HUP - UDRUGA POSLODAVACA GMDITELJSTVAZagreb, Radnieka cesta 52

zasiupana po predsledniku lr4r u Habijancu

{u dallnjem iekstu: poslodavac)

i

S I N D l$f G RADIT ELJSIYA HRYA ISKEZagreb, Try kralja Petra Kre;inira lV broj2zaslupar po predsjednicl Jasenk VukS c

{u daljfjein tekstur Slndlkat)

,l,op s- oa' d 25. .-1a 20'5. god. e .rleoear

KOLEKTIVNI UGOVARZA GRADITELJSIYO

I. OPCE ODREDBE

1. Teritorijalno vaienje

dlanak l.

Ovaj KolekUvni ugovor (u dallnjem tekstu: Ugovor) se pdmjenjuje na tertoriu Republlke Hn/atske.Na ifozemnim gradili6Uma ptmjenjuie se Dodaiak Koleklivnog ugovora za upucivanje radnlka na

rad u nozemstvo kad io niie u suprolnostis propisima zemlie rada.

2. Vaienje Ugovora u djelatnostlma

Clanak2.

Ugovor se primjenjltje na sve fizlake lli pravne osobe (u daljnjem tekstu: posodavac) kole.. oballjai! dielatnosU vsokogradnje, n skogradnie i h drcgradnje, mofta2ercklh radova, nslalacijskih i

zavrSnlh radova u gradevirarstvu, projektiranja srodn h tehnidkih usluga ldruge srodne d]elainost koiesu uplsane u sudski registar iklasflcirane sukladno Oduc o nacona noj klasfikaclli dlelatnosti ill

Jt.rde .e po.eon n ldl,o-orUgovor se prmjenjuje na radn ke sv h slruka kod th pravnih osoba (posiodayaca) kada ih Ugovor

obosirano obvezuje.

3. Osobe koje obvezuje Ugovor

dlanak 3.

Ugovor obvezuje ugovorne strane, ie sve osobe koje sr u vrjeme sk apafja Ugovora blle jll su

faknadno postale ilanovl stranaka UgovoraPravna pravia saddana u Ugovoru p nrienjulu se neposredno Iobvezno !a sve csobe na koje

se ovai tlgovor prmjenjule.

0lanak 4.

Ugovor se primjenjuje na sve radnike, r]eovisno o tome jesu I ugovorom o radlr zasnovali mdn

odnos na odredeno lli neodredefo vrijerre, s punim il nepunim radnlm vrernefomUgovor se prirnjenjuie na strane dr2avljane il osobe bez drzavijansiva koje su zasnovale radni

odfos sa poslodavcem ako Zakonon] oradu posebn nr zakonom kojlm se ureduje zapo6ljavanle thosoba nje drugadje odrcdeno

Clanak 5.

Ugovor se ne odnosl na radnike s posebnlm ovlastma iija se prava obveze urcduju posebnim

ug0v0rom.

Radnlcl s posebn m ovlastima iz stavka 1. ovog danka su radn ci kojl su kao rukovodeieosobe slatuiorn, druSlvenim ugovorom, izjavom o osnivanju ill dtugim praviiima poslodavca ov a6lenivcd t pos ove poslodavca koj samosialno donose odluke o organizaclji rada i poslovanja poslodavca.

ilanak 6.

lzrazi koj se za fizidke osobe u ovom Ugovoru korisie u muskom rodu r'reutra fi su i odnose sena oscbe flruSkog !zenskog spola

II. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

'1, Ugovor o radu

Clanak 7.

Radnl odnos zasniva se ugovorom o radu obvezno u pisanoj formi, pctpisan od strane objeugovorne strane prile podetka rada, od koj h po jedan primjerak zadr:ava svaka ugovoma stiana.

Ugovor o radu mora sadrzavaU sve ug avke proplsane zakonom.Os m b tnih uglavaka propisanih zakonom, ugovor o radu mora saddavat- naznaku koeficlier'rta ill bruto p aie u novcu za grupu slo:enosti poslova odnosfo tarfnu

skupinu u koju su razvrstafi poslov koje 6e obavliat radnik. Brulo plaia mora bliijednaka llive6a od iznosa place sukladno mlerilma lz ovog ugcvota.

2. Posebni uvjetiza sklapanje ugovora o radu

dlanak 8.

Poslodavac samostalno utvrduje svoj organzacljski ustroi, orgai'rjzacljske i radne dilelole,slrukturu I broj rcdnika i uvjeie koje radnci moraju ispunjavat za obavljanie pojedinih poslova akc tozakonom llidruglrn propisom nje propisano.

Kad smatra da je za sk apanie ugovora o radu na pojed nim pos ovln]a polrebno da radnikspunjava posebne uvjete ie ie uvjete posodavac Lrtvrdlt Prayilnikom o radu ipopisom poslova, radnhnrjesia (kaialog) u zavlsnosti od vrste pos a koie pojedln radnicl trebaju obavljaU za pos odavca

III. ZASTITA ZIVOTA I ZDRAVLJA RADNIKA

1. Obveze poslodavca

dlanak 9.

Pos odavacje duian oslgurati radniku uvjete za rad na siguraf nadif lnanadin foji 0e ugro2ava

zdravlie radnlka r sklad! s posebnlm zakonom idruglm propisima

[4edu najva:nijim obvezama poslodavca u provodenju zasite na radu (u daljijem tekstu ZNRJ

sul

- osposobljavanje radnika za rad na siguran nadn na temellu procjene rizika lijekom iadnog/'"-" ra 'la roial posodd\,ca

- obavjeiiivanje i savjelovanle sa radnicma odnosno njihovlm predsiavricima (s ndikat,radnlako vijede povjerenici radnika za ZNR o piianjima ZNR)

" upualvanje radnika kojl rade na poslovima s posebnim uvieiima rada na zdravslveneprcglede specijalisli med cine rada

- osigurar'rle posebne zastitu za posebno osjell.jive skupine radnlka- osiguranje sredstava rada iosobne zastitne opreme i za kolStenie na propisan radin- plan ranje, priprernanje i provodenje radnih postupaka i tehnologije da se ne ugrozi s gurnost

radnlka- provodenie mjera prevencije strcsa na radu ili u vezi s radomo- osiguranle sigurnosnog znakovlja, plsanih obaviiesti i uputa na mjestu rada- izrada plana i odredlvanje radnika za prcvodenie rnjera za$tite od pozara, evakuaclje i

spaSavanja; organlziranie i osiguranje pru2afja prye pomoci- zastita nepusada, zablana piienja alkohola i uzjmanja drugih siedsiava ovlsnosii- osiguranie zdravstvene zastle na radu pr mjereno rizicima za sigurnost i zdravlje kojima je

radnlk zloien na radu- obveze pren'ra nadleznim drzavnlm UjeLinra: o smftnoi ili teSkoi tjelesnoj ozjedi iijelo za

inspekciisk nadzor se obavjestava odmah nakon smdne ili ieSke ozljede na radu- obveza auvanja dokumentacje, vodenja evidencija i obavijesu- osigurava zasiitu Zvoia i zdravlja radn ka u sklad! s vaZecom proplsima koil se odnose na

zastiu na radu

2. Prava i obveze povjerenika radnika za ZNR

ilanak 10.

Kod poslodavca radnlc lzmedu sebe mogu blrati povjererika radnika za ZNRKod poslodavca koli zaposljava do ukljuaivo 20 radnika izbor povjerefika radn ka za ZNR provodi

na skupu radnika koieg saziva pos odavac u sk adu sa Zakonom o radu, neposrednim iiavnimizjaSnjavanjem prlsutnih radnika.

Kod posodavaca kojlzapobljava viSe od 20 radn ka , izbor povjeren ka radnika za ZNR se provodju sk adu sa Zakonofl't o radu .

Ako je prema proplsanim krlleijlnra kod poslodavca lzabrano vise povjerenika radn ka za ZNRonl izmedu sebe biraju svog koordiratora.

CIanak 11.

Poslodavac le obvezan, unaprijed lpravovremeno savjetovati sespovjerenicma radnka za

ZNR ilinjlhovim koordinalorom narodiiO o

- donoaenju Praviinika drugjh akata poslodavca iz podrudla ZNR- provodenlu ZNR I poslovima ZNR (zaposliavanle strubnjaka ill povleravanje poslova

ov aSlenoj osobl)

- lzradi procjene rizrka te izmjenama, odnosno dopunama procjene rizika- lzboru radnlka za pruzanje prve pomoi radrika za provodenie miera zastiie od

pozard e/a -dcie ispaia/anja- za$tiii prevencijl od rzika na radu le sprjedavanj! r sman]ivaniu rzlka- sprjedavanju nezgoda, ozljeda na radu I profes onaln h bo esil

- pron'rjenama u procesu rada i tehnologljl- planiranju i provodenlu osposobljavanja iz zaSllle nb radu

- poboljSanju uvieta rada le planLranju uvodenju novih tehnologlja- utjecaju radnih uvjeta i radnog okollSa na sigurnost izdravlle radnika- zboru sredsiava rada i osobne zaititne opren're- zloienostl radnika lednolinom radu, radu s nametnutim rltmom rada po uiliku u

odredenom vremenu (normiranr rad) te ostalim napo ma.

