako je u postupku utvrđeno da se na provedbene aktivnosti broj 4.3.12., 4.3.13., 4.3.14., 4.3.15., 4.3.16. i 4.3.17., Agencija očitovala 25. srpnja 2007., navedene aktivnosti nisu razmatrane u sklopu ovog predmeta. Isto je utvrđeno za provedbenu aktivnost 4.4.5. na koju se Agencija očitovala dana 29. svibnja 2007. Nadalje, Vijeće je utvrdilo da su provedbene aktivnosti koje ne predstavljaju državnu potporu za zapošljavanje i usavršavanje sadržane u sljedećim Ciljevima, opisanim prethodno u točki 3.4. obrazloženja rješenja: Cilju 1., Cilju 2. (osim provedbenih aktivnosti 2.2.1., 2.2.2. i 2.3.3.), Cilju 3. (osim u provedbenim aktivnostima 3.1.5., 3.2.1.), Cilju 4. (osim provedbenih aktivnosti 4.1.3. i 4.1.5., 4.2.3. i 4.2.4., 4.3.4., 4.3.9. 4.3.18., 4.3.12., 4.3.13., 4.3.14., 4.3.15., 4.3.16., 4.3.17. i 4.4.5.), Cilju 5., Cilju 6., Cilju 7. i Cilju 8. Konačno, s obzirom na činjenicu da je u postupku primijenjena Odluka o skupnim izuzećima, Ministarstvo je dužno u sklopu Prijedloga Nacionalnog provedbenog plana istaknuti činjenicu da je u slučaju pojedinačnih prekoračenja gornjih granica iznosa, navedenih u članku 6. Odluke o skupnim izuzećima, svaku takvu potporu dodijeljenu poduzetniku potrebno prijaviti Agenciji radi ocjene. Prema navedenom članku, gornja granica za usavršavanje iznosi 2.000.000,00 Eura, preračunato po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, za pojedini projekt usavršavanja, odnosno 5.000.000,00 Eura, preračunato po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, za potpore za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju po pojedinom poduzetniku za razdoblje od jedne godine, te 10.000.000,00 Eura preračunatom po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke za zapošljavanje radnika s invaliditetom po pojedinom poduzetniku za razdoblje od jedne godine. Također, Ministarstvo ne može dodijeljivati državne potpore predviđene Nacionalim provedbenim planom u slučaju poduzetnika u financijskim teškoćama, kako je to predviđeno točkom 15. Odluke o skupnim izuzećima. Konkretno, navedenom točkom

24

propisano je da se potpore dodijeljene poduzetnicima u teškoćama trebaju procjenjivati prema Odluci o objavljivanju pravila o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranja (“Narodne novine”, broj 20/07), kako bi se izbjeglo zaobilaženje specifičnih pravila za ovakve poduzetnike. Temeljem članka 18. ZDP-a, a u svezi s člankom 13. stavkom 2. ZDP-a, rješenja Agencije, kojima se daje odobrenje na prijedlog akta državne potpore objavljuju se u „Narodnim novinama“. Stoga je odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.

Uputa o pravnom lijeku

Ovo rješenje konačno je u upravnom postupku. Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena, ali nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od trideset (30) dana od dana dostave ovog rješenja. Predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja mr. sc. Olgica Spevec Dostaviti:

1. Vlada Republike Hrvatske, Tajništvo Vlade, 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 2, 2. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Kabinet ministra; 10000 Zagreb,

Ulica grada Vukovara 78, 3. Hrvatski zavod za zapošljavanje, n/r gđe. Ankice Paun Jarallah, ravnateljice;

10000 Zagreb, Ulica kralja Zvonimira 15.