Knjige i Radovi

7/25/2019 Knjige i Radovi

1/13

Dr. sc. Mirjana PeharOdjel za germanistikuSveuilita u Zadru23 000 Zadar

Tel.: 023-322 040GSM: 098-92 80 320

e-mail:[email protected]

Zadar, 31. sijenja 2011.

KNJIGE, IZVORNI ZNANSTVENI RADOVI, STRUNI RADOVI, PRIJEVODI IOSTALO

2.1. KNJIGE - KONTRASTIVNA STUDIJA

2.1.1. Miki, P./Pehar, M./ Miki, M.:Psovka u hrvatskome i njemakomejeziku, Ziral, Mostar/ Zagreb, 1999, 225 str. ISBN: 953-6364-33-6

Navedena je knjiga izvorni znanstveni rad, kontrastivna lingvistika studija nastala kaorezultat dvogodinjega istraivako-suradnikoga rada na znanstveno-istraivakomeprojektu Psovka u hrvatskome i njemakome jeziku (ifra projekta 6-03.176), podvodstvom prof. dr. Pavla Mikia. Knjiga sadri ope rasprave o govornim inovima,osobito o govornome inu psovke, zatim obraen fond uvrjedljivih rijei svrstan upojedine podgrupe kao i popis uvrijeenih uvrjedljivih rijei koje se upotrebljavaju ugovornome inu psovke, te lingvistiki obraenu usporedbu njemakoga i hrvatskoga

jezika u odnosu na govorni in psovke.

Stroga sistematska metodinost, koju autori potuju od poetka do kraja knjige, ovustudiju svrstava u visoku znanstvenu razinu. K tome, autori su dosegli cjelovitost koju suhtjeli, naime jezinu analizu govornoga ina psovke. Rije je, bez sumnje, o dosadanajtemeljitijoj prouci psovke kao govornoga ina na hrvatskome jeziku1[1]

2.2. PREVEDENE KNJIGE I MONOGRAFIJE

2.2.1. Biblija preprianaza djecu, prevela: Pehar, Mirjana, Forum, Zadar, 2001,180 str.

ISBN: 953-179-39023-5

Monografija Biblija prepriana za djecu prijevod je Biblije s njemakoga jezika nahrvatski, a izvorno glasi: Die Bibel fr Kinder erzhlt, autora: G. Dosimont/ D. Ferir,Hemma, 181 str.

2.2.2.AyurVeda Ritam - Zdravlje iz prve ruke, prevela: Pehar, Mirjana, Zadar, 2004,210 str.

ISBN: 953-96581-4-4

Knjiga je prijevod s njemakoga jezika na hrvatski, a naslov originala glasi: Hoffmann,Thomas:AyurVeda Ritam - Gesundheit aus erster Hand, Julia White, 2003, 227 str.

Predoena je knjiga strune naravi u kojoj se radi o sasvim novom i drukijemrazumijevanju tijela, duha i due, o drukijem pojmu i pristupu zdravlju utemeljenu naprirodnim zakonitostima koje ukljuuju vlastito ponaanje kao bitan imbenik zaouvanje zdravlja.

1[1] Ulomak iz recenzije knjige, str. 20.
mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]


2/13

Brzo preuzimanje u hrvatski jezini prostor treba zahvaliti, prije svega, neumornom ipredanom angamanu gospoe magistre Mirjane Pehar, kojoj je uspjelo, njezinimbriljantnim jezinim osjeajem i pronicanjem u bit, knjigu ne samo prevesti ve ioriginalnu stilsku formu prenijeti na hrvatski i tako omoguiti nastanak stvarne hrvatskeknjige2[2]

2.3. KNJIGE - UDBENICI NJEMAKOGA JEZIKA

2.3.1. Miki, P./ Miki, A.M. / Pehar, M.: Deutsch fr Germanistikstudenten 1,drugo izmijenjeno izdanje, Logos, Split, 1999, 313 str.

ISBN: 953-6099-23-3

2.3.2. Miki, P./ Miki, A.M. u suradnji Pehar, Mirjana et al.: Deutsch frGermanistikstudenten 2, Logos, Split, 1997. 310 str.

ISBN: 953-6099-32-2

Koautorica sam navedenoga udbenika za studente germanistike prve godine isuradnica udbenika za studente germanistike druge godine studija. Navedene su knjigekroz vie generacija studenata bili temeljni udbenici za kolegijJezinih vjebi I i Jezinihvjebi II na Odjelu za njemaki jezik i knjievnost Sveuilita u Zadru i Sveuilita uMostaru, gdje se i danas koriste.

2.4. DOKTORSKI RAD

Pehar, Mirjana: Slika zemalja njemakoga govornog prostora u hrvatskimudbenicimanjemakoga jezika 19. i 20. stoljea

Doktorski rad obuhvaa 457 stranica. Ralanjen je na tri dijela:1. Kultura i civilizacija u nastavi stranih jezika (str. 15 - 118)2. Udbenik kao predmet znanstvenog istraivanja (str. 119 - 216)3. Slika zemalja njemakoga govornog prostora u hrvatskim udbenicima

njemakoga jezika 19. i 20. stoljea (str. 217 - 410).Osim tri glavna dijela rad sadri uvod, zakljuak, saetke na hrvatskom i njemakom

jeziku, popis literature, popis analiziranih udbenika, popis nastavnih planova, te 315biljeki (fusnota), u kojima se autorica poziva na koritenu strunu literaturu, odnosnodaje detaljnije obrazloenje odreene problematike.U uvodu se navodi predmet i cilj istraivanja, te metodologija i kompozicija rada.Istraivanje se bazira na korpusu udbenika njemakoga jezika za gimnazije koji su sekoristili tijekom 19. i 20. stoljea. U udbenicima se istrauje zastupljenost slike zemaljanjemakoga govornog prostora, pri emu se uzimaju u obzir nastavni planovi pojedinihperioda i nastavne metode koje su utjecale na koncepciju analiziranih udbenika.U prvom dijelu, koji se sastoji od etiri poglavlja (str. 15-118), daje se osvrt na pojam

kulture i civilizacije openito, na pojam zemljoznanstva kao posebnog vida prenoenjakulture i upoznavanja zemlje, te na razliite koncepcije posredovanja zemljoznanstva unastavi stranih jezika. Istie se da su na posredovanje zemljoznanstva u nastavi stranih

jezika utjecale drutveno-politike prilike i teorije uenja i pouavanja jezika, to navodina zakljuak da je kultura dio zemljoznanstva i da nastava stranih jezika mora bitiproeta kako zemljoznanstvenim tako i kulturolokim datostima.

Prvi dio obuhvaa, znai, teoretski dio u kojemu je dan povijesni pregledpouavanjazemljoznanstva3[3], poevi od razliitih koncepcija njegova posredovanja unastavi stranih jezika: poznavanje realija (Realienkunde do 1918), poznavanje kulture

2[2] Ulomak iz Predgovora, autor knjige: dr. Thomas Hoffmann

3[3] Izraz zemljoznanstvo - Landeskunde (znanje o zemlji) ne treba brkati s izrazomErdkunde- zemljopis, koji se koristi u geografskome smislu.