Clanak 12.

Povjerenik radnika za ZNR ie obavezan - 6titit lnierese radnika na podrudju zasiite na radu tepratit prlmjenu pravila mjera postupaka I aklivnosl zastite na radu u radnoj sredini u kojoj je izabransukladno propisima zastite na iadu i ovim kolekllvniflr ugovorom. Povjerenik za zaatitu na radu svojri'ldjeiovanjenr treba poticati radnike da rade na siguran nadin u skladu s pravLima, da ko sti proplsana l

osigurana osobnra zaStlina sredstva.

0 svom radu povjeiefik je duZan najfiranje svaka iri mjeseca lzvijestitl radnidko vllece.

CIanak 13,

Povjerenik radnika za ZNR ima pravo iobvezu djeovat u podrudju zast 1e na radu kodposodavca suglasno zakonu, propislma ZNR, pravilnlku ozastti naradu sporazumu lz alanka 14. ovogUgovora.

ilanak 14.

Povierenik ma pravo na tri saia tjedno za obnasanje dLtinost iz zastiie na radu uz naknaduplaie kao da je radio, bez mogirdnosti ustupanja tog prava drugom povjereniku.

Akopovjereniknazahtjevposodavca(sudjelovanieuplanLranjuurapredenjauvjetaradaisl)liinspeklora rada (prisustvovanje inspekcijsklm nadzorma) radi obnaSanja svojih du2nosl izoslane s radav Se od wemena utvrdenog stavkom 1. ovog a anka ima I za io vrllerne pravo na naknad! p aae kao da je

radlo

Povjeren k ima pravo na odsustvovanje s rada iadi osposobljavan]a za zaSiitu na radu (leaajevi,

semlnari, saslanci s.) sedafir dana iijekom kalendarske god ne, u dogcvoru sa poslodavcem i na teretpos odavca

Kolekuvnlm ugovororn na raz ni poslodavca ili sporazumom o nadlnu uvjelima rada povjerenlka

za ZNR mogu se uredt idruga piianja vezana za rad zaSlitu, djelovanje iuvjete za nesmetano

obnasanje du:nosl povjerenlka iadnika za ZNR.

alanak 15.

3, Prava i obveze radnika

Radnlk ie obvezaf osposobljavat se za rad na siguran nadin kada ga na osposobl]avanje upui

poslodavac.

Radnik je obvezan I odgovoran obavljat poslove du:nom pa:njom te prl tome voditi raduna o

svoloj sgurnost jzastU zdravlja, kao isgurnost izaiiiti zdravja radnika koje mog! ugrozlU njegov

postupc i propust na radu.

Smalra se da radnik rad duznom paznjom kad poslove obavja u skladu s znanjirna viestinama koje je

stekao Ujekom osposobljavanja za s guran rad n te kada rad po upuiama poslodavca, tako da:- prije poaetka rada pogleda mjesto rada ie o uodenlm nedostac:ma lzvjesti poslodavca ill

rjego{og ovLa(re.:ta' praviino korslisredstva rada- pravilno koisti osobnu zaittnu opremu, koj je nakon korSienia obvezan vraiiii na za to

odredeno mjesto

- pravilno korisU isarrrovoljno ne lskljuduje, ne vrai prelnake lre uklanja za611e na

sredstvima- odmah obavijesti poslodavca, njegovog ovlasienika, strudnlaka ZNR lli povjerenika

radnlka za ZNR o svakoj sltuacij koju snralra znaaajnim I zravrim rizlkom za slgurnoslizdravLje, o nepostojanju lll aedosiatku uputa za lakvu situaciju, kao lo bilo kojenr

uoaenom nedosiatku u organizuanju provedbi zaStite na radu- posao obavlja u skladu s pravilima ZNR, praviima struke te plsanlm upulama

pos odavca- prije od aska s mjesia rada osiav srcdstva rada koja je kodstio, u iakvorn stanju da ne

ugro2avaju ostale radnike ili sredsiva rada

Ako radnk ne posiupa sukladno obvezama iz prethodnog stavka ovog danka, poslodavacmo2e poduzeU mjere proUv radnika sukladno Pravilniku o radu Pravlnlku o zaSilt na radu

alanak 16.

Radnik je duzan suradivati s pos odavcem, fjegovm ovastenikom, slrudnjakom zaaiile raradu, specijallstom mediclne rada ipovjerenikom radnika za 2a611! na radu u rjeaavanlu svih pitafjaza6tte na radu, osobilo dok se ne osigura da radn okolls i uvjeti rada ne prcdstavjaju rizik za s gurnost

lzdravle te dok se u cijelosii ne postigne zaStita na radu u skladu sa zahijevima iijela nadleznih za

fadzor provedbe zast te na radu.

Radnik mora odmah izvijesl ti pos odavca, fjegovog ovla6tenika, struanjaka za zastiiu na raduil poviereflka za zastiiu na radu o svakoj dinjenicl za koju smatra da predsiavlja neposredni zik zaslgurnost izdravlje, kao io svakom drugom nedostatku u sustavu zastiie na radu (osobito na svekvaro\ie inedostatke na uredaiima, opreflri, slgurnosnlm ure0'ajma, osobnlm zaSttnm sredstvlma kao l

neredoyie pojave pri radu ipostupke drugih osoba koie mogu osleUii. unistiiodrederu opremu ilj ugrozlti

Zivot i zdravlje radn ka).

ilanak 17.

Radnlkle obvezar;- upoznall poslodavca ill nadle2fog lijednika kod zasnivanja radrog odnosa i u Ujeku rada,

na tjelesne nedoslatke il bolesti koje mogu kod obavLjanja odredenlh poslova uzrokovaiiposljed ce po zivotil zdravlje radn ka ili njegov oko iS

- ovladaii znanjima iz ZNR u mler poirebnoj za rad r'ra siguran nad n

- podvril se provjer da I je pod utjecajenr alkohoa, dftrglh sredslava ovsnosti u skladu

sa plsano utvrdenim poslupkom. Radnik tjekom rada ne smije biti pod utjecajem

alkohola il drugih opojnh sredslava. Radnik koj je na posu pod uljecajem aikohola

vise od 0,5 promiLa, pa usllled ioga nastupi Sietna posLjedica za njega, smairati ie se

da iskLjuaivo sarn odgovoran za nasianak 61e1e, te nema pravo na naknadu Stete na

rere-pos oddvLa- prlstupU zdravstvenim, psihofzlakm idrugim pregledima na koje je ukjuden sukladno

posebnim propisima ZNR. Radnicima, kojlma obveza red0vllog zdravstvenog prcgleda

nje uivrdena propis ma zaaiite na radu posodavac moie osigurati sistematskizdravstvenipreg ed jednom u peigodlna na njihov zahljev

- postupati u skLadu sa uputama poslodavca i suradlvati s poslodavcem radi

sprjeaavanja, uklanjanja jl smanjivanja s1rcsa na radu I u vezi s radom.

Radnik je duzan ovladati znanjirna iz zastite na radu u mj-ari potiebnoj za rad na siguran nad n al

nije obvezan snosliitroskove u vez s prlmjenom pravlla zaSllte na radu i zdravstvenlh mjera.

dlahak'18.

Radnlk lma pravo odbit radit inapustt mjesto rada, ako mu zravno prileti tzik za liyai. )

zdravlie, sve dok poslodavac ne poduzme koreklivne mjere, te zbog takvog posiupanja ne smije tpjeuSteine posljedice lo tome obavijesllti poslodavca, njegovog ovasienika, sirudnlaka za ZNR ili

povjerenik radnika za Zl!R.Poslodavac, njegov ovLastenlk, odnosno radnik ill povjerenik radnika za ZNR obveznl su bez

odgadanja zvljestiti nadleZnog lnspektora koj je obvezan u ioku od 48 saU utvrdiil iinjenidno sianje i

osnovanost navoda radnika

Poslodavac ne snrije zahtijevati od mdnika da ostane na mjestu rada dok na iom 0tjest!posioji izravaf i ozbllian riz k za Z vot i zdravlje radnlka.

Za vdjen're dok ne rad zbog izbjegavanja lzlozenosij zravnom i ozbiljnom riziku za iivot l

zdravlie, radnlk ma pravo na plaiu i druga prava iz radnog odnosa u skladu sa Zakonom o radu I ovln'l

Ugovorom.

