Upload
bing
View
78
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
KLINIČKI CENTAR UNIVERZITETA U SARAJEVU KLINIKA ZA BOLESTI SRCA I REUMATIZMA. Elektrokardiogram EKG - uloga medicinske sestre u procesu snimanja ekg-a -. Pripremile: Alić Vezira Begović Emina. Uvod - Elektrokardiogram. - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
KLINIČKI CENTAR UNIVERZITETA U SARAJEVUKLINIKA ZA BOLESTI SRCA I REUMATIZMA
ElektrokardiogramEKG
- uloga medicinske sestre u procesu snimanja ekg-a -
ElektrokardiogramEKG
- uloga medicinske sestre u procesu snimanja ekg-a -
Pripremile: Alić Vezira Begović Emina
Uvod - Elektrokardiogram
Elektrokardiogram je grafički zapis električnih potencijala nastalih u srcu. Elektrokardiogram se snima pomoću uređaja kojeg zovemo elektrokardiograf .
Glavni zadatak EKG uređaja jeste bilježenje promjena električnog potencijala na površini ljudskog tijela.
Uloga medicinske sestre u procesu snimanja
• Uloga medicinske sestre jeste da:
- objasni pacijentu postupak snimanja EKG – a,- zamoli pacijenta da oslobodi grudni koš od odjeće,te donje
dijelove ekstremiteta,- smjesti pacijenta u udoban položaj,- prikopča elektrode, - zamoli pacijenta da miruje i pokuša se suzdržati od pokreta, te
da normalno diše.- Zatim pokrenuti snimanje EKG – a.
Način snimanja
Na prsa se stavljaju elektrode povezane sa aparatom koji registrira električne impulse koji odgovaraju otkucajima srca i bilježi ih na papirnoj traci, gdje se registruju karakteristični poremećaji. Standardni EKG snima 12 odvoda, snimaju se tri standardna (I, II, III), tri unipolarna (aVR, aVL, aVF) i šest prekordijalnih (V1 - V6) odvoda.
Svakodnevni srčani ritam se naziva normalnim sinusnim ritmom. Sve ostalo se naziva aritmijama Termin aritmija odnosi se na bilo koji poremećaj ritma, pravilnosti, mjesta nastanka ili provođenja srčanog električnog impulsa.
Veoma važno je da medicinska sestra zna uočiti određene poremećaje srčanog ritma, kao što su:
ekstrasistole, paroksizmalana tahikardija, fibrilacija srčanih komora, asistolija, AV blok
Sinusna bradikardija (frekvencija ispod 60 (50)/ min.)
Sinusna tahikardija (frekvencija prelazi 100/min.)
Poremećaji srčanog ritma
Atrijalne ekstrasistole
Ventrikularna ekstrasistola
Supraventrikularna paroksizmalna tahikardija
Ventrikularna paroksizmalna tahikardija
Undulacija (lepršanje) atrija:
Poremećaji srčanog ritma
Atrijska fibrilacija
Ventrikularna fibrilacija (defibrilacija)
Poremećaji srčanog ritma
Atrioventrikularni blokovi:
a) normalni ritam
b) AV blok 1. stupnja
c) AV blok 2. stupnja (Mobitz I.)
d) AV blok 2. stupnja (Mobitz II.)
e) AV blok u omjer 3:1
f) kompletni AV blok
Poremećaji srčanog ritma
Asystolia
Poremećaji srčanog ritma
Rezultati istraživanja
Istraživanje je provedeno na KLINICI ZA BOLESTI SRCA I REUMATIZMA KCUS, u periodu od mjeseca Januara do mjeseca Aprila 2010 god.
Metoda istraživanja – posmatranje i analiza podataka
Istraživanje je vršeno na četiri odjela te klinike, a u istraživanje su uključena oba pola bez starosnih ograničenja.
Cilj istraživanja: ukazati na značaj ekg-a
Rezultati istraživanja
Jedan odjel:
Dnevno - 5 snimanjaSedmično - 35 snimanjaMjesečno - 150 snimanjaU 4 mjeseca - 600 snimanja
Četiri odjela:
Dnevno - 20 snimanjaSedmično - 140 snimanja
Mjesečno - 600 snimanjaU 4 mjeseca - 2400
snimanja
Zaključak
EKG je ključan parametar u pregledu pravilnosti rada srca i otkrivanju aritmija, njihove prirode i uzroka. To je jedna od
najstarijih dijagnostičkih metoda u kardiologiji, koja do danas ne samo da nije izgubila na važnosti, dolaskom novijih metoda, već
postaje sve raširenija i praktički nezamjenjiva u dijagnostici mnogih srčanih, ali i drugih bolesti.
Kao potvrda pomenutom koristićemo se činjenicom da se na klinici za bolesti srca i reumatizma na jednom odjelu u
periodu od 4 mjeseca snimi oko 600 EKG-a, a na 4 odjela u istom periodu snimi se i do 2500 EKG-a.
Hvala na pažnji!