3/13

(Kulturkundeod 1918. do 2. sv. rata), poznavanje zemljoznanstva (Landeskundeod 70-ih g. 20. st. do danas), te od 90-ih godina D-A-CH koncept koji podrazumijeva

jednakopravnu zastupljenost svih zemalja njemakoga govornog prostora. Da bi seshvatila rije zemljoznanstvo, kojemu je cilj sveobuhvatna komunikacijska kompetencija,ije su sastavnice gramatika, strateka i sociolingvistika kompetencija koja ukljuujepoznavanje kulture u irem smislu rijei, potrebno je objasniti osnovne pojmove koji se

tiu zastupljenosti kulture, civilizacije i zemljoznanstva u nastavi stranih jezika.Polo se od Humboldtova poimanja kulture i civilizacije, koji kae da je civilizacija

uljuivanje ljudi i naroda, a kultura tom oplemenjivanju drutvenoga stanja pridodajeznanost i umjetnost. Za proimanje jezika i kulture Humboldt kae da je jezik vanjskapojava duha naroda, njihov jezik njihov je duh, njihov duh njihov je jezik i nikada ih sene moe zamisliti dovoljno identinim, jer se meusobno proimaju, protkani su jedno sdrugim da ih se ne moe razdvajati, kada bi jedno bilo dano, drugo bi neminovnoproizalo iz njega. Preko jezika se ogleda pogled na svijet, odnosno pogled na svijetuvjetuje stvaranje jezika. Jezik djeluje i uvjetuje nain razmiljanja ljudi i naroda. Misaoda jezike nije mogue istraivati ako se ne krene od one toke koja povezuje jezik

jednoga naroda s njegovom duhovnom snagom, Humboldtu je bila toliko vana da je nanjoj temeljio svoja istraivanja jezika, a razlike nije promatrao kroz razliitost uzvunosti

pojedinih jezika ve u razliitim pogledima na svijet.Izmeu jezika s jedne strane, miljenja i socijalizacije s druge strane postojeodnosi po kojima svaki jezik ima svoj sustav vrijednosti i normi, ima svoju vlastitu slikusvijeta, pa se razlike meu ljudima oituju u razliitim jezicima, a razliitosti u jezicimalee u razliitim pogledima na svijet, razliitim vjerovanjima, obiajima i slino.

Koliko je bitno uz jezik poznavati i kulturu naroda iji se jezik ui, najbolje se vidiiz primjera esperanta koji, uz najbolju volju, nije uspio postati meunarodni jeziksporazumijevanja, a razlog tome je injenica da ne pripada ni jednom odreenomnarodu, ni jednoj jezinoj zajednici. Iz toga se moe zakljuiti da je slika o nekom naroduutkana u njegov jezik i da jezina sveukupnost ini ujedno i kulturu toga naroda. Nainna koji je mogue upoznati kultura jednoga naroda jest nastava stranih jezika koja morabiti kulturoloki orijentirana, a kulturu treba shvatiti u irem smislu rijei, onako kako je

to prihvatljivo primijenjenim lingvistima koji kau da se kultura sastoji od svega onogato netko mora znati ili vjerovati da bi djelovao na nain koji je prihvatljiv lanovima togadrutva, i to u svakoj ulozi koju uzima na sebe. Takvo se poimanje kulture unjemakome govornom prostoru razmatra kao zemljoznanstvo, koje od 70-ih god. 20.stoljea ukljuuje i poznavanje kulture svakodnevnoga naina ivljenja, a polazi od onihpodruja drutvenoga ivota koja upuuju na temeljne potrebe svakoga ovjeka (kakoljudi ive, rade, zarauju, provode svoj odmor, drutvena angairanost, politiki odnosi islino).

Osim navedenih koncepcija u ovome su dijelu rada temeljito razraeni i pojedinipristupi (kognitivni, komunikacijski i interkulturalni) unutar koj ih su navedeni i razliitiaspekti s kojih se zagovaralo uvrtenje zemljoznanstva u nastavu stranoga jezika. Drugi dio rada (str. 119-216) ralanjen je na est poglavlja i posveen je metodologijiznanstvenog istraivanja udbenika, s posebnim osvrtom na kvantitativnu i kvalitativnuanalizu sadraja. Polo se od same geneze analize sadraja, najbitnijih obiljejakvantitativne i kvalitativne analize sadraja, najbitnijih postupaka provoenja analizesadraja, te razraen metodoloki postupak analize tematskog aspekta udbenika srazraenim i tabelarno prikazanim drutvenim podrujima, relevantnim za stjecanjeuvida u sliku zemlje jezika cilja. Ovako razraen moe posluiti kao model za daljnjesline analize udbenika stranih jezika kao i osmiljeniju koncepciju novih, pa se ciljovoga dijela rada ogleda, s jedne strane, u doprinosu teoriji analize sadraja tekstaopenito i, s druge strane, u doprinosu rjeavanja problema metodologije znanstvenogistraivanja udbenika. Budui da je tekst temelj svakog udbenika, izneseni su i nekibitni aspekti lingvistike analize teksta, uz osobit osvrt na sadrajno-tematsku razinuteksta koja omoguuje saznanje kognitivnoga smisla teksta i njegovo pozadinskosemantiko znaenje vezano uz zemljoznanstveno-kulturoloke specifinosti, kao i vrstetekstova s obzirom na njihovu funkciju.


4/13

Trei dio rada (str. 217-387) obuhvaa analizu udbenika, naglaavajui vanostinjenice da je mnogim uenicima udbenik jedini izvor informacija i nain saznanja ostranoj zemlji iji jezik ue i njenim ljudima, pa nije svejedno koji i kakvi su sadrajiprezentirani u njemu, kako bi mogli stei uvid u sliku zemlje, nain ivljenja ljudi,vrnjaka i sve ono to se odnosi na kulturu u irem smislu rijei. U radu je istraena slikazemalja njemakoga govornog prostora u hrvatskim udbenicima njemakoga jezika 19. i

