Upload
bernarda-mrak
View
87
Download
11
Embed Size (px)
Citation preview
Naši putevi vode do zdravlja
www.medika.hr
Naši putevi vode do zdravlja
www.medika.hr
TEČAJEVI STRUČNOG USAVRŠAVANJAZA doktore DENTALNE mEDiciNE U 2015. GODiNi
• HRVATSKA KOMORA DENTALNE MEDICINE ZADRŽAVA PRAVO IZMJENE PODATAKA
• SVE AKTUALNOSTI I PROMJENE PRATITE NA SLUŽ-BENOJ WEB STRANICI KOMORE WWW.HKDM.HR
7.02.2015.
23.05.2015.
21.02.2015.
svibanj 2015.
13. i 14.11.2015.
14.11.2015
studeni/prosinac 2015.
11.i 12.12.2015.
21.03.2015.
svibanj/lipanj 2015.
28.03.2015.
11. i 12. 09.2015.
18.04.2015.
10.10.2015.
24.10.2015.
25.04.2015.
16. i 17.10.2015.
21.-23.05.2015.
17.10.2015.
26.03-05.04.2015.
listopad /studeni 2015.
Split/HKDM PS-Split
Zagreb/HKDM
Ravna Gora/HKDM PS-Rijeka
Opatija/HKDM
Zagreb/HKDM
Zagreb/HKDM
Zagreb/HKDM
Zagreb/HKDM
Zagreb/HKDM PS-Zagreb
Zagreb/HKDM
Varaždin/HKDM PS-Varaždin
Solaris-Šibenik/ HKDM PS-Split
Osijek/HKDM PS-Osijek
Dubrovnik/ HKDM PS-Split
Vinkovci/HKDM PS-Osijek
Opatija/HKDM PS-Rijeka
Zagreb/HKDM
Zadar/HKDM PS-Split
Sv.Martin na Muri/HKDM PS-Varaždin
exteritorijalno HKDM
Zagreb/HKDM
Stomatologija danas 2015.
Etika
Gorski Kotar
Perioimplant
Novi terendovi u dentalnoj medicini
Itop intro
Što nakon implantata?
Božićni kongres
S praktičarima otvoreno o praksi 8
Suvremeni postupci u estet-skoj dentalnoj medicini – radni tečaj preparacije inlay owerlay i vestibularnih ljuskica s postupcima cementiranja
Proljeće u Varaždinu
Implantati & suprastrukture -Solaris 2015.
Proljeće u Osijeku
Dolor u dentalnoj medicini
Jesen u Slavoniji
Kvarnerski dan
10. Hrvatski međunarodni Quintessence kongres
Aesthetic Dental Moment
Jesen u Sv.Martinu na Muri
In memoriam Davorin Gjumlić, dr.med.dent.
Suvremeni postupci u estetskoj dentalnoj medicini – radni tečaj preparacije inlay owerlay i vestibularnih ljuskica s postupcima cementiranja
10
710
10
10
10
10
8
7 10
10
10
10
7
10
BROJ BODOVA
bit će bodovano
BROJ BODOVA
bit će bodovano
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVABROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
bit će bodovano
bit će bodovano
bit će bodovano
bit će bodovano
TEČAJEVI STRUČNOG USAVRŠAVANJAZA doktore DENTALNE mEDiciNE U 2015. GODiNi
• HRVATSKA KOMORA DENTALNE MEDICINE ZADRŽAVA PRAVO IZMJENE PODATAKA
• SVE AKTUALNOSTI I PROMJENE PRATITE NA SLUŽ-BENOJ WEB STRANICI KOMORE WWW.HKDM.HR
7.02.2015.
23.05.2015.
21.02.2015.
svibanj 2015.
13. i 14.11.2015.
14.11.2015
studeni/prosinac 2015.
11.i 12.12.2015.
21.03.2015.
svibanj/lipanj 2015.
28.03.2015.
11. i 12. 09.2015.
18.04.2015.
10.10.2015.
24.10.2015.
25.04.2015.
16. i 17.10.2015.
21.-23.05.2015.
17.10.2015.
26.03-05.04.2015.
listopad /studeni 2015.
Split/HKDM PS-Split
Zagreb/HKDM
Ravna Gora/HKDM PS-Rijeka
Opatija/HKDM
Zagreb/HKDM
Zagreb/HKDM
Zagreb/HKDM
Zagreb/HKDM
Zagreb/HKDM PS-Zagreb
Zagreb/HKDM
Varaždin/HKDM PS-Varaždin
Solaris-Šibenik/ HKDM PS-Split
Osijek/HKDM PS-Osijek
Dubrovnik/ HKDM PS-Split
Vinkovci/HKDM PS-Osijek
Opatija/HKDM PS-Rijeka
Zagreb/HKDM
Zadar/HKDM PS-Split
Sv.Martin na Muri/HKDM PS-Varaždin
exteritorijalno HKDM
Zagreb/HKDM
Stomatologija danas 2015.
Etika
Gorski Kotar
Perioimplant
Novi terendovi u dentalnoj medicini
Itop intro
Što nakon implantata?
Božićni kongres
S praktičarima otvoreno o praksi 8
Suvremeni postupci u estet-skoj dentalnoj medicini – radni tečaj preparacije inlay owerlay i vestibularnih ljuskica s postupcima cementiranja
Proljeće u Varaždinu
Implantati & suprastrukture -Solaris 2015.
Proljeće u Osijeku
Dolor u dentalnoj medicini
Jesen u Slavoniji
Kvarnerski dan
10. Hrvatski međunarodni Quintessence kongres
Aesthetic Dental Moment
Jesen u Sv.Martinu na Muri
In memoriam Davorin Gjumlić, dr.med.dent.
Suvremeni postupci u estetskoj dentalnoj medicini – radni tečaj preparacije inlay owerlay i vestibularnih ljuskica s postupcima cementiranja
10
710
10
10
10
10
8
7 10
10
10
10
7
10
BROJ BODOVA
bit će bodovano
BROJ BODOVA
bit će bodovano
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVABROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
bit će bodovano
bit će bodovano
bit će bodovano
bit će bodovano
UVODNIK
Vjesnik dentalne medicine 1
SADRŽAJ
Vjesnik dentalne medicineGlasilo Hrvatske komore dentalne medicine Godina 2015, volumen 23, broj 1,stranice 1-84UDK 616.31CODEN HSVJEZISSN 1847-9766Vjesnik dentalne medicine izlazi šest puta godišnje
NakladnikHrvatska komora dentalne medicine
Za nakladnikaPredsjednik Komore Hrvoje Pezo
Adresa uredništvaHrvatska komora dentalne medicineKurelËeva 3, 10000 Zagrebtel.: 01/4886 710fax: 01/4816 540e-mail: [email protected]:www.hkdm.hr
Glavni urednikJosip BuËan
Zamjenik glavnog urednikaStjepan ©palj
RecenzentGoran KneževiÊ
UreivaËki odborBiserka BoriÊMarija MagdaleniÊ-MeπtroviÊDubravka MatanËeviÊPavle PicekMiroslav Sikora ml.Nina VarljenNeven VidoviÊDaniela KovaËeviÊ PaviËiÊVlatka LajnertBruno BuinacVioleta JoziÊ
Tajnik redakcijePavle Picek
KorektorDragutin BaliÊ
RaËunalna priprema i tisakAgencija za komercijalnu djelatnostSavska cesta 31, Zagreb
Naklada4600 primjeraka
Cijena volumena100 kn»lanovi Hrvatske komore dentalne medicine Ëasopis dobivaju besplatno.
Upute suradnicimaVjesnik dentalne medicine objavljuje pregledne Ëlanke, prikaze sluËajeva, recenzije knjiga, te ostale tekstove vezane uz dentalnu djelatnost.
»lanci i ilustracije se mogu pretiskivati samo uz naznaku izvora.
Tekstovi objavljeni u Ëasopisu Vjesnik dentalne medicine izraæavaju miπljenja autora i ne moraju se podudarati s miπljenjem UreivaËkog odbora ili sluæbenim stavom Hrvatske komore dentalne medicine.
UPUTE SURADNICIMAVje snik den tal ne me di ci ne objav lju je pre gled ne Ëlan ke, pri ka ze sluËa je va, re cen-zi je knji ga te osta le tek sto ve ve za ne uz den tal nu me di ci nu i dje lat nost den tal ne me di ci ne. Sluæ be ni je zik Ëa so pi sa je hr vat ski, a po je di ni di je lo vi (saæe ci) mo gu bi ti i na en gle skom je zi ku.Ru ko pi si se πa lju is kljuËi vo u di gi tal nom obli ku e-mai lom na adre su [email protected] sto vi mo ra ju bi ti na pi sa ni u doc for ma tu (MS Word) fon tom Ti mes New Ro-man, ve liËi ne pi sma 12 ti po graf skih toËa ka, dvo stru kog pro re da s mar gi na ma 2,5 cm. Pre gled ni Ëlan ci i pri ka zi sluËa je va ne bi tre ba li bi ti duæi od 5 kar ti ca (jed na kar ti ca - cca 1800 zna ko va) bez po pi sa li te ra tu re, a re cen zi je knji ga i iz vjeπ ta ji sa struË nih sku po va ne duæi od 1 kar ti ce. Nad na slov, na slov, pod na slov i meu na-slo vi se istiËu ma snim fon tom (bold). Ispod na slo va tek sta ta koer ma snim slo-vi ma na vo di se au tor s e-mai lom za kon takt. Znan stve ne ti tu le na vo de se is pred ime na, a struË ne iza pre zi me na (npr. Mr. sc. Ivo IviÊ, dr. dent. med., spec. or to-dont). Po je di ni di je lo vi tek sta mo gu bi ti istak nu ti okvi rom ili ma snim slo vi ma.Po pis li te ra tu re na vo di se na kra ju tek sta nu me ri ran pre ma re dol sli je du ci ti ra nja u tek stu. Na slo vi Ëa so pi sa piπu se kra ti com u obli ku ko ji se upo treb lja va u In dex Me di cu su. Li te ra tu ra se na vo di pre ma pra vi li ma ci ti ra nja In ter na tio nal Com mit-tee of Me di cal Jour nal Edi tors (Van cou ver ski stil). Sli kov ni pri lo zi mo ra ju bi ti u jpg ili tif for ma tu re zo lu ci je 300 dpi. U tek sto ve se ne umeÊu sli kov ni pri lo zi, veÊ se sli ke πa lju u za seb nom at tach men tu. Na kra ju tek sta po treb no je na ve sti po-pis fo to gra fi ja s objaπ nje njem πto pri ka zu ju te tko im je au tor, od no sno iz ko jeg iz vo ra su preu ze te. Sli kov ne pri lo ge je po treb no nu me ri ra ti re do sli je dom po jav-lji va nja u tek stu. U tek stu je po treb no naz naËi ti u za gra di na ko ju se fo to gra fi ju tekst po zi va. Au tor tek sta πa lje i svo ju fo to gra fi ju. Ta bli ce su sa stav ni dio tek sta.»lan ci i ilu stra ci je se mo gu pre ti ski va ti sa mo uz naz na ku iz vo ra. Tek sto vi objav-lje ni u Ëa so pi su Vje snik den tal ne me di ci ne izraæa va ju miπ lje nja au to ra i ne mo ra-ju se po du da ra ti s miπ lje njem ured niË kog od bo ra ili sluæ be nim sta vom Hr vat ske ko mo re den tal ne me di ci ne.
ESTETIKA LICA I ZUBI I STUPANJ SAMOPO©TOVANJA ..................................................... 3
UTJECAJ BOLESTI OVISNOSTI NA USNU ©UPLJINU .......................................................... 8
RECENZIJA »ASOPISA DENTALNE MEDICINE BIH .......................................................... 15
TRIGEMINALNA NEURALGIJA - DIJAGNOSTIKA I TERAPIJA .......................................... 17
ALVEOTOMIJA 3. MOLARA - KORIST ILI ©TETA ZA PACIJENTA ..................................... 24
PRIMJENA BULK fILL KOMPOZITNIH MATERIJALA
U RESTAURATIVNOJ DENTALNOJ MEDICINI ...................................................................... 29
VARIOLINK ESTHETIC: NOVI KOMPOZITNI CEMENT ..................................................... 35
ROBOLOCK VEZA = UNILATERALNA PROTEZA ............................................................... 40
KLINI»KA U»INKOVITOST JEDNOfAZNIH SAMOJETKAJU∆IH ADHEZIVA
U ODNOSU NA SUSTAVE JETKANJA I ISPIRANJA ............................................................. 45
U»ILI©TE AMBITIO ..................................................................................................................... 50
PLIDENTA - NAJKVALITETNIJA ZUBNA PASTA U HRVATSKOJ ........................................ 54
PROBLEMI ZUBOZDRAVSTVENE ZA©TITE U NASELJU NOVI JELKOVEC ..................... 57
SPECIJALISTI»KO USAVR©AVANJE ZA DOKTORE DENTALNE MEDICINE ....................... 59
ÆUTE STRANICE ......................................................................................................................... 61
MALI OGLASI ............................................................................................................................. 65
DOGA–ANJA .............................................................................................................................. 69
24 mjeseca: 3,99 % FIKSNO, EKS: 4,55% 36 mjeseca: 3,99 % FIKSNO, EKS: 4,40% 48 mjeseci: 3,99 % FIKSNO, EKS: 4,32% 60 mjeseci: 3,99 % FIKSNO, EKS: 4,27%
Financijskog leasinga u suradnji Medike d.d. i SG Leasinga
POSEBNO POVOLJNI UVJETI
Trošak obrade: 0,49%
*Učešće: minimalno 20% **FIKSNO/ nepromijenjiva kamata za cijelo vrijeme trajanja Ugovora.
FIKSNA KAMATA 3,99 %
Jedinstveni leasing za vrijednost narudžbe već od 30.000 kn.Obročna otplata 24-60 mjesečnih obroka
d.d.
3Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
UvodEstetika osmijeha i poloæaj zubi predstavljaju znaËa-
jan udio estetike lica, a mogu ozbiljno naruπiti kvalitetu æivota djece i odraslih, ostavljajuÊi posljedice na fiziËko, druπtveno i psiholoπko stanje osobe (1, 2). Percepcija u druπtvu je da su ljudi s dobro smjeπtenim sjekutiÊima privlaËniji, inteligentniji i bolje prihvaÊeni u druπtvu, u odnosu na ljude s nekom malokluzijom (2, 3). Dok teæi deformiteti facijalne estetike izazivaju kod ljudi suos-jeÊanje, blaæe nepravilnosti predstavljaju povod za pod-smijeh i izrugivanje, dovodeÊi osobu u stanje niskog samopoπtovanja (4, 5). Djeca i adolescenti s estetskim malokluzijama su potencijalne ærtve vrπnjaËkog malt-retiranja , koje utjeËe i na njihovo samopoπtovanje (6). UoËeno je da prikladni estetski dentalni zahvati prido-nose smanjenju stope vrπnjaËkog maltretiranja, kao i jaËanju samopoπtovanja i druπtvene prihvaÊenosti (5).
EstEtIkA LICA I zubII stupANj
sAmopo©tovANjAIvan bogadi, student 5. godine studija dentalne medicine medicinskog fakulteta sveuËiliπta u Rijeci, e-mail:[email protected]
viπnja katiÊ, dr.med.dent.katedra za ortodonciju, medicinski fakultet sveuËiliπta u Rijeci
izv. prof.dr.sc. stjepan ©palj, dr. med.dent., specijalist ortodoncijekatedra za ortodonciju, medicinski fakultet sveuËiliπta u Rijeci
smislu). Morris Rosenberg sa suradnicima 1960-ih definira samopoπtovanje kao vrednovanje osobne vri-jednosti. Samopoπtovanje pomaæe ljudima u motivaciji za ostvarenje svojih ciljeva, pri Ëemu visok stupanj samopoπtovanja ukazuje na suoËavanje i hvatanje u koπtac s problemima. Suprotno, nizak stupanj samo-pouzdanja ukazuje na izbjegavanje suoËavanja s prob-lemima.
Razvoj samopo©tovanjaIskustva koja skupljamo kroz æivot, bilo pozitivna
ili negativna, oblikuju stavove osobe koja dalje utjeËu na naπ osjeÊaj vrijednosti. Od roenja na nas i na pravilan razvoj samopoπtovanja najviπe utjeËu roditelji, odnosno njihov odnos prema nama, kao i koliËina paænje koja dolazi od njih (8). Na naËin kako Êemo kroz πkolske dane razviti naπe samopoπtovanje utjeËu jednim dijelom ocjene testova na predmetima, a dru-gim dijelom odnosi i razlike izmeu naπih kolega i nas (prijateljski ili neprijateljski odnosi i razlike u raznim aktivnostima, izgledu, interesima, miπljenjima). Kroz kasnije πkolske dane i adolescenciju utjecaj druπtva viπe dobiva na snazi u razvoju samopoπtovanja te Êe druπtvena prihvaÊenost doprinijeti tom procesu viπe nego neprihvaÊenost (9).
Poπtovanje, uvaæavanje naπih miπljenja, pozornost i uspjesi tijekom æivota pridonose pozitivnom i zdravom samopoπtovanju, za razliku od ignoriranja, kritiziranja, omalovaæavanja itd. (10).
Slika 1. Skrivanje zubi pri osmijehu kod djece s niskim samopoπtovanjem.
Djeca koja su optereÊena neestetskim izgledom svojih zuba skrivaju zube pri osmijehu, Ëak i ako traæimo od njih da se πiroko nasmiju (Slika 1).
Pojam samopoπtovanje u psihologiji oznaËava emocionalno vrednovanje o vrijednosti sebe, odnosno miπljenje, stav i emocije o samome sebi kao πto su: „Ja sam dostojan“, „Ja vrijedim“ te osjeÊaji ponosa, srama, pobjede i oËaja, kao i odnos prema sebi (7). Suvre-meni psiholoπki pristup πire slike „sebe“ opisuje se pojmom „self-koncepta“ (eng. self-concept), koji uk-ljuËuje kognitivne i bihevioralne komponente, kao i komponente za vrednovanje i emocionalnu procjenu stvarnog i idealnog sebe (samopoπtovanje u uæem
4 Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
Samoprocjena stupnja samopoπtovanja pojedinca ukazuje na moguÊe probleme koje i doktori dentalne medicine susreÊu u svakodnevnom radu, kao πto su problemi u motiviranosti pacijenata, objektivnim i subjektivnim oËekivanjima od predloæene terapije, ali i prihvaÊanje postavljene dijagnoze.
tipovi samopo©tovanjaa. visoki tip samopoπtovanja
Osobe zdravog samopoπtovanja imaju Ëvrste stavove i principe iza kojih stoje, spremni su na prilagodbu, no nije im nuæno odobravanje drugih. Ne zamaraju se proπloπÊu, uËe na greπkama, æive u sadaπnjosti i plani-raju sutra. Takve osobe se za rjeπavanje svojih problema pobrinu same, a ako je potrebno potraæe i pomoÊ. Opi-ru se manipulaciji, priznaju svoje greπke, priznaju svoje osjeÊaje, briæne su prema drugima i pruæaju jednako poπtovanje. »esto osoba visokog tipa samopoπtovanja bude prozvana narcisoidnom osobom, no narcisoid-na osoba pretjerano vrjednuje sebe, uobraæena je i hvalisava, a pri analizama daje prepoznatljiv odgovor „Da ja vladam svijetom, svijet bi bio ljepπi“. Ugroæeni egoizam je tip pripisan narcisoidnoj osobi kod nailaska na kritiku, a reakcija takve osobe je agresija (11).
B. siguran vs. obrambeni tip samopoπtovanja
Osobu sigurnog tipa odreuje visoko samo poπ-tovanje i samostalnost. Osobu obrambenog tipa odreuje visoko samopoπtovanje, ali je vrlo osjetljiva na kritiku, te ovisi o potvrdi drugih. Razlog tome je podsvjesno potiskivanje svojih sumnji i nesigurnosti o sebi. Hvalisavost, arogantnost i ponekad agresivan nastup oliËenja su ovog tipa (11).
C. niski tip samopoπtovanjaOvaj tip moæe biti rezultat raznih faktora kao πto
su genetski faktori, fiziËki izgled ili pretilost, mentalni poremeÊaji, socioekonomski status, pritisak druπtva ili maltretiranje. Osobe niskog samopoπtovanja su samo-kritiËne i nezadovoljne te imaju osjeÊaj da su napad-nute. »esto su perfekcionistiËki nastrojene πto djeluje frustrirajuÊe ako svari ne idu æeljenim putem. Takve osobe su neodluËne, boje se pogreπke, zamaraju se proπloπÊu, bez nekog razloga znaju biti neprijateljski raspoloæene, pokazuju obrambeno ponaπanje, pesi-mistiËne i zavidne. Trenutne i prolazne probleme vide kao trajne, a negativan odgovor Ëesto uzimaju osobno. Prepreke mogu ostaviti na njih dugotrajne posljedice kao πto su manjak ambicioznosti i æelje za napredo-vanjem, misle da su manje vrijedne, da su im potrebna
odobrenja drugih da pokrenu neπto novo, πto utjeËe na njihove rezultate u sportu ili πkoli (12).
d. nezavisno i zavisno samopoπtovanjeNezavisan tip samopoπtovanja je opreËan zavisnom
tipu, kod kojeg je osoba sposobna normalno funkcioni-rati samo ako je apsolutno sigurna u sebe da Êe dobro napraviti odreenu stvar ili ako je uz nju osoba kojoj vje-ruju i koja im predstavlja potporu i osjeÊaj sigurnosti (13).
Nijedan tip samopoπtovanja nije postojan, veÊ se pod utjecajem razliËitih okolnosti i æivotnih situacija moæe mijenjati (7).
psihosoCijalni UtjeCaj dentalne estetike
Stupanj kompleksnosti malokluzije je vaæan pre-diktor samopoπtovanja i psihosocijalnog utjecaja es-tetike osmijeha, pri Ëemu je stupanj samopoπtovanja viπe podloæan promjeni kod osoba muπkog spola, dok je psihosocijalni utjecaj viπe povezan s osobama æen-skog spola (14). Pritom je utvreno da ljudi ne obraÊaju paænju na mikroestetiku osmijeha, veÊ na znaËajne malpozicije zuba (Slika 2, 3).
Slika 2. Osmijeh kod osoba s niskim samopoπtovanjem (prisutna malokluzija veÊeg stupnja kompleksnosti).
Slika 3. Osmijeh kod osoba s visokim samopoπtovanjem (manje nepravilnosti u postavu pojedinih zuba ne utjeËu na stupanj samopouzdanja).
RSS je primijenjena u istraæivanju o psihoso-cijalnom stanju pacijenata kojima je preporuËena ortognatska kirurπka terapija (15). ZamijeÊeno je da
5Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
UopÊe se ne odnosi na mene
Uglavnom se ne
odnosi na mene
Niti daniti ne
Uglavnom se odnosi na mene
Potpuno se odnosi na mene
1. OsjeÊam da vrijedim, u najmanju ruku koliko i ostali ljudi. 1 2 3 4 5
2. OsjeÊam da imam puno pozitivnih osobina. 1 2 3 4 5
3. OpÊenito, sve viπe osjeÊam da sam neuspjeπna osoba. 1 2 3 4 5
4. Sposoban sam funkcionirati barem tako uspjeπno kao i veÊina drugih ljudi. 1 2 3 4 5
5. OsjeÊam da nema puno toga Ëime bih se mogao ponositi. 1 2 3 4 5
6. Imam pozitivan stav o sebi. 1 2 3 4 5
7. OpÊenito govoreÊi zadovoljan sam sobom. 1 2 3 4 5
8. Æelio bih imati viπe poπtovanja prema samom sebi. 1 2 3 4 5
9. Ponekad se osjeÊam potpuno beskoris-nim. 1 2 3 4 5
10. Ponekad mislim da uopÊe ne vrijedim. 1 2 3 4 5
subjektivni doæivljaj dentofacijalne deformacije pred-stavlja kljuËni faktor u pronalasku pacijenata s psi-hosocijalnim problemima, koji ukazuje na prioritetnu potrebu za psihosocijalnom potporom i drugim tera-pijskim moguÊnostima. Dentofacijalna deformacija kao takva nije uzrok promjene samopoπtovanja. Utvreno je da umjerena do teπka hipodoncija i uroene hipoplastiËne promjene na caklini negativno utjeËu na kvalitetu æivota povezanu s oralnim zdrav-ljem, ali ne i na samopoπtovanje (16).
Druπtveni utjecaj dentalne estetike i dentalno samopouzdanje pridonose samopoπtovanju, a kra-niofacijalna tipologija, dob, spol i stupanj ortodontske anomalije nisu utvreni kao znaËajni prediktori samopoπtovanja na uzorku 200 srednjoπkolskih uËe-nika i studenata u Rijeci (17).
pRoCjena (mjeRenje) samopo©tovanja
Svaka osoba ima percepciju kakva osoba æeli biti i koje kvalitete æeli posjedovati. Takva percep-
cija se moæe nazvati idealan opis sebe. Suprotno, svaka osoba zna kakva ne æeli biti, odnosno osoba kakvom se boji postati, osoba u kojoj su sadræane sve loπe kvalitete. Ako zamislimo idealnog sebe kao maksimum na ljestvici, a osobu kojom se bojimo postati kao minimum, osoba koja pristupa procesu samoprocjene pozicionira sebe kakva trenutno je izmeu ove dvije toËke. Taj proces je bitan jer tako moæemo prepoznati naπe prednosti i slabosti, te utjecati na naπ daljnji razvoj (9, 12). Samopoπtovanje se procjenjuje putem obrasca u kojem ispitanik sam daje informacije o sebi i svojim miπljenjima. Zbraja-njem bodova predvienih za svaku stavku obrazaca dobiva se konaËan rezultat, koji se usporeuje s prethodno utvrenim rezultatima, prilagoenim za svaku populaciju i kulturoloπke specifiËnosti (18, 19). Za procjenu samopoπtovanja se najËeπÊe ko-risti Rosenbergova skala samopoπtovanja koja sadræi 10 tvrdnji uz koje su ponueni odgovori. Ispitanik odabire odgovor uz svaku tvrdnju koji odgovara nje-govom miπljenju (18, 19).
Tablica I. Rosenbergova skala samopoπtovanja obrazac upitnika
SljedeÊe stavke traæe odgovor na pitanje kako se trenutno osjeÊate. Za svaku od navedenih stavki/tvrdnji mo-limo zaokruæite broj koji najbolje opisuje koliko se slaæete sa navedenom tvrdnjom.
6 Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
RosenBeRgova skala samopoŠtovanja
Rosenbergova skala samopoπtovanja (RSS) pred-stavlja samoprocjenu pojedinca o opÊem samo-poπtovanju i vrijednosti sebe kao ljudskog biÊa (19). RSS ima pet pozitivnih tvrdnji i pet negativnih tvrd-nji, svaka tvrdnja ima skalu s 5 stupnjeva u rasponu od „UopÊe se ne odnosi na mene“ do „Potpuno se odnosi na mene“ (Tablica I) (18). Svaka tvrdnja bodu-je se sukladno odabranom odgovoru, osim za pitan-ja 3, 5, 8, 9 i 10, koja se boduju u obrnutom smjeru. Najviπi broj bodova ljestvice je 50 (5 stupnjeva). Re-zultati s ukupnim rezultatom do 25 predstavljaju nizak stupanj samopoπtovanja, a iznad 25 visok stu-panj samopoπtovanja. Zbog jednostavnosti, kratkoÊe i potvrene dobre strukturiranosti RSS upitnik je prikladan za koriπtenje u ispitivanjima u psiholoπkim, biomedicinskim, socioloπkim i humanistiËkim istra-æiva njima (18-20).
Osim kao mjerni instrument u istraæivanjima i sam pojedinac moæe sam napraviti takav test, ako æeli saznati viπe o sebi i tako unaprijediti rad na sebi (Tablica I). o
RefeRenCe 1. Cunningham SJ. The psychology of facial appear-
ance. Dent Update. 1999;26:438-43. 2. Shaw WC. The influence of children’s dentofacial
appearance on their social attractiveness as judged by peers and lay adults. Am J Orthod. 1981;79:399-415.
3. Kerosuo H, Hausen H, Laine T, Shaw WC. The influence of incisal malocclusion on the social at-tractiveness of young adults in Finland. Eur J Or-thod. 1995;17:505-12.
4. Källestal C, Dahlgren L, Stenlund H. Oral health behaviour and self-esteem in Swedish children. Soc Sci Med. 2000;51:1841-9.
5. Scheffel DL, Jeremias F, Fragelli CM, Dos Santos-Pinto LA, Hebling J, de Oliveira OB Jr. Esthetic dental anomalies as motive for bullying in school-children. Eur J Dent. 2014;8:124-8.
6. Seehra J, Newton JT, DiBiase AT. Bullying in schoolchildren-Its relationship to dental appear-ance and psychosocial implications: An update for GDPs. Br Dent J. 2011;210:411-5.
7. Hewitt JP. Oxford Handbook of positive psychol-ogy. Oxford: Oxford University Press; 2009. str. 217-224.
8. Breckler SJ, Olson JM, Wiggins EC. Social psychol-ogy alive. Toronto:Thomson; 2005. str. 171-175.
9. Leary MR, Baumeister RF. The nature and function of self-esteem: sociometer theory. U: Zanna MP. Advances in experimental social psychology. San Diego: Academic Press; 2000. str. 1-62.
10. Jordan CH, Spencer SJ, Zanna MP, Hoshino-Browne E, Correll J. Secure and defensive high self-esteem. J Pers Soc Psychol. 2003;85:969-78.
11. Jordan CH, Spencer SJ, Zanna MP. I love me...I love me not: Implicit self-esteem, explicit self-esteem and defensiveness. U: Spencer SJ, Fein S, Zanna MP, Olson JM. Motivated social perception. Psychology Press: New York; 2002. str. 117-145.
12. Blascovich J, Tomaka J. Measures of self-esteem. U: Robinson JP, Shaver PR, Wrightsman LS. Mea-sures of personality and social psychological atti-tudes. San Diego: Academic Press; 1991. str. 121-122.
13. Koivula N, Hassmén P, Fallby J. Self-esteem and perfectionism in elite athletes: effects on competi-tive anxiety and self-confidence. Personality and Individual Differences. 2002;32:865-75.
14. Lukez A, Pavlic A, Trinajstic Zrinski M, Spalj S. The unique contribution of elements of smile aes-thetics to psychosocial well-being. J Oral Reha-bil. 2014. doi: 10.1111/joor.12250. [Epub ahead of print]
15. Alanko OM, Svedström-Oristo AL, Peltomäki T, Kauko T, Tuomisto MT. Psychosocial well-being of prospective orthognathic-surgical patients. Acta Odontol Scand. 2014;22:1-11.
16. Hashem A, Kelly A, O’Connell B, O’Sullivan M. Impact of moderate and severe hypodontia and amelogenesis imperfecta on quality of life and self-esteem of adult patients. J Dent. 2013;41:689-94.
17. GavriÊ A. Kvaliteta æivota povezana s malokluzi-jama. Diplomski rad. Rijeka: Medicinski fakultet; 2013.
18. Schmitt DP, Allik J. Simultaneous administration of the Rosenberg Self-Esteem Scale in 53 nations: exploring the universal and culture-specific fea-tures of global self-esteem. J Pers Soc Psychol. 2005;89:623-42.
19. Rosenberg M. Society and the adolescent self-im-age. Princeton: Princeton University Press; 1965.
20. LackoviÊ-Grgin K. Samopoimanje mladih. Jastre-barsko: Naklada Slap; 1994.
Fotografije su vlasniπtvoKatedre za ortodonciju Medicinskog fakulteta
SveuËiliπta u Rijeci.
