NEPRIHVATLJIVO PONAŠANJE

MIRJANA NAZOR

FAKULTET PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKIH ZNANOSTI I KINEZIOLOGIJE

Koje su odrednice neprihvatljivog ponašanja, što neko ponašanje čini neprihvatljivim?

• KRŠENJE ILI IGNORIRANJE NEKIH PRIHVAĆENIH DRUŠTVENIH NORMI

• UGROŽAVANJE ŽIVOTA - SVOG I ŽIVOTA DRUGE OSOBE

• URUŠAVANJE LIČNOSTI, SVOJE I DRUGOG

IZVORI NEPRIHVATLJIVOG PONAŠANJA

mogu biti u:

• MLADIMA,

• RODITELJIMA,

• UČITELJIMA,

• OPĆOJ DRUŠTVENOJ KLIMI

M L A D I

- želja za isticanjem, slobodom

- želja za konformizmom,

- potreba za dokazivanjem odraslosti,

- ne poznavanju prikladnih načina zauzimanja za sebe

- želja za kompetentnošću

R O D I T E LJ I

- odgojni stil

- previsoka očekivanja

- pretjerana kritičnost

- nedostatak kvalitetne komunikacije

- “ja najbolje znam što je dobro za tebe”

U Č I T E LJ I

- nedostatak odgojnog djelovanja

- nedostatak kvalitetne komunikacije sa đacima i njihovim roditeljima

- insistiranje na znanju činjenica, na memoriranju, a zanemarivanje razumijevanja

- nesnalaženje u ulozi učitelja

OPĆA DRUŠTVENA KLIMA

• raskorak između proklamiranih vrijednosti i načina življenja

• nepostojanje poželjnih modela za identifikaciju

• ne potkrepljivanje poželjnog ponašanja

Usvajanje vrednota se odvija na dvije razine:

• spoznajnoj - usvajanje znanja: vrijedno je, dobro je biti pošten, odgovoran, tolerantan….

- ali znanje nije dovoljno

• čuvstveno - motivativnoj – djeluje pokretački

Usvaja se oponašanjem - imitiranjem ponašanja (koje iskazuju modeli u obitelji, školi, na javnoj sceni), i uvjetovanjem ( odobravanje poželjnog ponašanja).

NASILJE U ŠKOLI - dio opće situacije – nasilje u obitelji, nasilje u prometu, nasilje na radnom mjestu, nasilje u rješavanju pravnih problema…

• UČENIKA PREMA UČENICIMA;

• UČENIKA PREMA UČITELJIMA;

• UČITELJA PREMA UČENICIMA

• NASILJE UČENIKA PREMA SEBI

Djeci i mladima treba pomoći da razviju socijalne kompetencije, socijalne vještine

• sposobnost komunikacije,

• sigurnost u sebe,

• toleranciju na frustraciju,

• rješavanje problema,

• suočavanje s neuspjesima,

• traženje pomoći…….

DIVLJA MAĆUHICADIVLJA MAĆUHICA

U jednoga je kralja bio golem perivoj. Svaku je biljku U jednoga je kralja bio golem perivoj. Svaku je biljku i svako drvo, sadio s pažnjom i ljubavlju. Jednog se i svako drvo, sadio s pažnjom i ljubavlju. Jednog se dana kralj uputi u šetnju perivojem, željan odmora. No dana kralj uputi u šetnju perivojem, željan odmora. No kako li se iznenadio kad je primijetio da sva stabla, kako li se iznenadio kad je primijetio da sva stabla, grmlje i cvjetne lijehe venu, suše se. grmlje i cvjetne lijehe venu, suše se.

Zastao je pred jednim hrastom. «Kaži mi, što te mori, Zastao je pred jednim hrastom. «Kaži mi, što te mori, kakva te boljka obuzela?» «Ugibam od tuge zato što ne kakva te boljka obuzela?» «Ugibam od tuge zato što ne mogu doseći visinu smreke», reče hrast tužno. Kralj mogu doseći visinu smreke», reče hrast tužno. Kralj pogleda smreku. Ona je uistinu nadvisivala hrast. Sva pogleda smreku. Ona je uistinu nadvisivala hrast. Sva su se ostala stabla u usporedbi s njom činila patuljasta. su se ostala stabla u usporedbi s njom činila patuljasta. Ali i ona je klonula od neke tajne muke. «Što je tebi?» Ali i ona je klonula od neke tajne muke. «Što je tebi?» upita kralj. «Izgledaš kao da si izgubila životnu snagu». upita kralj. «Izgledaš kao da si izgubila životnu snagu».

««Bolujem jer ne mogu rađati grožđem», potuži se Bolujem jer ne mogu rađati grožđem», potuži se smreka. Kralj potom potraži vinovu lozu, i opazi da se i smreka. Kralj potom potraži vinovu lozu, i opazi da se i ona suši. «Smreka ti zavidi na grozdovima, a ti veneš. ona suši. «Smreka ti zavidi na grozdovima, a ti veneš. Što je?»Što je?» «Zašto ne mogu cvasti poput ruže?» - zavajka vinova «Zašto ne mogu cvasti poput ruže?» - zavajka vinova loza. No i grm ruže je venuo. Zavidio je vrbi na dugim loza. No i grm ruže je venuo. Zavidio je vrbi na dugim kosama, vrba je pak plakala što ne miriše kao lipa, ili kosama, vrba je pak plakala što ne miriše kao lipa, ili bor…bor… Naposljetku kralj naiđe na divlju maćuhicu, koja je Naposljetku kralj naiđe na divlju maćuhicu, koja je cvala i blistala. «Kako to da si ti tako vedra?» - upita je. cvala i blistala. «Kako to da si ti tako vedra?» - upita je. «KAD SI ME SADIO, TI SI ZACIJELO ŽELIO BAŠ «KAD SI ME SADIO, TI SI ZACIJELO ŽELIO BAŠ MENE, A NE NEKU DRUGU BILJKU. Da si želio MENE, A NE NEKU DRUGU BILJKU. Da si želio trešnju, ljiljane ili tulipane onda bi njih zasadio. Ali trešnju, ljiljane ili tulipane onda bi njih zasadio. Ali zasadio si mene. Stoga sam zadovoljna što sam zasadio si mene. Stoga sam zadovoljna što sam maćuhica, i trudit ću se da budem što ljepša i što maćuhica, i trudit ću se da budem što ljepša i što bujnija, jer ja ne mogu biti nešto drugo nego ono, što bujnija, jer ja ne mogu biti nešto drugo nego ono, što jesam.» jesam.»