"Optimiziranje ubrzanog uzgoja ličinki riječnog raka

Astacus astacus"

Projekt Vijeća za istraživanja u poljoprivredi (VIP) 11.

Ministarstvo poljoprivrede

Hvala Vijeću za istraživanja u poljoprivredi (VIP) i Ministarstvo poljoprivrede što su prepoznali ovaj projekt

Klobučar Goran,

Maguire Ivana, Hudina Sandra, Lucić Andreja,

Štambuk Anamaria, Lajtner Jasna

Zoologijski zavod, Biološki odsjek, Prirodoslovno-

matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Hrvatski centar za autohtone vrste riba

i rakova krških voda

- postizanje bržeg rasta juvenilnih riječnih rakova u uzgoju

Brži rast će omogućiti i veći prinos,

odnosno ubrzano dostizanje tzv.

konzumne veličine (ukoliko se radi

o gospodarskom uzgoju) odnosno

veličine jedinki koje će imati bolju

mogućnost opstanka nakon

re/introdukcije u prirodu s ciljem

sprječavanja njihova daljnjeg

nestanka iz naših voda (ukoliko se

radi o uzgoju radi zaštite vrste).

- razvoj zanemarene grane slatkovodne akvakulture riječnih rakova u Hrvatskoj

- prevencija nestanka autohtonih populacija riječnih rakova u Hrvatskoj

Ciljevi projekta

Toponimi potvrđuju..

Problematika projekta

Slatkovodni rakovi od davnina su dio našeg nasljeđa..

Usprkos zaštiti (NN 70/05, NN139/08, NN 99/09)..

Problematika projekta

Problematika projekta

- rakolov u prošlom stoljeću raširen u Lici i Dalmaciji

- IZVOZ ~100 t godišnje - prva polovica XX st.

- isključivo izlovljavane prirodne populacije

- već 1966. godine izvezla se samo desetina navedene količine

1 vagon = 10000 kg = 10 t Jug, D., Stipešević, B., Stošić, M., Osijek 2007.

~1.000 000 - 2.000 000 rakova (10-20 rakova/kg x 100 000 kg)

Plančić J (1973) Rakovi u našim slatkim vodama.

U: Institut za slatkovodno ribarstvo (ed.) Izbor naučnih i stručnih radova, 133-143

Povijesni podaci

Problematika projekta

(od čega ~50 t iz rijeke

Like)

Crayfish plague first arrived in Europe in Italy in 1859, either with imported crayfish from North America, or in

ballast water. After its original introduction in Italy in 1860, it spread quickly through Europe and was discovered in

Sweden in 1907, in Spain in 1972, in Norway in 1971, in Great Britain in 1981, in Turkey in 1984 and in Ireland in

1987.

1859. g masovna ugibanja počela u Italiji i proširila se na cijelu Europu

Akvakultura riječnih rakova u Hrvatskoj ne postoji.

Razmišljanja o rakogojstvu potaknuta nakon što je krajem XIX st. račja kuga poharala i HR.

Razvoj „rakogojstva“

prema Beciću (1897)

potaknut je nakon što je

račja kuga poharala naše

krajeve krajem 19. stoljeća

„Umjetno gojenje raka vrlo

je rentabilno poduzeće, te

je svake podpore vriedno“

Becić (1897)

Problematika projekta

ZAŠTITA

3 vrste: Astacus astacus, Austropotamobius pallipes i A. torrentium :

- na Crvenom popisu ugroženih svojti IUCNa

- na Dodatku III Bernske konvencije

- na Dodatku II i Dodatku V Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore

- u Hrvatskoj zaštićene - Zakonom o zaštiti prirode

- Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim

Brojnost autohtonih populacija u stalnom padu!

Problematika projekta

U zadnjih 10 g nestalo 15 % populacija A. astacus u Hrvatskoj.

Maguire I, Jelić M, Klobučar G (2011) Update on the distribution of freshwater crayfish in Croatia.

Knowl Manag Aquat Ecosyst 401: 31-40

36 % od povijesnih podataka (unatrag 50-100 g)

Problematika projekta

Uzgoj slatkovodnih rakova

- uglavnom poluintenzivan = kontrolirani uzgoj juvenilnih rakova

- životni ciklus rakova se odvija kroz niz presvlačenja egzoskeleta kroz koje životinje rastu

- broj presvlačenja i prirast u veličini po presvlačenju ovise o:

Riječni rakovi uglavnom dosižu spolnu zrelost između 3. i 5. godine života.