8 Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
Ovisnost je prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), duπevno i tjelesno stanje nastalo meudjelovanjem sredstva ovisnosti i æivog organizma koje obiljeæava prisila za povremenim ili redovitim uæivanjem sredstva ovisnosti radi stvaranja osjeÊaja ugode ili izbjegavanja neugode uslijed odsutnosti sred-stva ovisnosti (1). Ovisnost je viπeuzroËno uzrokovan kroniËni neurobioloπki poremeÊaj koji pogaa mozak i utjeËe na ponaπanje pojedinca. Genetika se, temeljem provedenih istraæivanja, smatra veÊinskim Ëimbenikom rizika za razvoja ovisnosti (40-60%), a osim nje vaænu ulogu imaju psihosocijalni te okoliπni Ëimbenici. Usli-jed æudnje, neovisno o posljedicama koje nastaju kon-zumiranjem, sredstva ovisnosti uzimaju se kontinu-irano, te je kod ovisnih osoba smanjena moguÊnost kontrole uzimanja istih (1,2).
Alkohol, duhan, droga i lijekovi se ubrajaju u sred-stva ovisnosti. To su kemijske tvari s djelovanjem na srediπnji æivËani sustav zbog Ëega su dobile naziv psi-hoaktivne tvari. VeÊina sredstava ovisnosti djeluje na sustav nagraivanja u mozgu preko neurotransmitera dopamina koji je odgovoran za osjeÊaje, motivaciju, kretnje, spoznaju i osjeÊaj zadovoljstva. Direktna ili in-direktna prekomjerna stimulacija sustava nagraivanja dovodi do stvaranja osjeÊaja euforije πto navodi Ëovjeka na ponovno koriπtenje sredstva ovisnosti radi stvaranja osjeÊaja ugode. Ovisnik gubi samokontrolu te nema sposobnost donoπenja razumnih odluka (3,4).
Ovisnost se moæe razviti kao posljedica zlouporabe nekog sredstva ili kao posljedica pogreπne primjene istog. Zloupotreba ima za cilj promjenu stanja svijesti opetovanim i svjesnim uzimanjem droge ili lijeka u nemedicinske svrhe, dok pogreπna primjena oznaËava upotrebu lijeka koji je propisan u medicinske svrhe su-protno uputama lijeËnika i indikacijama, namjerno ili nenamjerno (2). Svaku ovisnost opisuju dva obiljeæja: psihiËka i fiziËka ovisnost. PsihiËka ovisnost obiljeæena
utjECAj boLEstI ovIsNostI NA usNu ©upLjINu
vedrana miliËeviÊ, dr.med.dent.
prof.dr.sc. sonja pezelj-RibariÊ, dr.med.dent., specijalist oralne patologije
prof.dr.sc. miranda muhviÊ urek, dr.med.dent., specijalist oralne patologije
doc.dr.sc. Irena Glaæar, dr.med.dent., specijalist oralne patologije kontakt e-mail: [email protected]
je osjeÊajem zadovoljstva i æeljom za ponovnim uzi-manjem sredstva ovisnosti kako bi se izbjegla nela-goda i postigla ugoda konzumiranjem istog. FiziËka ovisnost opisuje se kao stanje prilagodbe na sredstvo ovisnosti praÊeno potrebom za uzimanjem sve veÊih doza sredstva s ciljem postizanja istog uËinka, a po-sljedica je razvoja tolerancije organizma na sredstvo ovisnosti. Apstinencijski sindrom se razvija kao po-sljedica smanje nja koncentracije sredstva ovisnosti u krvi uslijed naglog smanjenja ili potpunog prestanka upotrebe istog, ili upotrebom tvari s antagonistiËkim djelovanjem, πto se manifestira fiziËkim i psihiËkim simptomima i znakovima (1,2).
U Republici Hrvatskoj poveÊava se broj ovisnih oso-ba. Istraæivanja pokazuju da je u posljednjih desetak godina zabiljeæeno oko 1 800 novih ovisnika o hero-inu. Nastavkom tog trenda poveÊavanja broja ovisnih znaËilo bi da Êe svaka dvadeset peta osoba u dobi od 22. godine biti heroinski ovisnik, zaraæen hepatitisom B i/ili C i u 50% sluËajeva biti ukljuËen u kriminalne radnje. Svake godine od tisuÊu do dvije tisuÊe mladih postaje ovisno o razliËitim vrstama droga, lijekovima ili kombinaciji lijekova s alkoholom. Tijekom æivota svaka treÊa osoba postaje ovisna o duhanu (30-35%), svaka dvanaesta (8-9%) o alkoholu, te prema procjena ma oko 1,5% osoba postaje ovisno o psihoaktivnim li-jekovima (3).
manifestaCije konzUmiRanja dUhana U Usnoj ©Upljini
Konzumacija duhana ostavlja posljedice kako na opÊem zdravstvenom stanju organizma, tako i na stanju zdravlja usne πupljine i svih njenih struktura. Promjene nastale kao posljedica konzumacije duha-na u usnoj πupljini mogu se podijeliti na nemaligne i maligne promjene, a nemaligne se promjene dijele na promjene dentalnih, gingivnih i mukoznih tkiva.
Nemaligne dentalne promjene vezane uz konzu-maciju duhana su tamna smea obojenja zuba, den-talnih ispuna i protetskih nadomjestaka uzrokovana prvenstveno katranom, ali obojenje moæe biti potpo-mognuto i dijetetskim navikama, odnosno hranom i piÊem konzumenta duhana (slika 1). Osim πto takva obojenja naruπavaju estetiku, mjesta su to na kojim se moæe pojaËano zadræavati plak koji je uzrok kasnijem karijesu i gingivitisu (5).
9Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
Slika 1. Obojenja zuba uzrokovana konzumacijom duhana. Preuzeto iz: Mirbod S M, Ahing S I. TobaccoAssssociated Lesions oft he Oral Cavity: Part I. Nonmalignant Lesions. J Can Dent Assoc. 2000; 66:2526
Puπenje lule i ævakanje duhana veæu se uz abraziju zuba s posljediËnom moguÊnoπÊu razvoja preosjetlji-vosti dentina, otvaranjem zubne pulpe uslijed gubit-ka zubnog tkiva te jednostranog otvaranja zagriza na mjestu pridræavanja lule/cigarete. VeÊa je uËestalost karijesa kod konzumenata duhana uslijed ogoljenja povrπine korijena zuba nakon gingivne recesije, prom-jene u sastavu i koliËini sline, veÊoj koliËini πeÊera u duhanu koji se konzumira ævakanjem te slabijeg provoenja oralne higijene (5,6).
Promjene gingive i potpornog aparata zuba vidljive su u obliku pojaËanog nakupljanja kamenca kod puπaËa koji svojom neravnom povrπinom sluæi kao idealna podloga za nakupljanje plaka i izazivanje upale marginalnog ruba gingive. KliniËki znakovi upale gin-give manje su vidljivi uslijed vazokonstriktivnog uËin-ka duhana na krvne æile πto uz nedostatnu funkciju polimorfonuklearnih leukocita (PMN), koja dovodi do manje otpornosti organizma na mikroorganizme Ëime se poveÊava vjerojatnost od nastanka akutnog nekrotizirajuÊeg gingivitisa. KroniËna upotreba du-hana poveÊava otpuπtanje kolagenaza s posljediËnim smanjenjem koliËine kolagena, inhibira rast gingivnih fibroblasta i stvaranje fibronektina πto se sve odraæava na gubitak gingivnih tkiva. Resorpcija alveolarne kosti nastaje uslijed poveÊane produkcije proupalnih citoki-na. Posljedica takve upotrebe duhana je agresivni par-odontitis osobito kod mladih osoba, s veÊom dubinom parodontnih dæepova, jaËom resorpcijom alveolarne kosti, poveÊanom pomiËnosti zuba i veÊim rizikom gubitka zuba.. Slabija migracija i smanjena sposob-nost fagocitoze neutrofila uzrokuje smanjen odgovor bolesnika-puπaËa na parodontnu terapiju uslijed per-zistencije subgingivne mikrobe flore s parodontopato-genima, Bacteriodes forsythus i Porphyromonas gingi-valis (5,8). Periimplantitis je prema istraæivanjima ËeπÊi u puπaËa nego nepuπaËa, te je znaËajniji u mandibuli, a nelijeËen dovodi do neuspjelog odræavanja implantata u kosti i njegova gubitka (9).
Promjene sluznice usne πupljine uslijed konzu-macije duhana su brojne te im pripadaju i prekancero-zne lezije kao leukoplakija, eritroplakija i lihen planus. Crni dlakavi jezik (slika 2) razvija se uslijed uspore-nog ljuπtenja dorzalne povrπine jezika te poveÊanja i izduæenja nitastih papila te je najËeπÊe asimptomat-sko stanje iako senzacije kao πkakljanje i nagon na povraÊanje nisu rijetke (8,9).
Slika 2. Crni dlakavi jezik. Preuzeto s: http://www.surgicaldentistry.info/Blackhairytongue.html
Na usni puπaËa cigareta bez filtera mogu se uoËiti tanke, blago uzdignute promjene s crvenim prugama na mjestu pridræavanja cigarete. PuπaËko nepce, sto-matitis nicotinica, posljedica je lokalnog toplinskog i kemijskog djelovanja u puπaËa lule. PoËinje crveni-lom nepca koje potom oroænjavanjem epitela postaje sivkasto-bijelo uz mnogobrojne ËvoriÊe, brazde i uz-dignuÊa te upalno proπirena uπÊa izvodnih kanala æli-jezda slinovnica koja se manifestiraju u vidu crvenih toËaka (slika 3). Ova lezija nema tendenciju razvoja u malignu leziju.
Slika 3. PuπaËko nepce. Preuzeto iz: Mirbod S M, Ahing S I. TobaccoAssssociated Lesions oft he Oral Cavity: Part I. Nonmalignant Lesions. J Can Dent Assoc. 2000; 66:2526.
Kod puπaËa je moguÊe uoËiti i erozije nepca nas-tale djelovanjem toplinskog agensa. Labijalna povrπina
10 Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
priËvrsne i interdentalne gingive frontalnog segmenta Ëeljusti moæe biti fokalno smee pigmentirana uslijed odlaganja melanina u stanicama germinativnog sloja epitela i lamini propriji. Ova promjena ËeπÊe se javlja kod æena. Puπenje lule dovodi do pigmentiranja nepca i obrazne sluznice (7,9). Slabije cijeljenje tkiva veæe se uz smanjenu oksigenaciju krvi kisikom, konstrik-ciju krvoæilja te sniæenu razinu serumskog i salivarnog imunoglobulina (Ig) πto slabi moguÊnost obrane tkiva od oralnih patogena i usporava cijeljenje. »etiri puta je veÊa vjerojatnost od razvoja boli nakon vaenja zuba uslijed nestvaranja krvnog ugruπka. Halitoza u kon-zumenata duhana posljedica je velike koncentracije sumpora, a sklonost oralnoj kandidijazi opisana je kao posljedica supresije imunoloπkog sustava puπaËa (14). Osobe u procesu odvikavanja od puπenja imaju veÊu sklonost razvoju aftoznih ulceracija, πto moæe djelovati demotivacijski, negoli aktivni puπaËi kod kojih je jaËa keratinizacija oralne sluznice πto je zaπtitni faktor od razvoja afti (7).
Leukoplakija (slika 4) je bijela mrlja na sluznici koja se niti patohistoloπki niti kliniËki ne moæe svrstati u niti jednu drugu poznatu leziju, a razvija se kao posljedica iritacije, te ima tendenciju maligne preobrazbe u 3-6% sluËajeva. Javlja se kao homogena leukoplakija (slika 6), kao nehomogena leukoplakija s crveno-bijelim promjenama sluznice, nodularna leukoplakija te kan-didijalna leukoplakija.
Slika 4. Homogena leukoplakija dna usne πupljine. Preuzeto iz: Sham AS, Cheung LK, Jin LJ, Corbet EF. The effects of tobacco use on oral health. Hong Kong Med J. 2003 9:2717.
U prekancerozne lezije pripada i crveni nespecifiËan asimptomatski plosnati ili uzdignuti plak, eritroplakija, koja u 91% sluËajeva za vrijeme postavljanja dijagnoze histoloπki pokazuje teπki oblik epitelne displazije, kar-cinom in situ ili sliku invazivnog planocelularnog kar-cinoma (9,10).
Rak usne πupljine Ëini 3-4% svih vrsta raka Ëovje-ka, od Ëega je 96% karcinom, a ostalih je 4% sarkom. Karcinom ploËastih stanica javlja se u 90% sluËajeva, a najËeπÊa mjesta pojave su podruËje jezika (25-40%), dna usne πupljine (15-20%) i retromolarno podruËje.
Spojivπi sva mjesta rizika za razvoj karcinoma unutar usne πupljine (11).
Rak nastaje kao posljedica oπteÊenja deoksiribo-nukleinske kiseline (DNK) molekule toksiËnim karci-nogenim elementima duhana i duhanskog dima (11). Osamdeset puta je veÊa incidencija za razvoj planoce-lularnog karcinoma kod osoba koje su puπaËi i ovisnici o alkoholu zbog multipliciranja uËinka ta dva riziËna Ëimbenika. Alkohol dehidracijom pojaËava propusnost oralne sluznice za karcinogene Ëimbenike duhana (9,12). KliniËki, planocelularni karcinom u ranim sta-dijima moæe nalikovati parodontnoj leziji, eroziji, eg-zofitiËnoj tvorbi ili se javlja kao eritematozna ili bijela asimptomatska promjena, dok se u kasnoj fazi manife-stira kao duboki vrijed nepravilnih uzdignutih rubova, infiltrirano otvrdnuÊe usne πupljine ili egzofitiËna tvor-ba koja moæe i ne mora imati vrijedove. KroniËnost i induracija su vaæni kliniËki znakovi svih stadija razvoja karcinoma (3,8,13)
manifestaCije konzUmiRanja alkohola U Usnoj ©Upljini
Alkoholizam je progresivna kroniËna bolest nastala nekontroliranom kontinuiranom konzumacijom alko-holnih piÊa. Kao i duhan, alkohol je legalno sredstvo ovisnosti u gotovo svim dræavama svijeta. Umjerena konzumacija alkohola kod veÊine ljudi neÊe izazvati ovisnost veÊ je za to potrebno poklapanje dodatnih Ëimbenika rizika kao πto su genetska predispozicija, emocionalno stanje i socijalna okolina osobe. Istovre-meno se mogu razviti razliËiti oblici alkoholne ovisnos-ti kao πto su neurokemijska, metaboliËka i psiholoπka ovisnost (12,14,15).
KroniËni ovisnici o alkoholu rijetko brinu o svom oralnom i cjelokupnom zdravlju, kao i o oralnoj higi-jeni i pravilnoj prehrani Ëime postaju osjetljiva grupa bolesnika. Konzumacijom alkohola, poveÊa se vjerojat-nost razvoja nasilniËkog ponaπanja pa te osobe postaju podloænije ozljedama maksilofacijalnog i mandibular-nog skeleta s neobjaπnjivim infekcijama koje nastaju kao posljedica nedijagnosticiranih fraktura. MoguÊ je nalaz luksacijskih ozljeda zuba uslijed traume. »eπÊe se kod takvih bolesnika moæe uoËiti slabije cijeljenje rana, nepredvidiv odgovor na dentalne zahvate, produæeno krvarenje kao posljedica slabije funkcije i smanjenog broja trombocita, oralne ulceracije, upala i bol jezika te halitoza. KroniËni alkoholizam slabi imunoloπki sustav bolesnika (16). PosljediËno kod ovisnika postoji veÊa sklonost razvoju upalnih procesa, primjerice upali ælijezda slinovnica uslijed masne promjene njihovih stanica, upali usnih kuteva (slika 5), gljiviËnim infekci-jama, ali se isto tako uoËava i poveÊano odlaganje ka-menca i viπe zubnog karijesa.
11Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
Slika 5. Upala usnog kuta. Preuzeto s: http://www.angularcheilitishelp.org/similarmouthillnesses.php
Intraoralnim pregledom ËeπÊe se nalaze dentalne
erozije koje nastaju kao posljedica refluksa æeluËanog sadræaja ili direktnog djelovanja kiselina (pogotovo u vinima), atricije zuba uslijed bruksizma te premalignih (leukoplakija, eritroplakija - slika 6) i malignih prom-jena sluznice usne πupljine (16-18).
Slika 6. Eritroplakija lateralnog ruba sluznice jezika. Preuzeto s: http://dentistryandmedicine.blogspot.com/2011/08/redlesionsoforalmucosadifferential.html
Etanol sam po sebi nije karcinogen, ali njegov pri-marni metaboliËki produkt acetaldehid koji se veæe za DNK molekulu, nastao razgradnjom pomoÊu alkohol dehidrogenaze je mutagen i karcinogen. Sam etanol djeluje kao otapalo lipidne membrane stanica oralne sluznice Ëime olakπava prodor ostalim karcinogenim tvarima unutar epitela (16,18,19).
Istraæivanjem dugotrajne upotrebe tekuÊina za ispi-ranje usta s udjelom etanola viπim od 20% pokazalo se Ëimbenikom rizika u razvoju karcinoma usne πupljine os-oba kod kojih anamnestiËki nije zabiljeæena konzumacija niti alkohola, niti duhana. Osim πto na razvoj karcinoma utjeËe visoka koncentracija etanola, vaæan je i direktan doticaj istog sa sluznicom usne πupljine. Koriπtenjem tekuÊina za ispiranje usta kod puπaËa, kroz dulji vre-menski period dva puta dnevno, devet puta je veÊi rizik od obolijevanja od karcinoma usne πupljine. Utvrena je pojava omekπavanja povrπinskog sloja restaurativnih materijala, raslojavanja epitela, razvoj ulceracija, osjeÊaja
peËenja i suhoÊe sluznice usne πupljine, keratoza, ËeπÊi razvoj oralne boli, gingivitisa te petehijalnog krvarenja koriπtenjem tekuÊina za ispiranje usta s alkoholom. Ipak, etanol se koristi u tekuÊinama za ispiranje usta jer djeluje antiseptiËki i kaustiËno te produæava trajnost i stabilnost samih sredstava za ispiranje usta (19,20).
manifestaCije konzUmiRanja dRoga U Usnoj ŠUpljini
Droge su psihoaktivne kemijske tvari prirodnog ili umjetnog porijekla koje konzumacijom mogu izazvati ovisnost; psihiËku i/ili fiziËku. Sve se ËeπÊe kreÊe u eks-perimentiranje s drogama u sve ranijoj æivotnoj dobi, u prosjeku je to izmeu 15.-35. godine, a meu prva sredstva ovisnosti s kojima se poËinje pripadaju alko-hol i marihuana (3).
Uslijed apatije, depresije i anksioznosti takve osobe Ëesto su zapuπtene s nedovoljnom oralnom higijenom. Manjak novËanih sredstava uzrokuje slabu ishranu ovisnika πto uz promjenu okusne osjetljivosti, djelovan-jem opioida na receptore, dovodi do veÊe potrebe za konzumacijom ugljikohidrata i razvoja ekstenzivnih karijesnih lezija cervikalne treÊine krune zuba Ëemu dodatno pogoduje kserostomija (nastala djelovanjem opioida, ali i istovremenom konzumacijom antidepre-siva uz opioide) i promijenjen sastav mikrobne flore. Pri puπenju ili uπmrkavanju heroina moguÊe je uoËiti hiperpigmentaciju jezika. KroniËna salivarna hipo-funkcija moæe dovesti do kserostomije i stomatopiroze, kandidijaze, parodontitisa i oteæanog hranjenja. An-algetiËka svojstva opioidnih narkotika maskiraju bol zbog Ëega se ovisnici puno kasnije javljaju za pomoÊ. Imunoloπki sustav ovisnika je oslabljen Ëime su ovis-nici o opioidima podloæniji virusnim i gljiviËnim in-fekcija usne πupljine. Kanabis i/ili kokain; koji sadræe brojne karcinogene tvari, koriste se Ëesto istovremeno s opioidima te predstavljaju riziËne Ëimbenike za raz-voj mukozne displazije. KroniËni parodontitis i akutni nekrotizirajuÊi gingivitis posljedica su loπe oralne higi-jene, oslabljene imunosti i kserostomije (17,20).
Razvoj anksioznosti i nervoze posljediËno vodi bruk-sizmu πto se intraoralno oËituje bolom i promjenama u temporomandibularnim zglobovima i ævaËnim miπiÊima, brusnim fasetama, atricijom i abrazijom. Cervikalni de-fekti povezuju se s ekscesivnim Ëetkanjem zuba πto uz vazokonstriktivan uËinak kokaina uzrokuje povlaËenje gingive i preosjetljivost dentina. Kokainski prah rasto-pljen u slini sniæava pH sline Ëime ubrzava tamnjenje zlatnih restauracija unutar usne πupljine (2,18). Dodatak πeÊera kokainu je uz kserostomiju, nastalu promjenom u koliËini i sastavu sline, uzrok uËestalijeg razvoja karijesn-ih lezija. ©mrkanje kokaina moæe dovesti do specifiËnih promjena nosne sluznice u vidu krvarenja iz nosa, bro-
12 Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
jnih krasta, rinitisa i kroniËnog sinusitisa. Najteæa po-sljedica takvog uæivanja kokaina je perforacija nosnog septuma i posljediËan gubitak oslonca nosu s nastankom „sedlastog nosa“ ili perforacija koja se otvara prema us-noj πupljini vidljiva na slici 7, uslijed vazokonstriktivnog djelovanja kokaina (21).
a. b.
Slika 7. Perforacija nepca (a) i nosnog septuma (b) kod kokainskih ovisnika. Preuzeto s http://www.pinterest.com/pin/85146249180094442
PosljediËno perforacijama oteæan je govor i hranje-nje. Konzumacijom kokaina javljaju se „cluster“ glavobolje koje poËinju od „trigger“ zone u podruËju pretkutnjaka gornje Ëeljusti te se πire periorbitalno na istoj strani glave. LijeËenje tih glavobolja antidepresiv-ima moæe biti uzrok kserostomiji, dok lijeËenje litijem i levodopom dovodi do promjene okusne osjetljivo-sti i neæeljenih pokreta liËne muskulature (21). Uslijed promjene tijeka, koliËine i sastava sline kod ovisnika o psihostimulativnim drogama poveÊana je sklonost raz-voju gljiviËnih infekcija te je oteæano ævakanje i gutanje u stanju suhoÊe usta. „Meth mouth“ je naziv za skup specifiËnih promjena unutar usne πupljine ovisnika o metamfetaminu. U te promjene ubraja se razvoj ram-pantnog karijesa (slika 8) vidljivog prvenstveno na glatkim vestibularnim/bukalnim plohama straænjih zuba i u interproksimalnim podruËjima prednjih zuba.
Slika 8. „Meth mouth“ s rampantnim karijesnim lezijama na glatkim vestibularnim plohama zuba kod ovisnika o metamfetaminu. Preuzeto s http://doctorspiller.com/meth_mouth.htm
Javlja se kserostomija i oπteÊenje ælijezda slinovnica nastalo oπteÊenjem krvnih æila koje opskrbljuju krvlju ælijezde slinovnice, uËestaliji nastanak gljiviËnih infek-cija, dentalne erozije uslijed visoke kiselosti nastale upotrebom gaziranih zaπeÊerenih piÊa, oboljenja paro-dontnog tkiva uslijed vazokonstrikcije i neprovoenja oralne higijene. Prisutne mogu biti i oralne ulceraci-je, epitelna atrofija, a na koæi bolesnika uoËe se Ëesto ozljede nastale sumanutim nesvrsishodnim Ëeπanjem zbog abnormalno poveÊane osjetljivosti takvih oso-ba. Kokainski ovisnici Ëesto uslijed trombocitopenije imaju spontana gingivalna krvarenja i sporije cijeljenje rana (21,22).
Kanabionidima pripadaju marihuana i haπiπ koji izazivaju amnezije, konfuznost, apatiju, dilataciju zjenica i krvnih æila, ubrzanje pulsa, poveÊan rizik za razvoj raka pluÊa i kroniËnog bronhitisa. Pripadaju poËetniËkim drogama s kojima u prosjeku poËinje 80% petnaestogodiπnjaka. Tetrahidrocanabinol (THC) je glavni psihoaktivni sastojak kanabinoida koji iza-ziva euforiju kod konzumenta. Haπiπ je potentniji od marihuane u izazivanju euforije, dok je ulje haπiπa potentnije Ëak od samog haπiπa. Marihuana i haπiπ prvenstveno se konzumiraju puπenjem, pomoÊu lula ili cigareta, a u tijelu ostaju tjednima unutar masnih stanica. Dim kanabinoida sadræi puno viπe karcino-gena od duhanskog dima. Kanabinoide najËeπÊe zlou-potrebljavaju mladi uz istovremenu upotrebu raznih drugih sredstava ovisnosti, a najËeπÊe su to alkohol i duhan. Osim negativnih uËinaka, kanabinoidi imaju i analgetiËki, antiemetiËki, miorelaksacijski, antialergij-ski, protuupalni, neuroprotektivni, bronhodilatacijski i sedativni uËinak (20).
PoveÊanje apetita i kserostomija Ëimbenici su rizika u razvoju karijesa (2). Intraoralno kanabinoidi na sluznici usne πupljine ostavljaju zlatno-zelene mrlje i uzrokuju halitozu (18). Postoji moguÊnost raz-voja eritema i edema uvule kod teπkih bilo akutnih, bilo kroniËnih ovisnika o kanabinoidima πto se moæe manifestirati simptomima oteæanog gutanja, disanja i grlobolje. Izgaranjem haπiπa postiæe se viπa tem-peratura nego izgaranjem duhana Ëime se objaπnjava edem uvule, razvoj nikotinskog stomatitisa i jaËe irita-cijsko djelovanje haπiπa na oralnu sluznicu. Od pret-kutnjaka jedne do pretkutnjaka druge strane zubnih lukova uslijed specifiËnog naËina puπenja kanabinoida javlja se hipertrofija marginalne gingive i interdental-nih papila koja nalikuje poveÊanju gingive uzrokova-nom koriπtenjem antiepileptika fenitoina. Pregledom usne πupljine ovisnika o kanabinoidima nalazi se viπe karioznih, restauriranih i izgubljenih zuba, veÊa koliËina plaka s posljediËnim gingivitisom te veÊa podloænost gljiviËnim infekcijama uslijed imunosu-
13Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
presije. Koriπtenje kanabinoida riziËni je Ëimbenik u razvoju leukoplakije, oralnog papiloma i karcinoma usne πupljine (20).
Pregledom literature moæe se zakljuËiti da su boles-ti ovisnosti u porastu, sve se ranije poËinje s prvom konzumacijom sredstva ovisnosti, te je sve uËestalija istovremena upotreba viπe sredstava ovisnosti. Duhan izaziva nemaligne promjene u usnoj πupljini te je je-dan od glavnih Ëimbenika rizika u razvoju malignih promjena. Alkohol djeluje dehidrirajuÊe na sluznicu usne πupljine, ima negativne interakcije sa 150 ra-zliËitih vrsta lijekova Ëime zahtijeva oprez pri propisiv-anju lijekova. RazliËite droge maskiraju bol i oteæavaju anesteziranje ovisnika, izazivaju osjeÊaj euforije, mogu dovesti do perforacije nosnog septuma i nepca, izaz-vati „meth-mouth“-a s karijesnim lezijama, mogu uz-rokovati razvoj edema uvule te izazivaju erozije oralne sluznice. o
liteRatURa1. Ovisnost. Dostupno na : http://www.unizd.hr/
portals/27/pdf/letak_ovisnost.pdf . 2. Ovisnost. Dostupno na : http://www.sciencedaily.
com/articles/a/addiction.htm Drugs, Brains and Behavior: The Science of Addiction Dostupno na: http://www.drugabuse.gov/publications/drugs-brains-behavior-science-addiction/drug-abuse-addiction -
3. Sakoman S. ©kolski programi prevencije ovisnosti. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje; 2009; str. 9-39.
4. Svjetsko istraæivanje o uporabi duhana u mladih. Rezultati za Hrvatsku. Hrvatski Zavod za Javno Zdravstvo. Dostupno na : http://www.hzjz.hr/publikacije/GYTS.pdf Umrle osobe u Hrvatskoj u 2011. Godini. Hrvatski Zavod za Javno Zdravstvo. Dostupno na : http://www.hzjz.hr/publikacije/umrli_2011.pdf
5. Sham AS, Cheung LK, Jin LJ, Corbet EF. The ef-fects of tobacco use on oral health. Hong Kong Med J. 2003 9:271-7.
6. Tobacco Cessation and Impact of Tobacco Use on Oral Health. Dostupno na: http://chfs.ky.gov/NR/rdonlyres/31D160F5-8270-4BB1-BB5F-A4199108A499/0/TobaccoCessation.pdf
7. Tobacco and Oral Health. Dostupno a:http://ash.org.uk/files/documents/ASH_598.pdf
8. Mirbod S M, Ahing S I. Tobacco-Assssociated Le-sions oft he Oral Cavity: Part I. Nonmalignant Le-sions. J Can Dent Assoc. 2000; 66:252-6.
9. Mirbod S M, Ahing S I. Tobacco-Assssociated Le-sions oft he Oral Cavity: Part II. Malignant Le-sions. J Can Dent Assoc. 2000; 66:308-11.
10. Laskaris G. Atlas oralnih bolesti, TreÊe, revidirano i proπireno izdanje, Prvo hrvatsko izdanje , uredni-ca Mravak-StipetiÊ M, Jastrebarsko: Naklada Slap, 2005; str. 76-8,322, 328.
11. Williams N, McElniney W .Substance Abuse and Chemical Dependency 2013; str 35--9 Dostupno na : http://www.dentallearning.org/course/Sub-stanceAbuse/SubstanceAbuse
12. McCullough MJ, Farah CS. The role of alcohol in oral carcinogenesis with particular reference to al-cohol-containing mouthwashes. Australian Den-tal Journal; 2008:53:302-5.
13. Rees T D. Oral effects of Drug Abuse. Criti-cal Reviews in Oral Biology and Medicine. 1992: 3(3):163-184.
14. Alkoholizam. Dostupno na : http://www.science-daily.com/articles/a/alcoholism.htm
15. Cope G. Alcohol and recreational drug use: The effect on oral health. Dental Nursing. 2012;8:14-7.
16. Reidy JT, McHugh EE, Stassen LFA. A review oft he role of alcohol int he pathogenesis of oral cancer and the link between alcohol-containing mouthrinses and oral cancer. J Irish Dent Assoc; 2011:57(4):200-2.
17. Center for Applied Behavioral Health Policy (ASU). Why Dental Practitioners Need to Under-stand Substance Use and Abuse. Journal oft he Arizona Dental Association-Inscriptions, Septem-ber 201. 13;25: 42-3.
Dostupno na : http://cabhp.asu.edu/files/publica-tions/why-dental-practitioners-need-to-under-stand-substance-use-and-abuse
18. Zaπto ne uzimati lijekove s alkoholom. Dostupno na : http://www.cybermed.hr/savjeti_ljekarnika/jeste_li_se_ikada_zapitali_zasto_lijekove_ne_smijete_uzimati_s_alkoholnim_picima
19. National Institute on Alcohol Abuse and Al-coholism (NIH) Alcohol Alert. 1995;27 PH 355 Dostupno na : http://pubs.niaaa.nih.gov/publica-tions/aa27.htm
20. Rawal YS, Tatakis DN, Tipton DA. Periodontal and Oral Manifestations of Marijuana Use. J Tenn Dent Assoc 2012;92-2:26-32.
