Ko Je Hazim Vikalo

7/23/2019 Ko Je Hazim Vikalo

1/20

Ko jeHHAAZZIIMM VVIIKKAALLOO??

ta je radio prije rata?

ta je radio u ratu?

Na osnovu ega je birao saradnike?

Kako je upravljao Kantonom?

ta je sa aferom i suenjem?

Zato je ponovo u politici?


2/20

- 2 -

HHAAZZIIMM VVIIKKAALLOO(1960. Graanica)


3/20

- 3 -

U mlaim danima

HazimVikalo, sin Abdulaha,potie iz poznate i ugledne antifaistike porodice. Unuk je Smail ef. Vikala, dematskog imama, a imeje dobio po svom amidi Hazimu, poginulom partizanskom borcu i

proleteru (koji se 1941. kao uenik erijatske gimnazije u Sarajevuprikljuio Titovim partizanima, stupio u Prvu proletersku brigadu iherojski poginuo u borbi protiv etnika).

Nakon osnovne kole Hazim Vikalo je zavrio gimnaziju u Graanici, 1979. godine, kao uenik generacije. Poslije toga se upisao naElektrotehniki fakultet u Tuzli, gdje je etiri godine kasnije i diplomirao, kao jedan od najboljih studenata. Tokom studija se isticao

kao omladinski i studentski aktivist, a bio je i studentprodekan. Uto vrijeme se intenzivno bavio i sportom (karateom).

Prvo zaposlenje, kao ininjer elektrotehnike, Hazim Vikalo je dobiou "Feringu", tada jednom od najznaajnijih graanikih preduzea.Ubrzo preuzima poslove odgovornog projektanta te firme, a krajem osamdesetih godina se prihvata dunosti direktora preduzeaDP "Projekt" u Graanici, kao tadanji najmlai direktor jedne fir

me u ovom gradu.

Poeci politikog angamana

U periodu jednopartijskog sistema, Hazim Vikalo nije bio politikiangairan. No, prepoznatljiv drutveni angaman u to vrijeme imaoje u krugu ljudi okupljenih pri Islamskoj zajednici: najprije u svojevrsnom omladinskom vjerskokulturnom aktivu, kojega je krajem

sedamdesetih godina oformio i animirao tadanji glavni imam uGraanici, Mustafa ef. Ceri (dananji reisululema), a zatim, pretkraj osamdesetih godina, u odboru za izgradnju arene damije iislamskog centra u Graanici.

U ranim poecima uspostave politikog pluralizma i viepartijskogsistema, Hazim Vikalo se po prvi put politiki angairao, formiranjem Strankedemokratskeakcije (SDA) koja je u to doba bila svo

jevrstan pokret za nacionalni, politiki i kulturni preporod Bonjaka. Vikalo postaje jedan od njenih glavnih aktivista i nosilaca ideje


4/20

- 4 -

u Graanici, kao i jedan od osnivaa opinske organizacije SDA, tokom ljetnih mjeseci 1990. godine. Izabran je i za prvog potpredsjednika Opinske organizacije SDA Graanica.

Na prvim viestranakim izborima, u novembru 1990. godine, Hazim Vikalo je izabran zaodbornika Skuptine optineGraanica, u kojoj preuzima idunost predsjednika odbornikog kluba SDA, najjae strankeu lokalnom parlamentu.

Prisustvovao je i historijskom sastanku u Domu milicije u Sarajevu, u ljeto 1991. godine, sazvanom na inicijativu SDA, na komesu politiki elnici bonjakognaroda i predstavnici nacionalnih drutava donijeli odluku dabrane dravnost, integritet i cje

lovitost Bosne i Hercegovine odnasrtaja sve agresivnijeg velikosrpskog nacionalizma, koji je svojepravo lice ve uveliko pokazivao i na podruju Graanice (i kroz djelovanje zastupnika i funkcionera SDSa, koji su blokirali i koili radinstitucija sistema, i kroz prisustvo razliitih naoruanih grupa saetnikim obiljejima, koje su izazivale strah meu narodom).

