Koludrovic 2-4.pdf

a O}Ob -s _, 0.35

~IIC ---- -----;;;;;;;z----iiiOXr-------- 0.50d . . ~ --rr. . 0 70---f2r .J'fl? .e ----·----·----·----·----·----·----·----·----·----·----·----·----·----·0.35f 0.35

2.0. Crte - linijeSvaka slika - projekcija objekta prikazana je na tehnickorn crtezurazlicitirn vrstama i slrinarna linija (pojam »debljine« zamijenili smosirinorn linije). Tako prikazane slike jasne su, a crtez pregledan.Crta SE; najcesce olovkom ili tusern jer se tako izradeni crtezi jasnokopiraju.

siroka puna Hi linija

uska puna ili linija

isprekidana ili linija

siroka crta - locka ili linija

uska crta - locka Hi linija

slobodnom rukom ili linija

Pravi izgled svih sest vrsta linija za linijsku skupinu 0,7 prikazan je na gornjoj slici.

Radi arhiviranja tehnicke dokumentacije na mikrofilmu, a da bi sedobile snimke koje ce orncquciti potrebna uvscavan]a, standard iz1964. zamijenjen je novim koji je od 1973. godine obvezatan. Timstandardom propisane su ove vrste linija:

Tehnicke crteze treba crtati sirinama linija prema novom standardu, i to:

Primarno (Red 1)

sirina linije 0.13 m 0,18m 0.25m 0,35 m 0.5 rn 0,7 ill 1.0 m 1.4 ill 2.0oznaka boje ljubicasta crvena bijela zuta smeda plava narancasta zelena sina priboru

rnva

Iznimno (Red 2)

Ook se jos primjenjuje stari pribor za crtanje, umjesto linija reda 1. moze se crtati linijama reda 2. i to:

sirina linije 0,1 0,2 0,3

Ako se crta isti predmet na razlicitirn formatima papira, onda seprimjenjuju sirine linija kao sto jeprikazano u donjoj slici.

ljubicasta

~,--------~------~

crvena

0,18mme--e,----

0,35 mm---e--e----~-·.,srneda

_0,7_0_mm ~e~---_0,_5_0_m_m e-~~.

1,0 mm.~~-zelena

1,4 mm.......e--e---2,0 mme-----

0.4 0,5 0,6 0,8 1,0 1,2mm

Zbog bolje preglednosti crteza i zahtjeva za izradu mikrofilmovasve vrste linija na jednom crtezu crtaju se u tri stupnja sirine. Toovisi 0 velicini formata i mjerilu crtanja. Zato su odredene ovesirine linija:

o kizna a Linijske skupinevrstelinije RED 1 (prioritetno) RED 2 (iznimno)

a 0,2511'1 0,35 0,5 0,7 1,0 1,4 0,3 0,5 0,8 1,2b 0,13 m 0,18 0,25 0,35 0,5 0,7 0,1 0,2 0,3 0,4c 0,18 ~ 0,25 0.35 0,5 0,7 1,0 0,2 0,3 0,4 0,6d 0,2511'1 0,35 0,5 0,7 1,0 1,4 0,3 0,5 0,8 1,2e 0,13 m 0,18 0,25 0,35 0,5 0,7 0,1 0,2 0,3 0,4f 0,13 m 0,18 0,25 0,35 0,5 0,7 0,1 0,2 0,3 0,4

lzrazenije tiskane vrijednosti prioritetne su i te cetiri osnovnelinijske skupine treba primijeniti pri crtanju. Ook se jos primjenjuje

. stari pribor za crtanje, umjesto linija reda 1. rnoze se crtati linijamared a 2.Najslrorn punom llnijorn u skupini crtaju se vidljivi bridovi i kontureobjekata, zavrsetak navoja, simboli za zavarivanje i sl,Uskim punim linijama crtaju se kotne i pornocne kotne linije,srature, pokazne linije, znakovi obrade, dijagonale za oznacivan]eravnih ploha, mjesta previjanja, konture susjednih dijelova priprikazivanju medusobne veze, zatim navoji itd.Isprekidanim linijama prikazuju se nevidljivi bridovi i bridovi zaklo-njeni prozirnim materijalom, kruznice korijena zuba zupcanika,zupcasts letve i puzncq vijka .Sirokom crta - tockorn prikazuje ·se tok zarnisljenoq presjeka ioznake duzine pri povrsinsko] ili toplinskoj obradi.Uskom crta - tockorn prikazuje se simetrala (glavna i pornocna),konture konacno obradenog objekta, dodaci za obradu, kontruredijelova koji leze ispred nacrtanog objekta, ispruzeni oblici, gra-nice posebno prikazanih pojedinosti nadrugom mjestu u ve6emmjerilu, qranicni polozaji poluga, rucica itd.Linija slobodnom rukom primjenjuje se za prjkazivanje prijeloma iprekida metala, kamena, izolacijskih materijala te prijeloma drveta(cik-cak linija), presjeka drveta itd.