20. stoljea. Pod istraivanjem udbenika podrazumijeva se analiza, kritika i produkcijaudbenika, a u okviru ovoga rada obuhvaena je analiza udbenika. Analiza se moeprovesti s tri aspekta: didaktikoga, lingvistikoga i tematskoga, tj. aspekta izbora tema.Analiza teksta moe se provesti na tekstnoj razinikoja putem razliitih sadraja tekstaprua mogunost stjecanja uvida u sliku odreene zemlje i na leksikoj razinidefiniranjem pojedinih kulturema kao nositelja kulturoloki specifinoga znaenjaodreene kulture. Kulturemi su sociokulturoloke kategorije, odnosno kulturolokiuvjetovani naini ponaanja ije se usvajanje dogaa u procesu socijalizacije i potaknuto

je okolinom u kojoj se svaki pojedinac ui koristiti kako jezik tako i kultureme nadrutveno prihvatljiv nain, onako kako je to u danom drutvu propisano normama. Mogubiti verbalni i neverbalni, a nepoznavanje njihova znaenja i nepotivanje pravila i normivezanih uz kultureme moe dovesti do nesporazuma i problema u komunikaciji, pa je

potrebno poznavati njihovo znaenje na drutveno prihvatljiv nain.U okviru ovoga rada analiziran je tematski aspekt, a dobivene vrijednosti ne trebashvatiti kao donoenje kategorinoga suda o postojeim vrijednostima, ve kao pomo iorijentir za izbor udbenika i osmiljeniju koncepciju novih, koji trebaju respektirati izemljoznanstveno-kulturoloku komponentu. Utvruje se zastupljenost zemljoznanstva ispecifinosti koje su karakteristine za zemlje njemakoga govornog prostora, ijaprisutnost u udbenicima omoguuje uvid u sliku tih zemalja, sukladno nastavnimplanovima i metodskim uputama autora udbenika. Analizom provedenom nadijakronijskoj razini obuhvaeni su gimnazijski udbenici njemakoga jezika koji su sekoristili u drugoj polovici 19. stoljea, kada se u kolama sustavno zapoeo uiti njemakikao strani jezik, i tijekom 20. stoljea. Udbenici su podijeljeni s aspekta teorijeusvajanja jezika i metoda pouavanjau tri vee skupine, a s aspekta cilja definiranoga

nastavnim planom podijeljeni su u etiri vee skupine, a unutar komunikacijskiorijentiranih udbenika uslijedila je dodatna podjela na etiri skupine udbenika.Analizom su obuhvaena sveukupno 52 udbenika svih skupina, a provedena je tako da

je nakon svakog analiziranog udbenika dan zakljuni komentar s obzirom na slikuzemalja jezika cilja, kao i dijakronijski pregled i rezultati provedene analize pojedinihperioda i generacija udbenika. Analizirane su tri generacije udbenika: druge polovice19. st., prve polovice 20. st. i udbenici druge polovice 20. stoljea. Udbenici drugepolovice 20. st. podijeljeni su na: jezino orijentirane, jezino-kulturoloki orijentirane,komunikacijski orijentirane i komunikacijski i interkulturalno orijentirane udbenike.

Rezultati analize udbenika druge polovice 19. stoljea ukazuju na to da primarnicilj toga perioda nije bio upoznavanje uenika sa zemljoznanstvenim datostima zemalja

jezika cilja, ve odgoj za logian nain razmiljanja i disciplinu duha, a nastava seodvijala po naelima gramatiko-prijevodne metode. Udbenici toga perioda sadreliterarne i krae deskriptivne tekstove, meu kojima prevladavaju kratke poune prie,bajke, pjesme i izreke savjetodavnoga karaktera iji se sadraj uklapa u religioznikontekst iz kojega se nazire moralno-pouna poruka i pravila pristojnoga ponaanja, to

je itatelja trebalo potaknuti na razmiljanje. Zemljoznanstveni karakter tekstovaistaknut je kroz povijesno-geografsku dimenziju, to je bilo u skladu s ciljem nastavekoja je pomou jezika pokuala predstaviti povijesno-geografske karakteristike zemlje,za razliku od formalno-obrazovne faze koja je ukljuivala obradu gramatike i vokabulara.

Rezultati analize udbenika prve polovice 20. stoljea s obzirom na sliku zemaljanjemakoga govornog prostora odraavaju utjecaj gramatiko-prijevodne i direktnemetode. Cilj direktne metode reflektirao se u posredovanju jezika za primjenu usvakodnevnim situacijama, dok je vjetina pisanja bila zapostavljena. Zemljoznanstvenoorijentirani tekstovi sadre geografsko-povijesne podatke vezane uz Njemaku, a Austrija

je zastupljena u manjem broju tekstova. Spominju se poznate linosti iz kulturnogaivota, osobito pisci, a ukljueni su i domoljubni tekstovi koji govore o obiajima i


5/13

navikama naroda tih zemalja. vicarska se ne spominje ni u jednom udbeniku togaperioda.

Rezultati analize udbenika nastalih u drugoj polovici 20. stoljea pokazuju dazagovaraju zemljoznanstvenu komponentu i uvid u kulturu naroda eksplicite istaknutu i u

nastavnim planovima. Meutim, kako se autori pojedinih udbenika zbog razliitopostavljenog cilja nisu uvijek pridravali smjernica propisanih nastavnim planom, tako su

udbenici odraz danoga trenutka u kojemu su nastali i individualnoga shvaanja pojedinihautora i spremnosti da u nastavne sadraje ukljue zemljoznanstvene sadraje i uskladeih s nastavnim planom. Tako je udio zemljoznanstva u jezino orijentiranim udbenicimazanemaren, jer je naglasak bio na stjecanju gramatikoga znanja, dok se udiozemljoznanstva u jezino-kulturoloki orijentiranim udbenicima s poetka druge polovice20. stoljea do kraja 70-ih godina moe razmatrati kroz proporcioniranje pojedinihsektora, a teite je na svakodnevnom ivotu, uz izraen tipizirajui nain izraavanjakroz apolitine i ahistorijske osobe, esto predstavljen trivijalnim crteima. Podruja

povijesti i geografijepredstavljeni su sporadino, ovisno o stavu autora udbenika, pa sesadraji eksplicitnoga znaenja iz tih podruja primarno odnose na Njemaku, a iznimkuine vjebenice Z. Muhvia u kojima su jednakopravno zastupljene sve tri zemlje, to seza druge udbenike toga perioda ne moe rei. Sadraji implicitnoga znaenja ukazuju na

harmoniju, stabilnost i red kao principe zajednikoga drutvenog ivota.Zemljoznanstvena tematika u komunikacijski orijentiranim udbenicima,podijeljenim u etiri skupine, polazi od postulata da uenje jezika mora biti povezano skulturom koja podrazumijeva sveukupnost naina ivljenja i razmiljanja ljudi zemalja

jezika cilja ako se eli postii osposobljenost uenika za komunikacijsko djelovanje udrutvenoj zajednici. Treba ih upoznati s fenomenom kulture i civilizacije naroda iji jezikue,te da taj fenomen kritiki spoznaju i usporede s vlastitom kulturom, to se istieuOsnovamanastavnog programaiz 1974. Meutim, analizom se utvrdilo da udbeniciza usmjereno obrazovanje (pgl. 3.3.3.1.) ne slijede upute programa, dok se u

udbenicima njemakoga kao prvoga i djelomino njemakoga kao drugoga4[4]stranogjezika iz 90-ih godina udio zemljoznanstveno-kulturolokih sadraja diferencira izmeusvakodnevnih podruja zastupljenih u poetnoj nastavi i opedrutvenih tema koje se