Na elu opine Graanica uoi agresijeKrajem septembra 1991. godine, u atmosferi sve veih srpskih pritisaka i blokada, dotadanji predsjednik Skuptine opine Graanica Sejdo abi je, zbog naruenog zdravlja, podnio ostavku na tupoziciju. Za novog predsjednika opine je izabran Hazim Vikalo.

U trenutku preuzimanja dunosti, Vikalo je imao svega 30 godinaivota i do danas je ostao najmlai opinski elnik u historiji Graanice, a vjerovatno i ire. Dunost je preuzeo u veoma sloenompolitikom trenutku, u samo predveerje rata. No, iako je u trenut


5/20

- 5 -

ku preuzimanja funkcije bio relativno mlad, jednoglasna je ocjenada je izuzetno dobro odgovorio povjerenoj dunosti i zadacima kojisu iz nje proizilazili.

Uloga Hazima Vikala u odbrani Graanice

Pravilno procjenjujui situaciju, Vikalo je dao odluujui doprinosorganiziranim i sistemskim pripremama za odbranu Graanice injene okoline od nadolazee i ve izvjesne agresije. Na jednoj stranipokazao je dosta mudrosti, hladnokrvnosti, strpljenja i taktinostiu beskonanim pregovorima sa predstavnicima SDSa, JNA i srpskim naoruanim grupama, a s druge strane je potajno rukovodiopripremama za odbranu, od formiranja Patriotske lige BiH u Graanici (kao graanske i antifaistike organizacije svih bosanskohercegovakih patriota), preko organiziranja i sprovoenja referenduma za nezavisnost Bosne i Hercegovine na opini Graanica, pa dokonsolidacije nekih od kljunih sigurnosnih ustanova i organa: Savjeta za narodnu odbranu, Optinskog taba Teritorijalne odbrane(TO) i Slube javne bezbjednosti (SJB), odnosno policije, koje suprethodno, u reiji SDSa i velikosrpskih ekstremista, bile potpuno

paralizirane i dovedene na samu ivicu rasula.Posluit emo se ovdje rijeima historiara dr.OmeraHamzia,koji je u jednoj svojoj studiji dao prikaz tadanjeg stanja i ocjenurada rukovodstva opine Graanica na elu sa Hazimom Vikalom:

"Lokalnoj vlasti je trebalo dosta politikog takta, mudrosti ihladnokrvnosti, dosta strpljenja, ali i odlunosti da se sprijeirasuloioptihaosnapodrujuoptine.Moralosetoduetak-tizirati,kakou igrisajakimgarnizonimaJNAuDoboju iTuzli,takoisanaoruanimsrpskimdobrovoljakimgrupamanaOzre-nu,aliisaonimaiVaroi,Lohinji,Lendiima.TaktiziraloseisanjihovimpredstavnicimauSavjetuzanarodnuodbranu,RatnompredsjednitvuiIzvrnomodboru,iakosuihonimanje-vieplan-ski razvaljavali. Udaralo se napoliciju, odnosno Slubujavnebezbjednosti,kojajebilauiiinteresovanjaekstremistaSDSgo-

tovoodizbora,pasvedokonanograspleta.(...)Stvorenajehao-tinaatmosferaukojojnijebilomoguesprovestiodlukuoime-


6/20

- 6 -

novanjuOsmanaPukarazanovognaelnikapolicijeistabilizo-vatistanjeunjenimredovima.(...)Rasulopolicijesprijeiojeta-danjipredsjednik OptineHazim Vikalo, kojije htio ne htio,moraoobuiuniformuikomandovatipolicijomvieod30dana...

...Krizni tabovi u svim mjesnimzajednicama uspostavljeni sunareenjemPredsjednikaOpineod15.4.1992.godine.Zadataktabovabiojedapoveupostojeenaoruanegrupenasvomte-renu i da ihna organizovannain stavepod kontrolupolicije,kaojedine legalnonaoruaneformacije,kojasemoglastavitiuzatituvitalnihobjekata,imovineilinesigurnostigraana.