21. Brand HS, Gonggrijp S, Blanksma CJ. Cocaine and oral health. Brit Dent J 2008; 204:365-69.
22. Doan A, Li W, Vu M. Methamphetamin Abuse & Oral Health. Winter 2014. Dostupno na: http://aidoan.myefolio.com/Uploads/Meth%20Paper%20FINAL.pdf
Û Imate li u Vašoj ordinaciji aparat koji osim za minimalno invazivnu koštanu kirurgiju možete koristiti i za:
Û www.dentalgrupa.hr
"Piezokirurška preparacija ležišta za implantate u odnosu na klasicni postupak"
Û Prof.dr.sc. Andrej Meniga
Û PRIJAVITE SE NA TECAJ
Û RETROGRADNU PREPARACIJU PRI APIKOTOMIJI Û PODIZANJE SLUZNICE MAKSILARNOG SINUSA Û PARODONTOLOŠKE ZAHVATE Û IMPLANTOLOGIJUÛ KORTIKOTOMIJUÛ EKSTRAKCIJE
ˇ
ˇ Û Umag052 752 106
Û Kastav051 374 374
Û Split021 568 500
Û Zagreb01 2371 999
Û Informacije i prijave na [email protected]
Û EKSTENZIJU ATROFIRANOG ALVEOLARNOG GREBENA
15Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
polju dentalne medicine te je u tom kontekstu pomo-gla naπim susjedima iz BiH pokretanje ovako vaænog Ëasopisa. Velika nam je Ëast i zadovoljstvo biti surad-nik naπim susjedima, kolegama i partnerima u ovako znaËajnom iskoraku koji Êe donijeti boljitak struci u regiji, a i πire.
Glavni i odgovorni urednik je Halid Sulejman-agiÊ, a UreivaËki odbor BiH Ëine: Edin MuhiÊ, Mirja-na Duspara, Lejla IbrahimagiÊ-©eper, ©emsa BaπoviÊ i ©enol Bejtula dok u Meunarodnom ureivaËkom odboru sjede priznati i poznati struËnjaci iz odreenih grana dentalne medicine: Hrvoje Pezo i Vlatka Lajnert (HR), Diana TerleviÊ DabiÊ (SLO), Ljubomir TodoroviÊ i Dragoslav StamenkoviÊ (SRB), Ana Minovska (MK), Marija AntunoviÊ (MNE), Hamit Bostanci (TR) i Niko-lai Sharkov (BG).
Do sada su objavljena veÊ dva broja, treÊi je u tisku, a zahvaljujuÊi ponajprije profesorima SulejmanagiÊu i MuhiÊu vjerujemo da Êe se uzlazni trend u kvalite-ti i kvantiteti objavljenih Ëlanaka nastaviti. Jedan od najveÊih problema s kojima se naπa struka suoËava jest nedostatak æelje za publikacijom znanstvenih i struËnih radova. Nerijetko se kao glavni problem navodi nedostatak vremena, æelje i znanja, no struka ne moæe iÊi naprijed ukoliko se ne Ëita i ne piπe o is-toj. Sva dostignuÊa, nove materijale, postupke i sliËno morali smo negdje proËitati, a za to su zasluæni ko-lege koji imaju volje i æelje za radom i pisanjem, sto-ga, nemojmo biti sebiËni, slikajmo svoje uspjeπne, ali joπ ËeπÊe neuspjeπne sluËajeve te pokaæimo kolegama kako nauËiti na tuim greπkama, kako sprijeËiti neke neæeljene situacije ili posljedice, upoznajmo struku s naπim najnovijim dostignuÊima te Êe nam to, pored zadovoljnog pacijenta, takoer biti velika nagrada.
Ovom prigodom pozivam sve doktore dentalne medicine da πalju svoje radove na mail: [email protected] te da iskoriste priliku za publikaciju svojih radova u Ëasopisu koji Êe sigurno ostaviti veliki i znaËa-jan trag na znanstveno-struËnom nebu naπe regije.
Uredniku i UreivaËkom odboru „»asopisa den-talne medicine BiH“ Ëestitam joπ jednom te æelim dug i plodonosan put.
Official publication of the Dental Chamber of FBiH
Volume 1 Number 1 2014 ISSN 2303-6095
Bosnian Journal
Časopis dentalne medicine BiH
of Dental Medicine
BO
SNIA
N J
OU
RN
AL
of
Den
tal
Med
icin
eC
aso
pis
den
taln
e m
edic
ine
BiH
v
olu
me
1 n
um
ber
1 a
pril
201
4
K4 REKLAMNI PROSTOR
RECENzIjA »AsopIsA DENtALNE mEDICINE bIH
doc.dr.sc. vlatka Lajnert, dr.med.dent.,specijalist stomatološke protetikemedicinski fakultet u Rijeci- studij Dentalne medicine klinika za dentalnu medicinu kbC Rijeka
Stomatoloπka komora Federacije Bosne i Herce-go vine izdala je sredinom 2014. godine „»asopis dentalne medicine BiH“ („Bosnian journal of dental medicine“) kao svoju sluæbenu publikaciju. »asopis je struËno-znanstvenog karaktera i pruæa moguÊnost autorima da u njemu objavljuju originalne znanst-vene, struËne i pregledne radove, prikaze zanimljivih i rijetkih sluËajeva iz svakodnevne prakse, priopÊenja preliminarnih istraæivanja, prikaze struËnih knjiga kao i prikaze aktivnosti Federalne stomatoloπke komore. »asopis Êe izlaziti tri puta godiπnje na sluæbenim jezici ma BiH i na engleskom jeziku, a pozvani su svi autori iz BiH, regije i svijeta da publiciraju svoje radove.
Predmetni Ëasopis je pokrenut u suradnji s Hrvat-skom komorom dentalne medicine koja je ujedno partner Stomatoloπke komore Federacije Bosne i Hercegovine. Hrvatska komora dentalne medicine je inicijator i promotor znanstvenih i struËnih ideja na
Û Imate li u Vašoj ordinaciji aparat koji osim za minimalno invazivnu koštanu kirurgiju možete koristiti i za:
Û www.dentalgrupa.hr
"Piezokirurška preparacija ležišta za implantate u odnosu na klasicni postupak"
Û Prof.dr.sc. Andrej Meniga
Û PRIJAVITE SE NA TECAJ
Û RETROGRADNU PREPARACIJU PRI APIKOTOMIJI Û PODIZANJE SLUZNICE MAKSILARNOG SINUSA Û PARODONTOLOŠKE ZAHVATE Û IMPLANTOLOGIJUÛ KORTIKOTOMIJUÛ EKSTRAKCIJE
ˇ
ˇ Û Umag052 752 106
Û Kastav051 374 374
Û Split021 568 500
Û Zagreb01 2371 999
Û Informacije i prijave na [email protected]
Û EKSTENZIJU ATROFIRANOG ALVEOLARNOG GREBENA
Sv.Nedjelja - 01/3374-020 [email protected] Vukovar - 032/445-440 [email protected]
Split - 021/203-987 [email protected]
www.medical-intertrade.hr • Krešimir:099/3374-649;Robert:099/3374-669;Ana-Katarina:091/3374-276 • Mario:099/3374-608 • Štefica:091/3374-240
Koljičnik crveni T1 C 200Lmini
Koljičnik crveni T2 A200 L
Koljičnik plavi T2 A 40 L
Koljičnik plavi T1 LINE C 40 L
Turbina T2 CONTROL K
Ponuda vrijedi do isteka zaliha. Sve cijene izražene su S PDV-om.
Koljičnik plavi T1 LINE C 40 L - 1 kom
Koljičnik crveni T1 C 200Lmini - 1 kom
Koljičnik crveni T2 A200 L - 1 kom Koljičnik plavi T2 A 40 L - 1 kom
Turbina T2 CONTROL K - 1 kom
5.490,00 kn
6.862,50 kn
4.512,50 kn 3.610,00 kn
3.325,00 kn
2.660,00 kn
3.923,50 kn
3.138,80 kn
5.675,00 kn 4.540,00 kn
13.512,50 kn
9.917,38 kn s PDV-om
10.786,00 kn
7.726,83 kn s PDV-om
17Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
OpÊenito se pod neuralgijom podrazumijeva oboljenje æivca praÊeno paroksizmalnom, sijevajuÊom, oπtrom i kratkotrajnom jednostranom boli u podruËju inervacije nervusa trigeminusa, ali bez anatomskih promjena. Neuralgija moæe biti posebna kliniËka znaËajka, ili samo faza neuroloπkog procesa, u kojem postoje bolovi bez objektivnih promjena. Bolovi se jav-ljaju u vidu napadaja, a za vrijeme njihovog trajanja ili u intervalima nema ispada funkcije.
Neuralgija trigeminusa (neuralgia nervi trigemini), poznata joπ i pod nazivom prosopalgia, najËeπÊe je oboljenje Ëiji je jedini simptom iznenadna i kratkotraj-na bol u podruËju trigeminusa koja spada meu naj-jaËe poznate boli (1) te je Ëesti uzrok suicida (2) .
dijagnostikaKod prave ili idiopatske neuralgije trigeminusa
nema patoloπko-anatomskog nalaza. »eπÊa je kod æena i poslije pedesete godine, a jako se rijetko javlja prije srednje dobi. Ranije se javlja jedino kod obolje-lih od multiple skleroze. Etiologija idiopatske neural-gije trigeminusa nije poznata. Postoji viπe teorija od kojih neke uzrok nastanka neuralgije lociraju intrakra-nijalno na strukturalne lezije semilunalnog ganglija, demijelinizaciju, ili na patoloπku vaskularnu strukturu arterije cerebelli superior, zbog koje nastaje vaskularna kompresija na ganglij æivca u pontocerebelarnom kutu. Misli se da postoji mehaniËki nadraæaj æivca, kompre-sija korijena trigeminusa izmeu tentorijuma i tem-poralne kosti, na mjestu gdje æivac prelazi preko vrha temporalne kosti. Postoji teorija da se uzrok boli nalazi cerebralno, najvjerojatnije u moædanom deblu (3, 4). Takoer, pretpostavlja se da do neuralgije moæe doÊi zbog istezanja mandibularne grane zbog nesimetriËne protruzije mandibule, a moæe se javiti i zbog pore-meÊaja funkcije temporomandibularnog zgloba (5) .
Bol nastaje naglo te traje svega nekoliko sekundi do najviπe dvije minute. U poËetku su napadaji boli blaæi i rjei, s remisijama koje mogu trajati i nekoliko mjeseci. No s vremenom remisije postaju kraÊe, a na-padaji boli jaËi, ponavlja se viπe puta dnevno, u teæim sluËajevima i svakih nekoliko minuta. ObiËno se na-pad boli provocira nekim perifernim podraæajem u jed-noj osjetljivoj toËki lica kao πto je umivanje, tuπiranje, ævakanje, hladnoÊa, brijanje, kaπljanje, pokreti usana i jezika, zijevanje, dodirivanje koæe lica, nagli pokreti
tRIGEmINALNA NEuRALGIjA - DIjAGNostIkA I tERApIjA
jana bariÊ, studentica 5. godine stomatoloπkog fakulteta sveuËiliπta u zagrebu
Nena matuliÊ, dr.med.dent., poslijediplomski doktorski studij dentalne medicine, stomatoloπki fakultet sveuËiliπta u zagrebu
prof.dr.sc. mato suπiÊ, dr.med.dent., zavod za oralnu kirurgiju, stomatoloπki fakultet sveuËiliπta u zagrebu
doc.dr.sc. Dragana GabriÊ, dr.med.dent., zavod za oralnu kirurgiju, stomatoloπki fakultet sveuËiliπta u zagrebu
glave, hodanje, buka, jako svjetlo pa Ëak i govor. Zbog boli, bolesnik zgrËi tu polovinu lica u bolnu grimasu (tic douloureux). Napadi boli se nikad ne javljaju noÊu, za vrijeme spavanja. Karakter boli je intenzivan i paci-jenti ga opisuju kao udar struje ili ubod noæa. Periodi bolova traju najviπe nekoliko mjeseci, do godinu dana, izmeu kojih su periodi remisije pribliæno iste duljine. Na pregledu bez akutne atake, ne nalaze se oπteÊenja, iako su Valleixove toËke, toËke gdje æivac prolazi blizu povrπine tijela, osjetljive na palpaciju (1, 6) .
NajËeπÊa je neuralgija u inervacijskom podruËju druge grane trigeminusa (Slika 1), u podruËju nervusa
Slika 1. Prikaz inervacijskog podruËja trigeminalnog æivca (https://baptisthealth.net/en/healthservices/gammaknife/PublishingImages/TrigeminalNeuralgia.jpg)
18 Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
maxillarisa, koji izaziva bolnu senzaciju gornje usnice, nosnice, sluznice nosa, nepca i zubi gornje Ëeljusti, rjee u podruËju treÊe grane, nervusa mandibularisa koji zahvaÊa donju usnicu, Ëeljust i zube, a izuzetna je u prvoj grani, nervusu ophtalmicusu, a bol se u tom sluËaju πiri u Ëelo, okolinu vlasiπta i oko. Tijekom boles-ti mogu biti zahvaÊene dvije grane, a vrlo rijetko su za-hvaÊene sve tri grane istovremeno (trifacijalna neural-gija) (Slika 2). Najrjee su zahvaÊene obje strane lica. »eπÊe je zahvaÊena desna strana lica (1, 6, 7) .
Sekundarna ili simptomatska neuralgija trigemi-nusa nije prava neuralgija veÊ neuritis. Nastaje kao posljedica sifilisa, virusne infekcije (herpes zoster), eg-zogenih intoksikacija æivom ili olovom ili endogenih intoksikacija kao πto je dijabetes. Infekcija moæe kre-nuti ascendentno duæ æivËanih ogranaka kod karijesa zuba ili nakon ekstrakcije zuba. Intrakranijalni procesi, kao tumori, aneurizme i tuberkuloza takoer mogu biti uzrok.
Bolovi kod sekundarne neuralgije nemaju kara-kter prave neuralgije; oni su trajni i obiËno praÊeni oπteÊenjem senzibiliteta. »esto zahvaÊaju sve grane æivca i susjedne kranijalne æivce.
Iako je tipiËna slika bolnog napada kod trigemi-nalne neuralgije izrazita i lako prepoznatljiva, greπke prije postavljanja dijagnoze dosta su Ëeste (nepotrebni stomatoloπki zahvati, Ëeste ekstrakcije zdravih zuba, kirurπki zahvati sinusa, ælijezda slinovnica, dugotrajna i nepotrebna antibiotska i analgetska terapija) (1, 6).
Postavljanje dijagnoze ukljuËuje detaljan neuroloπki pregled glave, vrata, provjeru izlaziπta moædanih æivaca uz ispitivanje motoriËke i senzoriËke funkcije. Svakako, potrebno je detaljno pregledati usnu πupljinu. Rend-genskom dijagnostikom, MSCT-om i ËeπÊe magnet-skom rezonancom (MRI) potvruju se ili iskljuËuju postojanja sekundarne trigeminalne neuralgije u bole-snika sa sumnjom na idiopatsku neuralgiju. Prikaz krvnih æila i eventualne malformacije registriraju se ce-rebralnom angiografijom i transkranijalnom Doppler pretragom (8).
difeRenCijalna dijagnostikaPostoje i druga stanja kraniofacijalnog podruËja
koja mogu imati sliËna obiljeæja kao trigeminalna neu-ralgija. Na prvom mjestu su to neuralgije kao: Read-erov paratrigeminalni sindrom, glosofaringealna, ge-nikulatna (neuralgija n. intermediusa), okcipitalna i postherpetiËna neuralgija te odontogena bol (1, 5, 9).
teRapijaTerapija idiopatske neuralgije trigeminalnog æivca
zapoËinje kao konzervativno-medikamentozno lije-Ëenje, πto je najekonomiËnije i najugodnije za paci-jenta.
Prvi lijek izbora je karbamazepin (Tegretol) koji je uËinkovit u 75% sluËajeva u prosjeËnoj dozi od 600 mg/dan (do max. 1200 mg/dan). Kad se jednom uspostavi
Slika 2. Shematski prikaz podruËja zahvaÊenih pojedinom granom trigeminalnog æivca
19Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
kontrola boli potrebnom dozom lijeka, doza se tjedno smanjuje do potpunog izostavljanja lijeka. Na poËetku terapije se mogu javiti nuspojave u vidu vrtoglavica, muËnina, pospanosti, ataksije koje nestaju tijekom vremena. Takoer je potrebna redovita kontrola krvnog tlaka te kontrola funkcije jetre i bubrega tijekom prim-jene lijeka. Ovo nije specifiËan lijek za neuralgiju, nego je to zapravo antiepileptik s centralnim djelovanjem koji sniæava funkciju neurona u nukleus tractus spina-lisu n. trigeminusa. Drugi lijek izbora u neuralgijskih bolesnika je fenitoin (Dilantin). Farmakoloπki pripa da istoj skupini kao i karbamazepin. Dnevna terapij ska doza tog antikonvulziva iznosi 200 do 500 mg. Uzroku-je vrtoglavice kao i Tegretol. Kao treÊi lijek izbo ra koristi se gabapentin (Neurontin), antikonvulziv, u terapijskoj dozi od 1800 do 3600 mg/dan. Kako je ponekad manje efikasan od Tegretola moæe se s njim kombinirati. Na-vedene je lijekove, nerijetko, potrebno koristiti u kom-binaciji s tricikliËkim antidepresivima, koji pomaæu tako πto inhibiraju metabolizam serotoni na i aktiviraju mehanizme inhibicije boli u mozgu. Bolesniku je vaæ-no naglasiti da pokuπa, koliko je to moguÊe, sprijeËiti aktivaciju triger zona (dodirom, tempe raturnim prom-jenama, naËinom hranjenja) (1, 10, 11). Ukoliko me-dikamentozna terapija nije dovoljno uËinkovita, kao dodatak primjenjuju se blokade anestetikom, obiËno u seriji od deset puta. Radi se o aplikaciji anestetika na izlaziπte, bolom zahvaÊene grane trigeminalnog æivca, a πto uvjetuje prekid bolnih podraæaja. Blokade pomoÊu alkohola uzrokuju neurolizu i degeneraciju vlakana preiferno od mjesta ubrizgavanja. Regenera-cija i povrat boli se javljaju poslije 6 do 24 mjeseca. Supraorbitalnoj grani pristupamo kroz foramen supra-orbitale, na maksilarnu granu pristupamo kroz fossu pterigopalatinu πto se rjee koristi jer moæe doÊi do oπteÊenja okulomotoriusa, trohlearisa i facijalisa te se zato koristi ËeπÊe foramen infraorbitale. Mandibularnoj grani se pristupa kroz foramen ovale ili foramen men-tale, πto je manje uËinkovito (7, 12). U novije vrijeme se pokuπava smanjiti uËestalost bolnih epizoda pomoÊu ubrizgavanja Botoxa u triger toËke (13). Pokuπaji lije-Ëenja vitaminom B12 za sada nemaju potvrdu imaju ili pozitivno djelovanje, regeneraciju æivËanih vlaka-na ili djeluju kao placebo. Takoer sve viπe se koriste istoËnja Ëke metode lijeËenja akupunkturom (1).
Ako se bolest viπe ne moæe kontrolirati medika-mentoznom terapijom, dolazi u obzir kirurπko lijeËenje kao krajnja opcija. Kirurπko lijeËenje na prvom mjestu pripada domeni neurologije i neurokirurgije. Najstariji operativni zahvat trigeminalne neuralgije je periferna neurektomija ili neuroekshereza. Kirurπka je metoda kojom se intraoralnim pristupom presijecaju periferne grane trigeminalnog æivca na svom izlaziπtu: foramen infraorbitale, foramen mentale i foramen mandibulare
(1, 7). Cilj operacijskog zahvata je prekinuti provoenje impulsa do centralnog trigeminalnog aparata i time olakπati nesnosnu bol. Posljedica zahvata nije samo analgezija nego i anestezija podruËja inervacijske zone grane æivca koja se presijeca. Prvi zahvat je izveden 1830. godine. Danas se najËeπÊe primjenjuje metoda mikrovaskularne dekompresije senzoriËkog korijena ili radiofrekventna termokoagulacija æivca. Metoda mi-krovaskularne dekompresije primjenjuje se u sluËaju gdje je a. cerebelli superior identificirana kao glavni komprimirajuÊi uzrok. Sastoji se od male kraniotomije (2 do 2.5 cm u promjeru) u retromastoidnom, sub-okcipitalnom podruËju, mobilizacije arterije koja vrπi kompresiju na æivac, uvoenja adekvatno prilagoenog teflonskog materijala izmeu arterije i æivca te fiksacije arterije u novom odmaknutom poloæaju. Venske struk-ture koje izvode pritisak mogu se izdvojiti, koagulirati i odstraniti. Ukoliko se tijekom operativnog zahvata ne vizualizira jasan kompresivni uËinak okolnih struktura, moæe se pristupiti parcijalnoj senzornoj rizotomiji - resekcija senzoriËkih korjenova n. trigeminusa uz Ëu-vanje motornog dijela æivca. Namjera je oπteÊenje gan-gliona Gasseri ili korijenova æivca kako bi se postiglo oslobaanje od boli. Postoje razliËiti naËini oπteÊenja æivca - kemijskim sredstvima, mehaniËki, termokoagu-lacijom, radiokirurπki - gama noæem (14, 15).
Periferna neurektomija se izvodi u ruralnim po-druËjima i kod starijih osoba. Indicirana je kod osoba mlaih od 40 godina, pacijenata koji su veÊ ranije bili na neurektomiji te kod osoba koje imaju kontraindi-kacije za lokalnu ili opÊu anesteziju. To je jednostavan postupak, bez velikog rizika od komplikacija, a moæe se izvoditi i u lokalnoj anesteziji (16). Nakon πto je potvrena dijagnoza, prije zahvata treba sa sigurnoπÊu potvrditi o kojoj grani trigeminusa se radi. Postupak dokazivanja se izvodi apliciranjem 2% anestetika lido-kaina u zahvaÊenu granu, naredna tri dana. Prije op-eracijskog zahvata pacijent uzima visoke profilaktiËke doze antibiotika, karbamazepina i gabapentina (17). Infraorbitalna neurektomija se izvodi kroz intraoralnu inciziju u labiogingivnom sulkusu. Infraorbitalni æivac odvoji se u infraorbitalnom foramenu. Ostatke æivca treba kauterizirati duboko u foramenu. Na mjesto in-fraorbitalnog foramena stavlja se ËeliËni vijak. Odva-janje mentalnog æivca izvodi se kroz trokutastu gin-givocervikularnu inciziju u podruËju premolara. Æivac se odvoji u mentalnom kanalu i kauterizira duboko u kanalu. Transoralni pristup za alveoaris inferior izvodi se trokutastom incizijom poput incizije za operaciju treÊeg molara samo πto se produlji posteriordni dio in-cizije duæ anteriorne granice ramusa mandibule. Æivac se prepoznaje pomoÊu lingule na medijalnoj povrπini mandibule i kauterizira. Bukalis se ispreparira kroz in-traoralni rez u bukalnom sulkusu u razini okluzalnih
20 Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
povrπina molara mandibule. Incizija je 1-1.5 centime-tara ispod duktusa parotide. Secira se sve dok se ne nau terminalne grane te se onda kauterizira (7, 18, 19).
Pogorπavanje bolnog stanja nastupa u prosjeku nakon 2,5 do 3 godine ukoliko se na infraorbitalni foramen ne stavi ËeliËni vijak Ëime se produljuje pe-riod remisije. U najveÊem broju sluËajeva bolesnici su bili oslobaani bolova za period od 8 do 19 mjeseci. Nedostatak ovog postupka su senzibilni ispadi koji nastaju te recidiviranje tegoba po regeneraciji æivca. Zahvati se mogu ponavljati, ali remisije, nakon svako-ga sljedeÊeg zahvata traju sve kraÊe (20, 21).
zakljU»akNeuralgija trigeminusa u tolikoj mjeri komplicira
æivot pacijenata da se svrstava meu najbolnija stanja u medicinskoj znanosti. Iz tog razloga bi svaki dok-tor dentalne medicine trebao savladati dijagnostiËku i diferencijalno - dijagnostiËku te terapijsku problemati-ku koja mu se pri tom nameÊe, jer se pacijenti s trigem-inalnom neuralgijom nerijetko sa svojim prvim simp-tomima javljaju upravo u stomatoloπku ambulantu (1).
pRikaz slU»ajaPrikazan je sluËaj bolesnice s obostranim neurop-
atskim bolovima u podruËju inervacije donjeg alveo-larnog æivca, primarno u podruËju inervacije men-talnog æivca, nakon obostranih viπestrukih kirurπkih zahvata periferne neurektomije mentalnog æivca u svrhu lijeËenja prijaπnje neuralgije. Na preoperativnom ortopantomogramu (Slika 3), nije bilo moguÊe identi-ficirati mentalne otvore radi osifikacije po prijaπnjim za-hvatima. Obostrano se uËini osteotomija u podruËjima mentalnih otvora, identificira se i prikaæe ostatno tkivo donjeg alveolarnog æivca (Slika 4), isti se odstrani iz mandibularnog kanala, povlaËenjem s distalne strane tehnikom periferne neurektomije (Slika 5), eventualno zaostalo æivËano tkivo se „zatali“ primjenom laserskog zraËenja, visokoenergetskog diodnog lasera s desne
Slika 3. Ortopantomografska snimka (preoperativno) Slika 7. Imedijatni postoperativni izgled.
Slika 4. Prikaz isprepariranog donjeg alveolarnog æivca
Slika 5. Periferna neurektomija, uklanjanje æivca izvlaËenjem kroz distalnu osteotomiju.
Slika 6. Prikaz „taljenja“ eventualnog zaostatnog tkiva æivca unutar mandibularnog kanala visokoenergetskim diodnim laserom
21Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
strane (LaserHF, Hager&Werken, Germany) i Er:YAG lasera (LightWalker, X-Runner, Fotona, Slovenia) s lijeve strane. Postoperativno se bolesnica ne æali na zaostalu bol neuropatskog karaktera. o
liteRatURa1. Poeck K. Neurologija. Zagreb: ©kolska knjiga;
1994. 2. FranËiπkoviÊ T, Moro Lj. Psihijatrija. Zagreb: Medi-
cinska naklada; 2009.3. Cruccu G. Idiopatic and simptomatic trigemi-
nal pain. J Neurol Neurosurg Psychiatry 1990; 53:1034-42.
4. Dandy W. E. Concerning the cause of trigeminal neuralgia. Amer J Surg 1934; 24:447-55.
5. Okeson J. P. Temporomandibularni poremeÊaji i okluzija. Zagreb: Medicinska naklada; 2008.
6. Demarin V. PriruËnik iz neurologije. Bjelovar: Prosvjeta; 1998.
7. KrmpotiÊ-NemaniÊ J. Funkcionalna anatomija æivËanog sustava i osjetila. Zagreb: Medicinska naklada; 1971.
8. Gronseth G, Cruccu G, Alksne J, Argoff C, Brain-in M, Burchiel K, Nurmikko T, Zakrzewska JM. Practice parameter: the diagnostic evaluation and treatment of trigeminal neuralgia: report of the Quality Standards Subcommittee of the American Academy of Neurology and the European Federa-tion of Neurological Societies. Neurology 2008; 71:1183-90.
9. Bagatin M, Virag M. Maksilofacijalna kirurgija. Za-greb: ©kolska knjiga; 1991.
10. Beydoun A. Safetyandefficacy of oxcarbazepine: results of randomized, double-blind trials. Phar-ma- cotherapy 2000;20:152S-158S.
11. Gronseth G, Cruccu G, Alksne J . Practice param-eter: the diagnostic evaluation and treatment of trigeminal neuralgia (an evidence-based review): report of the Quality Standards Subcommittee of the American Academy of Neurology and the Eu-ropean Federation of Neurological Societies. Neu-rology 2008; 71:1183-90.
12. Nurmikko TJ, Eldridge PR. Trigeminal neuralgia - pathophysiology, diagnosis and current treatment. British Journal of Anaesthesia 2001;87:117-32.
13. Mense S. Neurobiological basis for the use of bot-ulinum toxin in pain therapy. Journal of Neurol-ogy; 1-7, 2004.
14. Jannetta P. Vascular compression in the cause of trigeminal neuralgia. J Amer Pain Soc 1993; 2:217-27.
15. Zakrzewska JM, Coakham HB. Microvascular decompression for trigeminal neuralgia: update. Curr Opin Neurol 2012; 3:296-301.
16. Sweet WH. Treatment of trigeminal neuralgia (tic douloureux). N Eng J Med 1986; 315:174-7.
17. Szapiro Jr J., Sindou M., Szapiro J. Prognostic fac-tors in microvascular decompression for trigemi-nal neuralgia. Neurosurgery; 17:920-9.
18. Walchenbach R, Voormolen JHC. Surgical treatment of trigeminal neuralgia. BMJ 1996; 313(7064):1027-8.
19. Tiffany LM. Intracranial operations for the cure of facial neuralgia. Ann Surg 1896; 24:575-619.
20. Sidebottom A,Maxwell S. The medical and sur-gical management of trigeminal neuralgia. J Clin Pharm Ther 1995; 20(1):31-5.
21. Shah SA,Khattak A,Shah FA. The role of periph-eral neurectomies in the treatment of trigeminal neuralgia in modern practice. Pakistan Oral & Dental Journal 2008;28(2):237-40.
Korčulanska 4 - 6, 10000 Zagreb, Tel: +385 1 61 81 178, 61 81 085, 61 83 505 - Fax: +385 1 61 83 059 e mail: [email protected] - www.sanitaria.hr
Podružnica Split: Put Supavla 1, 21000 Split, Tel/fax: +385 21 384 464; +385 21 322 368Podružnica Osijek: Hrvatske republike 43 /I, 31000 Osijek, Tel/fax: +385 31 215 601; +385 31 215 600
Podružnica Pula: Mletačka 12 /II, 52100 Pula, Tel/fax: +385 52 544 457; +385 52 210 366
d e n t a ld e n t a ld e n t a l
c– on nxt
Digitalni uređaj za parodontologijuParodontološki status:Brz, standardiziran i potpuno softverski integriran
- Sterilni jednokratni nastavci s bezbolnim pritiskom od 20g
- Individualno podešavanje parametara mjerenja
- Ergonomski i bežičan
- LCD ekran i govorna podrška
Uređaj za dezinfekciju foto aktivacijomUklanjanje oralnih bakterija 99,99%Indikacije:
- Preventiva
- Parodontologija
- Peri-implantitis
- Karijes
- Endodoncija
Lupe koje pružaju maksimalan komfort i funkcionalnost
- Individualno napravljene lupe prema razmaku zjenica i radnoj udaljenosti
- Najlakše lupe na svijetu ukupne težine 32g
- Slobodan pogled iznad radnog polja
- Podesivi nosači okvira za idealan kut gledanja
- Povećanje 2,7 ili 3,3 puta
- Mogućnost nadogradnje svjetla
Intraoralna kamera s ugrađenim žiroskopom
- Jasna i oštra slika sa autofokusom
- Mogućnost slike ili videa
- Automatska rotacija slike prema gore
- USB konekcija
DO 2 PUTA BJELIJI ZUBI +CJELODNEVNA ZAŠTITA*
NOVO
* DO 12 SATI
Korčulanska 4 - 6, 10000 Zagreb, Tel: +385 1 61 81 178, 61 81 085, 61 83 505 - Fax: +385 1 61 83 059 e mail: [email protected] - www.sanitaria.hr
Podružnica Split: Put Supavla 1, 21000 Split, Tel/fax: +385 21 384 464; +385 21 322 368Podružnica Osijek: Hrvatske republike 43 /I, 31000 Osijek, Tel/fax: +385 31 215 601; +385 31 215 600
Podružnica Pula: Mletačka 12 /II, 52100 Pula, Tel/fax: +385 52 544 457; +385 52 210 366
d e n t a ld e n t a ld e n t a l
c– on nxt
Digitalni uređaj za parodontologijuParodontološki status:Brz, standardiziran i potpuno softverski integriran
- Sterilni jednokratni nastavci s bezbolnim pritiskom od 20g
- Individualno podešavanje parametara mjerenja
- Ergonomski i bežičan
- LCD ekran i govorna podrška
Uređaj za dezinfekciju foto aktivacijomUklanjanje oralnih bakterija 99,99%Indikacije:
- Preventiva
- Parodontologija
- Peri-implantitis
- Karijes
- Endodoncija
Lupe koje pružaju maksimalan komfort i funkcionalnost
- Individualno napravljene lupe prema razmaku zjenica i radnoj udaljenosti
- Najlakše lupe na svijetu ukupne težine 32g
- Slobodan pogled iznad radnog polja
- Podesivi nosači okvira za idealan kut gledanja
- Povećanje 2,7 ili 3,3 puta
- Mogućnost nadogradnje svjetla
Intraoralna kamera s ugrađenim žiroskopom
- Jasna i oštra slika sa autofokusom
- Mogućnost slike ili videa
- Automatska rotacija slike prema gore
- USB konekcija
DO 2 PUTA BJELIJI ZUBI +CJELODNEVNA ZAŠTITA*
NOVO
* DO 12 SATI
24 Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
TreÊi molari spadaju u grupu postnatalno formira-nih zubi. Nastaju u dobi od 3. do 8. godine, a mine-ralizacija im poËinje izmeu 7. i 12. godine. U litera-turi je najranija pojava mineralizacije zabiljeæena s 5 godina, a najkasnija u dobi od 15 godina. Neπto rani je poËinje mineralizacija kod djevojËica nego kod djeËaka, te ranije u maksili nego u mandibuli. TreÊi molari su zubi koji najËeπÊe kongenitalno nedostaju. Procjene postotaka osoba kojima kongenitalno nedostaju jedan ili viπe treÊih molara je izmeu 9 - 20%. TreÊi molari u pravilu niËu zadnji, u dobi od 17. do 27. godine i time se kompletira zubni niz. Poka-zuju veoma veliku varijabilnost u poËetku, duljini tra-janja i zavrπetku svog razvoja.