obrauju u viim razredima.Zemljoznanstveni se sadraji u komunikacijski orijentiranim udbenicima zanjemaki kao prvi strani jezik posreduju kroz razne vrste tekstova: fiktivnih,dokumentarnih, informativnih, kontaktnih, apelativnih, zatim opisa podataka i injenica,fotografija, crtea, grafikona, jezinih vjebi i slino, ili pak kombinacijom navedenihsadraja, pa ti udbenici predstavljaju pravu riznicu, bogatu zemljoznanstveno-kulturolokim sadrajima koji su proeti kroz tematske cjeline, a obuhvaaju najvanijapodruja drutvenoga djelovanja, istiui geografske osobitosti zemalja, kulturu iumjetnost, obiaje i slavlja, podruje politike i prava, probleme stranaca, podruje posla isocijalnoga prava, podruje svakodnevice unutar kojega su obuhvaeni mnogi sektori:obitelj, nain organiziranja posla u obitelji, podruje gospodarstva, mediji i tisak, kao imnoge druge ope znaajne teme, iz ega se zakljuuje da ta serija udbenika uvelike

pridonosi stvaranju slike zemalja njemakoga govornog prostora. U stjecanjukomunikacijske kompetencije pomoi e im i razliite komunikacijske situacije koje sukarakteristine za komunikacijski-pragmatino orijentiranu nastavu jezika, a uudbenicima su temeljito razraene kroz brojne govorne intencije koje slue za jezinodjelovanje u razliitim ivotnim situacijama i podrujima u kojima izborzemljoznanstvenih sadraja usljeuje od strane autorica5[5]. Tematski dio obuhvaanadreeni cilj izraen kroz stjecanje kompetencije jezinoga djelovanja, a polazi se odpretpostavke da se kod izbora tematskih jedinica treba rukovoditi domenama unutar

kojih se podrazumijevaju drutvena podruja ljudskoga djelovanja i ljudskih aktivnostiusmjerenih mladima, pa se ti udbenici i po svom bogato izraenom broju

4[4] Radi se o udbenicima za 3. i 4. razred koji djelomino udovoljavaju zahtjevima

zemljoznanstveno-kulturoloki orijentirane nastave, dok udbenici za prvi i drugi razrednjemakoga kao drugoga stranog jezika ne udovoljavaju tim kriterijima.5[5] Husler i Husler/ Kern-Franceti.


6/13

komunikacijskih namjera znatno razlikuju od ostalih udbenika. Osobito treba istaknutiudbenik za etvrti razred6[6]koji sadri brojne zanimljive, informativne i motivirajuetekstove, obogaene zemljoznanstveno-kulturolokim datostima iz njemake povijesti,kulture, umjetnosti, medicine, znanosti, politikoga ivota, ali i one iz svakodnevnogaivota vezane uz svijet mladih, njihove probleme, svijet kompjutora, probleme stranacaiz zemalja izvan EU i mnoge druge. Za te se tekstove moe rei da svojim sadrajem

spadaju u tekstove za sva vremena, ne moe im se ograniiti datum upotrebe, jer onibez obzira na datum pisanja, ne gube svoju aktualnost. Sadraji takvih tekstovauenicima ostaju trajno u sjeanju i to je ono to se u nastavi stranoga jezika eli postii.Tekst svojim sadrajem uenike mora potaknuti, pokrenuti, motivirati, aktivirati da saminastave itati i saznavati. Tematika poglavlja odreena je interesima i ivotnomstvarnou mladih koji se kroz mnoge, na sadraj teksta postavljene zadatke ue voditidijalog s tekstom. Kroz taj dijalog teksta i itatelja nastaje jedan novi tekst. Takavpristup tekstu ueniku omoguuju i eksplicite postavljeni zadaci u kojima se od uenikatrai da tekst interpretira, izraava svoje miljenje o sadraju, daje tekstu drukiji ishodkoristei pri tom neogranieno svoju matu, dramatizira tekst po ulogama i slino. Uenikse osjea izravno potaknut stvoriti jedan novi tekst, njegov tekst, onakav kako ga ondoivljava, pa htio to ili ne, itatelj ne moe ostati ravnoduan, on reagira na sadraj

teksta. Nadalje, viestruki nain prikazivanja u kojemu se isprepliu idiline slikestvarnosti, ali i one manje lijepe o kojima se otvoreno govori, bez obzira radi li se o

kliejima ili bilo kojim drugim problemima, za nastavu je prikladan. Takvim sepredstavljanjem na proivljen nain zrcali stvarno stanje satkano od arolikosti proetelijepim i manje lijepim stvarima, a uvidom u to stanje uenici sebi stvaraju sliku o zemlji,njenim ljudima i njihovu nainu ivota. Isprepletenou razliitih naina prezentiranjazemljoznastvenih sadraja: normativno-dokumentarnoga, problemski orijentiranoga,kritiki-emencipatornoga i afirmativno-eksklamatornoga mogue je stei uvid u slikusocijalnoga djelovanja u drutvenome, ali i u privatnome ivotu. Stvaranje uvida u sliku osvijetu putem jezika uenicima pomae da odrastu u punoljetne graane koji se uesvijet gledati kritikim oima, ue se iskazati svoje miljenje, u emu im pomau nesamo sadraji brojnih tekstova ve i postavljeni zadaci. Samo su to neke od konstatacija

do kojih se dolo analizom serije udbenika njemakoga kao prvoga stranog jezika. Tiudbenici ukazuju na izraenu prepoznatljivost komunikacijski i zemljoznanstveno-kulturoloki orijentirane nastave njemakoga jezika u kojoj zemljoznanstvo zemalja

jezika cilja ima svoje zajameno mjesto, kako bi uenici uei jezik i stjeui znanje ozemljoznanstveno-kulturolokim vrijednostima strane zemlje mogli stei uvid u sliku otim zemljama. Pritom vlastiti sustav vrijednosti mogu potvrditi, uvrstiti, diferencira ti iliga odbaciti, to znai da spoznate zemljoznanstveno-kulturoloke strukture dovode uvezu sa strukturama iz vlastite kulture i usporeuju ih s vlastitim vrijednostima.

Analiza sveukupnih zemljoznanstvenih sadraja u istraenim udbenicimapokazuje da su najzastupljeniji tipizirajue-imitatoran, normativno-dokumentaran,afirmativno-eksklamatoran, problemski orijentiran i kritiki-emancipatoran nainprezentiranja sadraja. Unutar istraenih udbenika druge polovice 19. stoljea, prve

polovice 20. i nekih udbenika druge polovice 20. stoljea prevladava tipizirajue-imitatoran nain prezentiranja sadraja. Afirmativno-eksklamatoran nain prezentiranjazastupljen je sporadino. U zakljuku sintetizirani rezultati istraivanja ukazuju na to dakomunikacijska kompetencija kao cilj suvremene nastave stranih jezika podrazumijeva irazvijanje interkulturalne kompetencije koja ukljuuje poznavanje zemljoznanstveno-kulturolokih sadraja na temelju kojih je mogue stei uvid u sliku zemalja jezika koji seui i pouava.