IV. PROBNI RAD

dlanak 19,

Probri rad za radnike do treaeg stupnja skudne spreme ne 0to2e se ugovorom o radu utvTdrti u

trajanju duzern od 2 mjeseca, a za osta e Ednlke do 6 mjeseci

Ako je ugovorcn probni rad otkaznl rokje 7 dana.

V, OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Clanak 20.

Pcslodavac ie ornoguiii radfiku, u skLadu s moguanostma p0trebama rada, Skolovanle,

ob aro.a-;" osposool;ard-je i -sa / id\a ,e.

Radnkle duzan u skladu sa svojim sposobnoslima ipolrebama rada Skoloval se obrazovati,

osposobljavati usavrSavati za rad.

Tijekom obrazovanja za polrebe poslodavca radnlku pripadaju sva prava kao da le radio.

l\4edusobna prava ] obveze izmedu radnlka kojlje upuien na obrazovanje I poslodavca uredulu

se posebnirn ugovorom u skladu s ovrm Ugovorcm, pravilnikom o radu iugovotom o tadu.

alanak 21.

Poslodavac mo2e osobu koja se pry put zaposljava u zanimanju za koje se 6kocvala zapositkao pdpravn ka

Radnlk lz stavka 1. ovog alanka pola:e ispit po posebnom progrcmu nakon provedenogpripravnidkog staZa kod poslodavca.

Pripravniikista2 je razlidlt u odnosu na stupanj strudnog obrazovanja i irajel- za poslove do zakliudno V stupnja obrazovalrja najvise $est mjeseci- za pcslove V stupnja srrudnog obrazovanja najvise devel mjesecl- za poslove Vll stupfja strudnog obrazovanja rajvlse dvanaesi mjesecPripravnlstvo se obavlja po programu koji poslodavac donosi u skladu sa specilidnosiima

poledinih siruka I radnih mjesta

Program iz siavka 3. ovog dlanka obLhvaaa Osnove koje pripravnik treba upoznatj tlekompripravn dkog siaia, traianje pripravniakog sta:a, slrudn! obuku na tim poslov ma ! poledinirn odje ima,

nad n strudnog osposobjavanja i sllino.

clanak 22,

Prjpravniakista2 nroie se na pdedlog mentora skratit najvi5e za polOvinu vremena predvdenog

trajanja.

Traianje prpravnlakog siaza produzuie se za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolesii,

sluierja vojne sluzbe s ) ako je ukupna odsutfost trajala duze od 30 dana.

ilanak 23.

Ocjenu uspjeinosti obavllenog pdpravnidkog sta2a ocjenjrje mentor koleg imenujepos odavac.

ehnak24.

Pripravnic u slrukama izafimanln'ra za koie je zakon0m ll druglm proplsom ulvrdeno traianiepllpravniakog staza i nadln polagania strudnog isplia pola:u s1ruin ispit sukladno tim prop s ma.

VI. RADNO VRIJEME

1, Raspored dnevnog i tjednog radnog vremena

alanak 25.

Puno radno vrileme lzfos 40 sati tjedno.

Radno vrjeme radnka moze se rasporediu ! jednakom odnosno nejednakom trajanju po

danlma, tjedn ma, odnosno mjesecima

Podetak izavGelak jednakog rasporeda radnog vremena, ukljuiulu6 ivrijeme odmora iijekom

rada (sianke) te dnevnl, ijedni odnosno mjeseani jednak raspored radnog vremena njegovo iralanje u

granicama punog radnog vTemena odreduie poslodavac pisanom od ukom uz prethodno savjelovanie s

'adn:',:" /;euer .rrpora/Jr or sa aotihir\ eie"Dnevni, ijednl odnosno mjesedni nejednak iaspored radnog vrcmena utvrduje se sukladro

kolektiv,r im ug ovorom n a iazin poslod avca ili od lu kom pos od avca uz prethod n u sug asnost Sln d kata u

slijedeiim okv rlma:, razdoble unaprijed utvrdenog rasporeda radnog vremena ne mo2e bil kraie od 1

mjeseca nitr duze od godinu dana i mora odgovarai radnikovom punom iii nepunom

radnom vremenu

- radnik u svakom razdobliu od 6 uzastopn h mieseci ne smije radiii duie od prosjedno 48

sati ijedno ukljuaujuc prekovremeni rad

- radnik moze raditi najduze 10 sai dnevro 56 tjedno, a lznimno 60 sat tjedno ukljudujuilprekovremenirad.

0 raspoiedu jednakog iinejednakog radnog vremena il niegovol izmjen radnik se motaobavljestit najmanje 7 dana ranije.

2. Preraspodjela radnog vremena

elanak 26,

Zbog naravi posla u djelainosti grad tejstva puno ill nepuno radno vrijerne preraspodjeljuje se

tako da tiiekom razdobja koje ne moze biu duze od 12 nrjeseci, u lednom razdobju traje duze a u

drugom razdoblju krade od punog ill nepunog radnog vremena. Prosjedno radno vriieme tijekom

razdoblja koje ne moze bti duZe ad 12 mjeseci, ne smje biti duze od punog ll nepunog rcdnog

vremena

Razdoblje u kojem temeljem preraspodjele radfo vijeme lraje dulje od punog ili nepunogradnog vremena moze trajat najduze 6 mieseci tijekom razdoblia koje ne moie bl du\e ad 12

mjeseci, s llm da razdobje od 6 mjesecl ne mora trajati konUnulrano

Preraspodiieljeno radno vrijeme radnika ne smiie biU duze od 56 sati tjedno, a izn mno 60 satitiedno zbog sezonskog karaktera posia, pod uvjetom da radnik dostavl plsanu izjavu o dobrovoLjnompristanku na takav rad. Radnik koj ne pristane na rad duziod 48 satiijedno, ne smje zbog toga kpleuStetne posljedice.

Preraspodjela radnog vremena detaljnje se ureduje kolekUvfim ugovor0m na raziniposlodavca lll spoTazumom sklopljen m lzmedu radf;dkog vjeca posodavca, a sadrzava plan

preraspodjeljenog radnog vTearena s naznakom diielova poduzeia ii radnih miesta na kole se odnosipreraspodlela radnoo vremena.

MI,

3. Nepuno radno vrijeme

ehnak2I.

Ako potrebe poslodavca to zahtlievaju ugovor o radu moze se sa radnikom sk opiU i za nepuforadno vriieme.

ODMORI IDOPUSTI

1. Stanka

Clanak 28.

Radnlk koji rad najmanje 6 sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od30 mlnuta.

llaioljetni radnik koji radl najmanje delrl pol sata dnevno ima svakog radnog dana pravo nacdmor (slanku)od najmanje 30 mlnuia neprekidno

Ugovorcm o radu uredlt 0e se nadin ostvarlvania prava na odmor tliekom rada - stanku, radnikakoji rad na pos ovima dija posebna natav ne omoguiuje prekid rada rad koisterja tog odmora.

Ugovorom o radu moie se ured 1l da se stanka iz stavka 1. ovog ilanka korlsu na kraju dnevnogradnog vremena ill da se trajanje dnevnog radnog vremena posliednjeg radncg dana u tjednu skraii zavr jeme neiskoristenih stanki Uiekom radnog tjedna.

U sluaaju kada radn k radl vlSe od 10 sati, druga stanka od 30 minuta, ne ulazi u radno vrijeme.

2. Dnevni itjedni odmor

alanak 29,

Tijekom vrerrtenskog razdobia od dvadesei detjri sata, radnk ima pravo na dnevni odmor odnajmanie dvanaest sati neprekdno.

Radnik ima pravo na tjedn! odmor u neprckldrom tralanju od najmanje dvadeset aetiri sa1a,kolem se priblaja dnevniodmor iz prcthodnog stavka.

Tjedni odmor radnik ie koristiti nedjeljom, te Lr daf koil nedjelj prethodi, odnosno iza nje slijedj.Ako radnik ne mo:e kor;stitiodmor na raaif iz prethodnog slavka, korlstenje dana neisko sienog

ljednog odmora mora mu se omoguaiU u razdobllu od dva tjedra

3, GodiSnjiodmor

alanak 30.

Najkraae trajanje paaenog godiinjeg odmora na kojeq radnik ima pravo svake kalendarskegoo 'e;e r L edna.