ImeDatumCrta 0Vidio

11

Vrste i sirine linija2.1

'r -~I , I

! I !~- ~I II I

nocrt

-~

1\' tlocrtLJ/1--__

1----e---- I--L.-

Crtati tusern valja poslije laganog povlacenja olovkom ovim redom:1. Vidljive linije - oznake presjscnih ravnina, male krugove, velike

krugove, male lukove, velike lukove, nepravilne krivulje, vodo-ravne linije, okomite linije, kose linije.

2. Nevidljive linije - istim redom kao u tocki 1.3. Simetralne linije.4. Uske linije - linije prijeloma, kotne linije, linije stature.5. Kotne strelice, kotne brojeve i oznake, specificne pribiljeske i

epee pribiljeske u zaglavlju i sastavniei.6. Okvir crteza.

Na kraju crtez obrezati.

a b

Prostorno predodzbo predmeto

Tehnicki crtezpredmeto

Formati crteza

sirina AS A2 A1linija i manji formati i manji formati i veti

0.18 mm -0.25 mm .: -0.35 mm

0.5 mm :: .:-- -0.7 mm --1.0 mm

Na jednom tehnickorn crtezu mogu se primijeniti trisirine linija prema odqovarajucoj skupini. Najcescetako kao sto je pokazano na gornjoj tabliei.

Prirodno je, za desnoruke, da ravne linije ertaju kako pokazujeslika dolje a bed.Ako se radi tako, stedi se vrijeme, a najmanje je vjerojatno da ce 5eizostaviti neka linija. Prirodno je da se tusira odozgo prema dolje islijeva udesno.

c d

ImeDatum

12

[rta 0

VidioSkupine linija

.,/ .pnmjena

I-R2.2.

Linija olovke treba biti u sredini linije tusa (slika a). b C d•Ispravno

$ {j±j1\ \ I II

a linija olovke tus linija -$ \tbtIX / I 1L Neispravno

ostvariti tako da se ne primijeti razlika u sirini osnovne linije namjestu spoja (slika d).

~~-----

C

I I•. Ie.'____ -1 ~

d A f

c=J ~ [IJIT] ~ ~ [IJl ITJl~ E3 [IJ IT] c=J c=J LJ c=J

Pri crtanju spoja ravnih linija, spojni dijelovi ne smiju prelazitidopustsnu granicu niti se nepotpuno spajati (slika b). Kruznicamora biti ispravno nacrtana (slika c). Spoj kruzne i rayne linije treba

Jasnoca crteza ovisi 0 ispravnom crtanju isprekidanih linija koje oznacuju nevidljive bridove. Ako su isprekidane lini]e blizu jednadrugoj, treba ih crtati kao na slici a. Ako isprekidana linija sijece punu liniju, treba postupiti kao na slici b. Kako se isprekidana linijanastavlja u istom pravcu na punu liniju, pokazuje slika c. Ako je isprekidana linija okomita na punu, dodiruje je slika d: okomitprijelaz (nastavak) dviju isprekidanih linija pokazan je na slici e, f.,

,I

Nacrtano je ispravno i neispravno ortogonalno rje sen]e. ~9!~iffi~)~~~ra~~rrJ3~~~I~~I¥JE~~Pj~t.~1~~!I~~£~'imt!~~:;~~!

Stozast upust za glavu vijka, na pocetku provrta (prikazan isprekidanom linijom) predocen je na slici g, a stozati zavrsetak u provrtusto ga oblikuje svrdlo, na slici h. Na slici i prikazano je kako se kruzne isprekidane linije nastavljaju na punu kruzriu liniju. Pricrtanju isprekidanih linija koje se nastavliaju preko 1/4 ili 1/2 nevidljive kruznice treba postupiti kao na slici j, k, I.

9

Nacrtano je ispravno i neispravno ortogonalno rje senje.

J}1-- \!--

I ~ I

. Datum--- Ime Crtanje punih i isprekidanihlinijaCrta 0

Vidio

M-R2.3.

13

170

.>Za stjecanje vjestins crtanja punih,isprekidanih i simetralnih linija olov-kom ili tusern mogu se primijenitivjszbe crtanja kompozicija slicnihonima koje su ovdje prikazane. Valjacrtati na formatu A4 s odredenomskupinom linija.

Detalj mehanizma jednog hidrauli-cnog uredaja

J rPresjek A- A

zadatak1. Na horizontalnom dijelu pokazne linije

iznad crteza napisite slovo koje pripadaodqovarajucern nazivu ije.

2. U krugu na zavrset kazne linijeispod crteza napi$1 PU vri'dnost sirine Iitako da su bri

.tSkici rajte, a kake

ImeDatumKompozicije linijeCrtao

vidio

v-oz2.4.

14

3.0. Tehnicko pismo

Sve cesca primjena mikrosnimanja tehnickih crteza radi arhiviranjai publiciranja uvjetovala je primjenu novog pribora za crtanje isablona za opisivanje nazvanih RED 1 (radi prioriteta primjene).Sablone za opisivanje i pribor za crtanje oznaceni su znakom ili: irijecju »rnikronorrn«. Osim toga, na sablonarna za opisivanjeoznaceni su simboli u boji koji odgovaraju simbolima na perima(rapidografima) za pisanje odqovarajuce sirine linije, tj. slrine tragaslova, broieva i znakova.