- temperaturi,

- vrsti i količini dostupne hrane

- gustoći populacije

- veliki mortalitet u 1. g života - u prirodi preživljava samo 5-10%

Provedba projekta

Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda na izvoru rijeke Kostelke, pritoke rijeke Gacke

Osnovan 2006. g. na mjestu nekad komercijalnog ribogojilišta koje je bilo zapušteno i devastirano.

U Gackoj više nema slatkovodnih rakova.

Provedba projekta

c)

Slika 26. Perforirana cigla idealno

je sklonište juvenilnim rakovima.

Svibanj 2012. g

- 20-ak ženki s oplođenim jajima „posuđeno“ iz obližnje populacije rakova

posebno konstruirani „valionik”

Provedba projekta

Srpanj 2012. g

- izvalili su se juvenilni rakovi

Provedba projekta

Travanj 2013. g.

- preživjelo ~1200 juvenilnih rakova

ženke od 9,5 cm imaju prosječno 134 jaja, od 10,5 cm – 152 jaja, 11,5 cm – 228 jaja, 12,3 cm – 368 jaja

Gustoća od 100-200 izvaljenih rakova po m2 je

dala dobre rezultate (do 80% preživljavanja

kroz ljeto). Istraživanja su pokazala (Keller,

1988) da se s porastom gustoće raste i

postotak smrtnosti juvenilnih rakova tako kod

nasada od 400 jedinki po m2 ljeto preživi 74%,

od 600 jedinki po m2 preživi 65% i kod

nasađivanja od 800 jedinki po m2 preživi tek

49% jedinki koje su također i manje prosječne

težine od onih juvenilnih rakova koji su rasli pri

gustoći od 100-200 jedinki po m2.

- gustoća 250-300 jed./m2 a preporučena je

100-200 ili čak 15-20 jed./m2!

- u uzgoju nakon prvih 6 mjeseci života preživljavanje ~50%

perforirane cigle kako bi račići imali potrebna skloništa.

- u prirodi preživljava tek 5-10%

Provedba projekta

a do spolne zrelosti 30-

50%

900 jedinki juvenilnih rakova

- bazen (2,4 m² x 0,5 m)

- hranjenje 3x tjedno ad libitum

50 jedinki = veća gustoća (84 jed./m2)

25 jedinki = manja gustoća (42 jed./m2)

mrežaste

pregrade -

radi lakšeg

održavanja

gustoće

nasada

• Temperatura

• Gustoća

• Prehrana

Provedba projekta

Svibanj 2013. g

Metode:

Provedba projekta

- praćenje oštećenja rakova kao posljedice agresivnog ponašanja,

- mjerenje prirasta jedinki (dužina, težina),

- mjerenje kondicijskih indeksa (hepatosomatskog, mišićnog)

- praćenje zdravstvenog stanja životinja u uzgoju,

PRIRAST jednogodišnjih rakova:

najveći: 48,4% u dužinu i 249,3% u težini - plastenik (viša temp.), hrana životinjskog podrijetla, manja gustoća

najmanji: 23,17% u dužinu i 77,19% u težini - vanjski bazen (niža temp.), hrana biljnog podrijetla, veća gustoća

Voda u bazenima smještenim u plastenicima imala je višu prosječnu temperaturu (za

~1-2oC ovisno o godišnjem dobu) u usporedbi s vanjskim bazenima

(od lipnja do listopada):

iako su korištene gustoće

(84 jed./m2 i 42 jed./m2)

bile više od onih

preporučenih u literaturi,

srednja vrijednost veličine jedinki u listopadu:

- hladnija voda + biljna hrana = 36,17 mm i 1,22 g

- toplija voda (+1-2oC) + meso = 44,42 mm i 2,47 g

Kondicijski indeksi

- za energetski status juvenilnih jedinki - najznačajniji temperatura i hrana

- najviše vrijednosti indeksa mase repnog mišića (MMiwet) i hepatopankreasa (HMiwet) = toplija voda + meso

- udio vlage u probavnoj žlijezdi i mišiću statistički značajno veći pri višoj temperaturi

meso - značajniji prirast u težini

toplija voda - značajniji prirast u dužini

- gustoća jedinki - bez većeg utjecaja na rast i energetski status

- nema statistički razlike u učestalosti oštećenja u različitim uvjetima uzgoja

zdravstveno stanje jedinki bilo zadovoljavajuće osim vrlo rijetkih pojava melanizacije

egzoskeleta - posljedica oštećenja uzrokovanih međusobnim borbama.