Za procjenu dostatnog mjesta za nicanje treÊeg molara u mandibuli koristi se ortopantomogram, dok se za maksilu lakπe odredi na lateralnom rentgeno-gramu.
Kod mjerenja dostatnog prostora u mandibuli mjeri se udaljenost od distalne plohe drugog mo-lara do uzlaznog kraka mandibule i mezio-distalni promjer treÊeg molara koji joπ nije niknuo. Dobive-na udaljenost od distalnog kraja drugog molara do uzlaznog kraka mandibule uveÊava se godiπnje za 1,5 mm kod djevojËica do 15 godina, a do 17 godina kod djeËaka za isti iznos.
Drugi kriterij je konvergencija ili paralelnost aksi-jalnih osovina drugog i treÊeg molara. Paralelne aksi-jalne osovine su povoljan znak, dok je bilo koja angu-lacija nepovoljna.
Konvergencija od 45 stupnjeva ukazuje na moguÊ-nost spontanog, fizioloπkog paraleliziranja u tijeku
ALvEotomIjA 3. moLARA - koRIst ILI ©tEtA
zA pACIjENtAdr.sc. petra Nola Fuchs, dr.med.dent.spec. oralne kirurgijeodjel oralne [email protected]
dr.sc. marija magdaleniÊ meπtroviÊ, dr.med.dent.spec. ortodoncijeodjel [email protected]
stomatoloπka poliklinika zagrebperkovËeva 3
nicanja, za razliku od one veÊe od 45 stupnjeva koja implicira poteπkoÊe.
MoguÊnost fizioloπkog ispravljanja zuba u tijeku nicanja ovisi o tipu mandibule. Zatvoreni tip mandi-bule, kod kojeg su alveolarni greben i uzlazni krak mandibule meusobno okomiti implicira povoljan poloæaj. Otvoreni tip, gdje izmeu uzlaznog kraka i alveolarnog grebena postoji veÊa angulacija implicira komplikacije πto se tiËe spontanog ispravljanja.
Inklinacija umnjaka vestibularno ili lingvalno daju loπu prognozu.
Kod mjerenja dostatnog prostora u maksili, mjeri se udaljenost od distalne plohe drugog molara do prednje plohe pterigoidnog nastavka.
patolo©ke pRomjene pRidRUÆene tRe∆im molaRima
Patoloπke promjene pridruæene treÊim molarima mogu se podijeliti na dvije kategorije:
1. Promjene pridruæene niklim ili djelomiËno erupniklim treÊim molarima
• karijes• periodontitis i ostali upalni procesi (perikoronitis)• malokluzije• frakture• neuropatije i dr.
2. Promjene pridruæene neniklim ili impaktiranim treÊim molarima
• folikularna cista• benigne neoplastiËne tvorbe (npr. ameloblastom)• resorpcija krune ili korijena drugog molara• destrukcija ramusa mandibule• oslabljenje straænjeg djela mandibule (uobiËajeno
mjesto loma kod traume lica)• neuropatije
geRmektomija tRe∆ih molaRaGermektomija je kirurπko uklanjanje zametka zuba
i najËeπÊa je kod treÊeg molara.U Engleskoj se prakticira od 1936. godine kod
pacijenata u dobi od 8 godina. Ipak postoji dvojnost u
25Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
razmiπljanju koje se odnosi kako na potrebu, tako i na posljedice rane germektomije.
teRCijaRna kompResijaKompresija u donjem zubnom luku koje se razvija
ili raste nakon uspostavljanja trajne denticije tijekom tinejdæerskog perioda, najbolje opisano kao post-adolescentna zbijenost, opÊi je ortodontski problem. UobiËajeno se pojavljuje u incizivnoj regiji, ali moæe se pojaviti i na bilo kojem drugom mjestu. Uzrok ove vrste zbijenosti je kontraverzna (nejasna) i Ëesto je zamijenjena s uzrocima posttretmanskog recidiva koji mogu biti potpuno drugaËiji.
Kod najveÊeg broja osoba interkanina πirina se poveÊava do oko 9. godine starosti, nakon Ëega sli-jedi njezino lagano smanjenje tijekom æivota, koje je najuoËljivije tijekom srednjih do kasnih tinejdæer-skih godina. Smanjenje interkanine πirine ima za po-sljedicu poveÊanje veÊ postojeÊe zbijenosti u podru-Ëju donjih inciziva, pojavu zbijenosti u lukovima koji su bili ispravno pozicionirani ili su bile prisutne Ëak i dijasteme.
Pojava tercijarne kompresije zabiljeæena je i kod osoba koje nisu bile ortodontski tretirane, a pojavlju-je se u godinama nakon erupcije treÊih molara, te kod ortodontski tretiranih pacijenata nakon zavrπenog tretmana, u vrijeme retencije.
Pacijenti kod kojih je bila provedena ortodontska terapija, Ëak i s ekstrakcijama, nisu zaπtiÊeni od po-jave tercijarne kompresije, ako nije provedena ade-kvatna retencija (npr. lingvalnim retainerom)
Sindrom tercijarne kompresije moæe biti tranzicij-skog ili definitivnog tipa.
Tranzicijski tip nastaje kada osealni rast zaostaje u odnosu na dentalni rast, odnosno formiranje za-metka umnjaka.
Definitivni tip javlja se kao posljedica kongenital-no uvjetovane disharmonije u dimenzijama osealnih struktura i dentalnih organa.
Etiologija tercijarne kompresije nije u potpunosti razjaπnjena. VeÊina autora smatra da je multifaktori-jalna.
Sekundarni ili indirektni uzroci tercijarne kom-presije mogu ukljuËivati hormonalne promjene i gu-bitak koπtane potpore kao posljedica periodontalne bolesti ili starenja, πto Ëini zube osjetljivijim na priti-sak koji su prije mogli podnijeti.
Vremenski dulji rast mandibule prema naprijed (bilo horizontalni rast ili posljedica rotacijskog rasta) kada je rast maksile veÊ zavrπen, zajedno s pritiskom mekih tkiva, dovode od redukcije obujma mandibu-larnog luka i zbijenosti u labijalnom segmentu zub-nog niza.
peRikoRonitisPerikoronitis se manifestira jakom boli u podruËju
zahvaÊenih zubi koja iradira u uho, temporomandibu-larni zglob i u straænju submandibularnu regiju. Triz-mus, disfagija, submandibularni limfadenitis, crvenilo i edem okolne sluznice kliniËke su manifestacije tog stanja. Na pritisak u podruËju perikoronitisa pacijent odgovara bolnom senzacijom te dolazi do praænjenja gnojnog sadræaja. Perikoronitis se kliniËki pojavljuje u kroniËnom, ulceroznom i akutnom obliku. KroniËni oblik nema izraæenih subjektivnih smetnji osim os-jetljivosti pri ævakanju i halitoze. Ulcerozni oblik mani-festira se pojavom ulceracija lokaliziranih u neposred-noj okolini nepotpuno izraslog umnjaka i rijetko imaju tendenciju da se πire retromolarno i bukalno, πto se dogaa kod teæih sluËajeva.
Akutni perikoronitis je najËeπÊi oblik perikoronitisa. Karakterizira ga na palpaciju osjetljiva oteklina mek-og tkiva lica i vrata u podruËju angulusa mandibule, trizmus, stalna bol koja iradira u uho, grlo i dno usne πupljine, halitoza, regionalni limfadenitis, disfagija i hipogeuzija.
pUtovi ©iRenja UpaleDonji umnjak je specifiËan u pogledu upale zbog
svog poloæaja, jer su infekciji otvoreni svi putovi. Ako upala prijee na ævaËnu muskulaturu nastaje trizmus, πto oteæava pregled i terapiju. Putovi πirenja upale su u dubinu prema korijenu zuba i kosti, prema bazi usne πupljine, na povrπinu kosti u obliku subperiostalnog i submukoznog apscesa, perimandibularno, prema farinksu (retrofaringealno i pterigomandibularno) i temporalno.
indikaCije i kontRaindikaCije za kiRUR©kU teRapijU
Terapija retiniranih i impaktiranih treÊih molara je kirurπko uklanjanje istih, tj. alveolotomija. Uvrijeæen je i naziv “alveotomija”. Alveolotomija u podruËju treÊih molara oznaËava ciljano odstranjivanje kosti koja inkludira umnjak te onemoguÊuje njegovo izvlaËenje. Nakon uklanjanja njegovog koπtanog oklopa, zub se ekstrahira.
Stroge indikacije za alveotomiju umnjaka su per-zistirajuÊi i rekurentni perikoronitisi, apscesi, pulpna i periapikalna patologija, opseæna karijesna destrukcija, parodontne bolesti, cistiËne i tumorozne promjene te eksterna resorpcija drugog molara uzrokovana impak-tiranim umnjakom.
U posljednje vrijeme vodi se rasprava je li potre-bno raditi „preventivne alveotomije“ u sluËajevima
26 Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
kada su zubi potpuno impaktirani i ne prave nikakve smetnje u vrijeme njihova otkrivanja zbog moguÊih kasnijih komplikacija ili treba Ëekati da se kom-plikacije pojave i tek onda se odluËiti za operativni zahvat.
To je podruËje sukoba mnogih autora, te se struka razdvaja u dva smjera:1. Odgaanje ekstrakcije impaktiranog zuba nije
najbolji postupak jer se komplikacije mogu pojavi-ti kod osoba starosti iznad 40 godina, kada mnogi pacijenti veÊ imaju i neku drugu kroniËnu bolest πto operativni zahvat znatno oteæava. Koπtano tkivo donje Ëeljusti postaje kompaktnije i gubi na elastiËnosti sa smanjenom vaskularizacijom, prod-uljenim vremenom zarastanja, a moguÊnost infek-cije i drugih komplikacija znatno je veÊa. Idealno vrijeme za kirurπko uklanjanje impaktiranih um-njaka je kod zavrπene jedne treÊine rasta korijena zuba te prije zavrπetka formiranje druge treÊine korijena.
2. Alveotomija je strogo kontraindicirana ako nema ponavljajuÊih znakova upale ili ako ortodont zbog ulaska u terapiju, tijekom ili nakon zavrπene tera-pije nije indicirao istu.
3. Relativna kontraindikacija za alveotomiju je ne u-s pjeπno endodontsko lijeËenje zuba u lateralnom segmentu zubnog luka (prvi ili drugi molar). Na-kon ekstrakcije takvog zuba, ortodontskom tera-pijom, moguÊe je mezijalizacijom treÊeg molara zatvoriti zubni luk u tom podruËju.
postopeRativna skRBNakon zavrπetka operativnog zahvata, potrebno je
pacijentu uruËiti postoperativne upute koje bi mu tre-bale olakπati postoperativno razdoblje. To razdoblje je Ëesto popraÊeno tegobama koje znatno naruπavaju kvalitetu pacijentova æivota.
Faktori koji poveÊavaju rizik nastanka tegoba su traumatska ekstrakcija,
preoperativna infekcija - ponavljajuÊi perikoroni-tis, puπenje, mjesto ekstrakcije
(umnjaci u mandibuli zarastaju sporije i dugotraj-nije nego oni u maksili), neiskustvo osobe koja izvodi zahvat. Ovo posljednje sve se ËeπÊe uoËava, pacijenti dolaze sa velikom destrukcijom kosti i mekih tkiva u ambulantu oralne kirurgije nakon provedene alveoto-mije od nestruËnih osoba.
SHEMA ŠIRENJA UPALE
SUBMANDIBULARNI PROSTOR SUBLINGALNI PROSTOR SUBMENTALNI PROSTORstražnji rub m. milohioideusa prednji trbuh m. digastrikusa
PTERIGOMANDIBULARNI PROSTOR
upala se širi straga
PARAFARINGEALNI PROSTOR
preko stražnjeg ruba m. pterigoideus med.
STRAŽNJI MEDIASTINUM
nakon erozije vezivne karotidne ovojnice, upala se spušta izmedu a. carotis, v. jugularis i n. vagusa
INFRATEMPORALNI PROSTOR
m. pterigoudeus lat.
PTERIGOPALATINALNI PROS.
ORBITA
fisura pterigomaksilaris
fisura orbitalis inf.
27Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
Postoperativne tegobe su najveÊim dijelom vezane uz zarastanje operativne rane, koje moæe biti normal-no ili je praËeno komplikacijama.
Pitanje koje pacijenti svakodnevno upuÊuju je upotreba antibiotika. Naπ stav je da upotreba antibio-tika nije indicirana za svaki zahvat u obliku protokola. Potreban je individualan pristup svakom pacijentu, te ako se planira teæi i dugotrajniji zahvat i kada u anam-nezi dobijemo podatak ponavljajuÊih upala antibiotik je potreban. U sluËaju mladih i zdravih pacijenata s relativno kratkim zahvatom antibiotik nije indiciran. o
zakljU»akUz pravilno postavljenu indikaciju te individualno
planiranje terapije, alveolotomija u podruËju impak-tiranih treÊih molara predstavlja opravdan kirurπki zahvat.
liteRatURa1. Miπe I. Oralna kirurgija. 3rd ed. Zagreb: Medicinska
naklada; 1991.2. Baranovic M, Macan D. Alveotomija umnjaka: indi-
kacije i kontraindikacije u teoriji i praksi. Acta Sto-matol Croat. 2004;38:297.
4. Richardson, M. Late third molar genesis: It’s signifi-cance in orthodontic treatment, Angle Orthod. 50: 121-128, 1980.
5. Banks, H. V.: Incidence of third molar development, Angle Orthod. 4: 223-233, 1934.
6. Dachi, S. F. and Howell, F. W.: A survey of 3.874 routine full-mouth radiographs. II. A study of im-pacted teeth, Oral Surg. 14:1165 - 1169, 1961.
7. Björk, A. et al.: Mandibular growth and third mo-lar impaction, Acta Odontol. Scand. 14: 231-272, 1956.
Gengigel Prof s 0,8% koncentracijom hijaluronske kiseline pomaže u zacjeljivanju gingivalnoga tkiva:
• kod kirurških zahvata u ustima• kod ugradnje implantata• kod ekstrakcije zuba• kod čišćenja zubnoga kamenca i parodontalnih džepova• kod struganja i poliranja korijena zuba• kod gingivitisa i parodontitisa
Medis Adria d.o.o., Kolarova 7, Zagreb
Proizvodi Gengigel namijenjeni za uporabu kod kuće dostupni su u obliku gela, Baby gela, spreja i otopine u svim ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama.
www.gengigel.eu
Fluorid
Fluorid
Close picture box here for non bleed item
PREDSTAVLJAMO NOVISTANDARD U ZAŠTITI OD KARIJESADOKAZANO NA 14000 LJUDI I 8 GODINA KLINIČKOG ISTRAŽIVANJA
* Rezultati studije o remineralizaciji u usporedbi sa standardnom pastom za zube sa fluoridom pri čemu obje sadrže 1.450 ppm fluorida.
† Rezultati šestomjesečne studije za procjenu poboljšanja kod karijesa zubne cakline koristeći QLF (Quantitative Light-induced Fluorescence) metod u usporedbi sa standardnom pastom za zube sa fluoridom pri čemu obje sadrže 1450 ppm fluorida.
‡ Rezultati dvogodišnje kliničke studije u usporedbi sa standardnom pastom za zube sa fluoridom pri čemu obje sadrže 1450 ppm fluorida.
QLF je zaštitni znak u vlasništvu Inspektor Research System BV.
Citirani znanstveni radovi: 1. Wolff M, Corby P, Klaczany G, et al. J Clin Dent. 2013;24(Spec Iss A):A45-A54. 2. Data on file. Colgate-Palmolive Company. 3. Cantore R, Petrou I, Lavender S, et al. J Clin Dent. 2013;24 (Spec Iss A):A32-A44. 4. Yin W, Hu DY, Fan X, et al. J Clin Dent. 2013;24(Spec Iss A):A15-A22. 5. Data on file. Colgate-Palmolive Company.
COLGATE, POSVEĆEN BUDUĆNOSTI BEZ KARIJESA
• Bori se protiv šećernih kiselina u zubnim naslagama, glavnog uzročnika karijesa 1,2
• 4 X veća remineralizacija*3
• Skoro 2 x veće smanjenje ranog karijesa†4
• 20% veće smanjenje pojave karijesa u razdoblju od dvije godine‡5
PARTNERKOMORE DENTALNE MEDICINE
HRVATSKE
Neutralizator šećerne kiseline™
29Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
UvodDugo vremena, kompozitni materijali imali su
imperativ postavljanja u slojevima tanjim od 2 mm kako bi ispun bio dostatno polimeriziran (1). Slojevi-to postavljanje kompozita je vodilo produæenom vre-menu izrade ispuna. Osim trajanja, ono nosi i druge neæeljene posljedice: moguÊu inkorporaciju neËis-toÊa i mjehuriÊa zraka izmeu slojeva te slabiju svezu izmeu slojeva kompozita (2, 3).
Debljina od 2 mm bila je uvjetovana samom struk-turom materijala. Naime, kako bi se postigla πto bolja mehaniËka svojstva, proizvoaËi su nastojali unijeti πto viπe punila u njihov sastav, istovremeno smanjujuÊi veliËinu Ëestica zbog poboljπanja estetike (4). Takvi vi-soko punjeni materijali su slabo propuπtali polimeri-zacijsku svjetlost, koja se lomila na spojiπtu punila i smole te zadræavala samo u povrπinskim slojevima dubine do 1,5-2 mm. Jasno je da se bez adekvatne koliËine svjetlosti materijal ne moæe dovoljno polime-rizirati. Stupanj polimerizacije viπi od 55% nuæan je u kliniËkom radu (5) kako bi osigurali dovoljnu Ëvr-stoÊu, tvrdoÊu i dugotrajnost naπih ispuna, ali i kako bi zaπtitili pacijenta od neæeljenih toksiËnih i kemij-skih uËinaka nepolimerizirane smole (6).
Kako bi poveÊali debljinu sloja kompozita koja se moæe aplicirati u kavitet, pribjeglo se jednoj sas-vim suprotnoj logici od one kojom se vodilo do tada. Umjesto da se veliËine Ëestica punila smanjuju, a nji-hova koliËina poveÊava, kao πto je do tada bio trend, kod bulk fill kompozita uglavnom su rabljene veÊe Ëestice u manjim koliËinama nego kod konvencional-nih kompozitnih materijala (3, 7). ©to je manje punila, manja je refleksija i lom svjetlosti, a viπa apsorpcija i aktivacija fotoosjetljive smole te posljediËne polimer-izacije. Na taj se naËin postiæe visoki stupanj polime-rizacije, od 60-80%, πto je u rangu ili viπe od konven-cionalnih kompozitnih materijala (1, 2). No, takav pristup ima i negativnu stranu: veÊina bulk fill ma-terijala, osobito nisko-viskoznih, imaju visoku trans-lucenciju (4) i stoga ne zadovoljavaju visoke estetske standarde potrebne za ispune na prednjim zubima.
pRImjENA buLk FILL kompozItNIH mAtERIjALA
u REstAuRAtIvNoj DENtALNoj mEDICINI
dr.sc. Danijela maroviÊ, dr.med.dent.([email protected]);zavod za endodonciju i restaurativnu stomatologiju, stomatoloπki fakultet u zagrebu
prof.dr.sc. vlatko panduriÊ, dr.med.dent., specijalist dentalne patologije i endodoncije;zavod za endodonciju i restaurativnu stomatologiju, stomatoloπki fakultet u zagrebu
maja ©imiÊ, dr.med.dent.; privatna stomatoloπka ordinacija
prof.dr.sc. zrinka tarle, dr.med.dent., specijalist dentalne patologije i endodoncije;zavod za endodonciju i restaurativnu stomatologiju, stomatoloπki fakultet u zagrebu
Danas dostupne bulk fill kompozitne materijale moæemo po viskoznosti podijeliti u dvije skupine:
1. Nisko-viskozne (tekuÊe) bulk fill kompozite (npr. SDR, Venus Bulk Fill, Xtra base, Filtek Bulk fill) i
2. Visoko-viskozne (krute) bulk fill kompozite (npr. Tetric EvoCeram Bulk Fill, SonicFill, Xtra fil, Quixfil).
TekuÊi bulk fill materijali pokazali su dovoljno vi-soki stupanj polimerizacije, ali i jako veliku translu-cenciju i niske vrijednosti mikrotvrdoÊe. Zbog toga zahtijevaju postavljanje joπ jednog, zavrπnog sloja konvencionalnog kompozita kako bi konaËni ispuni mogli podnijeti ævaËne sile i biti estetski prihvatljivi (3, 8). Visoko-viskozni bulk fill materijali imaju puno bolja mehaniËka svojstva od nisko-viskoznih bulk fill kompozita, ali i niæu translucenciju, pa se mogu postavljati kao samostalni materijal u slojevima de-bljine 4 mm, πto znaËajno pojednostavljuje rad (2, 3, 9). Uz SonicFill (Kerr, ©vicarska), Tetric EvoCeram Bulk Fill (Ivoclar Vivadent, Liechtenstein) najmanje propuπta svjetlost (4) meu bulk fill kompozitima. Smanjena translucencija je kompenzirana dodatnim fotoinicijatorom Ivocerinom koji je puno uËinkovitiji od kamforkinona koji se inaËe koristi u kompozitnim materijalima, zahvaljujuÊi kojem postiæe dobru po-limerizaciju bez potrebe za pojaËanom translucenci-jom materijala (2). Takoer, velike prepolimerizirane
Fluorid
Fluorid
Close picture box here for non bleed item
PREDSTAVLJAMO NOVISTANDARD U ZAŠTITI OD KARIJESADOKAZANO NA 14000 LJUDI I 8 GODINA KLINIČKOG ISTRAŽIVANJA
* Rezultati studije o remineralizaciji u usporedbi sa standardnom pastom za zube sa fluoridom pri čemu obje sadrže 1.450 ppm fluorida.
† Rezultati šestomjesečne studije za procjenu poboljšanja kod karijesa zubne cakline koristeći QLF (Quantitative Light-induced Fluorescence) metod u usporedbi sa standardnom pastom za zube sa fluoridom pri čemu obje sadrže 1450 ppm fluorida.
‡ Rezultati dvogodišnje kliničke studije u usporedbi sa standardnom pastom za zube sa fluoridom pri čemu obje sadrže 1450 ppm fluorida.
QLF je zaštitni znak u vlasništvu Inspektor Research System BV.
Citirani znanstveni radovi: 1. Wolff M, Corby P, Klaczany G, et al. J Clin Dent. 2013;24(Spec Iss A):A45-A54. 2. Data on file. Colgate-Palmolive Company. 3. Cantore R, Petrou I, Lavender S, et al. J Clin Dent. 2013;24 (Spec Iss A):A32-A44. 4. Yin W, Hu DY, Fan X, et al. J Clin Dent. 2013;24(Spec Iss A):A15-A22. 5. Data on file. Colgate-Palmolive Company.
COLGATE, POSVEĆEN BUDUĆNOSTI BEZ KARIJESA
• Bori se protiv šećernih kiselina u zubnim naslagama, glavnog uzročnika karijesa 1,2
• 4 X veća remineralizacija*3
• Skoro 2 x veće smanjenje ranog karijesa†4
• 20% veće smanjenje pojave karijesa u razdoblju od dvije godine‡5
PARTNERKOMORE DENTALNE MEDICINE
HRVATSKE
Neutralizator šećerne kiseline™
30 Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
Ëestice (50 µm) omoguÊavaju visoko punjenje materi-jala i visoke vrijednosti mikrotvrdoÊe. Osim toga, s tri moguÊe boje moæe se individualizirati ispun kod ve-likog broja pacijenata.
Zbog svega navedenog, to je bio naπ materijal iz-bora u zahtjevnim radnim uvjetima s dubokim ka-vitetima gdje smo mogli brzo postiÊi dobru estetiku. U nastavku Êemo prikazati jedan sluËaj izrade direktne restoracije s bulk fill materijalom Tetric EvoCeram Bulk Fill, usporedno s izradom ispuna univerzalnim nano-hibridnim kompozitnim materijalom, Evetric-om (Ivoclar Vivadent).
pRikaz slU»ajaPacijentica (35 god.) dolazi na Zavod za endod-
onciju zbog karijesa i neadekvatnih ispuna na zu-bima 36 i 37 (Slika 1). Nakon aplicirane provodne mandibularne anestezije, pristupa se uklanjanju starih ispuna i karijesa s oba zuba (Slika 2). Izolacija radnog polja osigurala se uporabom Optradam-a (Ivoclar Vivadent) (Slika 3). Adhese Universal (Ivo-clar Vivadent) bio je adheziv izbora zbog dobrog
vezivanja za veliku dentinsku povrπinu. Snaga sveze za caklinu pojaËana je prethodnim selektivnim jetka-njem u trajanju od 15 s. Zub 37 restauriran je bulk fill materijalom Tetric EvoCeram Bulk Fill, dok je zub 36 restauriran univerzalnim nano-hibridnim kompo-zitnim materijalnom, Evetric-om (Ivoclar Vivadent). Kako bi se ilustrirala brzina rada, sve faze postav-ljanja ispuna (jetkanje, aplikacija adheziva, tekuÊeg kompozita...) raene su usporedno (Slike 4-15). Oba materijala polimerizirana su s Bluephase Style poli-meri zacijskim ureajem (1100 mW/cm2), svaki sloj u trajanju 20 s. Dugotrajnije postavljanje Evetric-a u slojevima od 2 mm rezultiralo je boljom estetikom, no brzina izrade ispuna s Tetric EvoCeram Bulk Fill-om kompenzira neπto veÊu translucenciju finalnog rada (Slike 16 i 17). o
liteRatURa1. Marovic D, Panduric V, Tarle Z , Ristic M, Sariri K,
Demoli N, Klaric E, Jankovic B, Prskalo K. Degree of conversion and microhardness of dental composite resin materials. J Mol Struc. 2013;1044:299-302.
Slika 1. PoËetni izgled zuba 36 i 37. Slika 2. Izgled preparacije kaviteta na zubima 36 i 37 nakon uklanjanja starih ispuna i karijesa.
Slika 3. Izolacija radnog polja Optradamom. Slika 4. Selektivno jetkanje cakline u trajanju 15 s.
31Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
Slika 5. Izgled najetkane povrπine. Slika 6. Paralelna aplikacija univerzalnog adheziva na oba zuba.
Slika 7. Adhese Universal (Ivoclar Vivadent) je adheziv izbora za oba zuba.
Slika 8. Postavljanje tekuÊeg kompozita u tankom sloju na dno oba kaviteta.
Slika 9. Izrada bukalne stijenke s Evetricom na zubu 36 uz pomoÊ OptraSculpt Pad instrumenta (Ivoclar Vivadent).
Slika 10. Nadogradnja bukalne stijenke s Tetric EvoCeram Bulk Fillom (IVA boja) na zubu 37.
32 Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
Slika 11. Prvi sloj Evetrica na 36, modelacija uz pomoÊ OptraSculpt instrumenta (Ivoclar Vivadent).
Slika 12. Postavljen i polimeriziran prvi okluzalni sloj u debljini od 4 mm s Tetric EvoCeram Bulk Fillom na zubu 37.
Slika 13. Finalni izgled zuba 37 restauriranog s Tetric EvoCeram Bulk Fillom prije poliranja. Paralelno se postavlja drugi sloj kompozita na 36.
Slika 14. Nadogradnja meziobukalne kvræice zuba 36 Evetricom.
Slika 15. Nadogradnja distobukalne kvræice zuba 36 Evetricom i dodatna karakterizacija fisura i kvræica s bijelim i oker pigmentima IPS Empress Direct Color (Ivoclar Vivadent).
Slika 16. Izgled ispuna na 36 i 37 nakon usklaivanja okluzijskih kontakata.
33Vjesnik dentalne medicine
»LANCI
3. Par M, Gamulin O, Marovic D, Klaric E, Tarle Z. Ra-man spectroscopic assessment of degree of con-version of bulk-fill resin composites - changes at 24 hours post cure. Oper Dent. 2014 Oct 2. DOI: 10.2341/14-091-L
4. Bucuta S, Ilie N. Light transmittance and micro-mechanical properties of bulk fill vs. conventional resin based composites. Clin Oral Investig. 2014 Nov;18(8):1991-2000.
5. Silikas N, Eliades G, Watts DC. Light inten-sity effects on resin-composite degree of con-version and shrinkage strain. Dent Mater. 2000 Jul;16(4):292-6.
6. Marovic D, Tadin A, Mladinic M, Juric-Kacunic D, Galic N. In vitro detection of DNA damage in human leukocytes induced by combined effect of composite resins and adhesive systems. Am J Dent. 2014;27(1):35-41.
7. Par M, Gamulin O, Marovic D, Klaric E, Tarle Z. Ef-fect of temperature on post-cure polymerization of bulk-fill composites. J Dent. 2014 Oct;42(10):1255-60.
8. Ilie N, Stark K. Effect of different curing protocols on the mechanical properties of low-viscosity bulk-fill composites. Clin Oral Investig. 2014 May 25. DOI: 10.1007/s00784-014-1262-x
9. Ilie N, Stark K. Curing behaviour of high-viscosity bulk-fill composites. J Dent. 2014 Aug;42(8):977-85.
Slika 17. KonaËni izgled ispuna na 36 i 37 nakon poliranja.