Osnovne karakteristike uspravnog pisma srednje sirine.mm Vlu nun 8'10

=~TH .VkTT d .~ ~ 111 = nl~ ~ ~':fJ) USD~avno sre nJe~ ~~. IS __ 0__ L = 01_ 6776 mSva velika i mala slova latinice, brojevi, znakovi interpunkcije i nekidrugi znakoviza uspravno tehnicko pismo srednje sirine premaISO 3098/1 i DIN 6776, Tip B.

Tehnicko pismo uspravno srednje ISO 3098/1, DIN 6776, Tip B

o V

A3CDEFGHIJKLMNOP,RSTUVWXYZ Io a Q b (J d e f g h ijk l mIi 0 p q r s t u v w x y z n 0

0/0,123456 70° 9[(&7!';;-= z+x: <> {%)]Otisak sablonam h = 7 mm

Od 1973. godine u nas je obvezna primjena standarda JUS M. AO.037 koji propisuje oblik i mjere uspravnog uskog tehnickoq pismaza opisivanje crteza namijenjenih snimanju na mikrofilm, zatiskane obrasce, osobito zaglavlja obrazaca koji se ispunjavajuautomatskim strojevima za obradu podataka.Potpun popis slova latinicks abecede za razlicite evropske jezike inas jezik, popis brojeva i znakova prikazan je na ovoj slici.

Osnovne karakteristike uspravnog uskog pisma.

Tehnicko pismo uspravno usko JUS M.AO. 037 !!i:o v

A3CDEGHJKLMNO,PRSTUVWXYZI1234567oo90JO/'

oab ~Jdefg hijk lm n 0 pqr st u Vwxyzf [(~\?!:::-:-=+±XO/O)]Otisak sablonam h = 7 mm

micrononnm

Tehnleko pismo uspravno usko ISO 3098/1, DIN 6776, Tip A

r 0·' •. .. y

E .ABCOEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ~I -=:J<pO

I123456789c:-

~aab[,defghijklmfibpqrstuvwxyzn 0[(&?!~:;-=+±x·:o{o;o)]

Za uspravno i koso tehnicko pismo (normal no, tj. srednje)odreBene su visine pisma, sirine linija, tj. tragova pera za pisanje ioznake u boji.

ISO 3098/1slrina Tip B Tip Ali~e boja DIN 16 DIN 17

m srednje usko-mm pismo pismo

0,18 crvena 1,8 2,5

0,25' bijela 2,5 3,5

0,35 zuta 3,5 5,0

0,5 smeBa 5,0 7,0

0,7 plava 7,0 10,0

1,0 narancasta 10,0 14,0

1,4 zelena, 14,0 20,0

2,0 siva 20,0

ImeDatumCrt a 0

Vidio15

Tehnicko pismo3.1.

Grekl alfabet

Au alfa Hll eta Nv ni Tt tau

B~ beta BitS theta S~~ ksi Yv ipsilon

ry gama lL iota 00 omikron <Pcp fi

~6 delta Kx kapa IIn pi Xx hi

EE epsilon A'A lambda PQ ro 'Ptp psi

Z~ zeta M~ mi LO sigma Q()J omega

Cirilicka ruska azbuka ...,A6 ern E Em3 V1V1Kn MHO n=cr Y<PXU y W LU bbl b 3 K)fJ

I to pismo ispisuje se novim priborom za ertanje oznacen in (RED1), olovkom ili tusern, slobodnom rukom, pornocu specijalnihsablona, pisacirn strojem ili NC- seriberom. To je uredaj za pisanje icrtanjeupravljan mikroproeesorom.Pri radu novim nacinorn potrebno je manje pribora za crtanje iopisivanje: postignut je stupnjevit rast - pad sirina linija u skoko-vima v2 prema formatima crteza: postizu se optimalna rjesen]a ukontrastu, sirini linija, visini i proporciji slova, brojeva i znakova -sto ornoqucu]e da pri mikrosnimanju i naknadnom uvscan]u crteziponovno imaju normalne sirine linija i znakova, pa se eventual nopotrebne izmjene mogu obaviti istim priborom za crtanje i sable-nama za opisivanje. Osim toga, za oko 1/3 manja je i duzina teksta.Sve to raeionalizira rad. Za crteze koji nisu namijenjeni mikrosni-manju to je takoder vrlo vazno.Za upisivanje u zaglavlja i sastavniee svih formata i za kotiranjecrteza koji nisu predvideni za umanjenja preporucuje se visinapisma h = 3,5 mm.Za formate A2 i vece, koji su predvideni za umanjenja, preporucu]ese visina pisma h = 5 mm.Pri pisanju razlomaka brojnik i nazivnik odvajaju se kosom razlo-rnackorn crtom, a pojedinacno i svi zajedno imaju jednaku visinu h.Razni simboli, znakovi povrsinske hrapavosti (kvalitete povrsine),znakovi zavarivanja i sl. prilagoduju se normalnoj visini pisma.Za oznake pogleda, zarnlsljenoq presjeka i za detalje, koji seprikazuju u vecern mjerilu, opisivanje i kotiranje obavlja se pismomvisine vece za jedan stupanj od normalnog (npr. h = 5 mm, ako jevisina normalnog pisma h = 3,5 mm).Razni indeksi, eksponenti i sl. pisu se pismom manje visine zajedan stupanj od normalnoga (npr. h = 2,5 mm, ako je visina nor-malnog pisma h = 3,5 mm).

