Kosine su sve nagnute povrine od zemljanih i stjenovitih materijala. Mogu biti

prirodne i umjetne. Sve prirodne, nagnute povrine terena spadaju u kosine. Veina prirodnih kosina je stabilna i ne pokazuje znakove kretanja. Neke od njih se meutim stalno bre ili sporije pomiu i kreu pod utjecajem gravitacije. To je proces oblikovanja reljefa pod utjecajem erozije tla i egzogenih sila. Pri burnim

pokretima velikih koliina tla govorise o klizitima. Pojava klizita spada u prirodne katastrofe. Umjetne kosine nastaju iskopavanjem u tlu i nasipavanjem. Ove kosine nastaju kontrolirano. Stabilnost im ovisi o namjeni. Umjetne se kosine projektiraju

Klizite je kosina koja eka budalu da ju zasjee

Nestabilnosti kosina usko su povezane s promjenama potencijalnog polja u podruju podzemne ili procjedne vode u kosini. Kako stabilnost ovisi o efektivnim naprezanjima nuno je poznavati potencijalno polje u kosini za koju se vri analiza stabilnosti.

ako je kosina za postojee uvjete nestabilna nastaje

KLIZITE

ODRON nagli slom KLIZITE postepeno kretanje s naglim pokretom na kraju

POSTANAK KLIZITA PRIRODNI IMBENICI 1. EROZIJA: PADINE, NOICE 2. POTRESI; 3. PROMJENA MIKROKLIME: VLANOST, RPV 4. BILJNI POKROV 5. PROMJENA PARAMETARA VRSTOE NA SMICANJE 6. DODATNI TERETI LJUDSKA DJELATNOST 1. DODATNA OPTEREENJA PADINE GRAEVINAMA 2. IZGRADNJA UMJETNIH JEZERA 3. KULTIVIRANJE ZEMLJITA Osnovni uzrok klizanja je zasienje kosine vodom. (pljusak, topljenje snijega, oscilacije podzemne i povrinske vode uz obale, nasute brane, obale prirodnih i umjetnih, kanala potoka i rijeka) jezera Analize stabilnosti kosina osnivaju se na teoriji GRANINOG STANJA PLASTINE RAVNOTEE Za proraune je potrebno poznavati vrijednost parametara vrstoe na smicanje c i PRIRODNE KOSINE: parametri iz neporemeenih uzoraka prilikom izvoenja istranih radova KLIZITA na prirodnim kosinama: parametri iz klizne plohe

USJECI: parametri iz neporemeenih uzoraka prilikom izvoenja istranih radova uz mogunost programiranja stabilnih pokosa NASIPI: kontrolirani parametri dobiveni na umjetnim uzorcima u laboratoriju (Proctorov pokus) RUDARSKI POKOSI: privremene nestabilne graevine

POSTANAK KLIZITA uzroci i povodi prirodni uzroci Geoloki preduvjeti meka tla; vulkanske padine, nekonsolidirane morske I jezerske taloine. tla osjetljiva na poremeaje rastroena tla, sipari tlo izloeno velikim pomacima stijene s prslinama i pukotinama reversna uslojenost reversni rasjedi i erozione baze razliite propusnosti razliite krutosti Morfoloki preduvjeti tektonska i vulkanska uzdizanja morena glacijalni nanosu vodotoku erozija noice kosine vodotokom erozija noice kosine valovanjem erozija noice kosine ledom erozija bonih rubova podzemna erozija, procjeivanje odstranjivanje vegetacije, poari Preduvjeti izazvani djelovanjem ovjeka 1. dodatna optereenja vrha padine (nasipom i slino) 2. zasijecanje u padinu, naroito noicu 3. ugradnja nestabilnog tla u nasipe