Od18.aprila,podrukovodstvom inenjeraHazimaVikala,po-elojefunkcionisatiRatnopredsjednitvoOpineGraanicakaonajvii civilniorgan vlasti,odgovoranzapripremuodbranenaovompodruju. Preuzeloje ne samopolitiku inicijativu, ve idirektno rukovoenje odbranom. Objedinjavaloje sve raspolo-ivesnage isredstvaujedinstvenomfrontuotporaodkriznihtabovapomjesnimzajednicama,dojedinica isastava teritori-jalneodbraneilokalnepolicije....

RatnopredsjednitvoOptineGraanica,donijelojeodlukuoop-ojmobilizaciji istaviloufunkcijuodbranesves imejeraspo-lagalonaoptini."

(OmerHamzi, GraanicauodbraniBosneiHercegovine1992.-1995., objavljeno u: Knjigaehida,poginulihboracaicivilnihrtavarataGraanica, izd.Opina Graanica, 2004., str. 451453)

Formiranjem Ratnog predsjednitva opine Graanica, objedinjeni

su svi odbrambeni kapaciteti na opini: i Teritorijalna odbrana (uije okvire su, inae, ule i ranije formirane jedinice Patriotske ligeBiH), i policija, i Civilna zatita.

Kao predsjednik Ratnog predsjednitva, Hazim Vikalo u toku agresije i odbrambenooslobodilakog rata 1992.1995. vrlo uspjenoizvrava zadatke najodgovornijeg ovjeka za opstanak i ivot graanike opine, ali i ire okoline. Uestvuje u neposrednom ruko

voenju ukupnim otporom protiv agresora i koordinira uspjenofunkcioniranje i rad svih segmenata drave: civilnih organa vlasti,vojske, policije, civilne zatite, logistike, brige o prognanicima itd.


7/20

- 7 -

HazimVikalosakomandantomTOaOsmanomPukarominaelnikomSJBFarukomHuskanoviempoetkomljeta1992.

Nazavretkuoficirskogteaja1993.godine


8/20

- 8 -

Sposobnost, a ne podobnost

Kod imenovanja kljunih ljudi na elo odbrambenih struktura, organa i ustanova u Graanici Hazim Vikalo je, kao predsjednik Ratnog predsjednitva opine Graanica gledao prije svega na njihovu

strunost i opredijeljenost za odbranu Bosne i Hercegovine, a ne nastranaku pripadnost ili podobnost imenovanih.

Tako je za predsjednika Izvrnog odbora opine Graanica, kaosvojevrsne ratne vlade, imenovan Reuf Sokolovi, poznati privrednik i funkcioner graanikog SDPa (inae stranke koja je slubenoproglasila "zamrzavanje" politike aktivnosti nakon izbijanja agresije na Bosnu i Hercegovinu). Isto tako, za komandanta Opinskog

taba TO je imenovan Osman Pukar, raniji rezervni oficir JNA idrutvenopolitiki aktivist, u to vrijeme najsposobniji kolovanioficir na ovim prostorima. "Ukljuujuisvepatriotskiopredijeljenesnage i ljude", zapisao je u jednoj ratnoj publikaciji Hazim Vikalo, "mismopokazaliirinupolitikevlastiuGraanici".

NaulicamaGraanice,sapredsjednikomAlijomIzetbegoviemigeneralimaRasimomDeliemiHazimomadiem


9/20

- 9 -

Kao prvi naelnik opine Graanica

Tokom implementacije ustava Federacije BiH, u ljeto 1994. godine,konstituisano je Opinsko vijee Graanica, koje je za prvog naelnika opine izabralo dotadanjeg predsjednika Ratnog predsjed

nitva, Hazima Vikala. Promjenom forme se nije promijenila sadrina aktivnosti opinskog civilnog rukovodstva, koje je i dalje ostalo glavni logistiar Armije RBiH na ovom prostoru, te organizatorcivilnog ivota i odranja okvira pravne drave. Tokom itavog rata, ovdje je ouvan graanski red i mir, a svi organi vlasti i dravneslube su djelovali bez prekida: policija, sud, inspekcije, SDK itd.Sve obaveze prema Armiji opina je prioritetno izvravala.