Pri pisanju raznih natpisa treba postici sto bolju sirnetricnostteksta, kao sto je pokazano na ovoj slici.

o

c

b

Pri pisanju slobodnom rukorn tennlckirn pismom potrebno jepostupiti prema uputama za pisanje pojedinog dijela slova, brojaili znaka oznacenim na donjoj slici.

Pravilni potezi pri pisanju uspravnim tehnlckim pis mom

mijenja se pcloza] .olovke

mijenja se polozajolovke i ruke

suspravnelinijeslova

kose linijelijevoi desno

horizontalnelinijeslova

lijevi i desnizavoji slova

d

IIFILM

III r I

IIFI LM

IIIIHijec film napisana je te-hnickirn pismom jednakograzmaka izmedu slova.

Rijec film napisana je te-hnickirn pismom nejedna-kog razmaka izmedu slovaali ujednacenije povrsinemedu slovima.

Datum Ime Cirilicka ruska.azbuka.- I

ICrtao 9 rcki alfabet 3.2.Vidio

16

NC - scriber LlNEX 801To je uredaj za pisanje i crtanje upravljan mikroprocesorom. Mikro-procesori upravljaju ispisivanjem i crtanjem a visokoprecizni step-mcitori osiguravaju mehanici korake od 0,01 mm uz veliku brzinu.Takav uredaj oslobada konstruktora od rutinskog rada pisanjateksta. unosenja kota i raznih simbola, crtanja dijagrama i sl. pa muostaje vise vremena za kreativno iznalazenje i primjenjivanje boljihpostupaka i tehnickih rjesenja.Od brojnih NC - scribera koje se danas upotrebljava u zemljama uKojima masovna i svestrana primjena sve savrsenijih mikroproce-sora postaje solidna podloga robotiziranog privredivanja, upoznatcerno LlNEX 801.Odjednom prima do cetin programa modula. koji sadrze ili nizsimbola ili specijalne programe ili do 7000 slovnih znakova memo-rije. U schriber je ugraden kalkulator za proracune ili kontroludimenzija a rezultati mogu biti ispisani.Razni modeli memorije:Memory - s 1650, ~500 ili 7000 slova u obliku recenice ili sl.Figure - sa 100 do 250 figura ili simbola neke profesije.Symbol - zamjenjuje funkcije "g" drugima.Font - s raznim tipovima slova MICRO FONT. ISO 3098/1. DIN 1451,DIN 17, qrcka ili cirilicka slova i sl.Special - s narucenirn simbolima po zelji klijenta tj. kupca.NC - scriber LlNEX 802 ima memoriju 32 kb (kilobita). Uz odgovara-juci program moze se prikljuciti na veliki kompjuter.

\,

ImeDatum

17

Elektronicki pisacNC - scriber LINEX 801Crt a 0

Vidio2 Tehnicko crtanje

3.3.

ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ 0123456789 abcdefghijklmnopqrs tuvwxyz

AAAAt,.,ACCEEEEENOo6os00uuZ 0na~~ 0L1Q .,+-x:=1 II % %0 OBIVX~71([&'''])

45<:0.2 56'0,2 67±O15 781l 89,1251[$ - ~ A Vvi~rv)-{~}@ [IT] ~0.25) 145671 #-L=o¢oc--.J oeL::::,..L::] ~~---. .- ~ ~//

o

Aby AbAby

o

Aby Aby Aby

1. UNLESS OTHERWISf~ 801 scriber ~~~~3JRESIST ANCE VALUES

CAPACIT ANCE VALUE ABCDEFGH klmn2. TERMINAL NUMBERI~ obc defqhij]-REFERENCE ONL Y. REI

OF TERMINALS AND M H~IN DIAGRAM BELOW. ABCDEFGHIJKLMNOPQRST

© 0 Zabc defgh ijklmn opqr 5tuvw x

3. VOLTAGES MEASUfCOMMON TERMINAL W

LINEX i-~DIMENSIONS IN BRAC~ X K ----~QbARE IN MILLIMETRES.Weitergabe sowie Vervielfiilti X'~fV [JJ[]]lage, Verwedung und Mitteilul X A6Sr,UEli1nu I~gestattet, soweit nicht aus dri ~0~8Zuwiederhandlungen verpflich ~~J,ersatz. Aile Rechte fur den Fa Q5fl2aeunu.~oder Gebr auchsrnust er-Eintr at

Datum Ime-- ------'-- I-R3.4.

Zapisi, simboli i crtezis LINEX 801Crt a 0

Vidlo

ranju smatra se da se dvije trecine vremena trosi za detaljiranje. Tosu uglavnom rutine koje se mogu ostvariti na elektronicnorncrtacern sistemu s memorijom i time postici znatne ustede.Na donjoj slici pojednostavnjeno je predccen KOMBI-PLOTTER 1formata A1 (uspravni format). pokretljiv preko cijele crtacepovrsine i povezan s kompjuterom koji ima graficki tablet 2, video-terminal 3, starnpac 4, digitalni crtaci stroj 5 i pornocne memorije-- diskete 6.