Rezultati projekta – 1. godina

(20 i 6%)

PRIRAST dvogodišnjih rakova:

najveći: 134% u težinu - plastenik (viša temp.), hrana životinjskog podrijetla, manja gustoća

27,87% u dužinu - plastenik (viša temp.), hrana životinjskog podrijetla, veća gustoća

najmanji: 17,72% u dužinu i 69,51% u težini - vani, hrana biljnog podrijetla, veća gustoća

nije uočena, između različitih uvjeta uzgoja, statistički različita učestalost oštećenja račića.

Gubitak tjelesnih nastavaka uslijed međusobnih borbi onemogućio je pouzdanu analizu onih indeksa koji uzimaju u obzir ukupnu

težinu jedinke (Hiwet i Miwet) dok su indeksi udjela vlage u probavnoj žlijezdi i začanom mišiću pokazali da su za energetski status

juvenilnih jedinki najznačajniji čimbenici temperatura i hrana. Energetski status bio viši u jedinkama hranjenim mesom ali i

jedinkama iz hladnije vode.

Zdravstveno stanje jedinki bilo je također zadovoljavajuće osim rijetkih pojava melanizacije egzoskeleta koja su uglavnom bila

posljedica oštećenja.

- viša temperatura vode u plastenicima - recirkulacija (+2-8 oC ovisno o god. dobu)

- prepolovljena gustoća jedinki u odnosu na 1. g (42 jed./m2 i 21 jed./m2) - 600 jedinki

indeksi kondicije kojima

se mjeri udio vlage u

probavnoj žlijezdi i

začanom mišiću -

energetski status bio viši u

jedinkama hranjenim

mesom ali i jedinkama iz

hladnije vode

After one year they are 25–48mm, then 2+ are 50–70mm and 3+ are 60–80 mm in total length

(Abrahamsson, 1966, 1971, 1972; Cukerzis, 1984, 1988; Appelberg, 1986; Westman et

al., 1992; Westman, 2000). However, under favourable conditions noble crayfish may

reach 95 mm total length after four summers (3+) (Gydemo, 1989).

Rezultati projekta – 2. godina

Kondicijski indeksi

- gubitak tjelesnih nastavaka u nekih jedinki onemogućio pouzdanu analizu vrijednosti mokre mase repnog mišića

(MMiwet) i hepatopankreasa (HMiwet) (izračun u odnosu na ukupnu težinu)

- udio vlage u probavnoj žlijezdi i mišiću statistički je značajno veći pri višoj temperaturi i biljnoj prehrani

srednja vrijednost veličine jedinki u listopadu:

- hladnija voda + biljna hrana = 45,4 mm i 2,78 g

- toplija voda (+2-8oC) + meso = 54,5 mm i 5,24 g

- gustoća jedinki - bez većeg utjecaja na rast i energetski status

- nema statistički razlike u učestalosti oštećenja u različitim uvjetima uzgoja

- ukupan prirast dvogodišnjih rakova manji u odnosu na jednogodišnje rakove

(134 : 249,3 % težina i 27,87 : 48,4 % dužina)

- u drugoj godini:

zabilježena veća interindividualna razlika u prirastu jedinki u svim uvjetima

Usprkos zabilježenom dvostrukom povećanju težine rakova od svibnja do listopada

2014.g usporedbom prve i druge godine uzgoja uočeno je da je

najveći prirast (48,4% u dužinu i 249,3% u težini) u tretmanu:

plastenik (viša temperatura vode), hrana životinjskog podrijetla, manja gustoća jedinki

najniži prirast (23,17% u dužinu i 77,19% u težinu) tretmanu:

vanjski bazen (niža temperatura vode), hrana biljnog podrijetla, veća gustoća jedinki

najveći prirast u ukupnoj težini tijela dvogodišnjih račića (134 %) u tretmanu:

plastenik (viša temperatura vode), hrana životinjskog podrijetla, manja gustoća jedinki (dužina 54,34 mm i

težina 5,36 g)

najveći prirast u dužinu (27,87%) u tretmanu:

plastenik (viša temperatura vode), hrana životinjskog podrijetla, veća gustoća jedinki (dužina 55 mm i

težina 5,08 g).