2. Tarle Z, Attin T, Marovic D, Andermatt L, Ristic M, Tauböck TT. Influence of irradiation time on sub-surface degree of conversion and microhardness of high-viscosity bulk-fill resin composites. Clin Oral Investig. 2014 Aug 21. DOI: 10.1007/s00784-014-1302-6
35Vjesnik dentalne medicine
Variolink Esthetic je novi svjetlosno i dualno polimerizirajuÊi kompozitni cement koji kliniËaru omoguÊava adhezijsko cementiranje visoko estetskih keramiËkih i kompozitnih nadomjestaka zahvaljujuÊi fleksibilnom i dobro strukturiranom konceptu boja. Prepolimerizirani viπak materijala moæe se lako i uËinkovito ukloniti.
Uloga cementa je svezivanje tvrdih zubnih tkiva sa restaurativnim materijalima, Ëime oni znatnaËajno pridonose dugoroËnom kliniËkom uspjehu indirektnih nadomjestaka. Materijali za cementiranje razvrstavaju se u tri razliËite skupine: konvencionalni cementi, samoadhezijski kompozitni cementi i adhezijski kompozitni cementi.
Prednost konvencionalnih cemenata (npr. cinkfosfatnih ili stakloionomernih) jednostavno je i brzo uklanjanje viπka materijala koji samo mehaniËki prianja na zubno tkivo te se lako razaznaje zbog svoje mutno bijele boje. Meutim, uvijet za uspostavljanje mehaniËke sveze kod primjene konvencionalnih cemenata je prije svega, retencijski oblik preparacije.
Pojava adhezijskih sustava za cementiranje doprinijela je porastu znaËaja i primjene inovativnih restaurativnih materijala koji omoguÊuju minimalnu preparaciju definiranu oblikom i veliËinom defekta. Njihova Ëvrsta kemijska veza omoguÊuje da se visoko estetske bezme talne restauracije izraene od IPS e.max Press/CAD sustava mogu koristiti bez retencijskog oblika preparacije. U takvim sluËajevima iznimno je vaæno odabrati materijal odgovarajuÊe boje i stupnja translucencije kako bi se dobili vrhunski estetski rezultati. To se posebno odnosi na tanke nadomjestke. Dodatna prednost adhezijskih kompozitnih cemenata u odnosu na konvencionalne cemente je dugoroËno bolja rubna cjelovitost nadomjestka. Niska topljivost i visoka otpornost na troπenje kompozitnih cemenata garantiraju odliËno rubno zatvaranje i smanjuju moguÊnost nastanka rubne pukotine.
Kod adhezijskih kompozitnih cemenata, pouzdanu kemijsku vezu restauracije sa tvrdim zubnim tkivom osigurava primjena dentinskih adheziva. Adheziv prodire u dentinske kanaliÊe i tvori hibridni sloj svezivanjem na kolagenska vlakna. Kompozitni materijal stvara kemijsku vezu s hibridnim slojem i na taj naËin odliËno prianja na dentin i caklinu. Za razliku od adhezijskih
Variolink EsthEtic:noVi koMPoZitni cEMEnt
kompozitnih cemenata, samoadhezivni kompozitni cementi imaju adhezivni sustav integriran u svoj sastav. Jednostavniji su za koriπtenje zbog kraÊeg vremena potrebnog za pripremu zuba ali imaju niæe vrijednosti vezne ËvrstoÊe.
Optimalna estetika za ©irOk spektar indikacija
Variolink Esthetic je svjetlosno i dualno polimerizirajuÊi kompozitni cement za trajno cementiranje keramiËkih i kompozitnih nadomjestaka. Svjetlosno polimerizirajuÊa inaËica (Variolink Estetic LC) pogodna je za cementiranje translucentnih nadomjestaka kada kliniËar æeli produæiti vrijeme manipulacije. Time se kliniËaru omoguÊuje da namjesti, stabilizira i naknadno osvjetli potpuno keramiËke ljuskice, bez vremenskog ograniËenja. Dualno polimerizirajuÊa inaËica (Variolink Esthetic DC) pogodna je za keramiËke i kompozitne nadomjestke za koje se ne moæe osigurati potpuna polimerizacija svjetlom zbog neprozirnosti materijala ili velike debljine stijenki. U takvim sluËajevima potpuna polimerizacija kompozita postiæe se kombinacijom svjetlosno i kemijski polimerizirajuÊih svojstava, πto rezultira pouzdanom adhezijom nadomjestka.
Variolink Esthetic dostupan je u pet razliËitih boja kojima kliniËar moæe utjecati na konaËnu svjetlinu nadomjestka. Variolink Esthetic neutral, koja ima najviπu razinu translucencije, ne utjeËe na vrijednost svjetline nadomjestka i bezbojan je. “Warm” i “Warm+” poveÊavaju zasiÊenost nadomjestka i stoga mu daju tamniji izgled. Nijanse “Light” i “Light+” posvijetljuju nadomjestak.
jednOstavnO uklanjanje vi©ka materijala
U proπlosti, dugotrajno uklanjanje viπka materijala prije i nakon polimerizacije predstavljalo je nedostatak adhezijske tehnike cementiranja. Variolink Esthetic dodatno je razvijen i danas postavlja nove standarde u tom pogledu. Viπak materijala moæe se jednostavno ukloniti dok je joπ u konzistenciji gela zahvaljujuÊi moguÊnosti predpolimerizacije. Za predpolimerizaciju Variolink Esthetic DC osvjetjuje se primjenjujuÊi tehniku Ëetvrtina,
Autor: Dr. Stephenie Huth
36 Vjesnik dentalne medicine
tj. osvjetljava se svaka Ëetvrtina povrπine (meziooralna, distooralna, meziobukalna, distobukalna) po dvije sekunde. Ako se koristi Variolink Esthetic LC, cijela cementna pukotina predpolimerizirana je u roku od dvije sekunde (kruæna tehnika).
Fleksibilna kOnzistencijaKonzistencija Variolink Esthetic cementa optimalno
je prilagoena zahtjevima dentalnih ordinacija. Ima optimalna svojstva teËenja te se jednostavno i precizno istiskuje iz πtrcaljke. Nadalje, viπak materijala lagano izlazi iz cementne pukotine, ali ostaje na mjestu, tako da se moæe lako oËistiti nakon uspjeπne predpolimerizacije.
kOmbinacija s adhezivOm adhese universal
Adheziv Adhese Universal idealno nadopunjuje Variolink Esthetic cement. Neobavezni korak s fosfornom kiselinom dio je tehnike”selektivnog jetkanja” i “jetkajuÊeispiruÊe” tehnike te rezultira poveÊanom adhezijom na caklini uz poboljπano rubno brtvljenje. Adhese Universal nanosi se na povrπinu zuba, poËevπi od caklinskih rubova i utrljava se najmanje 20 sekundi. Nakon toga adheziv se rasprπuje zrakom dok se ne pojavi sjajan, stabilan sloj premaza. ZahvaljujuÊi prilagoenoj tiksotropiji adheziva, debljina sloja svedena je na minimum, tako da ne utjeËe na dosjed nadomjestka. Materijal se polimerizira lampom intenzitetom 500 mW/cm2 deset sekundi prije stavljanja indirektnog nadomjestka.
klini»ki slu»aj:Dvadesetpetogodiπnji pacijent u naπu ordinaciju
doπao je s insuficijentnim kompozitnim ispunom i
sekundarnim karijesom na zubu 36 (slika 1.). BuduÊi da je defekt bio vrlo velik, odluËeno je izraditi IPS e.max CAD onlej kako bi se postigao uËinkovit i estetski rezultat. Nakon preparacije zub se skenira intraoralno te se izrauje virtualni nacrt djelomiËne krunice (slika 2.). Nakon toga izglodan je nadomjestak od nekristalizirane keramike koji je isproban u ustima kako bi se provjerile kontaktne toËke i dosjed. Kako bi se procijenili estetski uËinak i boja, individualizirani onlej ponovno je isproban koristeÊi Variolink Esthetic TryIn pastu neutralne boje (slika 3.). Tijekom proba pazilo se da zub bude dovoljno vlaæan kako bi se osigurao πto realistiËniji dojam boje. Anatomski oblikovan koferdam (OptraDam Plus) koriπtena je za postizanje apsolutno suhog radnog polja tijekom cementiranja nadomjestka (slika 4.). Prvo je jetkana caklina 15 sekundi (slika 5.), a zatim cijeli kavitet joπ 15 sekundi (slika 5.). Potom je Adhese Universal nanesen na cijelu prepariranu povrπinu zuba i rasprπen strujom zraka (slika 6.). Posebno se pazilo da se na dnu kaviteta ne formiraju nakupine materijala. Nakon toga nadomjestak je 10 sekundi svjetlosno polime riziran lampom (Bluephase Style). Da bi se postigla optimalna veza, onlej od IPS e.max CAD keramike jetkan je fluorovodiËnom kiselinom (IPS Ceramic Etch gel) 20 sekundi i premazan posrednikom veze Monobond Plus. U sljedeÊem koraku Variolink Esthetic DC nanesen je na veznu povrπinu nadomjestka koji je zatim postavljen na zub. Nakon predpolimerizacije cementa primjenjujuÊi tehniku Ëetvrtina (dvije sekunde po Ëetvrtinu povrπine) (slika 7.), viπak materijala konzistencije gela moæe se lako ukloniti sondom (slika 8.). Glicerinski gel (Liquid Strip) nanesen je rubno kako bi se sprijeËio nastanak inhibicij skog sloja. Zavrπno je svaki segment nadomjestka osvjetljen po 10 sekundi (slika 9.), cementna pukotina je obraena i polirana (Astropol) te su provjereni okluzijski odnosi. o
37Vjesnik dentalne medicine
Slika 3. Proba prijanjanja i prilagodbe boje nadomjestka pomoÊu Variolink Esthetic Try-In pastu neutralne boje
Slika 4. Izolacija kaviteta OptraDam-om prije cementiranja
Slika 5. Jetkanje kaviteta 37%-tnom ortofosfornom kiselinom (To-tal Etch)
Slika 6. Nanoπenje Adhese Universal adheziva
Slika 1. Stanje prije zahvata: Zub 36 s insuficijentnim kompo-zitnim ispunom
Slika 2. Oblikovanje IPS e.max CAD nadomjestka u software-u
38 Vjesnik dentalne medicine
Slika 7. Viπak materijala se predpolimerizira primjenom tehnike Ëetvrtina, tj. svaka Ëetvrtina povrπine osvjetljava se po 2 sekunde polimerizacijskom lampom koja se dræi na maksimalnoj udaljen-osti od 10 mm.
Slika 8. Viπak materijala gelaste konzistencije jednostavno se uk-lanja strugaËem.
Slika 9. Nakon nanoπenja glicerinskog gela (Liquid Strip), svaki se segment nadomjestka polimerizira.
Slika 10. Izgled noadomjestka tjedan dana nakon cementiranja.
www.ivoclarvivadent.comIvoclar Vivadent AGBendererstr. 2 | 9494 Schaan | Liechtenstein | Tel.: +423 235 35 35 | Fax: +423 235 33 60
Variolink® EstheticEstetski kompozitni cement
NOVO
Kompozitni cement za vrhunske estetske rezultate pri trajnomcementiranju potpuno keramiËkih restauracija...
• Balansiran i jednostavan sustav boja• Izuzetna stabilnost boje zbog formule bez amina• Jednostavno uklanjanje viška
“Nevjerojatno jednostavna estetika!”
PATENTED
LIGHT INITIATO
RIvocerin®
www.ivoclarvivadent.comIvoclar Vivadent AGBendererstr. 2 | 9494 Schaan | Liechtenstein | Tel.: +423 235 35 35 | Fax: +423 235 33 60
Variolink® EstheticEstetski kompozitni cement
NOVO
Kompozitni cement za vrhunske estetske rezultate pri trajnomcementiranju potpuno keramiËkih restauracija...
• Balansiran i jednostavan sustav boja• Izuzetna stabilnost boje zbog formule bez amina• Jednostavno uklanjanje viška
“Nevjerojatno jednostavna estetika!”
PATENTED
LIGHT INITIATO
RIvocerin®
40 Vjesnik dentalne medicine
igor GaliÊ, [email protected]
klini»ki slu»aj
Gubitk straænjih zuba uzrokuje sniæavanje okluzije i pomankanje funkcije ævakanja. Sila se prenosi na prednje zube i ubrzava se njihovo troπenje. (Slika 1.) Kod umetnutog sedla moæemo planirati fiksni protetski nadomjestak dok kod produæenog sedla imamo moguËnost izbora. (Slika 2.) Jedna je opcija implantati kao sidriπte mosta, dok je druga moguËnost izrade kombinirane unilaterale proteze. Pacijentov status je detaljno analiziran u ordinaciji i isplanirana mu je protetska terapija. Iz objektinih i subjektivnih razloga pacijent nije izrazio æelju za implatoloπko zbrinjavanje. U gornjoj Ëeljusti na jednoj strani isplaniran je fiksni metal keramiËki most a na drugoj strani je plan izrade unilateralne proteze. Poznato je da sa smanjenjem baze prijeti opasnost da se leæiπte preoptereti zbog ograniËene sposobnosti optereÊenja sluznice i koπtanog fundamenta. Stoga vrijedi pravilo da se pri izradi skeleta prijenos sila osigura modificiranim krunicama i posebnim retecionim elementima za retenciju. Jedno od tih posebnih ataËmena je i proizvod Robolock tvrtke ZL Microdent NjemaËka. Robolock je kruta, ekstra koronarna zglobna veza, koji se moæe koristiti u sva Ëetri kvadranta. Robolock se sastoji od: patrice, matrice, mehanizama za otpuπtanje, opruge za odvajanje matrice od patrice i vijka za zatvaranje.(Slika 3.) U setu se nalaze osim patrice i matrice, i pomoËni dijelovi. (Slika 4.) Pacijentu je nakon bruπenja uzet otisak za izradu fiksnih konstrukcija. Kod izrade unilateralnih proteza postoji moguÊnost da se rad izveda na jednom otisku/modelu. Ako se radi na segmentiranim modelima i meko tkivo je zdravo i tvrdo, moæemo vrlo precizno odrediti sedlo za bazu proteze. (Slika 5.) TehniËar izmodelira u vosku krunice i na distalni dio uz pomoÊ paralelometra privremeno montira patricu. Uz pomoÊ silikonskog kljuËa se provjeri pros
roBolock VEZa = UnilatEralna ProtEZa
tor potreban za okluziju. Ako je potrebno patrica se moæe skratiti po visini (Slika 6.). Nakon adaptacije nuæno je napraviti utor za mehaniËku retenciju patrice s legurom. Patrica se montira pomoÊu dræaËa i u paralelometru se fiksira pomoÊu voska (Slika 7.). Bitno je napomenuti da se vanjski dio patrice ne tretira pjeskarenjem ili frezama jer bi to moglo uzrokovati probleme kod lijevanja. Pravilo kod izrade ovih vrsta protetskih radova da se obavezno mora izraditi frezani utor i interlock radi distribucije negativnih ævaËnih sila.(Slika 8.) Prilikom ulaganja treba provjeriti s bazalne strane metalnu patricu i cervikalni voπtani dio modificirane krune. Patrica je izraena od Pt/Ir legure i ima interval taljenja 1830°C 1855°C. Ova vrsta legure je ne oksidirajuÊa i samim time nije je nuæno polirati nakon lijevanja. Nakon lijevanja paæljivo otvoriti kivetu. Prije faze pjeskarenja voskom zaπtititi patricu (Slika 9. i 10.). Proba metalnog skeleta u ustima pacijenta (Slika 11.). Uzimanje i kontrola boje pomoÊu Easyshadea i kljuËa boja (Slika 12.). Nakon slojevanja keramike i poliranja metalnih dijelova uzima se funkcijski otisak individualnom ælicom (Slika 13.). SlijedeÊi korak je izrada mobilnog dijela. Matrica se montira na patricu i po potrebi se paæljivo adaptira prema okluzijskom prostoru (Slika 14. i 15.). Vijak za dubliranje se postavlja u matricu na onu stranu koja je odreena za mehanizam za odvajanje. U naπem sluËaju je to palatinalna strana (Slika 16.). U fazi pripreme za dubliranje vaæno je zaπtititi voskom mikro navoje mehanizma. Na matricu se tanko vokom pripremi meuprostor za ljepilo. Zaliju se i podminirani dijelovi (Slika 17.). Postupak preciznog dubliranja silikonom i izrada modela od uloæne mase je standardan. Kod modelacije na dubliranom modelu vijak za dubliranje se na zatvara voskom. Debljina voska na matrici iznosi otprilike 0,5 mm (Slika 18.). Nakon izlijevanja metalnog skeleta i obrade, potrebno je provjeriti pasivni dosijed na krunicama i matrici. Skelet se moæe ispolirati na visoki sjaj. Rupa, koju smo izradili u vosku, za oprugu za odvajanje matrice od patrice, se oslobodi sa bazalne strane i osigura se nesmetani dosijed skeleta u nulti poloæaj (Slika 19.). Slijedi priprema matrice za lijepljenje u metalni skelet. Kako se matrica sastoji od dva mikro mehanizma, neophodno ih je zaπtititi prije pjeskarenja (Slika 3.). Svi se elementi paæljivo s posebnim alatima odviju. Voskom se zaπtiti ispolirani dio metalnog skeleta i
41Vjesnik dentalne medicine
Slika 1. Inicijalna situacija
Slika 2. Okluzalni pogled situacije
Slika 5.Segmentirani model spremanza fiksnurekonstrukciju
Slika 3. Dijelovi Robolock-a:1.patrica,2.matrica,3.mehanizam za otpuπtanje,4.opruga za odvajanje matriceod patrice,5.vijak za zatvaranje
Slika 4. 1.patrica, 2.matrica,3.pomoÊni dijelovi
Slika 6. a.odreivanje
poloæaja modela u paralelometru,
b.privremeno pozicioniranje
patrice na krunicu, c.adaptiranje gorn-
jeg dijela patrice
Slika 7. a. nakon prilagodbe treba izraditi ælijeb za
retenciju, b.montaæa patrice pomoÊu
dræaËa, c.paæljivo navoπtavanje
treba osigurati Ëistu povrπinu patrice
Slika 8. Obavezno se mora izraditi frezani utor i interlock radi distribucije nega-tivnih ævaËnih sila
42 Vjesnik dentalne medicine
Slika 9. Zaπtita patrice prilikom pjeskarenja metalnog odljeva
Slika 10. NeoksidirajuÊa Pt/Ir patrica nakon lijevanja
Slika 11. Proba fiksne metalne konstrukcije u ustima
Slika 12. Pomagala za uzimanje boje; VITA kljuË boja, VITA Easyshade® Advance 4.0, Smile Light s polarizacijskim filterom
Slika 13. Funkcijski otisak nakon za-vrπenog peËenja keramike
Slika 14. Matrica mora odgovarati dimen-zijama patrice
Slika 15. Prilagodba matrice
Slika 16. PomoÊni vijak za dubliranje se postavlja na radnu stranu matrice
Slika 17. Finalno poliranje frezanih dije-lova i priprema za dubliranje
Slika 18. Modelacija na dubliranom mod-elu buduÊe mobilne konstrukcije
Slika 19. Obrada skeleta i provjera
pasivnog dosijeda.Priprema za oprugu
za odvajanje
43Vjesnik dentalne medicine
jenta okluzija oËuvana voπtani bedem se prilagoava tako da preostali zubi lagano dodiruju registrat (Slika 22.). Kod postavljanja zuba Ëesto ih je potrebno prilagoditi morfologiji antagonista. Najbolje je koristiti kompozitne zube iz razloga πto je manja abrazija od akrilatnih, estetski najbolje odgovaraju keramiËkim bojama (VITA 3DMaster®) i lako se nijansiraju kompozitnim materijalima.(Slika 23.). Nakon probe postave i prije polimerizacije akrilatne baze, ateËment se dobro izolira i mehanizam za otpuπtanje se zamjeni mesinganim pinom radi spreËavanja oπteËenja opruænog mehanizma. Obrada i zavrπavanje se izvodi na uobiËajan naËin. Po potrebi se kompozitni zubi dodatno karakteriziraju i sve se dobro ispolira. Mesingani pin se zamjeni s orginalnim elementom i svi se mehaniËki mikro navoji premaæu tekuÊim silikonom za brtvljenje (Tectu®SIL). Rad je spreman za predaju (Slika 24.). Nakon traj nog cementiranja adekvatnim ce mentom pacijenta se educira o naËinu skidanja i stavljanja unilateralne proteze. Uvjet da funkcije ovog sustava budu maksimalne jest sklad i pravilna funkcija svih njego vih dijelova (Slika 25.). Ovaj kliniËki sluËaj je popraÊen svim fazama rada. Naravno da se neke faze mogu skratiti ovisno o protetskom timu i teæini sluËaja. Ove vrste protetskih radova predstavljaju kljuËnu prednost u odnosu na klasiËno rjeπavanje jednostrane bezubosti (Slika 26.).
Æelio bi zahvaliti pacijentu na suradnji i struËnoj pomoÊi Mislavu PeriÊu dr.dent.med. na ovom kliniËkom sluËaju. o
Autor/Izvor fotografije broj 3. je ZL Microdent
Autor svih ostalih fotografija je Igor GaliÊ
Slika 20. Pjeskarenje dijelova koji se lijepe DuroBond-om
Slika 21. DuroBond kompozitno ljepilo se polimerizira na 2 naËina; svijetlom ili samovezujuÊi
Slika 22. Registracija zagriza
Slika 23. Postava i karakterizacija kom-pozitnih zuba
matrica. Nakon pjeskarenja granulacijom od 250µm na 3 bar. paæljivo se zaviju svi elementi mehanizma. Sve se dobro oËisti od voska i osuπi (Slika 20.). Model se izolira. Povrπina se premaæe metal primerom i zamjeπa se ljepilo DuroBond. Ljepilo je na bazi kompzita
Slika 24. Kompletni rad u ustima
Slika 25. Novi status u ustima pacijenta
Slika 26. Potpuni zubni luk i zadovoljni osmijeh
i polimerizira se dvofazno (Slika 21.). Nakon πto se je ljepilo u potpu nosti vezalo viπak se moæe odstraniti i sada se provjerava dali ateËmen ispravno funkcionira. Na metalnu retenciju skeleta postavlja se specijalni vosak za registraciju zagriza. S obzirom da je kod paci
ROBOLOCK je element, koji služi isključivo retiniranju djelomičnih proteza sa unilateralnim
slobodnim sedlom ( jednostrano skraćenim zubnim lukom). Osim toga upotrebljava se za protetsku
opskrbu obostrano skraćenog zubnog luka djelomičnim protezama sa bilateralnim slobodnim
sedlom i protezama sa zasunom, a također i za pomične mostove. Ovaj retencijski element,
zahvaljujući mogučnosti navijanja fiksacijskog klina, je moguće postavljati u sve kvadrante.
- o r i g i n a l n o r j e š e n j e j e d n o s t r a n i h p r o t e z a !
Vinogradski odvojak 2d · 10431 Sveta Nedelja · HRVATSKA
Tel.: 01 3873 644 · Fax: 01 3873 617
E-mail: [email protected] · www.interdent.hr
Opekarniška cesta 26 · 3000 CELJE · SLOVENIJA
Tel.: +386 (0)3 425-62-00 · Fax: +386 (0)3 425-62-10
E-mail: [email protected] · www.interdent.cc
45Vjesnik dentalne medicine
rast samOjetkaju∆ih sredstava za spajanje
Posljednjih godina trend vezano uz sredstva za spajanje je njihovo pojednostavljenje, kako je pokazao razvoj samojetkajuÊih adheziva u jednoj boËici (SEA, 7. generacija), koji kombiniraju jetkanje, primer i spajanje u jednoj kliniËkoj fazi. KonaËni cilj tih modifikacija bio je smanjiti broj potrebnih koraka, kao i osjetljivost tehnike procesa [6].
Danas su samojetkajuÊi adhezivi poznati po svojoj brzoj primjeni te se smatraju lakπima za uporabu od adheziva koji se koriste u viπe koraka [3]. Meutim, sustavi jetkanja i ispiranja u tri koraka (4. generacija) joπ se uvijek raπireno smatraju zlatnim standardom za spajanje.
Osim toga, nemaju svi samojetkajuÊi adhezivni sustavi isti sastav, πto uzrokuje njihovu razliËitu uËinkovitost. Primjer toga je sadræi li sustav HEMA ili ne. Zapravo je HEMA (2hidroksietilmetakrilat) dobro poznati alergen, no πiroko se koristi kod dentalnih adheziva za smanjenje viskoznosti, poboljπanje ËvrstoÊe spajanja za dentin i sprjeËavanje odvajanja faza. Stoga je predstavljanje adheziva koji ne sadræe HEMA (GBond i Gaenial Bond) potaklo veliko zanimanje. Istodobno se na nekim sveuËiliπtima ispituje i aktualno raspravlja kliniËka pouzdanost novih sustava spajanja koji ne sadræe HEMA.
dugOrO»ni klini»ki pOdaciDanas je problem da mnogi novi sustavi nemaju
neovisne kliniËke ocjene te mnogima nedostaju dugoroËne studije. VeÊina ispitivanja ËvrstoÊe spoja provodi se odmah nakon spajanja te samo nekoliko studija oponaπaju, i tada samo djelomiËno, kemijske i fiziËke Ëimbenike sila do kojih dolazi u oralnom okruæenju. In vitro ispitivanja pokazuju da sustavi jetkanja i ispiranja imaju bolje rezultate od samojetkajuÊih adheziva [1] te
klini»ka U»inkoVitost jEdnofaZnih
saMojEtkajU∆ih adhEZiVa U odnosU na sUstaVE jEtkanja i isPiranja
autor: Prof. jan van dijken
su manje osjetljivi na tehniku [6]. Meutim, nedavna kliniËka ispitivanja [14] pokazuju da se godiπnje stope neuspjeha samojetkajuÊih adheziva stalno smanjuju te da sada mogu konkurirati tradicionalnim sredstvima za spajanje.
Pri odabiru sustava za spajanje vaæno je utvrditi koji proizvodi imaju dobre kliniËke rezultate, radije nego se samo oslanjati na odreenu generaciju adheziva. ©toviπe, stupanj kliniËkog neuspjeha za proizvode unutar iste generacije adheziva moæe znaËajno varirati (Tablica 1). Kod svake generacije neki Êe proizvodi imati vrlo visoku uspjeπnost, dok Êe drugi uzrokovati veÊe neuspjehe
Iz tog su razloga kliniËka ispitivanja vaænija za ocjenu rezultata svakog proizvoda od rasprave o superiornosti odreene generacije sredstava za spajanje.
Moæe li jednofazni samojetkajuÊi adheziv imati iste kliniËke rezultate kao tradicionalni sustav jetkanja i ispiranja?
Najnovija kliniËka istraæivanja klase V nekarijesnih lezija [1] usporeuje trajnost kliniËkog spajanja jednofaznog samojetkajuÊeg adheziva koji ne sadræi HEMA (GBond, GC), trofaznog sustava jetkanja i ispiranja koji ne sadræi HEMA/TEGDMA (cfm, Saremco) i dvofaznog adheziva koji sadræi HEMA s jetkanjem i ispiranjem (XP Bond, Dentsply). Svi adhezivni ispuni izraeni su na nekarijesnim cervikalnim lezijama, buduÊi da se one smatraju najboljim izazovom za adhezivne sustave. Nadalje, nije izraena caklinska kosina, kako bi teæiπte bilo iskljuËivo na ËvrstoÊi spoja s dentinom. Ispuni su ocijenjeni prije poËetka terapije, nakon 6, 12, 18 i 24 mjeseca te zatim jedanput godiπnje kroz pet godina, od strane operatera i ispitivaËa.
Rezultati nakon pet godina pokazuju da je kliniËki uspjeh oba adheziva koji ne sadræe HEMA bio znaËajno
ROBOLOCK je element, koji služi isključivo retiniranju djelomičnih proteza sa unilateralnim
slobodnim sedlom ( jednostrano skraćenim zubnim lukom). Osim toga upotrebljava se za protetsku
opskrbu obostrano skraćenog zubnog luka djelomičnim protezama sa bilateralnim slobodnim
sedlom i protezama sa zasunom, a također i za pomične mostove. Ovaj retencijski element,
zahvaljujući mogučnosti navijanja fiksacijskog klina, je moguće postavljati u sve kvadrante.
- o r i g i n a l n o r j e š e n j e j e d n o s t r a n i h p r o t e z a !
Vinogradski odvojak 2d · 10431 Sveta Nedelja · HRVATSKA
Tel.: 01 3873 644 · Fax: 01 3873 617
E-mail: [email protected] · www.interdent.hr
Opekarniška cesta 26 · 3000 CELJE · SLOVENIJA
Tel.: +386 (0)3 425-62-00 · Fax: +386 (0)3 425-62-10
E-mail: [email protected] · www.interdent.cc
46 Vjesnik dentalne medicine
Tablica 1 - Objavljeni godiπnji podaci o neuspjeπnosti adhezivnih sustava testiranih u Umei u sliËnim studijama samo dentinskih nek-arijesnih cervikalnih lezija, nakon 5 godina praÊenja. AFR = godiπnja stopa neuspjeha. Za veÊinu sustava jetkanja i ispiranja koristila se 35-37% fosforna kiselina, a druge kiseline koje su se koristile navedene su u zagradama. (JWV van Dijken. A randomized controlled 5-year prospective study of two HEMA-free adhesives, a 1-step self etching and a 3-step etch-and-rinse, in non-carious cervical le-sions. Dental Materials 2013; 29: e271-e280)
veÊi nego kod dvofaznog adheziva koji sadræi HEMA s jetkanjem i ispiranjem. Druga studija provedena na KatoliËkom sveuËiliπtu Leuven, Belgija (KU Leuven) [5], pokazala je jednako povoljnu kliniËku uËinkovitost nakon tri godine za adheziv koji ne sadræi HEMA (GBond, GC) i adheziv koji sadræi HEMA (Clearfil TriS Bond, Kuraray).
IskljuËenje HEMA iz sastava sredstava za spajanje moæe imati i druge prednosti, kao πto su niæi rizik od alergije, poboljπana mehaniËka ËvrstoÊa i niæa hidrolitiËka razgradnja. ZakljuËak moje studije [1] bio je da je trajnost nekarijesnih cervikalnih lezija adheziva koji ne sadræe HEMA (GBond i cfm) bila uspjeπna nakon pet godina. Pored toga, GBond bio je jedno od kliniËki najuËinkovitijih sredstava za spajanje dentina.
Dodatni kliniËki rezultati kod kaviteta klase II [2] pokazali su da je trajnost GBonda kod kaviteta klase
II bila uspjeπna nakon 6 godina. Ovo je istraæivanje takoer jasno pokazalo da je kliniËka uËinkovitost GBonda bila visoko prihvatljiva i sukladna s adhezivima s tehnikom jetkanja i ispiranja.
Druga kliniËka studija nekarijesnih cervikalnih lezija na KU Leuven potvruje te rezultate zakljuËkom da je sliËna kliniËka uspjeπnost utvrena za GBond i “zlatni standard” tehnike jetkanja i ispiranja Optibond FL, nakon tri [3] i pet [4] godina. Utvreno je znaËajno viπe incizalnih rubnih defekata kod samojetkajuÊeg adheziva nego kod adheziva s jetkanjem i ispiranjem, no mogli su se lako odstraniti poliranjem. Rezultati GBonda bili su kliniËki prihvatljivi nakon pet godina.
Koji su zakljuËci ovih kliniËkih studija? U laboratorijskim testiranjima sustavi jetkanja i ispi
ranja uvijek imaju bolje rezultate u usporedbi sa samojetkajuÊim adhezivima. Meutim, rezultati dobiveni u najnovijim kliniËkim ispitivanjima jasno pokazuju da samojetkajuÊi adhezivi imaju dobre kliniËke rezultate.