Primjenjuje se i elektronlcki upravljacki crtac xly koji se postavljana crtez, a ima memoriju od 16 kb (kilobita). Uredaj je otvorenprema crtezu, ima normalnu tastaturu i specijalne znakove zatehnicko opisivanje i crtanje. Posjeduje mikrokasete i specijalnutastaturu za upravljanje. Programi se mogu izmjenjivati pornocuEPROM-a (to su cipovi - inteqrirani krugovi - koji ornoqucujuupisivanje programa i naknadno brisanje pornocu ultravioletnogsvjetla da bi se unio novi zeljeni program). Pri direktnom konstrui-

6 523 14

Jedan noviji model COMBI-PLOT (Computer Graphik SystemeGmbH) prikazan je na ovoj fotografiji.Kombi-plot preuzima posao dimenzioniranja i opisivanja crteza,ispisuje rezultate proracuna, crta dijagrame statistike, upute i ostalitekst. Moze posluziti za izradu programa za alatne strojeve snumerickirn upravljanjem.Jednako tako moze crtati znakove i simbole koji su spremljeni umemoriju i poziva ih se preko tastature uz pogodnost da se visesimbola moze medusobno povezati u kompletni crtez.

lllfll._1_.Au

Datum Ime I-R3.5.

Kombi-ploter x/y,stano-plot IIICrta 0

Vidio192'

'I J~ _'LI~--------------- _fJ -----------------------------------------------------------------------------

Ime Metodika pisanja velikihtehnickih slova

M-V3.6.

,FJ _f I~ _'H]'--- _'v -LV _

'~'/4 W'I-~A

'1~/1E1 _,l'jz]----------------------'~]]'-------------------------2X'...LJX'---- _

'¥~y-----------------------'l] Z'v ~v&------------------------------------------------------------------------'l~Z _'U]'----- _

'O:]~----'------------{~C _2V v (1 I

{ C tC,S ....w....1J _

JJ'-- _IU~] ~--------------------UID3~U~ _,py _'I~]~ -------------'B]~---- _'S~S _lv vS~S----------------------------------------------------

Bez obzira na »tantasticne- rnoqucnosti NC-strojeva buducnosti nog opisivanja tehnlcklh i drugih dokumenata pravilnim tehnicklrnIjude tehnickih profesija uvijek 6e krasiti sposobnost besprljekor- pismom.

Crt a 0

Vidio

Datum

20

[nstrukcija zavjezbe pisarifiitehnickim pismom

t ItJ ~ _rl _f2j _fl rJl---------------------y+y------------------------

.,-'2JO...L.- ---..:... _

hJi _uu'--- _

n'J--'-IILL1 _

'\, vw·......LW.L..- _

'Xx1_ ;y5~y============================================================================iJ~LJ~Z _'i<j(-----------------------------------------------------------------------'no~---------------------------------------------------------------------------------c r-,t'7e:;:::==========================================================================e2~e ~ _

'o .....a~ _'!)lJi==============================================1(11TIr============================================================================================'~n============================================================================================='j)=PL--------------------------

,q~r------------------------

'gl~--------------------:---s~-~s~Js~====================================================

Osnovne vjestine pisanja tehnickirn pismom postizu se poslije linije. Tekst za pisanje izmedu usporednica - paralela odrediteuspjesno obavljenih osnovnih vjezbi. Pri pisanju tehnickirn pismom sami. Prema potrebi vjezbe se mogu nastaviti.na svim radnim listama korisno je nacrtati okomite uske rayne

Ime Metodika pisanja malihtehni6kih slova

Datum M-V3.7.

Crt a 0

Vidio21

Ime Brojevi, alfanumerickl zapisii oznake

M-V3.8.

{, 2 _';~IJL_ _3:~3 _'5~5~ _372'..1..7 _

'9<9~ _

]11.~4L_ _

]~------------------~8~.j.,L8 _~OillL--__ ----.-.::qJ (f)

Brojevi h = 5 mm

Alfanumericki zapisi i oznake h = 7 mm

Alfanumericki zapisi i oznake h = 5 mm

Alfanumericki zapisi i oznake h = 3,5 mm

Alfanumericki zapisi i oznake h = 2,5 mm

DatumCrtaoVidio

22

CrtaoVidio 3.9.

Datum Ime-- --~~~ vPisanje izmedu usporednica -paralela h = 523

Datum Ime Pisanje izrnedu VCrt a 0 usporednica h = 3,5 3.10.Vidio

4.0. Formati, zaglavlja, mjerilaFormati papira reda A primjenjuju se za sve tehnicke crteze, zatiskane skice s kotama, tiskane crteze, listove standarda i razneobrasce.

Mogu se upotrebljavati uzduzno ili poprecno.Za crtanje duqackih objekata dopusta se upotreba produzenoqformata sastavljenog od jednakih ili susjednih formata.

, j

jA2=2A3

\~

"594 x 420

al a5N U

roC>N >0,E

- (J)o alo..(J)~c0- Cal (J)E 0~ C0-020

AO = 2 A1\

1189 x 841

Pojedinacne predmete, razne sklopove i citave ob-jekte prikazujemo tehnickirn crtezorn na odrede-nom formatu papira. Standardom propisano je dase primjenjuju formati reda A, pocevsi od AO do A6.AO je najveci a A6 najmanji format. Manji formatidobivaju se prepolovljivanjem veceq formata.A 1 = Z AZ

~841 X 594

Normalni polozaj zaglavlja,odnosno sastavnice.