Ako je radno vrijeme rasporedeno na 5 dana u tjednu, u nalkra6e traianje plaienog godlsnlegodnrora iz stavka 1 ovog dlanka uraiunava se 20 radnih dana, a ako ie radno vrijeme rasporedeno na 6radnlh dana tiedno, u najkraae traianje placetog god Snieg odmora uraiunavaju se 24 radna dana

Malodobnlk radnik koj radi naposovmanakojimagaI uz prlmjefu mjera zastlte na radu njle

n'roglie zastit od Stetnog utjecaja imaju pravo za svaku kalerdarsk! god nu na godisnj odmor u lrajanjuod najmanje pei ljedana

Trajanje god Snjeg odmora uivrdenog slavkom 1. r 2. ovog dlanka poveaava se:

- za svaklh navraenlh detirigodina radnog sta2a - za 1 radn dan- radniku nvalidu rada I inval du domcvir'rskog rata s preko 50% inval diteta - za 5 radnih

dana- radnici majc isamohranorir roditelju s dvoje ili vise djece do 7 godina 2 vota za 3 radna

daIa.Ukupno traianje goCisnjeg odmora radnlka ne mo:e zrositl vise od 5 tjedana. Na razir

posodavaca ukupno imjanle godlsnjeg odmora moie se povollnije odrediU kolekiiyrlm ugovorom il

pravllnikom o radu.

U dane godSnjeg odmora ne uradunavaju se neradne subole, blagdanl neradn danl utvrdenl

Zakonom kao I razdoblje p vremene nesposobnosliza rad,

alanak 31.

Poslodavac 6e vrjerne koriStenia godlsnjh odrrrora za sve iadnike ulvrditi rasporedom korlsleniagodlsnjih odmora o kojem ie obavijesliii radnike najkasnije do 30. Lipnja tekuie godlne. Do toga rokaposlodavac ie, kad to organizacja rada dopuSta, odobravati godlsnje odmore na pojedinadni zahtlevradn ka.

Ako radnik korist godisnji odrnor u dllelovima, mora tijekom kalendarcke godine za koju ostvarujepravo na godisnji odmor iskorsiil najmanje dva ijedna u neprekidnom trajanju, osm ako se radnik i

poslodavac drugadije ne dogovore u pisanom obliku i pod uvjelom da je osivario pravo na godisnji odmoru irajanju duzem od dva tiedna.

Radnici koji zele korslltijedai dan godianieg odnrora po vlastitojZeljjduznl su o tome obavljesliiiposodavca prlle donoSenja plana godisnjih odrnora, a o loinom datumu korislenja tog odmoraposlodavca obavijestitl dva dana p je podetka koristenia.

4. Plaienidopust

a'anak 32.

Tijekom kaiendarske godine radnik ima pravo na oslobodenje od obveze rada uz naknadu plaie(p a6enl dopust) do ukupno najvise sedam radnih dana za vazne osobr'te polrebe, a osoblto:

- sklapanj'" braka- rodenje djeteta- smrii bradnog supruinika, djeteta ili roditelja

' smrtiroditeja bradnog supruinika, djedova lbaka,braie i sestara

' selldbe u lsto il drugo mjeslo- uklanjanje Sietnih posljedica eemeniarnih nesre6a

ra s,a-rbe-ir :go5podars' ir ob,elli 't-,

- teSke bolestl aiana uze obitelj (roditeljl,djeca)

rzvan mjesla stanovanja- u s udaju dobrovoljnog darlvanja kryl

3 radna dana2 radna dana4 radna dana

l radn dan

l radn dan

4 radna dana

2 radna dana1 radnldan.

U sluaaju dobrcvojncg darvanja krvi radnik ostvaruje prayo na slobodan dan nadan darvanja,a ako to fiie moguie jerje krv darova0 ! termtn! posllje posla, oslvaruje pravo na slobodaN dan u tilekukaendarske godlne sukladno dogovoru s posodavcem

t0

Ukolko navedene okolfost nastupe kada se radnik ralazi izvan procesa rada zbog korSieniagodisnjeg odmora bolovanja, feplaaenog dopusta li drugih opravdanih razloga, prava iz stavka 1 ovog

a anka ne mogu se prenoslti.

dlanak 33.

Za vrljeme slrudnog ili opieg akolovanla uz rad osposobjavanja iit usavrsavarja na koje je radnlk

!puaen od posodavca i uz njegovu suglasnost leza vrjeme obrazovanja za potrebe radnidkog vjeia,radn k ima pravo

- na plaien dopusl rad pdpremanja i polagarja ispita u srednjoj Skoli u trajaniu od

5 radnih dana za svakirazrcd- na placenl dopust radi pripremanja ipolaganja ispita na v6oj, vlsokoj akoll jfakultetu u

trajafju od 7 radnih dana za svak! godlnu studija- na plaieni doplst do 3 rada dana za obrazovanie za potrebe radflakog vijeia prema

prograrnu ospcsobljavania usvojenom na radnidkom vijeiu za svaku kalendarsku godinu- na plaaen dopust za vrljeme trajanja osposoblavanja ii usavrsavanla na koje je upuaen

od posodavca.

5, Nepla6enidopust

dlanak 34.

Radn ku se moZe odobriii neplaaenl dopustdo 30 dana u sludajevima;- niege diana oblteljl- gradnje ilj popravka kuie ilistana- liieienja na vlasiititrosak- obrazovanja, osposobljavanla, usavrSavanja li specijalizacije na vlastiii trosak, te u

druglnt opravdanirn sluaajevlma.

Kada 1o okolnost zahtijevaju i dopustaju nep aaeni dopust u sludajev ma iz slavka L ovog d ankamo2e se odobrU u traianju duzenr od 30 dana.

vIt. PLACA

CIanak 35,

Poslodavacle du:an radniku za njegov rad splatii pladu, koia se sastojl od:- osnovne place utvrdene po osnovi slozenosti poslova radnog mjesla na koje je radnik

rasporeden I nomahlh uvjela rada na tom tadnom mlest!- stmulativnog di]ela plaie po osnov ostvarenih rczultaia rcda radnika- dodaika na plaiu po osnoviradnog staia- dodatka za olezane uvjeie rada. ako se rad pod otezanim uvjeUma.

11

elanak 36.

Pla6a se lsplacuje za razdoblie od mlesec dana, a mo2e se isplai vat I za razdoblja od 15 dana

Placu le posodavac duzan isp aiiU u prav ! do 15-og, lznlmno naikasnlje do 20'og dana nakor

obavjenog rada za razdoblie za koje se placa isplaauie

1. Osnovna plada

alanak 37.

osnovna paca radnika za puno radno vr]eme norn'lal]i uinak utvrdefa na osnovi sl0zenostposlova radnog mjesta inorn'ralne uvjete rada na 1om radfom mjestu, a u sklad! s odrcdbama ovog

Ugovora predstavja najn 2iiznos kojegale poslodavac duian lsp aiit radnku.Nomanim udinkom srr'ratra se puno izvrsenje utvrdene noTme, odnosno ostvareni pLarrrani

doprinos u radu utvrden aktom poslodavca I uobidajenim za obavljanje pojedlnih poslova.

Slozenost poslova radnog mjesla u sm sLu odredb ovog Ugovora sadr2i: zfadaj radnog mjesta uposlovaniu potreban stupanj obmzovanja za obavljanje poslova radnog mjesta, stupanj odgovomostradfog miesta. poirebno radno lskustvo, zahlijevani stupanj kEativnosii iincijatvnosti, kao iostae

-. psihofizldke osoblne potrcbne za rad na odredenom radnom mjeslu

Nomaln uvjeii rada na pojedinom radnom mlestu su uvjet kojisu u pravil! prsutnl tijekorn cijelog

radnog vremena, kole odreduje tehnoo6kl proces njemu odgovafajuca organizacja rada odnosno koji

su uobidalen za 10 radno mjeslo.

Clanak 38.

Najni2a osnovna paca za najjedfostavnije posove utvrduje se od 01. llstopada 2015. godne u

mjesednom iznosu 2.866,73 kuna

Plaia radnika za naijednostavnije poslove iz stavka 1. ovog alanka ne moze biti manja od

devedesetpet posto iznosa minimaine plaae utvrdene posebn rn prcpisom.

Svaka ugovorna strana moze podnijeti prijedlog za korekciju najnize osnovne plaie u sluiajuporasta troSkova Z vota I inflacije veae od 5% i u drug m opravdanim razlozima, koji je druga ugovornaslrana duZna razmotritl iociienlti nlegovu opravdanost Postupak pregovaranja mora bti okondan u

roku od 30 dana od dana podnijetog priiedloga.

alanak 39,

U tarfnom dijeu ovog Ugovora izvrseno le razvrstavarie I vrednovanie poiedinih posovaodnosno radnih mjesta na osfov sloienosll i norn]a nih uvjela rada na tim radnim mjestlma, a svi poslovi

odnosno ladna r,tjesta razvrslana su u 10 grupa slozenosi (prllog 1).

Osnovna pLaaa svake grupe podgrupe posova lz tarifrih siavova iz slavka 1. ovog dankaulvrdule se na nadln da se fajni:a osnovna paia za naijednostavni]e pos ove mnoz sa koeficijeniomsbienosliza svaku qrupu podorupu posiova.