Zbog svega toga, Vrhovna komanda Armije RBiH je Opini Graanica dodijelila PlaketazanajorganizovanijuopinuuBosniiHer-cegoviniuodbrambenomratu.

Nakon Dejtonskog sporazuma u tokom zaivljavanja mira, tokomcijele 1996. godine, glavna preokupacija Hazima Vikala kao naelnika opine je bilo saniranje ratnih teta, koje je Graanica pretrpjela na svim poljima, ali istovremeno i stvaranje uvjeta i povoljnog

ambijenta za oporavak graanike privrede. Zalijeivi ratne rane,opina Graanica na elu s Hazimom Vikalo je krenula i u nove razvojne projekte, posebno na planu izgradnje infrastrukture.


10/20

- 10 -

Uinjeni su i neki znaajniji iskoraci, poput uspostave slubenihveza sa francuskim gradom FleurylesAubrais, sa kojim se opinaGraanica i bratimila naredne, 1997. godine.

Prvislubenikontakti(1996.)ipotpisivanjebratimljenja(1997.)sfrancuskimgradomFleurylesAubrais.Graanicasegodinudanakasnijebratimilaisa

talijanskimgradomFormia,asklopljenjeiposebansporazumo

meunarodnojsaradnjisaprovincijomPadovauItaliji


11/20

- 11 -

HazimVikalosaigraimaRKGraanica:zahvaljujuipodrciOpine,graanikirukometaisuseodralinaokupuitokomnajteihratnihdana,a

nakonratasubilijedanodvodeihklubovaBosneiHercegovine

Vikalosabivim elnicimairukovodiocimaopineGraanica:zarazlikuodaktualneopinskevlasti,kojanajeeignoriraonotojojjeprethodilo,

HazimVikalojeiskazivaopunouvaavanjesvegaprethodnopostignutog,pailjudikojisubilinosiocilokalnepolitikeutodoba,uprkosmeusobnojrazlici

uideolokopolitikimpogledima.


12/20

- 12 -

Za sve uinjeno na organizaciji otpora i odbrane opine Graanica,ali i u njenoj poslijeratnoj obnovi, Hazimu Vikalu je Opinsko vijee1996. godine dodijelilo najvee priznanje:Zlatnuplaketu.

Na elu Kantona

Jo od prvih ratnih dana, Hazim Vikalo je bio jedan od vodeih inicijatora vreg i sistemskog povezivanja opina i usklaivanja odbrambenih napora na irem prostoru tuzlanske regije. U decembru1992. godine formiran je Okrug Tuzla, a Hazim Vikalo je imenovanza njegovog potpredsjednika. U augustu 1994. godine, Okrug Tuzlaje prerastao u Tuzlanskopodrinjski kanton. Kao elni ovjek opine Graanica, Hazim Vikalo je aktivno uestvovao u formiranju institucija i slubi Kantona, a izabran je i u prvi saziv kantonalne skuptine, u kojoj je imao zapaen angaman.

Nakon prvih poslijeratnih izbora, Hazim Vikalo je imenovan za prvog premijera vlade TuzlanskoPodrinjskog kantona, u decembru1996. godine. Mandat premijera mu je potvren i dvije godine kasnije, nakon drugih parlamentarnih izbora u BiH.

VladaTuzlanskopodrinjskogkantonasapremijeromVikalomna elu


13/20

- 13 -

Po broju stanovnika (preko 600.000) i svojim ekonomskim potencijalima, Tuzlanskopodrinjski kanton je bio najznaajniji i najboljeorganiziran kanton u Federaciji BiH. Kanton je imao blizu 15.500budetskih korisnika uposlenika u obrazovanju, zdravstvu, policiji, pravosuu, u upravi i drugim institucijama, koje su redovno i

bez kanjenja finansirane iz budeta.Sam budet kantona je u vremenskom periodu od 1996. do 1998.godine povean sa 90 miliona na preko 380 miliona KM. Od toga jeoko 200 miliona KM ulagano u kapitalne projekte, u stalnom naporu vlade kako na obnovi infrastrukture poruene u ratu, tako i naizgradnji potpuno nove.