Ucrtavanje okvira crtsza nije obvezatno.~~~~====~==~~~==~~==~~~al's~0>.al QlN U'ro 'c'N >o al-u;o alo..(J)'c 0- Cal (J)E 0~ C0-0Z 0

M= 2A5\

297 X 210

A3= 2M~

420 X 297

A6

148 X 105Na formatima A3, A4 i A5ostavlja se s lijeve strane

slobodno pol]e od 20 mm Iradt ulaqanja crteza u ~mapu

/L

'ro Ql>N ()0'--co >o..al

u;.- alC (J)rooEc~ (J)00Zc

I)L

A6

148 X 105

Datum Ime Formati papira za ICrtao tehnicke crteze 4.1.Vidio

Za formate reda A vrijedi

x: y = 1: '12

~----,~i \ I \! --J j--J

-I x : y = 1 m2

--~J------+---~ I

I,I

-----~

/----

:::;=Cl Xc'-

.(j)

x

x

1- duz inn 1189

y

Postupci pri previjanju crteza formata A3 na format A4

Mapa bezmehanizma.

AZ594 X 420

Postupci pri previjanju crteza formataA2 na format A4

Kopije na formatima vecim od A4 previjaju se naformat A4 radi ulaganja u mape.

/594

Mapa bezmehanizma.


Crtefi na prozirnom papiru (tzv. paus-papiru) ili folija-ma ne previjaju se.

Pri previjanju cr-teza polje na ko-jem je zaglavlje,odnosno sastav-nica mora bitigore. Tako seornoqucuje brzainformacija 0 sa-drzaju crteza (paga nije potrebnoni otvarati).

Mapa bezmehanizma.

Datum Ime I-M4.2.

Previjanje crteza radi ulaganjau mapu bez mehanizmaCrtao

Vidio26

Kopije na formatima vecim od A4 previjaju se na format A4 radi ulaganja u mape.




A1

z. previjonje

o

/841

Ortezi nacrtani na prozirnom papiru (tzv. paus-papiru) ili folijamane previjaju se.

Mapa 5 me-hanizmom.

Mapa 5 me-hanizmom.

Polje crteza 5 provrtima koje sluzi za ulaganje u mehanizam rnozese pojacati tankim kartonom formata A5 tako da se karton zalijepina poledeni polja.

ImeDatumCrtaoVidio

I-M4.3.

Previjanje crteza radi ulaganjau mapu s mehanizmom

27

Nep p . b k ko unjeru 0 Jazac onstru cijskog dokumenta formata A4 ,V I...("')

4 I 3 I 2 I , I~I

Svaki tehnicki crtez mora imati zaglavlje koje sluzi zaupisivanje osnovnih podataka potrebnih za identifika-ciju i upotrebljavanje crteza.Zaglavlje se srnjesta u donji desni dio crteza.

0 Pri popunjavanju rubrika u zaglavlju i sastavnici obvezatno je da se u rubriku »materijal« upiseoznaka prema JUS-u za one materijale za koje postoji takva oznaka; u rubriku »stand« upisuje seime i potpis osobe odgovorne za uskladivanje ucrtanih podataka sa standardima. Prazne rubrikepopunjava svako poduzece prema vlastitim potrebama. Sve izmjene na crtezu potrebno jeprikazati tabelarno prema uzorku tablice u zaglavlju.

-U krugovima obiljezena su polja u koja se upisuju odqovarajuci podaci:

U polje Upisuje se

1 Izmjena2 i 3 Datum i potpis obradivaca dokumenta (odgovor-

C na osoba za konstrukciju i podatke u zaqlavlju isastavnici)

4 Naziv, oblik i velicina (ne prema konacno] namje-ni nego prema standardu)

5 Radna organizacija6 Oznaka dokumenta - proizvodaca ili vlasnika do-

kumenta

"""" 7 Redni broj lista dokumenta i ukupan broj listovadokumenta (npr. projekta)

8 Oznaka predmeta predocenoq dokumentom (kla- t--,sifikacija) en

9a Izvorni dokument C'J

9b Zamjena za ...

>- B 10 Pripadnost sklopu, veza s odvojenom sastavni- <r--,

com, standardom, tolerancijom (nastavak polja 7)CDC'J

11 Tolerancija slobodnih mjera12 Oznake razreda (klase) ili stupnja (kvalitete) po-

vrsinske hrapavosti koji nisu oznaceni na pred-metu

13 Glavno mjerilo14 Neto - masa (kg/Kom) prikazanog izratka- 15 Oznaka sirovine, oblika poluproizvoda, standar-

da; broj modela odljevka, otkovka i sl,

Dodatak osnovnom zaglav-Iju prema potrebi proizvo-daca ili korisnika proiz-

Avoda.

l Na gornju liniju moze seprikljuciti pomocna sastav-nica koja obuhvaca i stan-dardne dijelove i ostale di-¥ jelove koji se ne crtaju apripadaju crtezu, tj. nacrta-nom skloou.r ®) (j]) @

(13) 4- T14C655.