U osvrtu na postavljene hipoteze istie se da se postavljena hipoteza, da uudbenicima nije dovoljno zastupljena slika zemalja njemakoga govornog prostora uonoj mjeri kako to zahtijevaju nastavni planovi, ne odnosi na komunikacijski orijentirane

udbenike njemakoga kao prvoga stranog jezika. Autorice tih udbenika rukovode sezemljoznanstveno-kulturolokim razmiljanjima kao nadreenim ciljem nastave koji je uskladu s programom, a postiu ga kroz sadrajno bogate tekstove i postavljene zadatke,

6[6]Husler, M.: (1998).


7/13

nastavnika kao posredovatelja tih uputa i uenika kao izvritelja uputa. Uenici su osimobrazovnim konfrontacijama izloeni i odgojnim zadacima usmjerenim kako opemobrazovanju linosti, tako i izobrazbi vladanja, stavova i vrijednosnih orijentacija, u emuim ovi udbenici daju jasne smjernice.

Hipoteza da se zemljoznanstveno-kulturoloke datosti ranijih generacija udbenikaiznose u pozitivnom svjetluovom je analizom potvrena, osobito u jezino orijentiranim

udbenicima u kojima se pomou sintetiziranih tekstova prikazuje sretan svijet, svijetbez problema i konflikata, prikazuju prilike u pozitivnom svjetlu. Tim udbenicimanedostaju autentini tekstovi kao i tekstovi koji bi na bilo koji nain dali naslu titi da seradi o problemima s kojima se ljudi suoavaju, kao to je to na realan nain izneseno ukomunikacijski orijentiranim udbenicima za njemaki kao prvi i djelomice u dvaudbenika za njemaki kao drugi strani jezik.

Analizom je potvrena i teza da se u ranijim generacijama udbenika uglavnomobrauju drutvena podruja povijesti i geografije, to je razvidno iz analize svakogapojedinog udbenika kao i teza o preferiranju Njemake u sadrajima udbenika izapostavljanju drugih zemalja, uz iznimku komunikacijski orijentiranih udbenika za prvistrani jezik i dva udbenika za drugi strani jezik u kojima se nastoji postii ravnotea, teu Muhvievu jezino-kulturoloki orijentiranom udbeniku, dok se u udbenicima

usmjerenog obrazovanja prednost daje sadrajima bive DDR.U doktorskom radu Slika zemalja njemakoga govornog prostora u hrvatskimudbenicima njemakoga jezika 19. i 20. stoljeaobraena je problematika koja je odposebnog znaaja za suvremenu nastavu stranih jezika. Jasno je odreena tema rada,odabran prikladan korpus, postavljen okvir istraivanja, te primijenjena provjerenaznanstvena metodologija. Rad je teorijski utemeljen, analiza korpusa je opirna, azakljuci su jasno formulirani i pouzdani, pa se znanstveni doprinos rada moe saeti unekoliko toaka, gledano kroz svaki pojedini dio rada:1. U prvome dijelu rada dan je povijesni pregled zemljoznanstva (Landeskunde), aujedno se pokualo razjasniti taj pojam i njegovo znaenje, koje u njemakomegovornom prostoru ne treba poistovjeivati sa znaenjem kultura i civilizacija, to znaida prihvaanje tog izraza u nastavi njemakoga jezika ima svoje uporite koje bi trebalo

pomoi u prevladavanju dosadanje nesigurnosti njegova uvrtenja u upotrebu,zamjetnu ak i kada se eksplicite govori o zastupljenosti zemljoznanstvenih sadraja unastavi.2. Razraen metodoloki postupak analize sadraja u drugome dijelu rada moe posluitikao polazite za budue analize udbenika.3. U treem dijelu rada istraen je kvalitativnom analizom sadraja tematski aspektudbenika koji su se u nastavi koristili od sustavnoga naina uenja tijekom drugepolovice 19. i kroz 20. stoljee. Dijakronijskim nainom istraivanja relevantnihudbenika pojedinih perioda i generacija dolo se do saznanja da dinamika slike zemaljanjemakoga govornog prostora proizlazi iz promjena okvirno zadanih uvjeta postavljenihza izradu udbenika, pa razliite slike nastaju pod utjecajem mnogih imbenika kojiutjeu na koncepciju udbenika. Promijenjene drutveno-politike prilike i novaznanstvena saznanja redovito utjeu na promjenu slike, to znai da su udbeniciproizvod vremena u kojemu nastaju s jedne strane i stava autora kojemu je preputenizbor tekstova s druge strane, pa rad predstavlja znatan doprinos u istraivanjuudbenika na dijakronijskoj razini. Analizom se, dakle, dolo do zakljuka da slikaodreene zemlje ne nastaje sluajno, ona je produkt dane koncepcije udbenika,drutvenih zahtjeva i utjecaja odreene teorije usvajanja i metoda uenja jezika, te stavai miljenja autora koji se nisu uvijek pridravali zadanih uputa definiranih nastavnimplanom, pa dobivena slika nije u korelaciji s postavljenim ciljem, iz ega proizlazizakljuak da su udbenici djeca svoga vremena nastali kao rezultat utjecaja navedenihimbenika.4. Rad predstavlja i znaajan doprinos razvoju sociolingvistike kompetencije kao jedneod vrlo znaajnih komponenti komunikacijske kompetencije.5. U zasebnom poglavlju Perspektive (4.- 4.5.) navedeni su relevantni imbenici kojiautorima udbenika pruaju smjernice pri izradi odgovarajuih udbenika primjerenihzahtjevima vremena, uzimajui u obzir temeljito razraene maksimeza izbor adekvatnih


8/13

tekstova, zatim ABCD-teze koje govore o simbiozi posredovanja zemljoznanstveno-

kulturolokih datosti i jezika, ukljuujui sve zemlje njemakoga govornog prostora,razraenu pragmalingvistiku podjelu komunikacijskih funkcija, sustavno prikazanstrukturalni okvir podruja drutvenoga djelovanjaza izbor prikladnih tematskih cjelinakoje pridonose stjecanju uvida u sliku zemalja jezika cilja, te polazita HNOS-arelevantna za komunikacijski i intrekulturalno orijentiranu nastavu njemakoga jezika.

Prihvaanje navedenih smjernica znailo bi korak naprijed u izradi udbenika primjerenihvremenu i adresatima.