"...Premijeru Vikalu sepripisuje ohrabrujuafinansijsko-privrednaslikaovogkantona,velikiinfrastrukturnipoduhvati,mnogohvaljenistratekiplanovirazvoja...", pisala je tadanja tampa, odnosno magazin "Dani" (br. 88, 09. 11. 1998.). Isti je nezavisni sedminik (inae naklonjen opozciji) sedam godina kasnije dao sljedeu ocjenu:

"Hazim Vikalo e ostati zapamen po tome to je pokuao okrenuti logiku predratnog privrednog razvoja ove regije, utemeljenog na hemijskoj industriji i rudarstvu, odnosno gigantima kojisu proces tranzicije u svim bivim socijalistikim zemljama preboljeli najtee, a u BiH nikako.

...Vjeto koristei demokratski i multikulturalni imid Tuzle kaosjedita kantona, u prvim poratnim godinama on uspijeva ozbiljno zainteresirati strane investitore za ulaganja u mala i srednja preduzea u TKu.

Dalje, ovaj agilni Graanlija je balast masovne koncentracije podrinjskih izbjeglica pretvorio u prednost, privlaei znaajnahumanitarna sredstva donatora sa Zapada i Istoka, od kojih jekoristi imala i izbjeglika i domicilna populacija.

Trei strateki pravac Vikalovog djelovanja bila je kampanja lobiranja u federalnim institucijama da se doprinosi za zdravstvo, vodoprivredu i sve druge oblasti, iz centralne sarajevske

kase rasporeuju prema prilivu novca iz svakog kantona."(Dani, br. 433, 30. 09. 2005.)


14/20

- 14 -

SusretsaPredsjednikomIzetbegoviem

Korist za Graanicu

Kao kantonalni premijer, Hazim Vikalo je pruao maksimalnu podrku lokalnoj zajednici u Graanici, osiguranjem dotacija iz kanto

nalnog budeta za razliite infrastrukturne i razvojne projekte napodruju nae opine, ali i kroz investicione i druge programe izoblasti privrede, ekonomije, obrazovanja i zdravstva. Uzmimo zaprimjer samo saobraajnu infrastrukturu. Zauzimanjem premijeraVikala, rekonstruiran je regionalni put GraanicaSrnice, a u samoje u jednu od etapa, dionicu kroz Sklop i Paalie (kao sjeverni izlaziz Graanice), uloeno je preko 2 miliona KM iz kantonalnog budeta i to u vrijeme dok je budet opine iznosio svega 5 miliona KM.

Isto tako, Vikalo se lino ukljuio u rjeavanje problema saobraajne izloliranosti Gornje Orahovice i susjednih sela, tako to je nanjegovu inicijativu putna komunikacija od D. Orahovice do Srebrenika proglaena regionalnim putem, a potom je asfaltirana kantonalnim sredstvima (u iznosu od 1.7 miliona KM). Slino je bilo i sanovim putem od Lukavice do Klokotnice itd. Zasluga Hazima Vikalaje bilo i osnivanjeOpebolniceuGraanici, i to u vrijeme kada su se

druge zdravstvene ustanove tog tipa ukidale radi racionalizacije.Koliko je postojanje Ope bolnice unaprijedilo zdravstvenu zatitui uope ivot graana nae opine, suvino je i navoditi.


15/20

- 15 -

NovoizgraenadionicaregionalnogputaGraanicaSrniceisjeverniizlazizGraanice,finansiranakantonalnimsredstvima(1998.)

OsnovnakolauDonjojLohinjijebiojedanodmnogihuratudevastiranihkolskihobjekatakojijeobnovljensredstvimaKantonaistranihdonatora


16/20

- 16 -

DjeijeselouGraanici:odpolaganjakamenatemeljcadosveanogotvorenja

ZauzimanjemHazimaVikala,fondacijaSOSKinderdorfInternationaljejednoodukupnodvadjeijasela,poredSarajeva,izgradilauGraanici.Naizgradnji12kuaiprateihobjekatasubileangairanefirmeiradniciizGraanice.