Pos odavac Pravilnikom o Tadu il sporazumom sa radnibkim vljedem mo:e ulvrd ti vede osnovnepace od onih utvrden h tarilnia'r dijelom ovog Ugovora.

Za sve poslove radna mjesla koja ns! obuhvacena larfnm dljelom Ugovora (prllog 1)

poslodavac ce, u dogovor! sa sindikatom, uivd ti larife pos ova postujuai pri iome ulvrdene odnoses lzenost pos o\ra.

2, Stimulativni dio pla6e

ilanak 40.

Pravilnlkom o radu il sporazumom sa radnidkim vijeiem, odlukom poslodavca lugovorom o radu

utvrdulu se mlerila za vrednovanle oslvarenlh rezuliata rada lstrmulacila radnlka za ostvarenle vecih

rezultata rada. Za vrednovanje rezu tala rada mogu se prlmijenill uobiaajeni normaiivi, a slimuatvnelen]eft mogu se odTed t i radn m nalogom za obavljanie posla.

Radnik mora blti uraprjed upoznats kriterilma mjerlima za vrednovanje rezultaia rada.

Na zahljev radnika, poslodavca li slndikala nro2e se izvGit siruar'ra arbitraZa normi il druglh

mjer a, a do zavrseika abitraznog poslupka radnlk ostvaruje siimu ativni dlo plaae po do lada vaZec m

mlerl na

3. Dodatak za radni stai

clanak41.

Osnovna p aia radnika poveiava se za svaku navrsenu godlnu radnog siaza 0,5%.

Pravo na poveianje osnovne paae prema stavku 1. ovog dlanka pripada radniku za radn staZkojije upisan u radnu knjizlcu, uve6an za tekuil radnistai kod poslodavca.

Osnovna placa radnika poveaava se za svaku navrsenu godinu radnog staza 0,5%

4, Dodatak za oteiane uvjete rada

0lanak 42.

osnovna plaia radnika povedat ie se za sate rada kada radnik povremeno radl u uvjelifila radate:m od normalnih uvjeta rada radnog m]esta na koje je stano rasporedef I za koje mu je uivrdenaosnovna p aia.

Elemenli le2h uvjeta rada koji se uzmaju u obzlr kod uredvanja ovih pitanja u Pravinicima oradJ or;elLac sh: rogL bir s.jedec -iTa slian

- UTJECAJ OKOLINE - dodatak na osnovnu placu najmanje 5%

" rad na lemperaiurl ispod -50C ill iznad 35'C- rad u uvjetlma nagle i udestale promjene okolne temperature- rad uz buku veiu od dozvoliene kada su proplsana zaitllna sredstva- rad na strolevima sa]adom vibrac(om u radu' rad sa sredstvima ili u oko inl s pojaaanim zradenjem, a gdie su propisana zaaiitna

sredstva- rad u okolln zasibenoj Stetn m parama, p irovima, pras nom, a gdje su propisana osobna

zaSliina sredstval- FLZlaf.A 1 PSIH cKA OPTERECENJA - dodatak fa osnovn! p aau najrnanje Sy"

- rad vozada leskih motornih vozlla u javnorn prometu 5V"- rad ra teskim gradevlnskim strojev ma 5a- rad na vls ni iznad 25 m 15"/,- rad na dubinl u uskim karalima I rcvOvlma dubliim od 3 m 10%- rad na visec m skelama 25%- rad na izbjaniu i pogradivanju lune a gdje je pograCa potrebna 4Ayo- radov u tune u kada je postavljena pograda ili ona rije poireblra 30y"- punlenle paljenle nr na 25o/o

5A"/"- lesor.^ ,oria'\ -ado.

U sludaju rada u uvjetima koji se po vise osnova smatraj! tez m od normalnih za doliano radnomjesto, osfoyna placa radnika poveiat ie se za nalveci ulvrdefi dodatak

5. Prekovremeni rad

Clanak 43.

Prekovremenlm radom smatra se tad du: od punog raCnog vtemena, a mo2e se farcdtti u

sludajevlma utvrden m zakonom P sanizahliev se radniku u pravilu uruilje prile podetka piekovr.emenog

rada.

Za prekovremeni rad cjena sata rada radnika poveaava se za 30%.Prekovremeni rad pojed nog radnika ne smje trajat duze od 250 sati godisnje.

6, No6ni rad

etanak 44.

Nocr m radom smaira se rad lzmedu 22 sata uveaer i 06 sat ujutro iduieg dana.Ako je rad organiziran u smjenama mora se osigurati izmjena sfitjena tako da tarlnik rad noiu

uzastopce najvise jedan tjedan.

Za noini iad cljena sata rada radnika povecava se za 30%.

7, Rad nedjeljom i blagdanom

dlanak 45.

Rad fedjeljorn lll blagdanom je onaj rad kol je u te dane obavllen lzmedu O0 I 24 sata.Za rad uedjejom cjiena sala rada radnika povecava se za 30%. a za dan Llskrsa za 50%.Za rad na dane bagdana iu neradne dane utvrdene Zakonom radnlk lnta pravo na placu

uvecanu 50% i naknadu plaie u vls fi ulvrdenoj u ilanku 51 stavak 2 Ugovora.

L Smjenskirad

alanak 46.

Smjenskim radom se smatra rad u nalmanje dvije smiene s punlm dnevn m radnim vremenom.Za rad u drugoi smlenl cljena sata rada radnika povedava se za 10%.

g, Jednokratni dodatak pla6i

elanak 47.

Radr'rik ima pravo na iednokraln dodatak na placu ! iznosu od 1.800,00 kuna godisflle.Jednokratni dodatak na pladi.t tz prethodfog stavka splacuje se s plaiom za m]esec u kojem se

korlstigodisnjiodmor, ali ne prie 30. lpnja za iekuiu god nu.

10. Sudjelovanje u dobiii

alanak 48.

Ugovorom o radu mogu se ugovoriti uvjel za sudjelovanje radnika Lt dobiti paslodavca.

IX. NAKNADA PLACE

dlanak 49.

Radnik lma pmvo na naknadu paie za vrjeme korStenja godiafjeg odmora u vtsini rjegor'eprosjeine plaie isplaiene za rad u tuzemsivu u prethodna irlmjeseca iliza preihodnjmjesec ako]etozanjega povoljnlje Naknada se lsplacuie sa plaiom za mlesec u kojem se korlstigodi$njiodmor.

Radnik tma pravo na naknadu place u vlsini njegove prosjedne paie isplaiene za rad u

tuzemstvu u prethodna tri mjeseca il za prethodni mjesec, ako je t0 za rjega povoljnije, za vrijeme kad neradizbog:

- plaoenog dopusta- drzavnih biagdana i nerad|ih dana uivrdenih zakonom

druglh s udajeva utvrdenih zakonom, sporazumom sa radndkjm vje6em i ovimUgovorom, kada niime za pojedlne sluiajeve nile odredena vislna naknade u drugomZNOSU

clanak 50.

Za rad u radnidkom vijecu predstavnlk radnlka lma pravo na naknadu pla6e za brcj saii utvrdenzakonom illsporazumom posLodavca iradniakog vjeda u visin prosiedne satnice ostvarene za sate radau mjesecu za koji mu prlpada naknada

alanak 51.

Radnik lma pravo na naknadu p aie za vrljeme kada ne radi zbog- obrazovanja, prekvaliikaclje i struanog osposobiavanja u skadu s potrebamaposlodavca najaranje u vlsini njegove osnovne pla6e, 100% osnovne plaie

- prekida rada zbog okolnosii za koje radflk nje odgovoran kao npr. u s uaaju nedostatkasrrovina, pogofske enetgije privremenog smanlenja opsega posla i s a!0, u visini 70 %osnovne piaOe.

U sluaaju iz allneje 2. st.1 ovog dlanka iznos umanjene plaie ne smije biti manji od minimalneplaie.

alanak 52.

U sudaiu odsulnosti s posla zbog bolovanja radniku prpada naknada paie u visini uivrdenolpropislma o zdmvslvenom osiguranju.

Naknada u 100 postotnom iznosu od osrovice iz stavka 1. ovoga dlanka raclniku p pade zasluaajboovanja zbog profesionahe bo es1 li ozjede na radu i druglh s uiajeva odrederih zakonom.

X. MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

1, Dnevnice i iroikovi prijevoza

dlanak 53,

Radnik koj je upuief na slu2beno pulovanje u zemlj ima pravo fa d,]evn cu i na naknad! puinih

lrodkova Pun iznos drevnicele 150,00- 170,00 kuna.

Radniku na s uzbenom putovanju u zemji prpada dfevnica u punom iznosu za svaka 24 saiaprovedena na slu2benom puiovanju za ostatak vremena preko 24 sata a duie od 12 sat Pola dnevnrceprznale se ako le s uzbeno putovanje lraja o B do 12 saii.