4. snienje i porast vodostaja u jezeru 5. sjea ume, vaenje korijenja 6. navodnjavanje i sniavanje razine podzemne vode 7. rudarenje i odlagalita jalovine 8. umjetne vibracije, miniranja, pilotiranje 9. procjeivanje vode iz kanalizacije, vodovoda, kanala i slino 10.kultiviranje zemljita 11.skretanje toka rijeke ili morske struje izvedbom stupova mosta, nasipa, ustava i slino POVODI POJAVE KLIZANJA NAGLE OBILNE OBORINE NAKON DUGOTRAJNE SUE NAGLE OBILNE OBORINE OPENITO DUGOTRAJNE OBILNE OBORINE POTRES POPLAVE NAGLO TOPLJENJE SNIJEGA ERUPCIJA VULKANA RASTROBA SMRZAVANJEM RASTROBA STEZANJEM I BUJANJEM Preteito je uzrok pojave klizanja voda. U sluaju potresa mogu se pokrenuti i potpuno suhe mase, na pr. sipari, potpuno suhi pijesci, stijenski blokovi odsjeeni pukotinskim sustavom od matine stijene Kako prepoznati klizite pojava izvora, procurivanja, vlano ili tlo zasieno vodom na prethodno suhim povrinama ili na dnu kosine, pukotine u tlu, u stijeni ili na vrhu kosine razvlaenje tla i udaljavanje od graevina u blizini kosine, udaljavanje tla od temelja pomak ograda, zidia i slinih pravocrtnih figura iz pravca neobine izboine ili promjene visine u tlu, podovima i puteljcima naginjanje stupova, stabala, ograda i potpornih zidova izrazito naginjanje i pucanje betonskih podova i temelja pucanje vodovodnih cijevi i drugih podzemnih instalacija nagle promjene protoke vodotoka uz mogua zamuenja

zaglava vrata i prozora ukazuje na deformaciju okvira i zidova kripa zidova, zgrada ili stabala - pucanje korijenja ulegnua ne cestama i putovima

Kod klizita je proces odabira parametara vrstoe za smicanje, potrebnih za proraune, vrlo sloen I nerijetko teko rjeiv zadatak. Klizite je jedna od najsloenijih geotehnikih pojava kod kojih je rjeenje, sanacija, vrlo sloeno i skupo. Tlo je pri pojavi klizanja doivjelo velike deformacije te se na aktivnoj kliznoj plohi javljaju rezidualne vrijednosti parametara vrstoe na smicanje. Njih je vrlo reko utvrditi. EUROCODE 7 odvojeno daje upute za razmatranje stabilnosti nasipa i kosina od stabilnosti obrambenih nasipa i brana.

Za proraune stabilnosti kosina usjeka i zasjeka, koje se nalaze u autohtonom tlu koje prethodno nije doivjelo poremeaje, parametri se dobivaju ispitivanjem neporemeenih uzoraka u laboratoriju i/ili terenskim metodama. Za nasipe je tlo graevinski materijal. Stoga je za izgradnju nasipa mogue i potrebno propisati svojstva materijala od kojih e biti izgraeni. U takvim je okolnostima mogue propisati i parametre materijala potrebne za proraune analiza stabilnosti. Od odabranih materijala s pozajmita izrauju se umjetni uzorci zbijeni u Proctorovom ureaju s prethodno odreenom optimalnom vlanou. S tim se uzorcima dalje postupa kao s neporemeenim uzorcima tijekom ispitivanja u laboratoriju. Tijekom izgradnje se pretpostavljene vrijednost provjeravaju na kontrolnim uzorcima.

Projekt sanacije klizita podloga mu je GEOTEHNICKI ELABORAT Sadraj : l. Tehnici opis; 2: Rezultati laboratorijskih i terenskih istraivanja suzni za analize stabilnosti; 3. Analize stabilnosti s ukljuenim mjerama sanacije; 4. Usporedba rezultata sanacije sa stanjem prije zahvata; 5: Predmjer radova i trokovnik; 6. Nacrti : - situacija sa zahvatima sanacije; - popreni presjeci sa zahvatima sanacije;

- detalj i zahvata sanacije. Kosine usjeka i zasjeka potrebno je tititi prije nego postanu klizita. Za to slui niz moguih preventivnih zahvata kao sto su: - izgradnja potpornih zidova; - zatitne mree; - sidrene konstrukcije razliitih oblika ili pojedinana sidra za kosine u stijenama; - armirano tlo. MJERE SANACIJE AKTIVNOG KLIZITA 1 Smanjenje posminog naprezanja na kosini; 2 Poveanje posmine vrstoe (f) u podruju sloma; 3 Kombinacija prethodna dva naina ad 1: - skretanja smjera djelovanja strujnog tlaka drenaama - snienje RPV - rastereenje gornjeg dijela padine - optereenje noice padine - potporne graevine u noici (nisu uvijek uinkovite i vrlo su skupe) - posebni geotehniki zahvati (piloti velikog promjera, sidra i druge sloene geotehnike graevine) ad 2: - optereenje donjeg, pasivnog dijela klizita - poveanje vrstoe na smicanje - posebni zahvati (injektiranje, mlazno injektiranje, avlanje, elektrokemijski postupci, termiki postupci