OpÊenito se smatra da su samojetkajuÊi sustavi znaËajno usavrπeni posljednjih nekoliko godina te da mogu postiÊi kliniËki uspjeh sliËan zlatnom standardu trofaznih adheziva sa sustavom jetkanja i ispiranja, kao πto je Optibond FL [34]. Burrow & Tyas [6] zakljuËu
“nove kliniËke studije pokazuju da jednofazni samojetkajuÊi adhezivi imaju kliniËke rezultate kao i sustavi spajanja s jetkanjem i ispiranjem nakon pet godina.”
47Vjesnik dentalne medicine
ju da “ispun nekarijesnih cervikalnih lezija s novijim „sveujednom“ adhezivima predstavlja uËinkovitu alternativnu tehniku sloæenijim adhezivnim materijalima.”
Navedene kliniËke studije [15] pokazuju da odsustvo HEMA ne utjeËe negativno na stopu neuspjeha ispuna. To su ponovili Burrow & Tyas [6] tvrdnjom da “izgleda da odsustvo HEMA nije negativno utjecalo na retenciju ispuna ili rubno obojenje”, u usporednoj studiji GBonda (GC) i S3 Bonda (Kuraray). Sukladno zakljuËcima studije klase V, utjecaj bi mogao biti i pozitivan za ËvrstoÊu spoja za dentin, zbog manje apsorpcije vode i postupne hidrolitiËke polimerne razgradnje. Meutim, potrebno je viπe dugoroËnih kliniËkih studija za istraæiti mogu li adhezivi koji ne sadræe HEMA omoguÊiti bolju trajnost spoja. KonaËno smo zakljuËili da je trajnost kod nekarijesnih cervikalnih lezija adheziva koji ne sadræe HEMA bila uspjeπna nakon 5 godina. Usprkos pitanja koja su se pojavila, jednofazni samojetkajuÊi adhezivi (GBond, GC) bili su meu najboljima s obzirom na kliniËku uËinkovitost kod spajanja dentina. o
literatura1. JWV van Dijken. A randomized controlled 5year
prospective study of two HEMAfree adhesives, a 1step self etching and a 3step etchand rinse, in noncarious cervical lesions. Dental Materials 2013; 29: e271e280.
2. JWV van Dijken. A 6year prospective evaluation of a onestep HEMA free self etching adhesive in Class II restorations. Dental Materials 2013; 29: 11161122.
3. KL Van Landuyt, M Peumans, J De Munck, MV Cardoso, B Ermis, B Van Meerbeek. Threeyear clinical performance of a HEMAfree onestep selfetch adhesive in noncarious cervical lesions. Eur J Oral Sci 2011; 119: 511516.
4. KL Van Landuyt, J De Munck, B Banu Ermis , M Peumans, B Van Meerbeek. Fiveyear clinical performance of a HEMAfree onestep selfetch adhesive in noncarious cervical lesions. Clin Oral Invest DOI 10.1007/ s0078401310619 , published ahead of print 2013
5. SG Moretto, EMA Russo, RCR Carvalho, J De Munck, K Van Landuyt, M Peumans, B Van Meerbeek, MV Cardoso. 3year clinical effectiveness of onestep adhesives in noncarious cervical lesions. J Dent 2013 Aug;41:675682.
6. MF. Burrow & MJ. Tyas. Comparison of two allinone adhesives bonded to noncarious cervical lsions results at 3 years. Clin Oral Investig. 2012;16:10891094
o autoru
Prof. Jan van Dijken je profesor iz karijesologije na SveuËiliπtu Umeå u sjevernom dijelu ©vedske. Posljednjih Ëetrdeset godina radi na Fakultetu dentalne medicine u Umeåi i predaje karijesologiju i restorativnu dentalnu medicinu studentima dentalne medicine dodiplomskog i postdiplomskog studija, dentalnim tehniËarima i higijeniËarima. Njegovo podruËje istraæivanja su uglavnom dentalni materijali i adhezivna dentalna medicina. DugoroËna kliniËka ocjena akrilatnih kompozita, keramika i adhezivnih sustava te ocjena in vivo biokompatibilnosti glavne su teme istraæivanja na Umeåi. Diplomirao je dentalnu medicinu na SveuËiliπtu u Amsterdamu (ACTA) 1973. godine. Nakon rada kao doktor dentalne medicine i djeËje dentalne medicine u privatnoj ordinaciji, preselio se u ©vedsku i doktorirao 1987. godine na SveuËiliπtu u Umeåi, prouËavajuÊi u svojoj disertaciji dugotrajnost akrilatnih kompozita in vivo. Dio tog istraæivanja proveden je na NIOMu, Skandinavskom institutu za materijale u Oslu. Istraæivanje u suradnji s Umeåom provedeno je i s nekoliko drugih svjetskih sveuËiliπta, poput sveuËiliπta u Kopenhagenu, Turku, Nijmegenu, Amsterdamu, Helsinkiju, Oslu, itd. te takoer s mnogim PDSH klinikama u ©vedskoj. Od 2000. godine voditelj je Grupe za istraæivanje biomaterijala u Umeåi i Edukacije za dentalne higijeniËare u Umeåi.
“Objavljeno u GC get connected2, veljaËa 2014. ljubaznoπÊu prof. Dijken”
NITRADINE ™ UČINKOVITO UKLANJA BIOFILM SA PROTEZA, UDLAGA I ČETKICA ZA ZUBEUnatoč globalnoj dostupnosti raznih tableta za čišćenje i dezinfekciju proteza, otprilike 65% pacijenata koji nose razne proteze pati od simptoma stomatitisa. Ovi simptomi uzrokovani su nakupljanjem biofil-ma kako na površini tako i u mikroporama polimera koji se koristi za izradu proteza, ortodontskih aparata i udlaga. Glavni razlog za to je što većina tableta za čišćenje na tržištu ističe svoju antibakterijsku učinkovi-tost, no ne i uklanjanje biofilma. Stomatitis izazvan mikrobiološkim biofilmom treba smatrati ozbiljnom infekcijom. Neki od neugodnih, time uzrokovanih simptoma jesu, iritaci-ja, osjećaj peckanja, neugoda i bol u ustima, upaljene desni, ispucale usne i loš zadah. Može doći do pojave
sistemskih infekcijskih bolesti, koje čak u nekim slučajevi-ma mogu dovesti i do zatajenja organa.
Jedinstvena NitrAdine® formula bazirana je na kombinaciji učinkovite dezinfekcije i temeljitog
sredstva za čišćenje. Rezultat toga je potpuno uklanjanje patogenih uzročnika mikrobiološk-og biofilma sa bilo kojeg polimera koji se koristi za izradu proteza, ortodonstkih apara-ta i udlaga, te isto tako čišćenje i dezinfekciju
četkica za zube. Rezultat se može postići već nakon samo jednog tretmana od 15 minuta.
NitrAdine® i Steryl Brush šumeće tablete s jedin-stvenom formulom, jednostavne su za uporabu,
netoksične, ne izazivaju koroziju metala, ne oštećuju proteze i aparate, te ne utječu na boju materijala.
SAŽETAK KLINIČKE STUDIJE
Evaluacija učinkovitosti proizvoda za čišćenje proteze kontaminirane s poznatom mikrobiološkom florom. In vitro ispitivanje.
R. Thomas Glass, DDS, PhD1/James W. Bullard, BA, SI ASCP2/Robert S. Conrad, PhD3/Earl L.Blewett, PhD4
Rezultat: Tretmanom NitrAdine® tabletom učinkovito uklonjene gljivice C. albicans, te bakterije S. aureus i P. aeruginosa sa meko podloženih dentalnih proteza. Tretmanom tvrdih dentalnih proteza uklonjene su gljivice C. Albicans, te se smanjio broj bakterija S. aureus i P. aeruginosa na < 10. Bakterija B. cereus, pokazala je smanjenje od 10 mikroorganizama kod tvrdih dentalnih proteza, dok kod meko podloženih proteza nije pokaza-no znatnije smanjenje. Virusne analize pokazale su da se kod obje tvrdoće proteza, nakon ispiranja vodom, zadržala velika količina virusa, dok nakon tretmana s otopinom spravljenom NitrAdine® tabletom nije pronađen niti jedan virus kod bilo kojeg od 40 tretiranih uzoraka.
Zaključak: jedna uporaba NitrAdine® tableta, učinkovita je u uklanjanju određenih vrsta mikroorganizama, uključujući in vitro odabrane viruse. (Quintessence Int 2004; 35:194-199)
CF
U
g
Kontrolno NitrAdine®
107
106
105
104
103
102
10
1 C a
lbic
an
s
P a
eru
gin
osa
S a
ure
us
C a
lbic
an
s
P a
eru
gin
osa
S a
ure
usT
CID
50
mL
Herpes simplex
Nit
rAd
ine
®
107
106
105
104
103
102
10
1 Ko
ntr
oln
o
Tretirano samo vodom
Slika 3b - SEM fotomikrograf pokazuje nakupine C. albicans na površini tvrdog dijela proteze tretiranog vodom. Primjećujemo da su neki od mikroorganizama isprani (originalno povećanje x1, 000).
Slika 3a - SEM fotomikrograf pokazuju velike nakupine C. albicans na površini netretirane meko podložene dentalne proteze (originalno povećanje x1, 000).
Bez tretmana
TretiranoNitrAdine®
tabletom
Slika 3c - SEM C. albicans na površini tvrdog dijela proteze tretirane sa NitrAdine® tabletom. Zamjećena je potpuna odsutnost mikroorganizama. Kako nema otkrivenih mikroorganizama koji se pojavljuju na površini, vidljivo je da NitrAdine® tablete ne samo da uklanjaju mikroorganizme sa proteza, već ih i izravno ubijaju (originalno povećanje x1, 000).
• ISO 13727 potvrđuje baktericidnu
aktivnost već unutar 15 minuta,
značajno smanjujući Pseudomonas
aeruginosa, Staphylococcus aureus i
Enterococcus hirae
• ISO 13624 potvrđuje aktivnosti
uništavanja gljivica već unutar 15
minuta: smanjuje Candida albicans
• ISO 14476 +A1 antivirusna aktivnost:
značajno smanjuje Adenoviruse i
Polioviruse već u roku od 1 sata
djelovanja tablete
Uvozink i distributer: Apolonia d.o.o.52220 Labin, Dubrova 308; Tel.: 052.885.032, 052.885.062www.apolonia.hrwww.nitradine.com
NITRADINE ™ UČINKOVITO UKLANJA BIOFILM SA PROTEZA, UDLAGA I ČETKICA ZA ZUBEUnatoč globalnoj dostupnosti raznih tableta za čišćenje i dezinfekciju proteza, otprilike 65% pacijenata koji nose razne proteze pati od simptoma stomatitisa. Ovi simptomi uzrokovani su nakupljanjem biofil-ma kako na površini tako i u mikroporama polimera koji se koristi za izradu proteza, ortodontskih aparata i udlaga. Glavni razlog za to je što većina tableta za čišćenje na tržištu ističe svoju antibakterijsku učinkovi-tost, no ne i uklanjanje biofilma. Stomatitis izazvan mikrobiološkim biofilmom treba smatrati ozbiljnom infekcijom. Neki od neugodnih, time uzrokovanih simptoma jesu, iritaci-ja, osjećaj peckanja, neugoda i bol u ustima, upaljene desni, ispucale usne i loš zadah. Može doći do pojave
sistemskih infekcijskih bolesti, koje čak u nekim slučajevi-ma mogu dovesti i do zatajenja organa.
Jedinstvena NitrAdine® formula bazirana je na kombinaciji učinkovite dezinfekcije i temeljitog
sredstva za čišćenje. Rezultat toga je potpuno uklanjanje patogenih uzročnika mikrobiološk-og biofilma sa bilo kojeg polimera koji se koristi za izradu proteza, ortodonstkih apara-ta i udlaga, te isto tako čišćenje i dezinfekciju
četkica za zube. Rezultat se može postići već nakon samo jednog tretmana od 15 minuta.
NitrAdine® i Steryl Brush šumeće tablete s jedin-stvenom formulom, jednostavne su za uporabu,
netoksične, ne izazivaju koroziju metala, ne oštećuju proteze i aparate, te ne utječu na boju materijala.
SAŽETAK KLINIČKE STUDIJE
Evaluacija učinkovitosti proizvoda za čišćenje proteze kontaminirane s poznatom mikrobiološkom florom. In vitro ispitivanje.
R. Thomas Glass, DDS, PhD1/James W. Bullard, BA, SI ASCP2/Robert S. Conrad, PhD3/Earl L.Blewett, PhD4
Rezultat: Tretmanom NitrAdine® tabletom učinkovito uklonjene gljivice C. albicans, te bakterije S. aureus i P. aeruginosa sa meko podloženih dentalnih proteza. Tretmanom tvrdih dentalnih proteza uklonjene su gljivice C. Albicans, te se smanjio broj bakterija S. aureus i P. aeruginosa na < 10. Bakterija B. cereus, pokazala je smanjenje od 10 mikroorganizama kod tvrdih dentalnih proteza, dok kod meko podloženih proteza nije pokaza-no znatnije smanjenje. Virusne analize pokazale su da se kod obje tvrdoće proteza, nakon ispiranja vodom, zadržala velika količina virusa, dok nakon tretmana s otopinom spravljenom NitrAdine® tabletom nije pronađen niti jedan virus kod bilo kojeg od 40 tretiranih uzoraka.
Zaključak: jedna uporaba NitrAdine® tableta, učinkovita je u uklanjanju određenih vrsta mikroorganizama, uključujući in vitro odabrane viruse. (Quintessence Int 2004; 35:194-199)
CF
U
g
Kontrolno NitrAdine®
107
106
105
104
103
102
10
1 C a
lbic
an
s
P a
eru
gin
osa
S a
ure
us
C a
lbic
an
s
P a
eru
gin
osa
S a
ure
usT
CID
50
mL
Herpes simplex
Nit
rAd
ine
®
107
106
105
104
103
102
10
1 Ko
ntr
oln
o
Tretirano samo vodom
Slika 3b - SEM fotomikrograf pokazuje nakupine C. albicans na površini tvrdog dijela proteze tretiranog vodom. Primjećujemo da su neki od mikroorganizama isprani (originalno povećanje x1, 000).
Slika 3a - SEM fotomikrograf pokazuju velike nakupine C. albicans na površini netretirane meko podložene dentalne proteze (originalno povećanje x1, 000).
Bez tretmana
TretiranoNitrAdine®
tabletom
Slika 3c - SEM C. albicans na površini tvrdog dijela proteze tretirane sa NitrAdine® tabletom. Zamjećena je potpuna odsutnost mikroorganizama. Kako nema otkrivenih mikroorganizama koji se pojavljuju na površini, vidljivo je da NitrAdine® tablete ne samo da uklanjaju mikroorganizme sa proteza, već ih i izravno ubijaju (originalno povećanje x1, 000).
odabrane viruse. (Quintessence Int
• ISO 13727 potvrđuje baktericidnu
aktivnost već unutar 15 minuta,
značajno smanjujući Pseudomonas
aeruginosa, Staphylococcus aureus i
Enterococcus hirae
• ISO 13624 potvrđuje aktivnosti
uništavanja gljivica već unutar 15
minuta: smanjuje Candida albicans
• ISO 14476 +A1 antivirusna aktivnost:
značajno smanjuje Adenoviruse i
Polioviruse već u roku od 1 sata
djelovanja tablete
Uvozink i distributer: Apolonia d.o.o.52220 Labin, Dubrova 308; Tel.: 052.885.032, 052.885.062www.apolonia.hrwww.nitradine.com
GostoVanjEU U»ili©tU aMBitio
Zadnja predavanja u proπloj godini obiljeæena su i jednim gostovanjem. U subotu 20.12.2014. godine, u sklopu modula Promocija oralnog zdravlja, gostovala je kaja Gmaz, dr.med.dent., koja je inaËe i predsjednica Udruge za prevenciju karijesa. naπim polaznicama je prezentirala zanimljive sluËajeve karijesa u dojenaËkoj dobi, kod djece i odraslih, te savjetovala o pravilnom odræavanju oralne higijene namijenjene pacijentima. Polaznice su na kraju dobile i poklon pakete tvrtke albidus sa curaprox proizvodima.
noVi UPisi!!!
V. GEnEracija PolaZnika ProGraMa
UsaVrŠaVanja Za PosloVE dEntalnoG/E
asistEnta/icEkrajem mjeseca oæujka 2015. godine upisana je V. Generacija polaznika u program usavrπavanja, jedinstveni program e-uËenja kojeg provodi UËiliπte ambitio. to je prvi odobreni formalni program usavrπavanja odraslih u hrvatskoj koji se odvija kombinacijom e-uËenja i redovne nastave, a koji omoguÊava stjecanje potrebnog struËnog znanja u podruËju dentalne medicine, toËnije za pravilno asistiranje u svakodnevnim postupcima u dentalno medicinskom timu. time je polaznicima omoguÊeno fleksibilno stjecanje novih znanja i vjeπtina uz rad i pohaanje programa polaznicima iz cijele hrvatske. nastavni plan i program su usklaeni s hrvatskim i europskim kvalifikacijskim okvirom i ishodima uËenja potrebnim za rad u ordinaciji na mjestu dentalnog asistenta. Viπe informacija moæe se dobiti u UËiliπtu ambitio tel: 01/4677-802 ili na www.uciliste-ambitio.hr. Predbiljeæbe za nove upise su u tijeku!!!
noVi UPisi!!!
dentalni asistent/ica
ZaniManjEBUdU∆nosti
„ja sam po zanimanju zubni tehniËar i imam 7 godina iskustva u zubnoj tehnici, ne samo u hrvatskoj nego i u ljubljani u sloveniji. kada sam se vratila u hrvatsku i poËela raditi kao zubni tehniËar viπe me taj posao nije u potpunosti ispunjavao. U meuvremenu sam ostala trudna i otiπla na porodiljni. imala sam dovoljno vremena malo razmisliti o svemu...svome poslu i zanimanju...iako je zubna tehnika jako zanimljiv posao, nedostajala mi je komunikacija i odnos s ljudima. jednom prilikom sam kontaktirala jednog zubara. on mi je spomenuo da sada postoji UËiliπte za dentalnog asistenta i objasnio princip πkolovanja....ja sam se zainteresirala i odluËila upisati u UËiliπte ambitio za dentalnu asistenticu. slobodno kaæem da mi je to jedna od najboljih odluka u æivotu. jako dugo se nisam tako dobro osjeÊala u svojoj koæi. Vjerujem da su tome doprinijeli i djelatnici i nastavnici UËiliπta koji su predivni ljudi i stvarno se trude i po meni uspijevaju potaknuti nas na drugaËiji naËin obavljanja posla kao dentalni asistent...pod time mislim da nas uËe da pristupamo poslu profesionalno i s osjeÊajima. Mislim da su dali doprinos naËinu rada dentalnih asistenata, a samim tim i svih zubnih ordinacija.“ diana c.- polaznica programa usavrπavanja za dentalnog asistenta.
RijeËi su to jedne polaznice koja je odluËila spontano dati svoj osvrt na upisani program usavrπavanja koji trenutno pohaa u UËiliπtu Ambitio. Zadovoljstvo
upisanih polaznika je i naπe najveÊe zadovoljstvo, a posebice ako nakon uspjeπno zavrπenog programa uspiju naÊi zaposlenje. Prema nedavnim istraæivanjima i statistikama provedenim u svijetu oËekuje se da Êe zapoπljavanje u podruËju zdravstvenih zanimanja, posebice za zanimanje dentalni asistent porasti za 36% do 2018. godine., πto je viπe od oËekivanog prosjeka za to zanimanje. Navedenom podatku idu u prilog i globalne Ëinjenice koje se odraæavaju i na podruËje dentalne medicine. OpÊenito se broj stanovnika u svijetu poveÊava, a time i potreba za uslugama u dentalnoj medicini, te se sve viπe teæi oËuvanju i zaπtiti prirodnih zubi u osoba srednje i starije dobi. Takoer je posebna paænja usmjerena na poveÊanje svijesti o zdravlju zubi kod mlae populacije. Ne smijemo zanemariti Ëinjenicu da je dentalni asistent obavezni Ëlan dentalnog tima. Zbog toga dentalnog asistenta treba prepoznati kao vaænu kariku dentalnog tima i omoguÊiti mu profesionalno usavrπavanje. To Êe dovesti do poboljπanja kvalitete usluga u ordinacijama dentalne medicine te doprinijeti veÊem standardu rada same ordinacije. BuduÊi da dentalni asistent obavlja i preuzima sve veÊi dio rutinskih poslova u ordinaciji, doktor se moæe viπe posvetiti sloæenijim zahvatima. Uz porast kvalitete rada, jako je vaæno napomenuti i Ëinjenicu da je od 2011. godine rad dentalnih asistenata i zakonski reguliran Zakonom i Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinskotehniËke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti. BuduÊnost zanimanja dentalni asistent bi trebala biti obeÊavajuÊa i kroz obrazovne programe koji se odvijaju u UËiliπtu Ambitio. Da bi osoba postala dentalni asistent, nije potrebna visoka trogodiπnja πkola kao πto je to uobiËajeni minimum za ostala zdravstvena zanimanja nakon srednje πkole veÊ je moguÊe i struËno se usavrπiti u vremenu od 6 mjeseci (ukoliko je osoba zavrπila πkolu zdravstvenog usmjerenja) ili prekvalificirati u vremenu od 18 mjeseci. Predbiljeæbe za nove upise u program usavrπavanja su u tijeku. Za viπe informacija posjetite stranicu www.ucilisteambitio.hr ili nas potraæite na adresi Ksaver 196, 10 000 Zagreb (blizina Ministarstva zdravlja).
© Nobel Biocare Services AG, 2011. All rights reserved. Nobel Biocare, the Nobel Biocare logotype and all other trademarks are, if nothing else is stated or is evident from the context in a certain case, trademarks of Nobel Biocare. Disclaimer: Some products may not be regulatory cleared/released for sale in all markets. Please contact the local Nobel Biocare sales office for current product assortment and availability.
Uvoznik - distributer : NOVODENT d.o.o.Matulji Cesta dalm. brigada 7, 51211 Tel: 051.701.645, 051.701.147, Fax: 051.741.080Zagreb Zavrtnica 3, 10 000 Tel/Fax: 01.457.7846E-mail: [email protected], www.novodent.hr
NobelActive™
Maksimalni alveolarni obujam kosti. Obrnuti konusni dizajn koronarnog dijela za optimalnu potporu mekog tkiva. Maksimalni volumen mekog tkiva.
Ugrađeno pomicanje platforme dizajnirano s ciljem da meko tkivo dobije prirodan izgled.
Bolja oseointegracija.Jedinstveno oksidirana TiUnite površina s navojima (Groovy) povećava stabilnost implantata kroz bržu formaciju kosti i osigurava dugoročan uspjeh.
Prilagodljivo usmjerenje implantata.Reverse-cutting flutes s oštricama za bušenje na vrhu koji omogućuje iskusnim kliničarima da prilagode poziciju implantata radi ostvarivanja optimalnog smjera protetskog rada, posebno na područjima ekstrakcije.
Maksimalno očuvanje kosti.Vrh s oštricama za bušenje omogućuje manju osteotomiju.
An implant like no other.
Savršenakombinacija!Ultradent Porcelain Etch i Silane su nerazdvojan par koji osiguravakvalitetnu i dugotrajnu vezu pri adhezivnim reparaturama protetskih nadomjestaka.
Improving Oral Health Globally
• Aplikacija sa nastavcima direktno iz šprice olakšava i pojednostavnjuje rukovanje• 90 sekundi jetkanje, 60 sekundi silaniziranje• Predvidljiva visoka cvrstoca vezivanja kompozita sa keramikom• Sigurni pri upotrebi - ne pigmentiraju restauracije• Stabilni preparati sa dugim rokom upotrebe
Ultradent Porcelain Etch puferirana je 9%-na hidrofluorna kiselina, idealna za intraoralno i extraoralno jetkanje keramike.
Za najbolju cvrstocu vezivanja, nakon jetkanja nanesite Silane otopinu tijekom 60 sekundi*.
1. Za optimalnu zaštitu mekih tkiva i susjednih zubi možete koristiti tekući koferdam. (opcija)
2. EtchArrest barijera je još bolja opcija za zaštitu tkiva jer neutralizira Porcelain Etch.
3. Žuti, gusti Porcelain Etch-gel je jasno vidljiv i dovoljno viskozan da ostane tamo gdje se nanese.
4. Nakon 90 sekundi neutral-izirajte žuti gel sa EtchArrest-om, isperite i zatim jetkajte 15 sekundi običnom fosfornom kiselinom*(Ultra-Etch). Isperite.
5. Nanesite Silane 1 minutu, posušite i nastavite postupak adhezivnog vezivanja. Po potrebi maskirajte metal sa Perma Flo dentin opaquer tekućim kompozitom.
tel: +385.1.34.80.331 | www.ultradent.hr©2013 Ultradent Products, Inc. Sva prava pridržana.
ˇ ´
ˇ ´
* Napomena: Nakon jetkanja sa Porcelain Etch-om, na površini keramike nastane sloj mineralnih soli koji se lako odstrani fosfornom kiselinom.
© Nobel Biocare Services AG, 2011. All rights reserved. Nobel Biocare, the Nobel Biocare logotype and all other trademarks are, if nothing else is stated or is evident from the context in a certain case, trademarks of Nobel Biocare. Disclaimer: Some products may not be regulatory cleared/released for sale in all markets. Please contact the local Nobel Biocare sales office for current product assortment and availability.
Uvoznik - distributer : NOVODENT d.o.o.Matulji Cesta dalm. brigada 7, 51211 Tel: 051.701.645, 051.701.147, Fax: 051.741.080Zagreb Zavrtnica 3, 10 000 Tel/Fax: 01.457.7846E-mail: [email protected], www.novodent.hr
NobelActive™
Maksimalni alveolarni obujam kosti. Obrnuti konusni dizajn koronarnog dijela za optimalnu potporu mekog tkiva. Maksimalni volumen mekog tkiva.
Ugrađeno pomicanje platforme dizajnirano s ciljem da meko tkivo dobije prirodan izgled.
Bolja oseointegracija.Jedinstveno oksidirana TiUnite površina s navojima (Groovy) povećava stabilnost implantata kroz bržu formaciju kosti i osigurava dugoročan uspjeh.
Prilagodljivo usmjerenje implantata.Reverse-cutting flutes s oštricama za bušenje na vrhu koji omogućuje iskusnim kliničarima da prilagode poziciju implantata radi ostvarivanja optimalnog smjera protetskog rada, posebno na područjima ekstrakcije.
Maksimalno očuvanje kosti.Vrh s oštricama za bušenje omogućuje manju osteotomiju.
An implant like no other.
Savršenakombinacija!Ultradent Porcelain Etch i Silane su nerazdvojan par koji osiguravakvalitetnu i dugotrajnu vezu pri adhezivnim reparaturama protetskih nadomjestaka.
Improving Oral Health Globally
• Aplikacija sa nastavcima direktno iz šprice olakšava i pojednostavnjuje rukovanje• 90 sekundi jetkanje, 60 sekundi silaniziranje• Predvidljiva visoka cvrstoca vezivanja kompozita sa keramikom• Sigurni pri upotrebi - ne pigmentiraju restauracije• Stabilni preparati sa dugim rokom upotrebe
Ultradent Porcelain Etch puferirana je 9%-na hidrofluorna kiselina, idealna za intraoralno i extraoralno jetkanje keramike.
Za najbolju cvrstocu vezivanja, nakon jetkanja nanesite Silane otopinu tijekom 60 sekundi*.
1. Za optimalnu zaštitu mekih tkiva i susjednih zubi možete koristiti tekući koferdam. (opcija)
2. EtchArrest barijera je još bolja opcija za zaštitu tkiva jer neutralizira Porcelain Etch.
3. Žuti, gusti Porcelain Etch-gel je jasno vidljiv i dovoljno viskozan da ostane tamo gdje se nanese.
4. Nakon 90 sekundi neutral-izirajte žuti gel sa EtchArrest-om, isperite i zatim jetkajte 15 sekundi običnom fosfornom kiselinom*(Ultra-Etch). Isperite.
5. Nanesite Silane 1 minutu, posušite i nastavite postupak adhezivnog vezivanja. Po potrebi maskirajte metal sa Perma Flo dentin opaquer tekućim kompozitom.
tel: +385.1.34.80.331 | www.ultradent.hr©2013 Ultradent Products, Inc. Sva prava pridržana.
Ovlašteni dobavljači: Ovlašteni dobavljači: DENTAL GRUPA d.o.o., Split, Zagreb, Rijeka, Umag, DENTAL GRUPA d.o.o., Split, Zagreb, Rijeka, Umag, DENTAL GRUPA d.o.o., Split, Zagreb, Rijeka, Umag, DENTAL GRUPA d.o.o., Split, Zagreb, Rijeka, Umag, SD INFORMATIKA, Velika Gorica, Bosanska Gradiška (BiH) SD INFORMATIKA, Velika Gorica, Bosanska Gradiška (BiH) SD INFORMATIKA, Velika Gorica, Bosanska Gradiška (BiH) SD INFORMATIKA, Velika Gorica, Bosanska Gradiška (BiH) SD INFORMATIKA, Velika Gorica, Bosanska Gradiška (BiH) SD INFORMATIKA, Velika Gorica, Bosanska Gradiška (BiH) DENTAL GRUPA d.o.o., Split, Zagreb, Rijeka, Umag, SD INFORMATIKA, Velika Gorica, Bosanska Gradiška (BiH) DENTAL GRUPA d.o.o., Split, Zagreb, Rijeka, Umag, DENTAL GRUPA d.o.o., Split, Zagreb, Rijeka, Umag, SD INFORMATIKA, Velika Gorica, Bosanska Gradiška (BiH) DENTAL GRUPA d.o.o., Split, Zagreb, Rijeka, Umag, DENTAL GRUPA d.o.o., Split, Zagreb, Rijeka, Umag, SD INFORMATIKA, Velika Gorica, Bosanska Gradiška (BiH) DENTAL GRUPA d.o.o., Split, Zagreb, Rijeka, Umag, DENTAL GRUPA d.o.o., Split, Zagreb, Rijeka, Umag, SD INFORMATIKA, Velika Gorica, Bosanska Gradiška (BiH) DENTAL GRUPA d.o.o., Split, Zagreb, Rijeka, Umag,
ˇ ´
ˇ ´
* Napomena: Nakon jetkanja sa Porcelain Etch-om, na površini keramike nastane sloj mineralnih soli koji se lako odstrani fosfornom kiselinom.
kombinacija!Ultradent Porcelain Etch i Silane su nerazdvojan par koji osiguravakvalitetnu i dugotrajnu vezu pri adhezivnim reparaturama protetskih nadomjestaka.kvalitetnu i dugotrajnu vezu pri adhezivnim reparaturama protetskih nadomjestaka.kvalitetnu i dugotrajnu vezu pri adhezivnim reparaturama protetskih nadomjestaka.kvalitetnu i dugotrajnu vezu pri adhezivnim reparaturama protetskih nadomjestaka.kvalitetnu i dugotrajnu vezu pri adhezivnim reparaturama protetskih nadomjestaka.kvalitetnu i dugotrajnu vezu pri adhezivnim reparaturama protetskih nadomjestaka.kvalitetnu i dugotrajnu vezu pri adhezivnim reparaturama protetskih nadomjestaka.kvalitetnu i dugotrajnu vezu pri adhezivnim reparaturama protetskih nadomjestaka.kvalitetnu i dugotrajnu vezu pri adhezivnim reparaturama protetskih nadomjestaka.kvalitetnu i dugotrajnu vezu pri adhezivnim reparaturama protetskih nadomjestaka.kvalitetnu i dugotrajnu vezu pri adhezivnim reparaturama protetskih nadomjestaka.