Radniku se prlznaju putni troskov u iznosu ostvarencg pdjevoza sredstvima iavnog prometa od

mjesla slanovanla odnosno sjedrsta poslodavca dc mjesla u ko]e je upuien na slu:beno putovanje.

Radnlk na sluzbenom puiovanju ima pravo na naknadu pufog iznosa hotelskog raduna za

spavanje do vlsine cijene noienla u hotelu s tri zvjezdlce ('-- kalegorije) Lr stom mjestu. Poslodavacsvojorn od ukom moie odobriU smjestaj i u hctel! viie kategoije

Troskovi i dnevnjce za slu2bena puiovanja u lnozemstvu obraduravaju se na naiin kako le torcgulirano za uiela dzave uprave,

2. Terenski dodatak

Clanak 54,

Za vrlieme rada iboravka izvan sjedita poslodavca iisjedisia lzdvoiene posovne jedinlceposlodavca iizvan t'njesta radnikovog prebivalista ill uobiajenog boravidla, radfik lma pravo na ierenskdodatak u visini koja mu pokriva poveaane troskove prehrane iosta h troakova na terenu.

Terenskidodalak iznosiod 90,00 - 170,00 kuna dnevno.

Za sludaj kada radnik radl viae od 10 sati dnevno, dodainr iznos terenskog dodatka ie se odreditiPravjln kom o mdu ill Sporazumom sirdikala i poslodavca.

Poslodavac utvrduje pripadajucl iznos ierenskog dodatka srazrnjerro troskovirna prehrane kojerna'J r"on c ^a oo.ed n'r grao. iitila

Akontacija za terenski dodatak ispLaiuje se radniku najkasnije posjednji radnl dan u mjesecu zasllledeci mjesec, odnosno prilkom upudvanja na terenski rad Ako su radniku od strane poslodavca

oslguran smjeSlai i prehrana uz odgodu p a6anja do splate iercfskog dodatka, terensk se dodaiak moze'- obradunati llspaiiti zajedno sa isp alom plaie za miesec u kojem su usuge smjestala iprehranekorStene.

Dnevn ce iierensk dodatak nredusobno se iskli!atju.

3. Odyojeni Zivot

ilanak 55.

Pravilnikom o radu ill ugovorom o radu utvdi ae se s uaajevi kad radniku koji rcdi u sjediatupos odavca pdpada pravo na naknadu za odvoieni : vot od obllelji.

Nakrada za odvoleni 2vo1 od obitel isplacuje se zbog pokriaa poveian h troskova Zlv0ta ll

dje om dnog pokriia Uh troikova, a moie se odobiU u visin od 400,00 do 1 500,00 kuna mleseino.lznos naknade odreduie pos odavac u zavlsnostl od visine lroskova koie ma raCnik

Naknada za odvojeni Z vol lerenski dodatak med!sobno se skljudulu

4. T106kovi prijevoza na posao

clanak 56,

Radnik ma pravo na naknadu trodkova prijevoza na posao s posla u visin stvarnih iroikovaprljevoza javn irn promelom prema cijen n]jeseane odnosno pojedinadne karte.

ll sluaalevima kada postoji moguinosl kodslenia vise altemativnih sredstava javnog promelarazlite cjene, radnik lma pravo na nadoknadu troskoya prljevoza s posa ina posao ! vstn cijene onevrste javnog prometa koja je nalpogodnija za pOslodavca

tl sludajevima kada ne postoji iavni prievoz, radnik lma pravo za svaki dan rada, na naknaduiro6kova prijevoza u izrosu od 1,00 kunu po kilometiu udaienostido radnog nrjesta u jeclnorn smleru

Poslodavac ne odgovara radn c ma za naknadi.l evenlualne Steie (maierijalne, nemate jalne)koia moze nastat usijed nezgode pridolasku lLi odasku s posia, osim u sludajevlma kada]e zakonomprop sana odqovornosl Poslodavca.

5. Upotreba privatnog automobila u sluibene svrhe

ilanak 57,

Ukollko radnik lma pravo na koristenje privatnog automobila u sluZbene svrhe nadoknaditiie muse troskov u vlsinl 200 kn po prljedenom kilometru odnosno u vislni neoporezivog lznosa sukladnova2eaim porcznlm propisima

6. Nagrada udenicima istudentima

dlanak 58.

Udericima siudent ma na obveznoi praksi prlpada za vrlieme prakse nagrada u vs ni od 600,00- 1.250,00 kuna mjeseano odnosno srazmjemo vrenrenu provedeno na ptaksi.

7, oipremnina za umirovljenje

ilanak 59,

Kad radntk slekne uvjete i ostvari pravo na nrirovlnu pipada mu pravo na otpremn fu u vis fi od8 000,00 kuna

8. Solidarne pomodi

ilanak 60.

Radflk nlegova obiielj ima plavo na solidarnu pomoi u slljedeilm sludajevlma:l. smrti radnika u v sin od najmanje 7.500,00 kuna2 smrt a ana u2e obitelji u visinl od faimanje 3.000,0C kura

1"1

Poslodavac mo2e, ako se za 10 steknu svi uvletl, isp aUti solldarnu pomoc ! s udajevima:L nastanka invalidnosti radn ka orijentaclono do 2 500,00 kuna godisnje

2 boovanja radnlka du2eg od 90 dana radinabavkemedicinskih pornagala pokrica partlcipacije

pr kupnjl lljekova orijentacono do 2 500,00 kuna godisnje

3.otklanlanla dietnlh poslled ca nastalih elementarn m

nepogodama na obiektima za slanovanle radrikaorilentaclono do 2.500,00 kuna godisnje

UZom ob telji u smisu stavka 1 ovog alanka smatra se bradni drug, roditelli, djeca losobe s

njima izjednaiene po zakon! (osoba koja 2v s radnlkom u vanbradnoj zaledn cl, usvojena djeca i

djeca na skrbi kao i punoljetna osoba kojojje imenovan skrbnik).

9. Jubilarne nagrade

alanak 61,

Radnik lma pmvo na jubilarnu nagradu za neprekldn radni sta2 navrSen kod istog poslodavca zanavrSenlh:

, 10 godina radnog staia- 15 godlna radnog slaza- 20 godlna radnog siaza- 25 godlna radnog staza- 30 godina radnog staza- 35 godina radnog staza- 40 godina radnog staza

od naimanje 1.500,00 kuna

od nalmanie 2.000,00 kuna

od najmanie 2.500,00 kunaod najmanje 3.000,00 kunaod najmanje 3.500,00 kLrna

od najmanje 4.000,00 kunaod naimanje 5.000,00 kuna.

10. Darovi

alanak 62.

Poslodavac moZe jednom godSrle raCnikovom dleteiu do 15 godina starosii, osiguraii poklonorljenlacior'ro do visine 400,00 kuna.

Radn k ima pravo na dar u faravi u iznoslt od 400,00 kuna godisnje poslodavac skLapa ugovors trgovadkim drustvom u kojem radnik ma pravo samostalno izabrali dar do viijednosti odredeneugolorom li poslodavac samostalno kupuie dar i daruie ga radnlku Dar u i.raravi ntoZe biti darovni bon,ka,iica iil si.

XI. IZUMI ITEHNIEKA UNAPREDENJA U REDU

dlanak 63.

zum je novoostvareno rjeienje nekog tehniakog problema ko]e posodavac mo:e upotrljebii !svom poslovafju I koje ispunjava zakonske uviete za dob vanje palenia.

Tehniiko unapredenje je tehnidko rje3enle koiinr se proizvodnl postupak unapredujesvrslshodnilom upotrebom pozna|h lehnidkih sredsiava ilehnooskh posiupaka ilime postize veiaudinkovrtosl, bolja kakvoia proizvoda, usteda materijala energije boie korislenje strojeva uredaja, bolj

nadzor proizvoda i veaa sig u rn ost n a radu il doblvanje novog prolzvoda koj nie predmetpatenta

dlanak 64,

Radnlk je duian o izumu ostvarenom na radu i u svezi s radom obavijestill posodavca. lzumpipada poslodavcu.

Radfik mo2e predlo:li pos odavcu pr hva6anje iehnidkog unapredenja.

dlanak 65.