17/20

- 17 -

Izgradnjanovogvodospremitairekonstrukcijavodovodnogsistemau(1997.1998.)predstavljajedanodnajkrupnijihprojekataunovijojhistorijiGraanice,kojijeuspjenorealiziranzajednikimangairanjemKantonai

Opine,teapliciranjemnapovoljnakreditnasredstvaUSAIDa


18/20

- 18 -

Afera i suenje

Svi navedeni i drugi uspjesi premijera Vikala, a posebno njegovastalna borba sa viim nivoima vlasti u Sarajevu da se Tuzlanskopodrinjskom kantonu vrate pripadajua sredstva od poreza, te da

se izmijeni struktura privrede u cilju bolje finalizacije i proizvodnjevisokoprofitabilnih proizvoda imali su za posljedicu svojevrsnuaferu i montau sudskog procesa, iz kojeg je Hazim Vikalo naposlijetku izaao kao moralni pobjednik.

Inicijalnu kapislu za napade na Hazima Vikala je predstavljao istupfunkcionera iz jedne do tada favorizovane opine u istonom dijeluKantona; on je, izmeu ostalog, bio nezadovoljan i injenicom to je

Vikalo investicije i dotacije usmjeravao u mnogoljudnije i ranije zapostavljene opine, ukljuujui i Graanicu. Taj istup je, opet, iskoristio moni sarajevski centralistiki lobi, iskonstruisavi aferu ukojoj je, u maju 1999. godine, Hazim Vikalo podnio ostavku na mjesto premijera TPK.

Ubrzo nakon toga se povlai iz politike.

Na sudskom procesu pokrenutom zbog navodne zloupotrebe polo

aja, ve jeprvostepenapresudapotvrdiladaHazimVikalonijestekaonikakvulinuimovinskukorist, a pojedine take optubesu vremenom odbaene od viih sudskih organa.

"...Nipoto sene smijezaboraviti injenicadaje smijenjenipre-mijerTK-auSkuptiniFederacijepokuao "progurati"amand-mane koji bi obezbijedili ravnomjerniju raspodjeluprihoda odporezauFederaciji,npr.daporeziodvisokotarifnihrobaostaju

umjestupotroaa,aneproizvoaa topredstavlja "zlatnuicu"zabudetSarajevskogkantona,kojijetrenutnoduploveiodTuzlanskog.Medjutim,toinekedrugeslicneVikaloveinicija-tivenagrubnainsuodbacili..."

(Dani, br. 102, 14. 05. 1999.)

Ubrzo nakon toga, Hazim Vikalo se potpuno povlai iz politike i posveuje privatnom biznisu u oblasti raunarstva. Danas je vlasnik i

direktor firme za informatiki konzalting "Witsoftd.o.o.".


19/20

- 19 -

ZBOG EGA SE HAZIM VIKALO VRAA U POLITIKU?

Tokom proljea 2012. godine, Hazim Vikalo je obznanio da se vraau politiki ivot i ulazi u proces izbora kandidata za naelnika opine Graanica ispred SDA. U kandidaturi ga je podralo 19 mjesnih

organizacija, a potom je i slubeno potvren kao kandidat SDA zanaelnika opine Graanica na lokalnim izborima 2012. godine.

Zbog ega vraa u politiku i zato se kandidirao za naelnika, Vikalo je nedavno objasnio na posebnoj presskonferenciji.

Dvanaestogodinja vladavina SDPa i aktuelnog opinskog naelnika, te primjetno zaostajanje opine Graanica u odnosu na lokalnezajednice u neposrednom okruenju, jedan od su od glavnih razlo

ga. U prvim poslijeratnim godinama, Graanica se ne samo oporavila od posljedica agresije i ratnih pustoenja, nego je snano zakoraila naprijed, to je bio rezultat poduzetnosti i sposobnosti tadanje vlasti koja je ovom gradu i opini izgradila prepoznatljiv imid"od posla arije". Od 2000. godine, pak, kada je SDP preuzeo vlast,primjetan je trend stagnacije, opadanja i zaostajanja Graanice urazvoju u poreenju sa opinama u okruenju, poput Gradaca,