Autorica na kraju citira Goethea, navodei da je ovakav jedan rad teko moguezavriti, a zavrenim ga treba objaviti kada se prema vremenu i prilikama uini najboljemogue. Tako je i u njezinu radu, u kojemu se, istie, nije urila, ve je promiljajuikroz rad eljela napraviti okvir za budue sline analize, to je razvidno iz temeljitogapristupa teoretskome dijelu rada, razraenoj metodologiji i sustavnome istraivanjunavedenih udbenika, jer ta je tema u Hrvatskoj jo uvijek u povojima. Autorica osimtoga u perspektivama istie da provedena analiza tematskog aspekta ukazuje na potrebudaljnjih istraivanja koja bi na sinkronijskoj razini trebalo provesti za aktualne udbenikeunutar svih triju aspekata: didaktikoga, lingvistikoga i tematskoga.7[7]

2.5. RADOVI OBJAVLJENI U ASOPISIMA

2.5.1. Pehar, Mirjana: Der Deutschunterricht in Zadar unter Kriegsumstnden,u: Zeitschrift des kroatischen Deutschlehrerverbandes - KDV-Info, Tema

meunarodnoga simpozija: Gegenwart und Zukunft des Deutschunterrichts inMittelosteuropa, Zagreb, 1994, str. 40-42.

ISBN: 953-96196-0-2

U ovom se, na njemakom jeziku napisanome radu izvjeuje o problemima s kojima sesuoavalo kolstvo i nastava njemakoga jezika u okolnostima ratne agresije u Zadru, urazdoblju od 1991.-1994. godine, s osobitim osvrtom na nastavu njemakoga jezika na

Odsjeku za njemaki jezik i knjievnost, pa ovaj rad pored strune ima i dokumentarno -povijesnu vrijednost.

2.5.2. Pehar, Mirjana:Die Lehrerrolle im Fremdsprachenunterricht, u:Kroatischer Deutschlehrerverband - KDV-Info, Tema meunarodnoga simpozija:Kulturraum Mittelmeer - Fremdsprachenlehren und -lernen im Schnittpunktunterschiedlicher Kulturen, Zagreb, 1998, str. 201-210.

ISSN: 1330-7053

Pregledni rad

U ovom su, na njemakome jeziku napisanome preglednom znanstvenom radu sa jasno

razraenom strukturom, obraena podruja koja se tiu uloge nastavnika stranoga jezikagledano s povijesnog aspekta, osvrui se na njegovu genezu od poetka sustavnoguenja stranoga jezika i institucionalizacije nastave od druge polovice 19. stoljea i ulozinastavnika koji je potiui uenike na stvaranje discipline duha i logikoga nainarazmiljanja iste trebao osposobiti za obostrano prevoenje. Izmijenjene drutveneprilike utjecale su i na metodologiju rada, pa se nastavnik stranoga jezika morao znati

snai u svakoj novonastaloj situaciji koja je rezultirala nastajanjem novih metoda rada,to je razvidno kroz utjecaj strukturalne lingvistike i bihevioristike psihologije uenje,preko razvoja komunikativne didaktike koja jezik ne razmatra kao sustav, ve kao aspektljudskoga djelovanja i meuljudske komunikacije. Osobit osvrt daje se ulozi nastavnikadanas, njegovu odnosu prema ueniku, kao i daljnjem cijelo-ivotnom obrazovanjunastavnika stranih jezika.

7[7]Isjeci iz ocjene Povjerenstva za obranu navedene disertacije.


9/13

U radu se, osim toga, govori i o ulozi uenika, njegovu odnosu prema nastavi stranogajezika, te razliitim imbenicima koji utjeu na uspjeh uenika. Pregledno su prikazanimotivacijski faktori koji kod uenika djeluju poticajno na uenje stranoga jezika, kao irazraene kategorije na temelju kojih je svakome nastavniku mogue preispitati svojodnos prema ueniku u bilo kojoj situaciji vezanoj uz interakciju nastavnik-uenik.

2.5.3. Pehar, Mirjana:Computergesttztes Fremdsprachenlernen,u:Kroatischer Deutschlehrerverband - KDV-Info, Tema meunarodnog simpozija:Lernstrategien - Strategije uenja, Zagreb, 2000, str. 38 - 52.

ISSN: 1330-7053

Pregledni rad

U ovom je radu, napisanome na njemakome jeziku dan pregled primjene medija unastavi stranoga jezika gledano s povijesnoga aspekta, njihova podjela na tradicionalne isuvremene medije, navodei to se podrazumijeva pod jednima to pod drugima,primjena i uloga raunala u nastavi orijentiranoj uenicima, metodiko didaktika pitanja,kvalificiranost nastavnika na svim razinama (stav, razina znanja i razina djelovanja).

Izneseni su i problemi koji se tiu primjene i koritenja raunala od strane nastavnogaosoblja na hrvatskim visokokolskim ustanovama. Podaci o posjedovanju i koritenjuraunala prikazani su tabelarno, a objavljeni su od strane Ministarstva znanosti itehnologije RH. Primjena interneta u nastavi, osobito u podruju pisane komunikacije,kako sinkronijske tako i asinkronijske komunikacije; istiu se i didaktiki principi i uenjeputem interneta koje je odreeno kognitivnom, socijalnom i emocionalno-afektivnomdimenzijom, njegovoj rairenosti diljem svijeta, kao i o problemima s kojima sesusreemo u nastavi stranoga jezika, te o perspektivama.

2.5.4. Pehar, Mirjana: Povijesni pregled uenja njemakoga jezika u Zadru, u:Smotra - Rundschau asopis Hrvatsko-njemakog drutva za kulturnu, znanstvenu igospodarsku suradnju, br. 7-8, Zagreb, 2004, str. 98-102.

U radu je dan pregled uenja njemakoga jezika u zadarskim kolama od pada mletakeRepublike 1797. kada je Austrija preuzela vlast nad Dalmacijom, u koju, po uzoru na

promjene koje su se dogaale u svijetu i Europi, eli uvesti promjene u upravi, novinstvui kolstvu. Izdaje se Felbingerov zakon i uvodi obvezno osnovnokolsko obrazovanje zasve njemake normalne i trivijalne kole u carsko-kraljevskim nasljednim zemljama.Osnivanje prvih gimnazija u Zadru i uvoenje njemakoga jezika kao obveznoganastavnog predmeta koji je trebao sluiti kao jezik carstva i izvor zakonodavstva, dok jetalijanski trebalo uiti za potrebe pomorskih i trgovakih veza. Iznose se podaci o uenjanjemakoga jezika kao neobveznoga nastavnog predmeta u vrijeme hrvatskoganarodnog preporoda, te njegova ponovnog uvoenja u nastavu kao obveznoga predmetaod 1860., zatim njegovo ukidanje 1918. i ponovno uvoenje u nastavu 1948. kao i prilikekoje utjeu na njegovo uenje sve do dananjih dana.

2.5.5. Pehar, Mirjana:Prozessorientiertes Schreiben imFremdsprachenunterricht mit Beispielen aus der Praxis fr diePraxis,u:Kroatischer Deutschlehrerverband - KDV-Info, Jg. 13, Nr. 24/25, 2003, str. 47-59.