Za izume i uraprcdenje iz dlanka 63 ovog Ugovora radnik ima pravo na nadoknadu u v sin koju

ie utvrditi strudna kom siia poslodavca prema prosudb korsnosti izuma odnosno tehniakog unapredenjauzimaiuc u obzir:

- tehnlikl i gospodarskiznadaj izuma odnosno tehnjdkog unapredenja- gospodarsku koristkoia ie se osivariii upolrebom- vrijedrost srcdstava kole je pos odayac u o2io ili ie uloili u ostvarenje lzuma odnosno

tehnidkog unapredenja- druge okolnosll od znaienja za odredivanje nadoknade.Na osnovu prosudbe rezultata koji ie se ostvarlti prln'ljenom izuma odnosno tehndkog

unapredenja i vrijednosii sredslava koje je poslodavac uloiio lli mora ulozti u prlmjenu izuma odnosnoiehnidkog unaprcdenja konrisija 6e prosudit koju gospodarsku korist mo2e posodavac odekivatprmjenom izuma odnosno tehn dkog unaprjedenja u narednih 5 godina.

dlanak 66,

Na osnovu procjene korisnosU iz dlanka 65. ovog Ugovora zumtellu odnosno predlagateljutehnldkog unapredenja ulvrdiU ce se postotak od procljenjene korsnosti zuma odnosno tehnidkogunapredenja iposebnlm ugovororn utvdiU lznos koji pripada izumitelju odnosno predlagatelju iehniakogunapredenja.

Novdani izr'ros nadoknade z stavka 1 ovog dlanka isplaUl ie se lzumiteju u visinljedne trec netog lznosa li mjeseca nakon podnosenja palenta Ddavnom zaYodu za patente, a preostail lznosnadoknade u petlednakih godisnjih dijelova koj dospijevaju za splatu u mjesecu vejadiiekuie godine zapiethodnu godlnu.

Predlagateju tehniakog unapredenja nadoknada se ispa6uie u peljednakih godisniih iznosa koli

dospijevaju za isplatu u mjesecu vejai za prethodnu godifu

alanak 67,

Ugovorom o radu moie se ugovort drugaalji naaln utvrdivanja nadoknade za izume oslvarenena radu il Lr svezl s radom iza tehr]lika unapredenja

dlanak 68.

Ako fadoknada za izume ostvarene na radu il u svezi s radom za lehnlaka urapredenia nlieugovorena ugovoTom o radu I i posebnim ugovorom, radnik moze od nad e:nog suda zahlijevaii da odredpravdn! nadoknadu, moze od nadleznog suda zahlilevaiida sud utvrdiiznos nadoknade

CIanak 69.

O lzumu koji nije ostvaren na radu il u svezi s radom, alije u svezi s djelatnosou poslodavca radnikje duian obavijesUti posLodavca ie mu pismeno ponuditi usiupanje prava u svez s tim izumom.

Poslodavacjeduzanurokuodmjesecdanaoatovatiseoponud rad|lka iz stavka 1 ovog dlanka

XII, ZASTITA PRAVA RADNIKA

'1, Zaitita prava

alanak 70.

Radnik koj smatra da mu le poslodavac povrijedlo neko pravo iz radnog odnosa moze u roku od

15 dana od dostave odluke kojom je povrljedeno njegovo pravo odnosno od dana saznatja za povredupmva zahiilevaU od posLodavca osivaren]e tog prava.

Pisane od uke o ostvarlvanju prava iobveza radnlka neposredno se uruiuju radnlkupreporuaenom poslom na posljednj! adresu ko]u je radnik prijavo posLodavcu.

Radnik se obvezuje u sluaaju promjene adrese stanovanja odmah o iom-"

iiidosiavljalu

obavljestiiipos odavca.

Ukoliko se plsmeno poslodavca upuceno radniku na adresu prljavljenu Dos odavcu od siraneradnika vrat nedostavljeno zbog odbtka primltka lli nepoznate odnosno netoi|o p javjene adrese,p smeno 6e se objaviii na oglasnoj plodl u prostorjama Poslodavca, a ugovorne stranke su suglasneda se time smatra da je dosteva radniku uredno obavjena.

2. Prituibe na odnos prema radniku

elanak 7'1.

Neovisno od postupka za zastitu prava lz ilanka 70. ovog Ugovora radrik koli snratra da leprema niemu nepravedno postupjero od strane nadredenog radnika, suradnika lli uprave drustva, mozese na postLrpanje prema njemu zallti nadredenom die att'riku il upravi drualva, a moie se obratiti zaposredovanie radnidkom vileiu.

3. Zastita starijih radnika

d,lanakl2.

Radfik koiem do sljecanja prava na statosnu mirovlnu nedosta.le pet godina sta2a ili godnaZi\ala, zadtza\a do odlaska u mrovnu osnovnu plaau koju je ostvarlo il bi pod normanim radnmuvjeiima oslvaro u mjesecu koi prethodi mjesecu u kojem su se slekle spomenute oko nosii.

4. Zaitita dostojanstva radnika

dlanak 73.

Poslodavac ae Prav lnikom o radu utvrditi posiupak I miere zastite dosiojanstva radn ka sukladnoodredbama Zakona o radu.

2A

5. Nlirenje iarbitra:a u irdividualnim radnim sporovima

e|anak74.

Koekiivnm lgovorlma na razni pos odavca sindikaU i poslodavci

individua n radnl sporov mogu rlesavaii mirenlem i abltra:om.Predmei rnirenja iabiiraze mogu biti svi lndlvldualni radni sporovl,

otkaza ugovora o radu, radl naknade Stele zbog nesrece na radu dr.

mogu ugovoriil da se

ukljualvo i sporovi rad

dlanak 75.

Slruine orgarizaci.lsko-admintsiralivne posove u postupkLr miren]a jz dlanka 74 obavllat ietajnlk koleg imeruje poslodavac lz redova radnika uz prethodn! suglasnost Slndtkata, ako kolekt vn nlugovorom na razin poslodavca nije drugadlle odredeno.

XIII, UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Clanak 76.

Sindlkatkod poslodavca dieluje u skladu sa sindikalnirn pravilima.

Sindlkat je duzan odluku o lzboru odnosno imenovanju sindikalnog povjerenika dostavitposlodavcu

S fdikalnom povierenlku za vriieme obaviafja njegove iunkclje I 6 mjeseci nakon prestankanjenog obavljanja ne moie se bez prethodne suglasnOsii sindikata otkazail ugovor o radu, rasporediii fadrugo radno mjesto, nlti ga na bilo koj nadlf dovesti u manje povollan llipodreden polozaj.

Poslodavac 6e omoguiiii sindlkalnom povjereniku izostanak s rada uz naknadu plaie kao darad, radi prisuslvovanja sindika nim sastanclma, teda]evima osposobljavanja, seminarma, kongresima,skupslifarl'ra ili konferencijama, sjednlcama radnidkog vijeia te za oslale potrebe slndlkalnog rada, iloiako da za svakog dlana sindlkata ima plavo na iedan sat akivnosti gocjisnje, ali ne manje od 56 saii, niivise od 750 saU.

Na plsanl p jedlog Sindikata poslodavcl mogu odobritidlanovlma Sindjkatajedan dan plaienogdopusta za sindika ne akIvnosii koje nemaju obijeZje industqskih akcija {spotrske, kulturne i sl.).

alanak 77.

Poslodavac ae p mlU l sasluiaii sindikalnog povjeren ka odnosno predsiavn ka sindlkaia kada onto traiir po dogovoru.

Poslodavac ae sindlkalnom povjereniku omoguiti rad rad ostvarivania prava na zaSlitu i

oror car,e pra,,a i i- Lere,a ;,a10Ja str di.oEStavove i priled oge slndjkala poslodavac ae razmotrti I o njima se izjasn t.

dlanak 78,

Poslodavac ie za potrebe slnd kala osiguraiil- odgovarajudl proslor za rad I odriavanje sastaraka slndikala- strudre, iehnldke i admintstraUvne us uge za rad sindikala Lr mjerl u kojoj je to nuzno za

ost. ari, dn e , ndit a -r ' r-lcje- obradun inaplatu sndikaLne ianarine putem spath jsia uz prethodn! sug asnosl

radnika-alana sindikata, koju isti daje vlastoruirirrr polp s vanjern prstupnlce sindlkata.

2a

X!V, PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANAI NACIN RJESAVANJA SPOROVA

'1, Pona5anje ugovornih stranaka

dlanak 79,

Ugovome strane du2ne su zalagali se za postvanle odredaba ovog llgovora lza 0jegovupravinu provedbu.

UgovoTne slrane duzne su se suzdizaii od svakog djelovanja kole bi bilo u suprolnosU s

odrcdbarra Ugovola, sprjeaavalo il ote:avalO njegovu provedbu.

2. Socijalnimir

ilanak 80.

Za vrijeme va2enja ovog Ugovora stranke ie se suzdrZatiod jndusirlisklh akcija (Stralka, lock outai dr ), osim za organlz ran]e Strajka so idarnost

Obveza duvanja sociialnog mira ne odnos se na pllanja o kojima je pokrenul zahtjev zaotpodimarje kolektivnih pregovora radi njihovog urcdenla niii na postupanje stranaka Ugovora u sludaluneuspielog pokuSaja nrirnog rjesavanja kolektivnlh sporova iz ovog Ugovora.

3. Sklapanje, izmjene i dopune Ugovora

dlanak 81.