kompeticija i agresivnost

Rezultati projekta - 1. + 2. godina

• prvi puta uspostavljen uzgoj juvenilnih slatkovodnih rakova na našim prostorima

• prehrana i temperatura - najvažniji čimbenici koji utječu na brzinu rasta juvenilnih rakova

Porast težine jedinki hranjenih mesom iz toplije vode statistički značajan u usporedbi s jedinkama hranjenim

biljnom hranom (i u bazenima na otvorenom i u plastenicima)

Zaključci

nastaviti uzgoj riječnih rakova:

- skraćivanje dostizanja spolne zrelosti?

- reintrodukcija uzgojenih rakova u vodotok rijeke Gacke

- povećati interes u državnom i privatnom sektoru za akvakulturu riječnih rakova

rezultati ovog projekta trebali bi imati pozitivan utjecaj za unaprjeđenje akvakulture riječnih rakova

na našem području u svrhu njihovog gospodarski isplativog uzgoja kao delikatesnog

prehrambenog proizvoda tako i u svrhu njihove zaštite na prostoru Republike Hrvatske zbog

realne opasnosti od nestanka iz naših voda

Zaključci

HVALA NA PAŽNJI!

„Rak je vrlo cienjeno i skupo jelo,

zato je potrebno, da se pobrine kr

zem. vlada, da se naše vode opet

racima napuče.”

Šumarski list 1897.

Razvoj slatkovodne akvakulturne proizvodnje u Europi u razdoblju od 1990. -

2010. prema grupama organizama; tamnoplavo - slatkovodne ribe, blijedoplavo -

rakovi, svijetloplavo - diadromne ribe, crno- ostale vrste (FAO, 2014).

BIOLOGY OF FRESHWATER CRAYFISH (2002)

edited by DAVID M. HOLDICH, Blackwell Science

HOLDICH D. M., LOWERY R. S. (1988) Freshwater crayfish -

biology, management and exploitation. University Press,

Cambridge.

Svibanj 2013. g,

24 ženki s jajima

~1110 rakova - nisu mjereni kako bi se izbjegla oštećenja

Svibanj 2014. g

- tek desetina prvobitnog broja juvenilnih rakova preživjela zimu

- uspostavljena 2 bazena - oba prehrana mesom, viša i niža temperatura

Listopad 2014. g

jedinke u toplijoj vodi statistički značajno veće (36,08 mm; 0,9 g) od onih u

hladnijoj vodi (32,07 mm; 0,61 g)

- veličina jedinki je bila manja od jednogodišnjih rakova mjerenih u listopadu 2013. g

toplija voda (1-2oC) + meso = 44,42 mm i 2,47 g

hladnija voda + biljna hrana = 36,17 mm i 1,22 g

-

Rezultati projekta – 1. i 2. godina

- na području Europe živi 5 autohtonih vrsta Astacidae:

Austropotamobius pallipes - bjelonogi ili primorski rak

Austropotamobius torrentium - rak kamenjar ili potočni rak

Astacus astacus - riječni ili plemeniti rak

Astacus leptodactylus - dunavski, turski, uskoškari ili barski rak

Astacus pachypus

2 RODA

Problematika projekta

Problematika projekta

- na području Hrvatske žive 4 autohtone vrste Astacidae:

Austropotamobius pallipes - bjelonogi ili primorski rak

Austropotamobius torrentium - rak kamenjar ili potočni rak

Astacus astacus - riječni ili plemeniti rak

Astacus leptodactylus - dunavski, turski, uskoškari ili barski rak

Astacus pachypus

2 RODA

XV st. - prikaz objedovanja rakova

(Nacionalna knjižnica Austrije u Beču)

Problematika projekta