-cDFG)= ©/1'"\ )

@ ® ft,'fn\

\. .1

\ 8 ) W I\.'1 UJ I \~ur rr I...("')

17,8 187,2 - 5 a210 - ---

ImeDatum Obrazac konstrukcijskogdokumenta[daD

Vidio 4.4.28

Ovdie ie prikazano nepopunieno normalno Hi oovecano zaglavlieza formate crteza A4 - AO.

Okvir zaglavlja crta se Imijorn sirine 0,7, g\avna po\ja 0,35, a osta\e\inije 0,18.

Zaglavlie ie pripremlieno za upisivanie brzim stampacim ili pisacimstrojem. Za svaki znak odreaen je pravokutnik a x b (dimenzije sukotu ane).

V 11•.• !v 1 II~ Iv IL Ll'

~x

ILCl (2II 1'+ .'4 ~

·411 11 1111

11 II 1 .5it'

In . It- I -u u; u-:0

~Cl..~U

Il/ IL Eo ~~.E .!:!2 .c:-en Cl.. ~ ~"f'") LO x C!::3'~~ 0

III 11 It 1)1 11~~cn §;~ .

C)

i a· I~ c;enI, 1)1 b: I, I In Ix 11 X 11

C)a 0

a X 3b a X 3bstampac • 2,54+

za normalno zaglavlje 72 b 187,2 pisnci stro j • 2,60= I.

II

za uvecano zuqlovlje = 259,2

Primjer zaglavlja sa sastavnicom koje upotrebljava ISKRA iz Kranja.

Dopustni odstopiza netolerirane mere I Hrapavost

povrSinI-----------------------L..----------- .__.__

:>'"0:Jc0..><!

'"N00..

kosov I predmet I poz. I gradivo I koda I opornba

obdelava V kadmirano I I st. listov 8gradivo t.0445 I list 51. 2,

oznakarisal 4.VI.83.

~IS~RA-I(RANJQI..0

dnekonst. EQI

kontr. E podpis~0. ELEKTRONIKA -HORJULVI

merilo predmet Pokroy filtra koda 21 313 425..><!

'" 1: 1"0

'" izdelek FILTER arh. st.~

ImeDatum Zaqlavlje za radionickicrtezCrtao

Vidio 4.5.29

2a =. 8,5 V•~l (2) C1n CihJ (3d t ·4 r!i) •

Glava sastavnice je u pravilu odvojena od crteza, Sastavnica obuhvacasve konstrukcijske dijelove i materijalepotrebne za sastavljanje objektapredstavljenog crtezorn (i one dijelove koji se ne crtaju).

Nepopunjena sastavnica, iz-nad nepopunjenog osnovnogzaglavlja, prilaqodena za pisa-nje pisacirn strojem ili tehni-ckirn pismom JUS M. AO. 037.

U Upisuje se~ polje

1 broj pozicije2 oznaka3a naziv - oblik i velicina

iz zaglavlja pripada-juceq crteza

3b standard ili oznaka cr-teza

3c materijal - primjedba4 broja komada LD5

. r-napomena ....:f'CD

okvir zaglavlja i sastavnice crta ('oJ

[>-se sirinorn 0,7

<glavna polja 0,35 r--,ostale linije 0,18 en

('oJ

OlEo Q)c 'UQ) :::J.D_'0 (/)ro ro~ ~0>:::J E ............p--.Q) Q) :::J:=- 0.'0'u ~

(veza) oznaka crteza + (masa kg) pripada-'N ro .D(propis br. primjedbe) interni ili strani propis°IDE ripadaiuceq sklooa juceq dijelaQ.Eo

datum Ime'~'O c .~OQ)'O naziv, oblik i veliclna~ ~ Q) obradio :>ro Q. ~(ne prema konacno] namjeni ro

ispitao Oistand. vec prema obliku) ro

N

oznacio 0c>

oznaka dokumenta proizvo- list 0radna organizacija c

daca ili vlasnika dokumenta (/)

0 ,st. i izmiena datum ime oznaka predmeta izvorni dokument I zamiena za I

/\ L{") I

17,e 187.2 - 5 .J

210 -- --Datum Ime Sastavnica za crtez

sastava (sklopa) dijelovaCrtaoVidio 4.6.

30

Na donjoj slici predocen je drzac ureznika za rucno urezivanje navoja, u provrtu (rupi).

Pozicijskim brojevima 1 do 6 oznaceni su sastavni dijelovi sklopa drzaca.

z 6 5 4 3

Donji crtez prikazuje pojednostavnjeni nacrt sklopa siljka za centriranje pri tokarenju (FAG).

Donji crtez prikazuje pojednostavnjeni nacrt sklopa glave brusilice (FAG).

Datum Ime DZFormiranje i popunjenjesastavnice[ita 0

Vldio 4.7.31

Crtezlma se prsdocu]u predmetirazlicitlh velicina,

Na radionickirn crtezirna najcescesu predmeti prikazani u naravnojvelicini 1 : 1.

Vece predmete crtamo umanjeno,a manje uvscano.

