KLASICIZAM

UVOD U STILSKO RAZDOBLJE

PODRIJETLO RIJEČI KLASIKA I KLASICIZAM

• Classicus (lat.) – najbolji, uzoran, najvrjedniji

- prvi od pet razreda u Servijevoj podjeli rimskih građana po

bogarstvu

• Classici scriptores (lat.) – dobri, uzorni pisci

- Uzor klasicizmu je sklad i jasnoća antičke umjetnosti

TRAJANJE STILA

ENCIKLOPEDISTI

• Pokretač: Denis Diderot, zajedno sa d‘Alamberom, Marmontelom, Voltaierom,

Montesquinom, Rousseauom i drugim

• Zamisao: Univerzalni riječnik umjetnosti, znanosti, zanata

• Tiskana: od 1751. – 1772. godine u 24 sveska

• Cilj: Odgajati i oplemenjivati sve ljude- u to vrijeme prvenstveno građanstvo

• Članke iz područja glazbe pisao: Jean-Jacques Rousseau

GLAZBA I DRUŠTVO

DVORSKA GLAZBA

• Dvorsku glazbu slušala je aristokracija u svojim palačama, dvorcima,

parkovima

• U raskošnim palačama priređuju izvedbe opera i koncerte

• Publika je dobro obrazovana i ima profinjen ukus

• Mjesto ravnatelja dvorske glazbe je još uvijek dobro plaćen i vrlo cijenjen

posao

• Zbog novčanih teškoća plemstvo sve učestalije otpušta dvorske glazbenike te

se bliži kraj njezinom sjaju

GRAĐANSKA GLAZBA

• Bogati trgovci, liječnici i činovnici svoj prestiž žele pokazati i uživanjem u kazalištu,

književnosti i glazbi, koja su do tada bila isključivo aristokratski luksuz

• Glazba se izvodi u salonima, opernim kazalištima, koncertnim dvoranama, u

vrtovima, parkovima, na gradskim trgovima

• Dva najvažnija oblika glazbenog života jesu kućno muziciranje i javni koncerti

• Krajem 18. stoljeća glazba je bila najpopularnija umjetnost. Svatko tko je kupio

ulaznicu mogao je doći i uživati u opernim predstavama i koncertima

DRUŠTVENI POLOŽAJ SKLADATELJA

• Postaju samostalni umjetnici sa slobodom skladanja

• Trebali su zadovoljiti različite ukuse- slušatelje, mecene, izdavače i kritičare

• Glazbeno znanje više nije samo zanatsko umjeće, nego se veže uz ugled i

opću kulturu življenja

• Profesionalni glazbenici usput i podučavaju

• Tiskaju se prvi udžbenici i priručnici za sviranje i pjevanje

BEČ PRIJESTOLNICA GLAZBENOG KLASICIZMA

VARAŽDINPRIJESTOLNICA HRVATSKOG GLAZBENOG

KLASICIZMA

GLAZBENE ZNAČAJKE STILA

• Jednostavan i jasan glazbeni govor posvećen pjevnim melodijama s akordnom

prratnjom

• Polifoni stil postupno nestaje, prevladava homofonija

• Melodija postaje glavno izražajno sredstvo

• Nastaju pravilne formalne cjeline- glazbene rečenice i periode (klasična

simetrija)

• Harmonija je jednostavnija i oslanja se na glavne funkcije (T, S, D)

• Ritam je raznolik- neočekovane stanke, česte promjene trajanja, sinkope

• Tempo se sve češće naznačuje i opisuje riječima

• Dinamika obogaćena postupnim dinamičkim prijelazima, crescendom i

decrescendom.

• Ugođaj se tjekom stavaka mijenja. Izmjenjuju se dramski i lirski dijelovi

• Kontrasti i osjećaji su pod nadzorom strogog razuma

GLAZBALA I IZVOĐAČKI SASTAVI

• Ustaljuje se sastav orkestra: gudači, drveni puhači, limeni puhači i udaraljke

• Gudači- temelj klasicističkog orkestra: prve i druge violine, viole, violončela i

kontrabasi

• Puhači sviraju u parovima, po dvije flaute, oboe, klarineta, fagota, roga i

trube.

• Udaraljke: dva timpana

• Orkestrom ravna prvi violinist ili skladatelj za čembalom

ZVUKOVNI PRIMJERI

• Luka Sorkočević: Simfonija br. 3 u D-duru

• Wolfgang Amadeus Mozart: Eine kleine nachtmusik, KV 525-

II. stavak: Romance, Andante