ISSN: 1332-2834

Pregledni rad

U ovom, na njemakome jeziku napisanome radu navodi se neopravdano zapostavljanje imaehinski odnos prema pisanju i njegovo shvaanje kao etvrte i uistinu posljednje

vjetine od komunikativnoga zaokreta naovamo, to ni u kom sluaju nema svojeopravdanje. Predoeni rad pokazuje da pisanje treba shvatiti kao proces koji se trebanauiti i uenicima posvijestiti, a kreativno i slobodno pisanje moraju imati zajameno


10/13

mjesto u nastavi, jer kod uenika potiu samostalnost i kreativnost. Slikovito je i na vieprimjera navedeno kako i na koji nain je pomou asociograma mogue potaknutikreativan nain razmiljanja, za koje je odgovorna desna hemisfera, to je u radurazvidno iz prikaza obiju hemisfera i njihovih funkcija. Kako funkcionira metoda

asocijativnoga spajanja ideja, kako se opisuje bilo koja slika, kako se piu prie i slino,navedeno je i pokazano na mnogim primjerima koje je autorica primjenjivala sa

studentima u nastavi njemakoga jezika.

2.5.6. Pehar, Mirjana: Individuelles und kooperatives Schreiben imFremdsprachenunterricht,u: DUfU Deutschunterricht fr Ungarn -

Ungarischer Deutschlehrerverband 1-2/ 2006 - 21. Jahrgang, Budapest, 2006, str.110-129.

ISSN: 0237-5559

Izvorni znanstveni rad

U ovom, na njemakome jeziku napisanom radu objanjena je sa psiholingvistikogastajalita vjetina pisanja kao kognitivnog procesa koje se odvija prema modelu trijufaza, a samo pisanje predstavlja misaono-piui proces, koji doputa i piui-misaonustrategiju. U genezi istraivanja vjetine pisanjau nastavi stranih jezika karakteristinesu etiri faze: tradicionalni pristup, direktivni (kraj 19. i poetak 20. st.), tekstualno -lingvistiki i pristup orijentiran pisanju kao procesu. Najvanije karakteristike takvogapisanja ukljuuju i kreativno pisanje koje potie sve sposobnosti, a moe se provoditiindividualno ili kooperativno.

Provedeno je istraivanje sa studentima germanistike koji su prema 3-faze-modelutrebali opisati predloenu sliku. To su mogli napraviti individualno, u parovima ili u grupido tri lana. Nakon toga su dobili upitnik s otvorenim tipom pitanja na koje su trebali datisvoje odgovore, piu li radije sami ili kooperativno. Ispostavilo se da su rezultati daliprednost kooperativnome nainu pisanja, jer () tako dobijem lake nove ideje do kojih

ne bih sama dola. U grupi sam snanije motivirana i imam osjeaj da mi kreativnostdolazi znatnije do izraaja (Goricia)8[8]i mnogi drugi odgovori slinoga sadraja.

Navedeni, objavljeni rad Individuelles und kooperatives Schreiben imFremdsprachenunterricht, je ujedno i tema izlaganja koje je autorica odrala nameunarodnom skupu u Grazu, XIII. Internationale Tagung der Deutschlehrerinnen/Deutschlehrer, Graz/sterreich, 1.-6. 08. 2005., a saetak rada objavljen je u Zborniku -Thesenband: Begegnungssprache Deutsch: Motivation - Herausforderung - Perspektiven,

Wien/ Graz, 2005, str. 226.

2.5.7. Pehar, Mirjana: Die Rolle der Visualisierung in Lehrwerken, U: EuropischePerspektiven 1., Jahrbuch des Bros fr internationale Beziehungen Studienjahr 2007/08,

ISBN 978-3-7000-0881-1 (A), ISBN 978-3-8258-1636-0 (D), Wien, 2008, str. 34-41.Tiskani rad pod naslovom Die Rolle der Visualisierung in Lehrwerken ujedno je bilatema moga rada koji sam izlagala na meunarodnome simpoziju u Beu: InternationaleKonferenz Lehrer/ innenbildung in Europa, odranome od 08. - 10. svibnja 2008. naPdagogische Hochschule Wien, Grenzackerstrae 18.

Izvorni znanstveni rad

Rad je napisan na njemakom jeziku, a govori o vanosti usklaenosti vizualizacija stekstom i makrotipografskoj komponenti ureenosti udbenikih stranica, jer je onmnogim uenicima jedini izvor informacija, pa nije svejedno kako je oblikovan. U radu jeanaliziran jedan gimnazijski udbenik za njemaki kao drugi strani jezik i provedeno je

8[8] Isjeak iz odgovora jedne studentice.


11/13

istraivanje od strane autorice teksta na usklaenost teksta i slike kao i provjera jesu lipostavljeni zadaci na sliku i tekst, je li uenicima jasno to trebaju napraviti s odreenomslikom, osobito ako nastavnici ne posjeduju temeljno znanje o makrotipografskojkomponenti udbenika. Meu uenicima je provedeno empirijsko istraivanje. Postavljenoim je pet otvorenih pitanja koja se odnose na udbenik koji koriste kao osnovno nastavnosredstvo, a neki od dobivenih odgovora navedeni su u radu.

2.6. RADOVI OBJAVLJENI U ZBORNICIMA (A2)

2.6.1.Pehar, Mirjana: Njemaki jezik kroz zadarsko kolstvo, u: VDG Jahrbuch/Godinjak njemake narodnosne zajednice, Zbornik sa znanstvenoga skupa

Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu, Zagreb, 1995, str. 65-71.

ISBN: 953-96090-3-8

Pregledni rad

U ovom se preglednom radu, gledano s povijesnog aspekta, prikazuje pod kojim seokolnostima i u kojim kolama uio njemaki jezik u zadarskoj regiji. Oslanjajui se napovijesne izvore koji obuhvaaju razdoblje od prve austrijske vladavine u Dalmaciji(1797-1806), njezina potpadanja pod francusku vlast (1806-1813), zatim vrijeme drugevladavine Austrije (1813-1918), pa do naih dana u radu je obraena tematika vezana uzuenje njemakoga jezika u zadarskoj regiji, uz napomenu ondanjih prilika koje suvladale u kolstvu openito, referirajui pri tom brojne relevantne izvore.

2.6.2.Pehar, Mirjana:Uloga teksta u stjecanju iskustva i irenju horizonta, u:Zbornik Hrvatskoga drutva za primijenjenu lingvistiku (HDPL), Zagreb 1997, str. 77-87.