U tehnicko] praksi predmete cestone rnozerno prikazati u naravnojvelicini M 1 : 1, pa se crta u uveca-nom ili umanjenom mjerilu.

Za umanjenja standardom suodredena ova mjerila:

1: 2,5 1: 20 1: 200(1: 2)

Mjerilo se oznacuje rijecju »Mjeri-10«, skracenicorn »M« ili samobrojkama.

Mjerilo 1:1ili

M1:1 1:1

1:5 1:50 1:500

IValjkasta cahura nacrtana u mjeri-lu (omjeru) 2 : 1. I

21

--t--

1101:100

1: 1000

Za uvecanja standardom suodredena ova mjerila:

2: 1 5 :1 10 :1

Ako na istom crtezu postoji visemjerila, glavno se mjerilo oznacu-je vecirn, a ostala manjim brojevi-ma. Manje brojeve mjerila trebaponovrro ispisati kod odgovara-iuce proiekciie. Za predmete uzkoje u crtezu nije navedeno mjeri-10 vrijedi glavno mjerilo.

ImeDatumCrtaoVidio

Mjerila, omjeri, razmjeri

32

4.8.

:':9.4'1$/: H!""'i,"1 :500 0 5 m

1 : 1000 0 10m

1 : 1250 0 12,5m~ 1 : 1500 0 15m

>(,

I 1 2000 0 20m

"- 1 :2500 0 25m

Na stranama pravokutnika a, b, C, d oznacens su odreaene broj-cane vrijednosti.

» b20 50

IOU

90

SO

iO

60

50

40

JOa20

AwZadatakNapisite odgovarajuce brojcane vrijednosti (konacne vrijedno-sti nakon eventualnog kracenja) odnosa a : b i c : d, Z3 vrijedno-sti na kojima zavrsavaju spojnice odqovarajuoih brojcanih

nultom tockorn (0),

Pomocu pantografa na osnovi poznatog crteza mogu se vrlo brzocrtati razna povecanja ili srnanjenja.

1:501:100

1: 1

Zadatak1, rid nom razrnlernjkuk

zmjera (napisitesvih €I.S objasrrjenjern). 0

JOSnajmanje 3 razrn]e 1Tj8se izraduju zemIjopisne karte (objasnite svaku razpie'ru),

3, Graficki i broicano prikaztte (objasnite) po jedan primjernavedenih mjerila u skupinama 9400, 9401, 9402, 9403 pre-docenih tablicno.

2,

::fJ:4P9?:; /il:l'~l::'i.lT,';' ',:T:r ':I:ll,::,'j"

1:2,5 0 zs mrn 50 75

1 : 5 0 50mm 100 150, i , , ,1 : 10 0 100mm 200 300

1 : 20 0 200mm 400 600

1 : 50 0 5m 1,5

1 : 100 0 1m 2 3

'9401 " ,:.lfJLt \'IT: ,,'j', JJJHJ'!:'J':'.;',:'J"'" :'lo:'

1 :20 0 200mm 400 600

1 : 25 0 250mm 500 750

1 :50 0 0,5m 1,5

1 : 75 0 0,75m 1,5 2,25

1 : 100 0 1m 2 3

1: 125 0 1,25m 2,5 3,75

;,~~49~><.::j1'('U:ttF: "i']Tt.: " I:.tHr,:,:r :.tt',Y:'1: 20 0 200mm' 400 600

1 : 25 0 250mm 500 750

1 :33113 0 33113mm 662f:J

1 :50 0 O,5m 1,5

1 : 75 0 75 m 1,5 2,25

1 :100 0 1 m 2 3

10 15

20 30

25 37,5

30 45

40 60

50 75

I-V4.9.

ImeDatum Graticki prikaz razmjera,pantograf[ita 0

Vidio333 Tehnicko crtanje

Broj mjere na crtezu - (kota) oznacu]e uvijek stvarnu mjeru predmeta izrade. Na tehnickirn crtezirna u strojarstvu sve mjere (kote)predmeta daju se u milimetrima.

Mjerilo 1 •• Z 5 znaciI

••slika na crtezu naravna velicina

Pri crtanju koristi se mjerilo za:

povecan]e normalna vellclna smanjenje,O predmet

rada

~Ir----I: CJ•

,O predmet

rada"----1 : j"'----

,O predmet

rada

-I:Dprojekcija,

slika, crtezprojekcija,slika, crtez

projekcija,slika, crtez

••

••

••

ada1. U krGg ispod rijeci »povecanie«, »norrnalna velicina«, »srna-

njenje« ucrtajte odqovarajuci znak za jednakost {=). veci od(>), anji od «).

2. U pravokutniku upisite osnovni Hi tiplcni primjer brojevima.3. Na linijama naplstte jos dva primjera mjerila prerna loqicnorn

redu mjerila za povecan]e odnosno umanjenje. .

Predmet rada ima mjeru. ~ 150 34 9 80 318 625••••• M 2 : 1

Ta mjera crta se~ M 1: 2,5na crtezu. -- M 1: 5

I100 ~IM •

I 30 ~IM •I

725 ~IM ••I

215M • ••2800-IM • ~

Datum Ime VMjerila, omjeri, razmjeriCrt a 04.10.Vidio

34

Documents

Koludrovic 2-4.pdf