• Aplikacija sa nastavcima direktno iz šprice olakšava i pojednostavnjuje rukovanje
• Predvidljiva visoka cvrstoca vezivanja kompozita sa keramikom
Ultradent Porcelain Etch puferirana je 9%-na hidrofluorna kiselina, idealna za intraoralno i extraoralno jetkanje keramike. Ultradent Porcelain Etch puferirana je 9%-na hidrofluorna kiselina, idealna za intraoralno i extraoralno jetkanje keramike. Ultradent Porcelain Etch puferirana je 9%-na hidrofluorna kiselina, idealna za intraoralno i extraoralno jetkanje keramike. Ultradent Porcelain Etch puferirana je 9%-na hidrofluorna kiselina, idealna za intraoralno i extraoralno jetkanje keramike. Ultradent Porcelain Etch puferirana je 9%-na hidrofluorna kiselina, idealna za intraoralno i extraoralno jetkanje keramike. Ultradent Porcelain Etch puferirana je 9%-na hidrofluorna kiselina, idealna za intraoralno i extraoralno jetkanje keramike. Ultradent Porcelain Etch puferirana je 9%-na hidrofluorna kiselina, idealna za intraoralno i extraoralno jetkanje keramike. Ultradent Porcelain Etch puferirana je 9%-na hidrofluorna kiselina, idealna za intraoralno i extraoralno jetkanje keramike. Ultradent Porcelain Etch puferirana je 9%-na hidrofluorna kiselina, idealna za intraoralno i extraoralno jetkanje keramike. Ultradent Porcelain Etch puferirana je 9%-na hidrofluorna kiselina, idealna za intraoralno i extraoralno jetkanje keramike. Ultradent Porcelain Etch puferirana je 9%-na hidrofluorna kiselina, idealna za intraoralno i extraoralno jetkanje keramike. Ultradent Porcelain Etch puferirana je 9%-na hidrofluorna kiselina, idealna za intraoralno i extraoralno jetkanje keramike. Ultradent Porcelain Etch puferirana je 9%-na hidrofluorna kiselina, idealna za intraoralno i extraoralno jetkanje keramike.
Za najbolju cvrstocu vezivanja, nakon jetkanja nanesite Silane otopinu tijekom 60 sekundi*.Za najbolju cvrstocu vezivanja, nakon jetkanja nanesite Silane otopinu tijekom 60 sekundi*.Za najbolju cvrstocu vezivanja, nakon jetkanja nanesite Silane otopinu tijekom 60 sekundi*.Za najbolju cvrstocu vezivanja, nakon jetkanja nanesite Silane otopinu tijekom 60 sekundi*.Za najbolju cvrstocu vezivanja, nakon jetkanja nanesite Silane otopinu tijekom 60 sekundi*.Za najbolju cvrstocu vezivanja, nakon jetkanja nanesite Silane otopinu tijekom 60 sekundi*.
54 Vjesnik dentalne medicine
Plidenta je najkvalitenija robna marka zubnih pasti na hrvatskom tržištu, prema istraživanju tržišta QUDAL QUality meDAL 2015/2016, koje je tijekom sijeÊnja ove godine provela švicarska certifikacijska organizacija ICERTIAS na uzorku od 1.200 hrvatskih potrošaËa starijih od 15 godina, koji su u najveÊem broju odgovorili da upravo Plidenta nudi u Hrvatskoj apsolutno najvišu razinu kvalitete od svih zubnih pasti na tržištu.
Plidenta je osvojila najvišu ocjenu s 5 zvjezdica, kao robna marka kojoj su potrošaËi dali najveÊe povjerenje u pitanjima kvalitete i pozicionirali ju na prvo mjesto u kategoriji zubnih pasti. Vrijednost QUDAL istraživanja je u tome da mjeri iskljuËivo iskustvo, mišljenje, zadovoljstvo i percepciju potrošaËa o tome tko na tržištu nudi najvišu razinu kvalitete, a ispitanici umjesto na unaprijed ponuena pitanja, odgovaraju na pitanja otvorenog tipa, posve slobodno što smatraju najprimjerenijim odgovorom.
PlidEnta- najkValitEtnija
ZUBna PastaU hrVatskoj
Lansirana 1984. godine, Plidenta je od poËetka zamišljena kao robna marka za zdravlje i lijep izgled zubi. ZahvaljujuÊi farmaceutskoj ekspertizi i kvaliteti temeljenoj na originalnim formulacijama i 60godišnjem iskustvu u proizvodnji zubnih pasti, Plidenta je vrlo brzo postala najpopularnija zubna pasta na tržištu, a njezina kvaliteta i liderska pozicija potvrene su priznanjima Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta te nagradama Trusted brand, Superbrands i Cropak. o
HYPERLINK "http://www.plidenta.com" www.plidenta.com;
HYPERLINK "http://www.facebook.com/plidenta.hr" www.facebook.com/plidenta.hr;
HYPERLINK "http://www.pintarest.com/plidenta" www.pintarest.com/plidenta
Falkensteiner hotel Donat
Organizatori kongresa: Pod pokroviteljstvom:
Ministarstvo zdravlja
Drage kolegice i kolege,Veliko nam je zadovoljstvo i čast obavijestiti Vas da će se kongres Aesthetic Dental Moment održati u Zadru, u hotelskom naselju Falkensteiner od 21.-23. svibnja 2015. godine. Kongres predstavlja značajniji skup ino-zemnih i domaćih stručnjaka i znanstvenika iz područja endodoncije, restaurativne stomatologije, protetike i implantologije, stoga Vas pozivamo da svojom nazočnošću i aktivnim sudjelovanjem pridonesete uspjehu kongresa s ciljem spajanja dosadašnjih iskustava i stručnih spoznaja.
Veselimo se susretu u Zadru,Hrvatsko društvo estetske dentalne medicine
Predsjednik društvaHrvoje Starčević, dr. med.dent.
Dan Nathanson Marcelo Calamita Adalberto Souza Mark Bowes
Brian Broadwell Joe Ontiveros Petra Nola Selim Pamuk
NEKI OD PREDAVAČA, BEZ POSEBNOG REDOSLIJEDA:
www.ad-moment.com
12 BODOVA ZA DOKTORE DENTALNE MEDICINE - 10 BODOVA ZA
DEN
TALN
E TEH
NIČARE -
HKDMBODUJE
57Vjesnik dentalne medicine
Stambeno naselje Novi Jelkovec na istoËnom dije-lu grada, isprva je bilo poznato kao naselje Sopni-ca-Jelkovec i jedno je od 2 nova zagrebaËka naselja izgraena unutar programa druπtveno poticajne stanogradnje. PoËetak izgradnje naselja zapoËeo je 2006., a prve zgrade useljene su 2009. godine. Nase-lje danas broji viπe od 7000 stanovnika.
Naselje Novi Jelkovec, od 2009. kada su se uselili prvi stanari u neke od 2713 stanova, nije u potpu-nosti zaæivjelo. Od 2713 stanova, 1265 je bilo namije-njeno slobodnom træiπtu, a 1448 za potrebe Grada Zagreba (800 stanova za graane temeljem konaËne liste prvenstva tzv. Socijalni stanovi; 100 stanova po preporuci Ureda za zdravstvo i socijalnu skrb, a 548 stanova namijenjeno je za javni najam). Uz proble me udaljenosti od grada, ekonomsku krizu i krizu træiπta nekretnina problemi su i nedostatak identi teta i socijalne kohezije. Stanari se najËeπÊe æale na loπ image naselja koje se u javnosti smatra problema-tiËnim, pretjerano naglaπavanje socijalne strukture stanovnika naselja, na probleme u kvaliteti izgrad-nje zgrade i na loπu prometnu povezanost s centrom grada. Inicijativa za uvoenje direktne autobusne linije do Glavnog Kolodvora je realizirana krajem proπle godine.
U naselju postoji udruga Novi Jelkovec koja je neformalno poËela s radom u oæujku 2013. godine pokretanjem graanske inicijative. Osnovana je s ciljem unapreenja æivota stanovnika naselja Novi Jelkovec. Naæalost danas je svaki πesti stan prazan, stopa kraa, provala i obiteljskog nasilja udvostruËila se, a broj predmeta Sesvetskog centra za socijalnu skrb skoËio je na 6 tisuÊa.
Zdravstvena stanica Doma zdravlja Zagreb-Is-tok, koja se nalazi u naselju Novi Jelkove koncipi-rana je kroz dvije ambulante opÊe medicine, jednu ginekoloπku, jednu pedijatrijsku i jednu ordinaciju dentalne medicine. Naæalost, na 7 tisuÊa stanovnika jedna ordinacija dentalne medicine je nedovoljna.
PROBLEMI ZUBOZDRAVSTVENE ZA©TITE U NASELJU NOVI JELKOVEC
Pacijenti svakodnevno nazivaju i posjeÊuju Dom zdravlja ne bi li se pokuπali upisati kao novi pacijenti u stomatoloπku ordinaciju. Ordinacija dentalne med-icine je preoptereÊena postojeÊim pacijentima i viπe ne postoji mjesto za upis novih pacijenata.
Standardni tim za ordinaciju dentalne medicine prema vaæeÊem ugovoru s HZZO-om iznosi 1900 pacijenata, a maksimalan broj 2300 pacijenta. Iz ove Ëinjenice lako je uoËiti s kojim problemima se suoËa-va jedan postojeÊi tim dentalne medicine u tako ve-likom naselju.
Preventivna aktivnost u dentalnoj medicini zapo-Ëinje prije roenja djeteta i traje do njegovog zavrπetka rasta i razvoja. Pojavom zubi u ustima zapoËinju mjere provoenja higijene gdje roditelj ima kljuËnu ulogu. Ako roditelj nije educiran o provoenju oralne higijene, dijete Êe biti oralno higijenski zapuπteno.
Upravo zbog toga je u ordinaciji dentalne medi-cine vrlo bitno educirati roditelje i motivirati ih kako bi njihovo dijete nauËilo pravilno odræavati oralnu higijenu od najranije dobi. Skrb za zdravlje djeteta kao buduÊeg aktivnog Ëlana zajednice treba biti tim-ska i stoga je bitna interdisciplinarna suradnja pedi-jatra, odgajatelja u vrtiÊu, uËitelja u osnovnoj πkoli, stomatologa i roditelja.
Preventivnih programa nema, a jedan stomatolog ne moæe edukacijski i terapijski djelovati na popu-laciju od 7 tisuÊa ljudi. Smatramo da je od iznimne vaænosti za naselje Novi Jelkovec potrebno osmisliti snaæan projekt koji bi ukljuËio prevenciju i edukaciju roditelja, djece kroz vrtiÊe i πkole, kako bi nastala svijest o promicanju oralnog zdravlja. Bez adekvatne potpore Ministarstva zdravstva i Ministarstva obra-zovanja nemoÊni smo uraditi neπto po tom pitanju.
Prema vaæeÊim zakonima u Republici Hrvatskoj, nitko bez posebnog odobrenja Ministarstva obra-zovanja i πporta ne moæe uÊi u obrazovne ustanove od djeËjih vrtiÊa do srednjih πkola. VeÊina vrtiÊa na po-druËju ZagrebaËke æupanije naæalost ne primjenju je
58 Vjesnik dentalne medicine
pranje zubi poslije glavnog obroka tj. prije odlaska na spavanje zbog toga πto vrtiÊi ne zadovoljavaju ‘’higi-jenski minimum’’. Da li bi u takvim uvjetima vrtiÊi trebali uopÊe raditi?
Dok nadleæne institucije ne shvate da je preven-tiva nezamjenjivi i vaæan dio sustava kojim Êe se u velikoj mjeri smanjiti izdatci za zdravstvenu zaπtitu na dræavnoj razini, stanje se neÊe bitno promijeniti.
Apsolutni prioritet i cilj je sinkronizirati resorna
Ministarstva zdravstva i obrazovanja, kako bi svi doktori dentalne medicine koji imaju æelju, mogli nesmetano provoditi adekvatnu edukaciju trudnica i djece, te u konaËnici izraditi Nacionalni program prevencije zubnog karijesa. o
Ivona Æuæul, dr.med.dent.Dom zdravlja Zagreb-Istok
[email protected]/528 2636
59Vjesnik dentalne medicine
Privatna gimnazija i ekonomska škola
Katarina ZrinskiVisoka škola za ekonomiju, poduzetništvo i menadžment
Nikola Šubić ZrinskiProgrami: Ekonomist Ekonomska gimnazija Opća gimnazija Opća gimnazija - dvojezični program* *Dvojezični program na hrvatskom i engleskom jeziku
Stručni studij Ekonomija poduzetništva (180 ECTS)
Specijalistički diplomski stručni studij Management malih i srednjih poduzeća (120 ECTS)
Nazovite nas na besplatni info telefon:
0800 442 442www.zrinski.org
Predbilježite se već danas!
SpecijalistiËko usavrπavanje iz podruËja poduzetniπtva za podruËje dentalne medicine zajedniËki organiziraju Visoka πkola za ekonomiju, poduzetniπtvo i upravljanje Nikola ©ubiÊ Zrinski iz Zagreba i Hrvatska komora dentalne medicine.
VaŠ partner Visoka Škola nikola ©ubi∆ Zrinski
Visoka πkola za ekonomiju, poduzetniπtvo i uprav-ljanje Nikola ©ubiÊ Zrinski iz Zagreba provodi struËni i specijalistiËki studijski program (ekono mija, podu-zetniπtvo i menadæment malih i srednjih poduzeÊa) putem kojih nudi πiroku ponudu poduzetniËkih ob-veznih i izbornih predmeta koji pripremaju studente nakon uspjeπnog zavrπetka studija za menadæerske pozicije u malim, srednjim i velikim poduzeÊima. Kroz integralno upravljanje stvarnim podu zeÊem kao i kroz studentski poduzetniËki inkubator, studenti imaju pri-liku steÊi praktiËna znanja, vjeπtine i kompetencije. Daljnja potvrda renomiranosti naπe insti tucije je i vrlo
Poduzetniπtvo u dentalnoj medicini
SPECIJALISTI»KO USAVR©AVANJE ZA PODRU»JE
DENTALNE MEDICINEproduktivan rad Inovacijsko razvojnog centra s foku-som na domaÊe i meunarodne projekte, a istovre-meno razvijamo programe cjeloæivotnog obrazovanja te organiziramo meunarodne konferencije.
Za©to poduZetni»ko obraZoVanje u dentalnoj medicini?
PolazeÊi od Ëinjenice da se u javnom sektoru sve viπe razvija privatno poduzetniπtvo, a posebno u djelatnosti zdravstva ocijenili smo korisnim i potreb-nim izraditi poseban program osposobljavanja za sa-mostalno i uËinkovito obavljanje poslova samostal-nog menadæera poduzetniπtva dentalne medicine. Svjesni da temeljno obrazovanje i specijalizacija dok-tora dentalne medicine ne pruæaju sadræaje vezane za poduzetniπtvo zakljuËili smo da je zbog uspjeπnog poslovanja te daljnjeg razvoja i unaprijeena privatne prakse u dentalnoj medicini potrebno implementirati u naπe programe i jednogodiπnje struËno osposoblja-vanje za samostalnog menadæera poduzetniπtva den-talne medicine kako bi omoguÊili stjecanje potrebnih praktiËnih znanja, vjeπtina i kompetencija svima koji
60 Vjesnik dentalne medicine
obavljaju poslove dentalne medicine u privatnoj prak-si, u grupnoj praksi i zdravstvenoj ustanovi ili drugoj pravnoj ustanovi (trgovaËkom druπtvu). Program je dizajniran prema ciljevima suvremenog uprav lja-nja poslovanjem u podruËju dentalne medicine te rjeπavanju svih poslovnih izazova kao i zauzimanju za ravnopravan poloæaj u odnosu na ostale kategorije podu zetnika poglavito u koriπtenju odreenih potpora i poticaja, kao i razvoju novih usluga te πirenju træiπta, odnosno novih korisnika usluga.
okVirni sadræaj programaNastavni plan i program struËnog osposobljava nja
za samostalno obavljanje poslova samostalnog mena-dæera poduzetniπtva dentalne medicine sadræi devet nastavnih cjelina, i to:
1. Poduzetniπtvo ordinacije dentalne medicine2. Upravljanje poslovnim procesima ordinacije den-
talne medicine3. Pravno okruæenje poslovanja ordinacije dentalne
medicine4. Financijsko poslovanje ordinacije dentalne medicine5. Analiza poslovanja6. Ljudski resursi ordinacije dentalne medicine7. Marketing ordinacije dentalne medicine8. Umreæavanje i plasman usluga na EU træiπte ordi-
nacije dentalne medicine9. Poslovni plan ordinacije dentalne medicine
Mentorskim pristupom kroz interakciju polaznika i nastavnika, kao i obradu specifiËnih sadræaja, zadataka i drugih aktivnosti, oËekivano optereÊenje polaznika po svakom modulu bit Êe 40 sati.
nastava se odræava online πto omoguÊava potrebnu fleksibilnost i dostupnost obrazovnim sadræajima u vremenu koje svakom pojedinom polazniku najviπe odgovara uvaæavajuÊi pri tome njegove redovne radne i obiteljske obveze.
Po zavrπetku svih nastavnih cjelina svaki pojedini polaznik izrauje poslovni plan na vlastitom primjeru svoje ordinacije dentalne medicine, koristeÊi steËena znanja iz predmetnog sadræaja nastave.
BuduÊi da u okviru Visoke πkole Nikola ©ubiÊ Zrin-ski djeluje i poduzetniËki inkubator kao struËna i logis-tiËka potpora praktiËnom osposobljavanju polaznika, svaki polaznik programa struËnog osposobljavanja za samostalnog menadæera poduzetniπtva dentalne med-icine imat Êe u tijeku edukacije kao i nakon zavrπetka ovog programa odgovarajuÊu struËnu mentorsku potporu u bilo kojem trenutku kako bi na najbræi, najracionalniji i najuËinkovitiji naËin mogao pristupiti rjeπavanju svakog pitanja i problema iz djelokruga svo-jeg poslovanja.
PoËetak nastave ovog programa predvien je u svibnju 2015. godine.
Nakon uspjeπno zavrπenog programa polaznici dobivaju odgovarajuÊe uvjerenje da su uspjeπno zavrπili program za samostalnog menadæera poduzetniπtva dentalne medicine i isto se upisuje u e- radnu knjiæicu.
Naπa misija je u suradnji s polaznicima programa osposobljavanja za samostalnog menadæera dentalne medicine ostvariti poduzetniËki uspjeh u upravljanju poslovanjem ordinacija dentalne medicine u Republici Hrvatskoj.
cijena i uvjeti za polaznike jednogodiπnjeg on-line programa struËnog osposobljavanja
*Posebna cijena s popustom od 30% za organizirane polaznike, Ëlanove HKDM-a i jednokratno plaÊanje iznosi - 13.860,00 kuna
BuduÊi da je program verificiran od strane Mini-starstva znanosti, obrazovanja i sporta ne podlijeæe plaÊanju PDV-a.
PlaÊanje je moguÊe od strane pravne osobe koja upuÊuje polaznika na struËno osposobljavanje ili od strane fiziËke osobe ukoliko ista æeli zavrπiti program za vlastite potrebe.
informacije i upisi Online prijava - Upise moæete izvrπiti od 5. oæujka 2015. godine putem prijavnice koja se nalazi na naπoj Internet stranici.Sve detaljnije informacije moæete saznati na www.zrin-ski.org kao i putem slijedeÊih kontakata:
Visoka πkola za ekonomiju, poduzetniπtvoi upravljanjeStudentska referadaTel: +385 1 36 47 099Mob: +385 99 44 00 150Fax: +385 1 4002-302email: [email protected]
Adresa: Selska cesta 119, 10 110 Zagreb
Specijalna ponuda za prijave i uplatedo odreenog roka - za prijave polaznika i uplate do
20. travnja 2015.g.odobravamo dodatnih 20 % popusta.
OdluËite i upiπite program struËnog osposobljava-nja za menadæera poduzetniπtva u dentalnoj
medicini i realizirajte dodanu vrijednost u svojem daljnjem radu!
Kad birate obrazovanje, birajte najbolje- izaberite Visoku πkolu Nikola ©ubiÊ Zrinski!
61Vjesnik dentalne medicine
ÆUTE STRANICE
ass.prof. Albert Waning, DMD/CZCjeloæivotna briga o oralnom zdravljuPrilikom svakog restauriranja jedan dio zdravog zubnog tkiva se gubi. Kako bi osigurali njihovu dugovjeËnost moramo donijeti kvalitetne odluke. Naglasit Êemo vaænost tih odluka i ponuditi rjeπenja koja Êe sluæiti kao vodilja: od preven-tive do direktnih i indirektnih restauracija. Ova rjeπenja Êemo objasniti i potkrijepiti prak-tiËnim sluËajevima.
"BOÆI∆ U ZAGREBU"- Meunarodni kongres u organizaciji
HKDM i 3M ESPEKnjiga saæetaka
prof.dr. Bart Van Meerbeek, DMD/ BEAdhezivna stomatologija - najnovija dostignuÊaDanaπnja dentalna adhezivna tehnologija bazira se na ‘etch-and-rinse’ ili ‘self-etch’ pris-tupu. Druga strategija u potrazi za trajnom vezom na dentinu podrazumijeva kemijsku vezu funkcionalnih monomera s HAp. Predavanje Êe se primarno fokusirati na najnovije spoznaje o molekularnoj interakciji razliËitih monomera, kao πto je 10-MDP, s dentinom/caklinom i fenomenom nanoslojeva. Na kraju, osvrnut Êemo se na najnoviji trend UNI-VERZALNIH adheziva.
prof.dr.sc. Boæidar PaveliÊ, dr.med.dent./HRDirektna izrada estetsko-restaurativnih nadogradnji: dvojbe, moguÊnosti i sav-jeti za svakodnevni kliniËki radNeprestanim istraæivanjem u podruËju pronalaska “savrπenog restaurativnog materijala” svjedoci smo svakodnevnog predstavljanja novog materijala koji bi trebao ispuniti razliËite zahtjeve za njegovu primjenu. Cilj predavanja jest dati prikaz teoretskih osnova o suvre-menim materijalima te naËinom “korak po korak” dati prikaz njihove kliniËke primjene s posebnim naglaskom na pogreπke u radu.
doc. prim. dr.sc. Davor Seifert, dr. med. dent./HRLjuska ili chips, za i protivSuvremena medicina nastoji biti minimalno invazivna - πto je manje moguÊe otetiti zdravo tkivo pri intervencijama. Stoga je brusiti manje zapravo postiÊi viπe. Ljuske ili djelomiËne krunice opravdane su u svakom moguÊem sluËaju osim kada se moæe izraditi chips - djelo-miËna ljuska.
prof.dr.sc. Robert ∆eliÊ, dr.med.dent./HRImplanto-protetska rehabilitacija potpuno bezubih ËeljustiJedan od ciljeva u planiranju lijeËenja za bezubi zubni luk je odluka moæe li se izraditi fiksni ili mobilni protetski rad poduprt implantatima u zavisnosti od anatomske situacije. Osim toga, planiranje lijeËenja temelji se na zahtjevima pacijenta i ekonomskim implikacijama razliËitih opcija lijeËenja. U prezentaciji Êe se prikazati kliniËki sluËajevi iz svakodnevne prakse implanto-protetske rehabilitacije potpuno bezubih Ëeljusti uz komentare iz znanstvene literature.
62 Vjesnik dentalne medicine
ÆUTE STRANICE
Gordana Rulek, bacc.ms/HRMaterijali u stomatoloπkoj protetici i otisni postupciFiksna protetika je dio stomatoloπke protetike πto se u uæem smislu bavi izradom razliËitih vrsta nadogradnji, krunica i mostova, samostalno ili u kombinaciji s ostalim stomatoloπkim disciplina-ma. Medicinska sestra-dentalna asistentica neizostavni je dio stomatoloπkog tima i kao takva mora poznavati potreban materijal, njegove reakcije i postupke otiskivanja. Priprema otisnih masa u potpunosti je u odgovornosti medicinske sestre- dentalne asistentice kao i postupci nakon uzimanja otisaka, dok se posebna paænja posveÊuje psihiËkoj i fiziËkoj pripremi pacijenta.
Hrvojka Rabuzin SabolËec, medicinska sestra/HRMoguÊnosti prevencije karijesa kod djeceDjeËja stomatologija obuhvaÊa pacijente od dojenaËke dobi do punoljetnosti. Prevencija se dijeli na primarnu i sekundarnu i obuhvaÊa cijeli niz postupaka koje medicinska sestra-dentalna asistentica, kao dio stomatoloπkog tima treba poznavati kako bi mogla asistirati prilikom izvoenja istih. Posebna paænja se posveÊuje psihiËkoj pripremi djeteta.
IGOR GALI∆, dent.teh./HRBezmetalna protetika u svakodnevnom raduOsnovni zadatak dentalnog tehniËara je da protetskim radovima osigura πto bolju funkciju i estetiku. Uvoenje svih novina u praksu pred dentalnog tehniËara postavilo je nove izazove. Informacija i usvajanje novih vjeπtina postali su prioritet i neophodni za svakodnevni rad.
prof.dr.sc. Ivica AniÊ, dr.med.dent./HRAnestezija i kontrola boli kod dentalnih zahvata Kroz kliniËke sluËajeve prikazat Êe se tehnike i vrste anestetika, i njihova povezanost s rizi-cima, koji su primjereni za kontrolu boli kod razliËitih pacijenata. Poseban osvrt bit Êe na ustaljene dogme koje treba mijenjati s pojavom novih tehnika i anetstetika. Prikazat Êe se dostupni lijekovi koji se koriste u prevenciji i terapiji bolova i nakon dentalnih zahvata. Na kraju Êe se dati kratak prikaz kako se propisuju lijekovi.
doc.dr.sc. Marko Jakovac, dr.med.dent./HRPostupci i tehnike za postizanje savrπenog otiska u fiksnoj proteticiPrema literaturi od 75-85% otisaka koji dou u laboratorij nisu zadovoljavajuÊi. Priprema zuba za otisni postupak od pretprotetske parodontologije i izrade dobrog provizorija utjeËe na kvalitetu konaËnog otiska. U predavanju Êe se opisati pripremni postupci za otisak, otisni materijali i tehnike te konaËno i pogreπke koje se dogaaju pri uzimanju otiska u fiksnoj protetici.
Jerolim MaræiÊ, dent.teh./HRDigitalna tehnika, novi materijali i individualnostUtjeËu li i u kojoj mjeri na naπu kreativnost i individualnost digitalna tehnologija i moderni materijali i koliko je lakπe danas izraditi „nevidljivi zub“?Kako se danas doæivljaju temeljni parametri estetike kao boja, oblik i povrπinska struktura?Prikazat Êe se kliniËki sluËajevi u primjeni novih materijala i novih tehnologija.
63Vjesnik dentalne medicine
ÆUTE STRANICE
ass.prof. Jordi P. Manauta, DMD/ESSlojevanje kompozita-simplificirani pristupMoguÊe je nauËiti kako postiÊi savrπene restauracije s visokim postotkom uspjeha. Ovaj pristup zahtjeva naËelno 3 stvari: kvalitetan odabir boje, preciznu reprodukciju odabrane boje i sposobnost uoËavanja i uËenja iz pogreπaka. Odabir materijala, tehnika slojevanja i oblikovanje morfologije u danaπnje vrijeme je ob-vezno, kako bi imitirali najsitnije detalje na zubima pacijenta.
Margita PoturiÊ, bacc.ms./HRAnafilaksijaAnafilaksija je teπka, za æivot opasna, generalizirana ili sistemna reakcija preosjetljivosti. Karakterizira je brzo nastajanje po æivot opasnih problema.Zakon o zdravstvenoj zaπtiti (NN 150/08) u Ëlanku 22. propisuje pravo svake osobe na prvu pomoÊ i hitnu medicinsku pomoÊ kada joj je potrebna, πto nameÊe obavezu svakom zdravstvenom djelatniku na poznavanje i pruæanja temeljnih postupaka oæivljavanja.
prof.dr. Paulo Monteiro, DMD/PTVrhunska estetska rjeπenja-kriteriji kliniËkog odluËivanjaPri stomatoloπkim zahvatima moramo uz estetiku misliti i na funkciju, dugovjeËnost i biokompatibilnost. Danaπnji kompozitni materijali omoguÊuju nam da jednostavnom tehnikom napravimo restauracije s optiËkim i mehaniËkim karakteristikama sliËnim prirod-nim zubnim tkivima.S obzirom na posljednje podatke iz znanstvene literature objasnit Êemo indikacije/kontra-indikacije i prednosti/mane direktnih i indirektnih restauracija s kliniËkim postupkom korak po korak.“
Marco Nicastro, DMD/ITPoboljπani kliniËki i estetski rezultati adhezivno cementiranih nadomjestaka u prednjem podruËju. KliniËke faze za predvidljivu tehniku u svakodnevnoj praksiKonstantni razvoj podruËja adhezivnih tehnika omoguÊuje nam znaËajno πirenje original-nog spektra indikacija za cementiranje keramiËkih nadomjestaka te pridonosi nekim od najvaænijih ciljeva konzervativne restorativne stomatologije: maksimalno oËuvanje zdrave zubne strukture te odræavanje vitaliteta bruπenih zubi.
Mauro Bazzoli, DMD/IT„Vertikalna preparacija B.O.P.T.: protetski pristup preoblikovanju gingivne arhi-tekture“Pacijentov zahtjev za postizanjem uravnoteæenog rezultata u podruËju visoko estetske zone vrlo je vaæan. U tom je smislu moguÊe izbjeÊi kirurπki zahvat primjenom protetskog pristupa uporabom BOPT tehnike.BOPT tehnika, zahvaljujuÊi bruπenju bez zavrπne linije te postizanju izlaznog profila postupno modificiranim privremenim nadomjestkom, omoguÊuje postupnu prilagodbu
gingivnih tkiva promjenama u izlaznom profilu privremenog nadomjestka u onom opsegu koji je potrebno do postizanja idealne i harmoniËne gingivne arhitekture.Promjena gingivnih profila oblikovana na opisani naËin omoguÊuje postizanje odliËnog odnosa s krunicom pos-tojanog kroz duæe razdoblje.
64 Vjesnik dentalne medicine
ÆUTE STRANICE
dr. Lars R. Christensen/ VBOdrasli i estetika ortodoncija - digitalna ortodoncijaOrtodoncija odraslih konstantno se mijenja, sa sve veÊim brojem odraslih pacijenata koji zahtijevaju terapiju i poveÊanim zahtjevima za estetsku terapiju. Bit Êe predstavljen detaljan pregled razlika u terapiji odraslih i adolescenata. TeËaj Êe pokriti problematiku inicijalne procjene i oËekivanja pacijenata, planiranja tretmana, idealnih i kompromisnih rjeπenja i tretmanom kamufliranja sa posebnim osvrtom na estetiku.Predstavit Êe se posljednji trendovi u poboljπanju digitalne procedure i prednosti koje do-nosi pacijentima kao i postupak izrade ortodontskih bravica.
Kroz predavanje Êe biti predstavljeni kliniËki sluËajevi kako bi se naglasili razliËiti aspekti vaæni u estetici i orto-donciji odraslih. To ukljuËuje i presjek kliniËke uporabe keramiËkih bravica i razvoja novih adhezivnih sustava. U kliniËkim sluËajevima Êe biti prikazane lingualne bravice i razlike u radu s razliËitim vrstama bravica. Prezentacija „True Definition“ skenera.