Srebrenika, Lukavca, Tenja, ivinica...To zaostajanje jasno pokazuju svi relevantni socioekonomski pokazatelji i analize, ali osjeaju i sami graani. To je ujedno i glavni motiv kandidature Hazima Vikala. "Jaelimsvojojopiniisvomgradunajbolje", kazao je na spomenutoj presskonferenciji, "Pratiosamisluaoreakcijegraana,kojismatrajudajedostaovevladavineidatrebamopromjene.Zatosamprihvatiosugestijeipreporukemnogih

od

njih,

da

se

kandidujem

za

na

elnika

op

ine

Gra

anica".Obrazlaui tu odluku, Vikalo je ukazao i na brojne druge slabostisadanje vlasti. irom analizom rada dosadanjeg naelnika, uoljivo je da ne postoji strategija ravnomjernog razvoja mjesnih zajednica, da se neke od njih favoriziraju, a neke nepravedno i namjernozapostavljaju, zatim da nema gotovo nikakvih pravila, da se propisii odluke ne potuju, da se ni doneeni budet ne ispotuje do kraja

itd. Tipian primjer je MZ Donja Orahovica, koja je poslije Graanice najvea i najmnogoljudnija mjesna zajednica na opini. Imajuiu vidu da je u proteklih nekoliko godina ukupna vrijednost budeta


20/20

opine iznosila preko 120 miliona KM, jasno je da je vrijednost svihulaganja u ovu mjesnu zajednicu skoro pa zanemarljiva. Pravila povrata sredstava prema graanima, dakle, ne uzimaju se u obzir.Vikalo je, stoga, najavio da e se u svom radu zalagati za pravednijipovrat i raspodjelu sredstava iz opine Graanica prema mjesnim

zajednicama, prvenstveno na osnovu broja graana."Onotoelimposebno istaije", naglasio je Vikalo, "jestenezado-voljstvo radom sadanjeg naelnika na osiguranju sredstava izvanopinskogbudeta.Njegovkabinetnijeutompogledudovoljnostru-nopopunjen,tejeapliciranjenaprojekterazliitihfondacijakakosaviihnivoavlasti,takoiinostranstvapotpunoogranienoimini-malno.Stogasuisredstvakojasuseiztihdrugihizvoraslilanapod-

rujenaeopine,uporeenjusanekimdrugimlokalnimzajednica-maveomamala". Osim toga, zaproteklih12godinau Graanicunije doaonijedanstrani investitorkojibiovdjeotvorionekiproizvodnipogonizaposlioradnike.

"JasamutrenutnomposlukonsultantiradimsaVijeemstranihin-vestitora", dodaje Vikalo, "teznamjakodobrodajezanjihnajbitnijiambijent koji lokalna vladajua struktura napravi na odreenom

prostoru.Kakavjeambijentkojivladananaojopininajboljego-vori injenicatonijedanstraniinvestitornijeovdjedoao.Inesamoto:o tomegovore inaidomaipoduzetnici,kojinemoguproiritiproizvodnju izaposlitinove radnikezbog toga to lokalnavlastnepratizahtjeveprivrede". Naveo je primjer jedne graanike firmekoja ve due vrijeme uzalud eka izdavanje graevinske dozvolukako bi proirila pogone i zaposlila 70 novih radnika.

"Trenutninaelnikjeskoro itavradnivijekproveoupravouUrbani-zmu,anijeurediotuslubu.tadaljeoekivati?", zakljuio je Vikaloi dodao: "Pravosuenjezapolitiaresuizbori,pravaporotasugra-ani,anagrada ikaznaslijediuglasakojkutiji7.oktobra.Jasamubijeenda emomiznatinaroddovestidocilja,atajciljsuprom-jene.Imamouplanudaispravimosveonotosenijeradilokakotre-baisveonotonedolikujejednoj"odposla ariji"irazvijenojopi-

ni

kakva

je

Gra

anica

ranije

bila.

Imamo

volju,

iskustvo

i

znanje

da

sprijeimodaljezaostajanjenaeopineinaegagrada,aliiimamotakoeivizijudaihpokrenemoiusmjerimokabudunosti."

Documents

Ko Je Hazim Vikalo