2
KOACERVACIJA Koacervacija je prvi opisan postupak inkapsulacije i jedna od prvih metoda koja je primenjena za industrijsku proizvodnju mikročestica. Osnovni koncept mikroinkapsulacije koacervacijom podrazumeva separaciju rastvora jednog ili više hidrofilnih polimera na dve faze: viskoznu fazu bogatu polimerom (u vidu gustih sitnih kapljica), i tečnu fazu koja je okružuje. U zavisnosti od broja polimera koji su uključeni u ovaj proces, koacervacija može biti prosta i kompleksna. PROSTA KOACERVACIJA Prosta koacervacija je zasnovana na primeni jednog polimera (želatin, polivinil akohol, karboksimetilceluloza), a do razdvajanja faza dolazi u procesima koji dovode do desolvatacije (dehidratacije) rastvora polimera. Desolvatacija je najčešće posledicca dodatka tečnosti koje se ne mešaju sa vodom, ali ne i polimerom, poput etanola, dioksana, acetona, propanola i izopropanola, zatim dodatka neorganskih soli (efekat isoljavanja, eng. salting out) i izmena temperature. (par i yeo,2007) KOMPLEKSNA (SLOŽENA) KOACERVACIJA Ovaj proces je zasnovan na primeni suprotno naelektrisanih, u vodi rastvornih polimera. Kada se dva suprotno naelektrisana hidrofilna polimera nađu u vodi, usled njihovog elektrostatičkog privlačenja dolazi do formiranja faze bogate polimerima, tzv.

KOACERVACIJA

  • Upload
    lazar

  • View
    236

  • Download
    15

Embed Size (px)

DESCRIPTION

koacervacija

Citation preview

Page 1: KOACERVACIJA

KOACERVACIJA

Koacervacija je prvi opisan postupak inkapsulacije i jedna od prvih metoda koja je primenjena za

industrijsku proizvodnju mikročestica. Osnovni koncept mikroinkapsulacije koacervacijom

podrazumeva separaciju rastvora jednog ili više hidrofilnih polimera na dve faze: viskoznu fazu

bogatu polimerom (u vidu gustih sitnih kapljica), i tečnu fazu koja je okružuje. U zavisnosti od

broja polimera koji su uključeni u ovaj proces, koacervacija može biti prosta i kompleksna.

PROSTA KOACERVACIJA

Prosta koacervacija je zasnovana na primeni jednog polimera (želatin, polivinil akohol,

karboksimetilceluloza), a do razdvajanja faza dolazi u procesima koji dovode do desolvatacije

(dehidratacije) rastvora polimera. Desolvatacija je najčešće posledicca dodatka tečnosti koje se

ne mešaju sa vodom, ali ne i polimerom, poput etanola, dioksana, acetona, propanola i

izopropanola, zatim dodatka neorganskih soli (efekat isoljavanja, eng. salting out) i izmena

temperature. (par i yeo,2007)

KOMPLEKSNA (SLOŽENA) KOACERVACIJA

Ovaj proces je zasnovan na primeni suprotno naelektrisanih, u vodi rastvornih polimera. Kada se

dva suprotno naelektrisana hidrofilna polimera nađu u vodi, usled njihovog elektrostatičkog

privlačenja dolazi do formiranja faze bogate polimerima, tzv. kompleksnog koacervata. Drugu

fazu čini voda, tačnije razblaženi vodeni rastvor polimera koji okružuje kapljice koacervata, pa

se zato označava kao kontinuirana faza. Ukoliko se u rastvoru jednog polimera disperguje u vodi

nerastvorna aktivna supstanca, nakon dodatka suprotno naelektrisanog polimera (ili izmene pH

vrednosti, promene temperature) dolazi do formiranja nove faze – koacervata koji kvasi, odnosno

okružuje lek. (theis 1996)

Tehnika koacervacije se uglavnom koristi za mikrokapsulaciju lako isparljivih i termolabilnih

aroma, ali se takođe pomoću nje mogu kapsulirati i riblje ulje, razni nutrienti, vitamini,

konzervansi, enzimi itd. Veličina mikrokapsula se obično kreće u opsegu od 20 do 1000 μm,

iako je moguće pripremiti i kapsule izvan tog opsega. Velika prednost ove tehnike je njena

efikasnost (i do 99%), kao i to što se postupak može obaviti na sobnoj temperaturi što je od

Page 2: KOACERVACIJA

posebnog značaja za termolabilne probiotske bakterije. Glavni nedostaci su upotreba hemijskih

umreživača za očvršćavanje omotača (usled njihove toksičnosti) i veliki troškovi

mikrokapsulacije, koji su uglavnom vezani za proces izolacije pripremljenih mikrokapsula, a koji

se mogu prevazići upotrebom jednostavnijih i jeftinijih metoda kao što je npr. metoda sušenja

raspršivanjem u struji toplog vazduha. (Himanashu fajl 620719)