Postupak za sklapanje novog Ugovora pokrede se na zahijev blo koje ugovome suane.Ugovorne strane rr'logu bio u koje vrlieme predlozlti izmjene odnosno dopure ovog Ugovora.

ilanak 82.

Ugovorna sirana kcja zell ianjenu odnosno dopunu Ugovora predlaie clrugoi strani svolobraz ozen i zah t]ev u plsanom obliku

Druga strana duzna se ie o p jedlogu opredlleijeno lzjasnit u roku od 30 dafa od pdjema.- zahtjeva iz prethodnog stavka.

U sludaju da ugovorna strana ne p hvali prijedlog za izmjenu lidopuIu Ugovora, odnosno da seo prijed ogu ne zjasnl u roku od 30 dana, strana predlagateljica pokre6e postupak pred miritelem.

Odredbe stavka 1. do 3. ovog aianka pdmjenluju se i na postupak skjapania novog Ugovora.

4, Rjeiavanje kolektivnih sporova

alanak 83.

Za rjesavanie sporova medll siranama Ugovora kcje nije blo moguie rijeslii medusob0mpregovaraflem provodise postupak m renia.

U smisiu odredaba ovog Ugovota pod koektvnim raCnm sporom podrazumjeva se spor oskapanju, iznrjen ilobnovl Koektvnog,rgovorailldrug slidan spor kojimo2e doveslido Siraika ill drugogobl ka induslrijske akcije le ne splale plaae odrosno nakfade p aie.

22

alanak 84.

Postupak n'rlrenja provod jedan mlriiel.tvliriteljle osoba kolu siranke koje su u sporu izaberu s liste miitelja koja se vodi pr Gospodarcko,

sOC a -om JJeCd i \ojL Sporazu-l o odrede.

Clanak 85,

PostLrpak mirenja pokreie se fa zahtjev bilo koje strane, a mora se zavr6 U u roku pel dana odpokrenutog postupka

Ako strane u sporu ne dogovore drugaiije postupak mlrenja provodi se sukladno va2eiemPravilniku o radn! lzbora mrrllelja lprovodenju poslupka mlrenja kojeg dorosi Gospodarcko-socijalnovij"ce

Svak sporazum koji slrane posugnu n'lora biti it plsanori.r obllk! Sporazum le sastavni doUgovora dopunjuje ga odnosno mijenia te lma pravn! sragu i udinke Ko ektivnog ugovora.

ilanak 86.

Stranke nrogu prihvatit i odbiii prijedlog mjritella.l,lirenje je bezuspjesno ako bilo kola strana pisano izjavi da mirenie smatta neusplesninl

dlanat 87.

Ako je nr renie neuspjeSno siranke spora mogu rjesavanje kolektvnog radnog spora sporazumnopovjerti arblimZi

Arbltraza lma irl ilana. Svaka strana imenuje jednog alana, a predsjednjka obje sirane odredujusp0razumn0

U s udaju da se slrane ne sporazumiju o lmenovanju predsjednika, njegovo imenovanlepcvlerava se Gospodarsko-soc!alnom vijeOLr.

Posiupak pred arbilrazom siranke mogu uredii posebnlm pravilnikom.

Ako stranke postupak pred arbitrazorn ne urede posebnim piavilnikom, poslupak ie se ureditsporazumorn stranaka skopjefirn nakon nastanka spora. U sporazumu o iznoienju spora pred arbitrazustanke ie odrcd tipitanja kola iznose pred arbltraiu.

Arbiiraza moze odludiiisamo o pltanjima koja su prcd nju izniete stranke spora

ilanak 88,

Ako se radi o sporu o tun'radenju ili primjenl zakona, drugoga propsa i Koektvnog ugovora,abitraza ce temeljliisvoju odluku na zakonu, drugom proplsu ili Koleklivnom L.rgovoTu.

Ako se radl o sporu o sk apanju, izmjeni ill obnovi Kolekllvnog ugovora, arb lraza ce temellit svoluodluku na pravdrosi

Ako slranke spora ! Koleklivnom ugovoru lisporazumu o znoienju spora pred arbjtra2u neodrede drugaaije, arb trazna odluka mora bU obrazozena.

Pr0tiv arbitrazne odluke nije dopusiena ZalbaAko se radi o sporu o sklapanlL.t, izmjeni li obnov Kolektvnog ugovora, arbitrafua odluka ma

pravflr snagu iudlnke Kolektivnog ugovora.

5. 0rgan za tumadenje Ugovora

ilanak 89.

Ugovorre slrane imenuju zajedniak organ za tumaierje odredb ovog Ugovora i pracenle

njegove prlmjene.

Zajedn dkl organ ima Sestdlanova od kojih svaka strana imenuie tridlana.

6, Otkaz Ugovora

alanak 90.

U s uiaju da jedna od strana kdi obveze koje je preuzea ovlm Ugovorom ili u sludajupromjenlenih okolnosli, druga strana moZe Llgovor olkazai ili traZit izmlene i dopune poledinih odredbiUgovora.

otkazje poirebno drugojsirani prcthodno najaviii u roku koji ne moie biU krail od 3 mjesecaPo otkazivarju Ugovora, svaka sirana moze tra2llizakljudivanle novog Ugovora

XV. PRIJELAZNE IZAVRSNE ODREDBE

Clanak 91.

Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako za primjenu poied nih odredbl nljepotrebna odgovarajuia razrada u Prav lnik! o tadu ili drugom aktu poslodavca

Ako bl Pravilnikom o rad! il drugim aktom posodavca neko pravo blo utvrdefo u manlemopsegu od prava koja proizlaze lz ovog Ugovora prirnjenjuju se odredbe ovog Ugovora.

Sva prava iz radnog odnosa koja su ovim kolektlvnirn ugovorom osigurana braan m drugovlmasukladno Zakonu o zlvolnom parineEtvu osoba istog spola (NN brol 92/14) zajarndena su i:ivoinlmpartrerima osoba istog spo a.

clanak 92,

Slranke se obvezuju najmanje dva puta godinje razmoiriii zvjesae organa iz ianka 89. ovogUgovora uivrditi postole i spome odredbe u primlen Ugovoia ocijen ti da it posloje raz oz zbog kojih bitrebalo lniclraiilzmjene I dopune Ugovora.

Svaka stranka ovlaitena je lnlclrati sastanak za razmatranie pitania iz prethodnog slavka.

alanak 93.

Troakove prpremanja, praien]a iostvarivanja ovog Ugovora snose potpisnci, svakj u svomdielu, a troskove pripremanja lrada mrriteia, arbitraze ikomsije za tumade|je, polplsnici dijele naprfclpu da HUP-Udruga pos odavaca giaditeljslva snosijednu polovinu, a S ndikat grad teljstva Hrvatskedrugu polov nu

ilanak 94.

Ovaj Ugovor sk apa se na neodredeno vrijeme

Za svaku poslovnu godnu provesl ie se njegova novaciiagospodarenla u tol poslovnol godinl.

Novacija iz stavka 2. ovog alanka neae se provesti prje rego Sto

dana slupanja na snagu ovog Ugovora

i priagoo'avanje uvjeuma

prolekne godina dana od

ilanak 95.

Smatra se da le ovaj Ugovor skloplje! kada ga potpSu ovjaBten predstavnic potpisn ka kojrndanom siupa na snagu i primjeniuje se

L.lgovor ie se lavno objavU na naai! piopisan Pravlnlkom mlnlslra nadleirogzarad.

dtanak 96.

Stupanjem na snagu ovog llgovora presiaje va2iti Koektvni ugovor od dana 01 sijednja 2002.godine, prye izmiene dopune za 2003. god nu od 01 svbnla2003. godire druge izmjene idopune za2004 godinu od 01. ipnla 2004 goClne, treie izmlene idopure od 01 lipnla 2005 godine, aetvrtelzmjefe idopune od 20 ljstopada 2006. godne, pete izmjene idopune od 01 lislopada 2007. godlne,Seste izmjene dopune od 26. lpnja 2013 godne isedme izmjene idopune od 03. llslopada 2013godlne ie Dodaiak Kolektivnom ugovoal za graditeljstvo sklopienom dana 0T.proslnca 2001 godine.

dlanak 97.

Dodalak Kolektivnom ugovoiu za grad tellstvo od dana 25.09.2015. godine, kojinr se uredujuprava i obveze te uvjeU rada radnika koje posodavac upucuje na rad na jznozemfa gradlli6ta, sastavnlled o ovog Kolektvnog ugovora

U Zagrebu, 25.09.2015. godire

HUP - UDRUGA POSLODAVACAGRADITELJSTVA

Predsjednik:

SINDIKAT GRADITELJSTVA HRV,A.TSKE

,.iasenka VukSi6

HFVATS( !DiU6A POSIOOAVACAvadh