UDK: 800.1(082); ISBN: 953-96391-3-1

Pregledni rad

U ovome se radu istie vanost teksta, gledano s povijesnog aspekta njegove uloge unastavi stranih jezika, koji svojom informativnou potie stvaranje jezine i kulturolokekompetencije. Rad s kulturoloki orijentiranim tekstovima zahtjeva od uenika neto vieod same obrade informacija, jer spoznaje o stranome pruaju mogunost identifikacije,pa uenik nije vie samo primatelj odreenih informacija, on je sudionik u stvaranjusvoga predodbenog procesa, on zamilja, usporeuje, pita se; tekst ga potie naodreenu reakciju i aktivnosti, nudi mu mogunost da sam stvara novo iskustvo.

U radu se polazi od same definicije teksta gledano sa semantiko-sintaktikoga stajalita,raznih vrsta teksta, kao i ulozi knjievnoga teksta u stjecanju iskustva i irenju horizonta,te injenici da strani tekst mora sadravati dra stranoga, drukijega, jer suoavanje sastranim u nastavi stranih jezika vodi plodonosnim napetostima koje motiviraju uenike zaspoznavanje datosti iz strane kulture. Istie se uloga teksta u suvremenoj metodici

nastave stranih jezika, jer je tekst postao predmetom interdisciplinarnih istraivanja,poevi od lingvistike teksta, sociolingvistike i teorije govornih inova, psiholingvistike,pragmalingvistike kao i opih komunikacijskih znanosti.

2.6.3. Pehar, Mirjana:Pragmadidaktika u teoriji i praksi,u: Zbornik Hrvatskogadrutva za primijenjenu lingvistiku (HDPL), Zagreb - Rijeka, 1999, str. 569-581.

UDK 802/809:371.3 : 800.7

ISBN: 953-96391-5-8

Pregledni rad

U radu se s povijesnog aspekta iznosi razvoj komunikatvne didaktike od 60-tih god. 20.stoljea i utjecaj pragmalingvistike na nastavu stranih jezika koja jezik ne razmatra kaosustav jezinih oblika, ve kao aspekt ljudskoga djelovanja, jer strukturalna lingvistika


12/13

nije vie bila u stanju udovoljiti funkcionalno-emancipatornim ciljevima i odgoju zakomunikacijsku i interakcijsku sposobnost. Pragmalingvistika postaje za nastavu stranih

jezika novi lingvistiki temelj, a odluujuu ulogu u razvoju pragmalingvistike odigrala jeteorija govornih inova koju je razvio L. Austin, a nastavio njegov uenik R. Searle.Znatan doprinos u pragmalingvistikome zaokretu u njemakome govornom podruju uzHabermansa imao je i Wunderlich, koji je poticao razvoj govornih inova i njihovuprimjenu u praksi.

2.6.4. Pehar, Mirjana:Stereotipi kao pratioci interkulturalne komunikacije,u:Zbornik: Jezina politika i jezina stvarnost, HDPL, Zagreb - Split, 2007, str. 38i 86.

ISBN: 978-953-7494-01-8,

Tema je to rada koji sam kao lan Hrvatskoga drutva za primijenjenu lingvistiku (HDPL)izlagala na 21. meunarodnom znanstvenom skupu odranom u Splitu od 24. - 26.svibnja 2007. Skup je organiziran na temu:Jezina politika i jezina stvarnost, a saetakna hrvatskome i engleskome jeziku objavljen je u Zborniku saetaka, Zagreb - Split,

2007. str. 38 i str. 86.

2.6.5. Pehar, Mirjana:Der Lehrer als Spiritus Movensdes Fremdsprachenunterrichts,u: Toms Jank, Petr Knecht (Hg./Eds.) New Pathways in the Professional Development ofTeachers. Neue Wege in der Professionalisierung von Lehrer/-inne/-n,Reihe:Austria:Forschung und Wissenschaft Erziehungswissenschaft, Bd. 7, 2010, 336 str., ISBN 978-3-643-50153-0, str. 111-120.

2.7.NEOBJAVLJENI MANUSKRIPT

Brauchtum der deutschsprachigen Lnderumnoeni je manuskript GoehteInstituta iz Mnchena, 63 str., nastao 1994. godine u okviru meunarodnogainterkulturalnoga D-A-CH projekta za vrijeme jednomjesenoga seminara za nastavnikenjemakoga jezika. Autorice manuskripta su: H. Awerkieva (Rusija), Lj. Mavrodiewa(Bugarska), M. Pehar(Hrvatska) i R. ilova (Slovaka).

U manuskriptu je tematski obraeno podruje pukih obiaja zemalja njemakogagovornog prostora na njemakome jeziku, a koristi se u nastavi njemakoga jezika kaonastavni materijal.

2.8. SAETAK MONOGRAFIJE

Zusammenfassung (prevela: Pehar, Mirjana), u : Maga, Damir: Vinjerac, ,Zagreb-Zadar, 1999, str. 254-255.

ISBN: 953-154-405-0 (HAZU)

ISBN: 953-97803-0-6 (HGD Zadar)

Ovaj struni rad je prijevod saetka navedene monografije s hrvatskoga jezika nanjemaki.

2.9. OBJAVLJENI PRIJEVODI

2.10.1.Der kroatische Soldat, prijevod je teksta autora tomislava Aralice:Hrvatski

ratnik - povijsni pregled od 13. stoljea naovamo. Tekst je tiskan na godinjemkalendaru za 1994. godinu.
http://www.lit-verlag.de/reihe/afwerzhttp://www.lit-verlag.de/reihe/afwerz


13/13

2.10.2. Franziskanerkreuzgnge entlang der kroatischen Kste oder MeineErzhlung ber den Kreuzweg, prijevod je teksta Vinka Fuguia:

Franjevaki klaustri na hrvatskoj obali, kolska knjiga, Zagreb, str. 126-129.

2.10.3.Was der Hass zerstrt, baut die Liebe wieder auf, prijevod je prigodnebroure Pomognite izgradnju ratom razruene Gradske knjinice u Zadru,

izdava Gradska knjinica u Zadru, Zadar, 22 str.

2.11. KRONIKA, INTERVJU, PRIKAZI

2.11.1. Pehar, Mirjana:Kronika - Izvjetaj o aktivnostima Hrvatsko-njemakogadrutva,u: Smotra - Rundschau asopis Hrvatsko-njemakog drutva za kulturnu,znanstvenu i gospodarsku suradnju, br. 7-8, Zagreb, 2004, str. 150-151.

2.11.2. Pehar, Mirjana:Razgovor - Im Gesprch (Interview s gradonaelnikom Zadra- Gesprch mit dem Brgermeister von Zadar), u: Smotra - Rundschau asopisHrvatsko-njemakog drutva za kulturnu, znanstvenu igospodarsku suradnju, br. 7-8,Zagreb, 2004, str. 23-31.

2.11.3. 1995. Narodni list: Godinja skuptina Hrvatsko-njemakoga drutva2.11.4.1996. Narodni list: Godinja skuptina Drutva nastavnika njemakoga

jezika

2.11.5. 1996. Narodni list: Ekskurzija studenata germanistike u Njemaku.

Documents

Knjige i Radovi