Attillio Muscio, DMD/ ITProgresivno oblikovanje osmijeha: Minimalno invazivna stomatologija postaje stvarnostUporaba grafiËke tehnike oblikovanja osmijeha moguÊe je razumjeti najbitnije ciljeve u postizanju lijepog osmjeha. Agresivni pristupi podrazumijevaju i veliki rizik i troπkove. Sto-ga se na takve zahvate odluËuje samo mali postotak pacijenata, a odbijaju ih i stomatolozi jer ih smatraju vrlo riskantnima i skupima za pacijente. Kombinacijom novih tehnika isprav-ljanja zubi, non-prep ljusaka, kompozitnih ispuna i kompromisa moguÊe je postiÊi odliËne rezultate s prihvatljivim troπkovima.
Luca Dalloca, DMD/ ITPrimjena umjetnosti i vizualne percepcije u estetskoj stomatologijiEstetika predstavlja uravnoteæeni spoj ljepote i umjetnosti. Estetika je u stomatologiji igra ravnoteæe zubi, mekih tkiva, usnica i lica pacijenta te nje-gove osobnosti. U svrhu postizanja estetskih rezultata πto sliËnijih prirodnim a istovremeno atraktivnih, ne laænih ili svih istih (tzv. stereotipni osmijeh), potrebno je razviti umjetniËke vjeπtine koje svatko moæe poboljπati shvaÊanjem percepcijske psihologije.
Sukladno Ëlanku 75. Pravilnika o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja i samostalan rad (licence) i dozvole za rad obavještavamo da se odobrenje za samostalan rad (licenca) Ivana Kusteca, dr.med.dent. KLASA: UP/I-034-02/13-02/120; URBROJ: 497-03/02-13/03, izdana dana 05.11.2013. radi gubitka proglašava nevažeÊom.
Sukladno Ëlanku 75. Pravilnika o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja i samostalan rad (licence) i dozvole za rad obavještavamo da se dozvola za rad Petre BarbariÊ, Broj: UP/I-26/0408-2012, izdana dana 27. travnja 2012., radi gubitka proglašava nevažeÊom.
66 Vjesnik dentalne medicine
MALI OGLASITraæimo dentalnog tehniËaraDentalni laboratorij traæi iskusnu osobu za rad na fiksnoj pro-tetici u stalni radni odnos. Uvjet je poznavanje keramiËkih ma-terijala. Prednost imaju osobe s viπegodiπnjim iskustvom u den-talnoj keramici. Osiguravamo konstantnu edukaciju u zemlji i inozemstvu.PlaÊa po dogovoru.Igor GaliÊTel: 01 3890 258
Prodajem stomatoloπku opremu -kompletnuProdajem stomatoloπku stolicu marke Planmeca (finske proiz-vodnje, stara desetak godina ispravna i servisirana) sa svim na-sadnim instrumentima i terapeutskom stolicom. Uz stolicu dol-aze Vivadent polimerizacijska lampa, EMS ËistaË kamenca, suhi sterilizator, stomatoloπki kompresor, komplet klijeπta i ruËnih instrumenata, dosta igala i svrdala, neπto potroπnog materijala i joπ dosta toga.Uglavnom, sve je ispravno i dovoljno za poËetak rada. Kupac dobiva i ormariÊ na kotaËe, stol za raËunalo i neπto namjeπtaja po æelji (meni sve to viπe ne treba). Ordinacija se nalazi u Makar-skoj pa dolazi u obzir da kupac otkupi opremu i nastavi raditi na istom mjestu. Cijena za sve nabrojeno je 4500 eura.Po potrebi πaljem i fotografije na e-mail, a najbolje bi bilo op-remu vidjeti i isprobati.Vladimir Pehar, dr.med.dent.Tel: 098/736 899
ZubotehniËki laboratorijZubotehniËki laboratorij:- ljevaË PiDental Hexacast A- mikromotori Kavo K Control 4970- peci za keramiku Vita Vacumat 6000 M i Manfredi - pec za zarenje Manfredi Warmy 9- pjeskara Zhermack 25 R- el.pila za separaciju radnih modela Theorema Cut- okludatori- mesingane kivete za proteze i stezaËi za 3 kiveteFrano IπekTel: 0976554256
dentalni tehniËarDentalni laboratorij traži stažistu ili djelatnika.Dentalni LaboratorijTel: 0915615659
Zamjena za porodiljniOrdinacija dentalne medicine u »akovcu (ugovor s hzzo-m) traæi doktora dentalne medicine s licencom za rad za zamjenu za porodiljni dopust.Molbe molimo slati na e-mail: [email protected] JanzekTel: 391-115,0994499233
dr.med.dent.Traæi se doktor dentalne medicine, poæeljno znanje talijanskog i njemaËkog jezika. IstraElvis PaπkolaTel: 098367070
IVOCLAR PROGRAMAT P 100Ivoclar peÊ za keramiku sa vacum pumpom VP3 potpuno is-pravna. Prije dvije godine promijenjen grijaË; stavljen novi orig. Ivoclar. PeÊ je moguÊe isprobati sa vaπom ili mojom keramikom. Uz peÊ poklanjam set Vita keramike: Opaque, Opaque Dentine i Dentine - moguÊe je odmah zapoËeti sa radom. [email protected] SPRETNJAKTel: 098 1777 211
dentalni tehniËarDentalni laboratorij trazi dentalnog tehniËara za staæ ili stalni posao u Zagrebu.Dentalni LaboratorijTel: 0915615659
Stomatoloπka ordinacija –akovoIznajmljujem ili prodajem kompletno opremljenu, u ho danu or-dinaciju u uæem centru –akova radi skorog odlaska u mirovinu. MoguÊnost smjeπtaja zainteresiranih doktora van –akova.Lidija GabriÊTel: 098518492
med sestraMedicinaku sestru za rad u ORD dent. med. traæim.Matea Lapas BarisicTel: 0915206730
MEDICINSKA SESTRATraæim medicinsku sestru ili dentalnog asistenta za stalni posao u MedulinuAFRIM FETAITel: 0912223268
Prodajem opremu za zubotehniËki laboratorij1) Austenal pjeskara V2 za sve vrste metalnih kon struk cija,sa ugraenim usisaËem 2) Labolight, Steplight, signum compozit (sve boje)3) lampa za polimerizaciju (indiv. ælice)Sanja TopolTel: 098/775796
DENTALNI ASISTENTTRAÆI se dent.asistent/ica ili medicinska sestra/tehniËar s iskustvom na odreeno vrijeme za rad u ordinaciji dentalne medicine u Zagrebu, Maleπnica. Osim asistiranja, potrebno i
67Vjesnik dentalne medicine
napredno poznavanje rada na raËunalu, administracija, voenje kartoteke.. Æivotopise slati na mail: [email protected]æana OvËariËek Granatir Tel: 098/283-012
kavo primus 1058Prodaje se Kavo primus 1058 s nepune 3 godine star, sa sau-gerom catanni i duplom nasadnim led instr.Ord Dent MedTel: 091 246 1910
Traæim posao zubnog tehniËaraTraæim posao zubnog tehniËara imam 1. g. radnog iskustva poloæen struËni ispit i licencu za rad.Spremna sam na daljnja usavrπavanja.Kristina DunajTel: 0917521595
Pjeskara Zhermack S 25 RPjeskara Zhermack S 25 R cijena po dogovoru.Frano IπekTel: 0976554256
DIGITALNI ORTOPAN KODAK 8000Prodaje se digitalni ortopan:- Model: KODAK 8000- Godina proizvodnje: 2007- Cijena u kompletu sa svim softverimaCijena 7500 êIbTel: 0922688673
prodajem zubni rendgenProdajem zubni rendgen Trophy Elytis s moguÊnosti RVGa, proizveden 09 mj. 2000. g, izuzetno malo koriπten. Uz njega poklanjam DURR komoru XR-04, pregaËu i filmove. Cijena 5500 kn.Siniπa SabliÊTel: 0994002956
DENTALNI ASISTENT / MEDICINSKA SESTRAPoliklinika Medikadent iz Kriæevaca traæi dentalnog asistenta / asistenticu ili medicinsku sestru sa iskustvom na neodreeno vrijeme za rad u stomatoloπkoj ordinaciji. Æivotopise molim slati na e-mail [email protected] NovoselTel: 098 248 338
LjevaË Pi-Dental Hexacast APi Dental Hexacast A cijena po dogovoru, moguÊnost zamjene. 097 655 4256 The new HEXACAST® is an extremely compact, high frequency, centrifugal casting machine.The best solution for small and medium size laboratories.- Housing made from stainless steel, resistant to chemicalsAdjustable centrifugecharacter “A” in order codeEvery investments of any size and weight can be usedVery well applicable in laboratories having more special workAccessories included:Ceramic melting crucible (1 piece)Frano IπekTel: 0976554256
Poπtovani,Hrvatska komora dentalne medicine uoËila je poveÊani opseg oglaπavanja na portalima za grupnu
kupovinu. Spomenutim oglaπavanjem primijeÊeno je kako su iskazanim popustima na dentalne usluge, cijene istih ispod najniæih cijena koje su definirane Nomenklaturom tj. Cjenikom dentalnih usluga.
Slijedom navedenog, spomenuti naËin oglaπavanja i cijene koje su pri tome navedene, predstavljaju nelojalnu konkurenciju.
Odredbe Pravilnika o naËinu oglaπavanja Ëlana Komore ne odnose se na oglaπavanje na Internetu i web stranicama.
Ovim putem æelimo upozoriti sve Ëlanove Komore, ne ulazeÊi u oglaπavanje na koje imaju pravo u elektronskim medijima i portalima grupne kupovine, da Êemo obavljati izvanredne struËne nadzore u ordinacijama dentalne medicine i dentalnim laboratorijima, koji oglaπavaju svoje usluge ne uzimajuÊi u obzir najniæe cijene utvrene Nomenklaturom tj. Cjenikom dentalnih usluga.
Molimo sve Ëlanove Komore da prilikom objave i oglaπavanje cijena svojih usluga vode raËuna o izraËunu maksimalnih popusta, a da pri tome poπtuju definirane najniæe cijene predviene Nomekla-turom tj. Cjenikom.
Uspješni u poslu uz Diners Club poslovnu karticu!Optimizirajte svoje troškovePostanite korisnik Diners Club poslovne kartice bez troškova upisnine i članarine za prvu godinu.
Iskoristite posebne pogodnostiNa www.dinersposebnozavas.hr saznajte gdje najpovoljnije kupovati i kako ostvariti najbolje popuste.
Putujte bezbrižnoU Zračnoj luci Zagreb, kao i više od 312 najvećih svjetskih zračnih luka, uživajte u besplatnim pogodnostima Diners Airport Lounge salona.
Jednostavnije podmirujete obvezeUgovaranjem usluge izravnog terećenja štedite svoje vrijeme i račune plaćate na vrijeme.
Detaljnije informacije o Diners Club poslovnoj kartici potražite na www.diners.hr ili nazovite 01/4929 555.
69Vjesnik dentalne medicine
DOGAĐANJA
PROSLAVA DANA SV. APOLONIJE
U ORGANIZACIJI HKDM-A
...RijekaDan sv. Apolonije, zaπtitnice doktora dentalne
medicine, dentalne struke i naπih pacijenata proslavili smo euharistijskim slavljem u katedrali sv. Vida u Ri-jeci. HKDM PS Rijeka tradicionalno poziva kolegice i kolege na okupljanje 9. veljaËe povodom obiljeæavanja dana sv. Apolonije. Kolegice i kolege ispunili su rijeËku katedralu sv. Vida gdje je misno slavlje predvodio mons Boæidar MrakovËiÊ. U nadahnutoj propovjedi prisjetili smo se muËeniËke smrti sv. Apolonije koja nije posus-tala u svojoj vjeri, te smo i sami pozvani biti ustrajni u svome radu, te naπem Ëasnom pozivu pomoÊi potreb-nima.
Druæenje nakon misnog slavlja u ugodnom ambi-jentu iskoristili smo za razmjenu iskustva ali i „Êakulu“. Prisustvo starijih, ali i mlaih kolegica i kolega, doktora i dentalnih tehniËara zalog su i vrijednost koja nam ukazuju da se druæenje izvan radnog mjesta mora-
ju oËuvati i poπtivati. Spomendan sv. Apolonije naπe zaπtitnice i zagovarateljice neka nam bude podsjetnik na vaænost socijalizacije, okupljanja te tako vaæne tre-nutke opuπtanja. o
mr.sc. Valter ŠpanjiÊ, dr.med.dent.
...OsijekU OsijekU prOslavljenasv. apOlOnija
OSIJEK - Spomendan sv. Apolonije, djevice i muËenice, zaπtitnice dentalne struke, pacijenata i zubi, proslavilo je Ëlanstvo PodruËnog sjediπta Hrvatske ko-more dentalne medicine u Osijeku. VeËernju misu u os-jeËkoj konkatedrali Sv. Petra i Pavla 9. veljaËe predvodio je æupni vikar Pavao MikulËiÊ. PozdravljajuÊi okupljene doktore dentalne medicine, dentalne tehniËare i den-talne asistente koji mole zagovor zaπtitnice struke i po-moÊ u radu na dobro svih, je na poËetku misnoga slavlja podsjetio na zapise o svetiËinom uzoritom krπÊanskom æivotu, muËeniπtvu, smrti 249. godine i πtovanju u puku koji sv. Apoloniju zaziva u bolesti zubi. Misno slavlje je uveliËalo zborno pjevanje uz orguljsku pratnju.
„Naπu zaπtitnicu sv. Apoloniju Ëastimo i zahvalju-jemo na misi u Osijeku od 1995. godine jer smo od tada organizirani u strukovno zajedniπtvo. Duænost nam je od Boga dana da se brinemo za svoje zdravlje i spo-mendan je prigoda podsjetiti se na uzoritost æivota
sv. Apolonije koja je i nama primjer. Naπe PodruËno sjediπte HKDM-a u Osijeku i u ovim bremenitim vre-menima, uz sve neizvjesnosti koje nas prate, nastoji se izboriti za boljitak struke, poboljπanje uvjeta rada s paci-jentima. Usmjeravamo rad osobito prema prevenciji zaπtiti zdravlja zuba najmlaih, svjesni kako bez brige za oralno zdravlje nema potpunog zdravlja. Osobito zadovoljstvo nam predstavlja Ëinjenica da se uskoro u Osijeku pokreÊe Studij dentalne medicine pri Medicin-skom fakultetu, rekao je dr. med. dent. Miroslav Sikora.predsjednik osjeËkog PodruËnog sjediπta HKDM-a. o
Hrvatska komora dentalne medicine
70 Vjesnik dentalne medicine
DOGAĐANJA
...SplitObiljeæavanje blagdanasv. apOlOnije U sinjU
U nedjelju, 8. veljaËe 2015., u Sinju su se okupili doktori dentalne medicine podruËnog sjediπta Split kako bi sveËano obiljeæili blagdan svoje zaπtitnice Sv. Apolonije. Povod, da se okupimo u Sinju, je bila æelja da se svojom proslavom pridruæimo obiljeæavanju ve-likog jubileja - 300. obljetnici Ëudesne obrane Sinja pod zagovorom »udotvorne Gospe Sinjske i Alke. Sinj je najveÊe Marijansko svetiπte juæne Hrvatske u koje svake godine hodoËaste stotine tisuÊa vjernika , viπestoljetno FranjevaËko sjediπte i s viπe od 150 godina prisutnom FranjevaËkom klasiËnom gimnazijom koja je u æivot obogaÊen znanjem uputila mnoge intelektu-alce i priznate javne djelatnike. Uz to, 300 godina duga tradicija viteπke igre Alke, koja po vaænosti, sadræaju i simbolici prelazi nacionalne okvire i pod zaπtitom je UNESCO-a, dovoljni su razlozi da se naπa proslava odræala u Sinju i da se Hrvatska komora dentalne medi-cine tako pridruæi obiljeæavanju ovog znaËajnog jubileja. U Sinjskom kraju djeluje 26 aktivnih dentalnih timova , 11 dentalnih tehniËara i 12 je umirovljenih doktora. Uz kolege iz Splitsko-dalmatinske æupanije na proslavi nas je ukupno bilo 100. VeÊ pri okupljanju u klaustru samo-stana vidjelo se da je ozraËje veselo i da je ovaj susret pravo osvjeæenje. Program je zapoËeo svetom misom koju je predvodio prof.dr.sci. don Ante Mateljan, dekan KatoliËkog bogoslovnog fakulteta u Splitu i duhovnik Hrvatskog katoliËkog ljieËniËkog druπtva podruænice Split, uz koncelebraciju gvardijana i upravitelja Svetiπta, fra Petra Klapeæa, koji je na poËetku mise svim gosti-ma i πtovateljima Gospe Sinjske zaæelio dobrodoπlicu. Tijekom mise, don A. Mateljan je viπe puta spomenuo vaænost dentalne medicine danas, ulogu doktora den-talne medicine u æivotu druπtvene zajednice i pojedinca. Posebno je naglasio potrebu da se na trenutak zaustavi-mo i osvijestimo sebi vaænost sklada æivota, rada i vjere.
Pred kraj misnog slavlja Tanja Kriæanac-Kodæo-man,dr.med.dent. je pozdravila sve prisutne i zah-valila predsjedniku Upravnog vijeÊa komore dr. sc. Nevenu VidoviÊu, dr.med.dent. i Hrvatskoj komori dentalne medicine, πto su se pridruæili slavlju Velikog jubileja. Naglasila je kako je narod Cetinskog kra-ja ponosan na ovakvu dugu tradiciju, te da je naπe okupljanje u crkvi Gospe Sinjske Ëin zahvale za naπ æivot i rad. Naπ rad nije samo egzistencijalano vaæan, nego nas izgrauje kao ljude kroz meusobne odnose s kolegama i pacijentima. Uz meusobno razumi-jevanje i empatiju trebamo i nadalje svoj posao ra diti
71Vjesnik dentalne medicine
DOGAĐANJA
od govorno i Ëasno. Nakon toga je Stjepan FilipoviÊ -GrËiÊ, dr.med.dent. uruËio dr. sc. Nevenu VidoviÊu prigodan dar; sliku sv. Apolonije i nedavno objavljenu knjigu „Sinjska ljekaruπa“. U ime dentalnih tehniËara, g. Snjeæana IvandiÊ je don Anti Mateljanu takoer uruËila prigodan dar; sliku sv. Apolonije. Dr.sc. Neven VidoviÊ je u ime Hrvatske komore dentalne medicine pozdravio sve prisutne i uruËio prof.dr.sci. don Anti Mateljanu i fra Petru Klapeæu knjigu „Sveta Apoloni-ja u cr kvama PoreËke i Pulske biskupije“ u izdanju HKDM-a i Stomatoloπkog fakulteta.
Nakon mise je svim kolegama uruËen mali prigodni dar koji su ponijeli u svoje ordinacije. Poslije zajedniËk-og fotografiranja, razgledali smo bogatu zbirku, Ëetvrtu po redu u Hrvatskoj, FranjevaËkog muzeja. Kroz muzej nas je proveo kustos muzeja, fra Mirko MariÊ. Zbirka obuhvaÊa eksponate od prapovijesnih vremena, an-tike, srednjeg vijeka pa do danaπnjih dana.
Nakon obilaska muzeja uputili smo se prema restoranu Dubrovnik gdje smo imali zajedniËki ruËak uz kolegijalno druæenje.
Nakon ovog lijepog susreta ostaje promiπljanje. Uistinu, danaπnji tempo æivota i rada nosi Ëovjeka u zahtjevnoj svakodnevnici i sve manje mu ostavlja vre-mena i prostora za druge, opuπtajuÊe trenutke. Den-talna medicina je danas dostignula struËne i estetske vrhunce koji traæe kontinuitet edukacije, veliku angaæi-ranost, osobnu i timsku. Na slobodnom træiπtu izloæe-ni smo oπtroj konkurenciji, zakono dav ci nas stalno usmjeravaju, a pacijenti opsjedaju svojim zahtjevima. Ostaje nam malo vremena za obitelj, prijatelje i nas same. A Ëovjek je samo Ëovjek. Nije stroj. Treba povre-meno stati, duboko udahnuti i zaista osjetiti radost æivota.
Upravo je takva bila ovogodiπnja proslava sv. Apo-lonije u Sinju. Svim srcem se nadamo da Êemo je na-redne godine ponoviti u joπ veÊem broju na istom mjestu. U Sinju. o
Tanja Kriæanac - Kodæoman, dr.med.dent.
...VaraždinTradicionalno obiljeæavanje Dana sv. Apolonije,
zaπtitnice dentalne medicine i pacijenata, obiljeæen je jednim dijelom misom u Æupnoj crkvi sv. Nikole bisku-pa u Varaædinu, dok se nesluæbeni dio odvijao u zajed-niËkom druæenju u varaædinskom hotelu ”Turist”. Niske temperature prethodnog dana od -17*C i -16*C, snijeg i ledene ceste bile su razlogom da je stiglo manje sudio-nika nego πto je to uobiËajeno, ali opet priliËan broj da se taj dan obiljeæi.
Bilo je to mjesto susreta stomatologa, zubnih tehniËara i asistenata, mjesto razmjene iskustava, stavo-va, miπljenja i dogovora. Bila je to prilika za razgovor uæivo i rjeπavanje poslovnih problema i dilema. Dan sv. Apolonije je i razlogom da nam se nameÊe pitanje πto se to promijenilo i da li se neπto opÊe promijenilo od 249. godine n.e. kada je muËena, zlostavljana i pogubljena sv. Apolonija jer se nije htjela odreÊi svojeg prava na razliËi-tost i svojeg uvjerenja da je na pravom putu kada slijedi svoju vjeru i uvjerenje. Tuæno je da u drugom desetljeÊu 21. stoljeÊa, (17.02.2015.) budu pogubljeni kao i Apo-lonija, njeni su narodnjaci egipatski Kopti (njih 21) koji su krπÊanski potomci starih EgipÊana. Pogubljeni su jer su u veÊin skom stanovniπtvu manjina i drugaËiji. Tuæno je da se kroz sva ta stoljeÊa nije niπta promijenilo niti nauËilo. Nije se nauËilo poπtovati tua i svoja uvjerenja i razliËitosti.Uvjerenja sam da, kako bismo to promijenili moramo krenuti od sebe, svoje obitelji i struke. Sv. Apo-
lonija - u naπem na rodu znana kao SunËana, neka bude naπa sunËana strana æivota, naπa zaπtitnica i neka nas πtiti od svih ruænoÊa na naπem æivotnom putu i struci. o
mr.sc. Biserka BoriÊ, dr.med.dent.
72 Vjesnik dentalne medicine
DOGAĐANJA
...ZagrebTradiCiOnalna prOslava sveTe apOlOnije, Za©TiTniCe paCijenaTai denTalne MediCine,9. velja»e 2015. gOdine
U organizaciji Komore u podruËnim sjediπtima bilo je odræano tradicionalno obiljeæavanje Dana sve-te Apolonije, zaπtitnice pacijenata i dentalne medi-cine, 9. veljaËe 2015. godine. Ured Komore priredio je zajedniËku tiskanu pozivnicu, kojom je Ëlanstvo i javnost bila upoznata da je u • Osijeku, u konkatedrali Sv. Petra i Pavla, 9. velja Ëe
2015. godine, proslava Dana zapoËela u 18,30 sati,• Rijeci, u katedrali Sv. Vida, 9. veljaËe 2015. godine
proslava Dana bila u 18,00 sati,• Splitu, u crkvi »udotvorne Gospe Sinjske u Sinju,
proslava Dana bila u nedjelju, 8. veljaËe 2015. go-dine. u 11,30 sati… PodruËno sjediπte Split dalo je istovremeno i svoj doprinos 300. obljetnici Ëudesne obrane Sinja, kao i sinjske Alke,
• Varaædinu, u æupnoj crkvi Sv. Nikole, 9. veljaËe 2015. godine proslavljen Dan u 18,00 sati,
• Zagrebu, u akademskoj crkvi Sv. Katarine na Gornjem gradu, 9. veljaËe 2015. godine proslavljen Dan u 18,00 sati. Svetu misu predvodio je veleËas-ni Vladimir MagiÊ, rektor svetiπta. Pater MagiÊ je u propovijedi istaknuo vaænost oralnoga zdravlja za svakoga pojedinca, koja ukazuje na sloæenost struËne i druπtvene odgovornosti dentalnoga tima (dentalnog asistenta, dentalnog tehniËara i dok-tora dentalne medicine). Dan svete Apolonije je dvadesetËetvrti put proslavljen u ovoj ljepotici barokne arhitekture. U misnom slavlju sudjelovao je velik broj Ëlanova Komore PodruËnog sjediπta Zagreb, kao i njihovih gostiju, meu kojima je bilo i predstavnika Hrvatskog katoliËkog lijeËniËkog druπtva, a meu njima bio je i dr. sc. fra Draæenko TomiÊ, duhovnik Podruænice Zagreb HKLD-a, koji je aktivno sudjelovao u ovom misnom obredu. Mr. sc. Æarko Udiljak, dr.med.dent., Ëlan Upravnog odbora PS-a Zagreb HKDM-a, bio je ËitaË psalmi u tijeku mise. Mjeπoviti pjevaËki zbor svetiπta dao je svoj doprinos, da ovaj susret sa sv. Apolonijom na Gornjem gradu, bude za pamÊenje. Posebno veseli Ëinjenica da je meu nazoËnima bilo mno-go mladih, koji su i zalog za pogled i ostvarenja naπih oËekivanja u buduÊnosti.
* Neposredno nakon misnog obreda slijedilo je predstavljanje knjige u izdanju Hrvatske komore dentalne medicine i Stomatoloπkog fakulteta
SveuËiliπta u Zagrebu “Sveta Apolonija u crkva-ma PoreËke i Pulske biskupije”, autora prof.dr.sc. Gorana KneæeviÊa, dr.med.dent.. Prof.dr.sc. Pa-vel Kobler, dr.med.dent., zamjenik predsjednika Komore, vodio je ovo predstavljanje. Prof. dr.sc. Hrvoje BrkiÊ, dr.med.dent., dekan Stomatoloπkog fakulteta, obratio se skupu u ime suizdavaËa ove monografije. Don Anton ©uljiÊ, recenzent djela, vrlo zauzeto i nadahnuto je predstavio knjigu au-tora. Mr. sc. Hrvoje Pezo, dr.med.dent., predsjed-nik Komore, pozdravio je prisutne u ime domaÊi-na, i ukazao na napore da izdavaËka djelatnost Komore, bude jedna od njezinih poticajnih i pre-poznatih aktivnosti. Prof. dr. sc. Goran KneæeviÊ, dr.med.dent., autor monografije “Sveta Apolonija u crkvama poreËke i Pulske biskupije”, istaknuo je razloge koji su ga rukovodili u odluci i, kasnije, u pisanju ovoga djela. Na kraju zahvalio se je iz-davaËima na njihovoj podrπci, bez koje ovo djelo, vjerojatno, ne bi bilo objavljeno.
• Nastavak druæenja bio je u susjednim KloviÊevim dvorima, uz zakusku i piÊe. Velik broj sudionika, opuπtena i vesela atmosfera bila je toËka na “I” ovogodiπnjeg obiljeæavanja sv. Apolonije, zaπ-titnice pacijenata i naπe struke.
• Prije obiljeæavanja Dana sv. Apolonije, u petak, 6.
73Vjesnik dentalne medicine
DOGAĐANJA
veljaËe 2015. godine, predstavnici HKDM-a, pos-jetili su tihi dom prof. dr. Eduarda RadoπeviÊa, dr. med., specijaliste stomatologa, prvog nastavnika “stomatologije i zubarstva” na SveuËiliπtu u Za-grebu, na Mirogoju, poloæili cvijeÊe i zapalili svijeÊu. Na taj dan prof. RadoπeviÊ, napustio je ovaj svijet 1939. godine. SjeÊanje na profesora RadoπeviÊa, ove godine, vezano je i za osamde-setu obljetnicu od tiskanja njegovoga æivotnog djela “Fiziologija i patologija zuba”, Tipografija d.d., Zagreb, 1935. godine, koje je napisao kao “upravnik Zubne klinike Univerziteta Kraljevine Jugoslavije u Zagrebu”. Vrlo su upeËatljive izjave i miπljenja brojnih lijeËnika i znanstvenika, o ovoj iznimnoj monografiji. Npr., prof. dr. Lujo Thaller, internist i profesor povijesti medicine na Medicin-skom fakultetu u Zagrebu, “Ja dræim, da je knji-ga odliËna i da spada meu one, πto je najboljeg medicinski u opÊe napisano u svima naπim kra-
jevima. Uvjeren sam da Êe historija medicine znati ocijeniti vrijednost toga rada”. Prof. dr. Bo-ris. Zarnik, biolog i lijeËnik, Zagreb, kaæe “da je ovo djelo na Ëast ne samo autoru, nego i Ëitavom medicinskom fakultetu. U djelu su jasno prikazani brojni vaæni rezultati, postignuti na temelju auto-rovih originalnih ideja”. Akademik, HAZU, prof. dr. Vale Vouk, biolog-botaniËar, Zagreb, “Ovo djelo prvo svoje vrsti u naπoj nauËoj literaturi, zasluæuje veliku paænju i sa strane biologa, napose zbog in-teresantne i uvjerljive osmotske teorije o zubu”. Ove izjave, poruke i misli naπih znanstvenika iz 1935. godine, prilika su da se cijela monografija skenira i da bude dostupna danaπnjoj javnosti, i da ovo jedinstveno djelo ocijeni sa stajaliπta su-vremene znanosti i praktiËne i svakodnevne den-talne medicine. o
prof.dr.sc. Zvonimir KaiÊ, dr.med.dent.
Knjiga dr. Gorana KneæeviÊa „Sveta Apolonija u crkvama PoreËke i Pulske biskupije“, koja je pred-stavljena na svetiËin spomendan, 9. veljaËe 2014. u crkvi sv. Katarine na Gornjem gradu, koja u pokraj-njoj kapeli Ëuva jednu palu te zaπtitnice protiv
S predstavljanja knjige dr. Gorana KneæeviÊa
SVETA APOLONIJA U CRKVAMA PORE»KE I PULSKE BISKUPIJE
Crkva sv. Katarine, Zagreb - 9. veljaËe 2014.
glavobolje i drugih bolova u podruËju glave, a pose-bice zubobolje, istinski je dogaaj triju znaËajnih sastavnica javnoga æivota u nas: likovne kulture, re-ligiozne baπtine i ikonografije i djelatnika zubnoga lijeËniπtva, koji su mahom i ispunili crkvu te pozorno i s vidnim odobravanjem pratili program predstav-ljanja.
Spojivπi ljubav prema struci i prema svom drugom zaviËaju - Istri, autor je pred Ëitatelje donio impresivni rad u kojem ne moæemo ne osjetiti sil-nu zauzetost, zadivljujuÊu poduzetnost, primjerenu upor nost u iπËitavanju relevantne literature, ali, πto joπ viπe zadivljuje - gotovo fuËiÊevsku opkoraËivost kojom posjeÊuje svaki pojedini lokalitet ili samo slijedi nagovjeπtaj da postoji slika ili kip u kakvoj omanjoj ili pak veÊoj crkvi, na pokojem spored-nom oltaru ili na nekom crkvenom tavanu o kojem je doznavao usmenom predajom i oslonjenoπÊu na mjesne znalce, posebno sveÊenike. Pritom autor pred Ëitatelja donosi Ëitav i, smjelo bi se reÊi, zaok-ruæen istarski kompendij svetiËine nazoËnosti, go-tovo ravnomjerno rasporeena njezina πtovanja po
74 Vjesnik dentalne medicine
DOGAĐANJA
IdiliËni ambijent snijegom prekrivenog goran-skog kotara posluæio je i ove godine kao kulisa struËnog teËaja u organizaciji HKDM PS Rijeka. DomaÊin i predsjednik PS Rijeka mr.sc. Darko RaËki pozdravio je nazoËne a posebno gosta teËaja, predsjednika HKDM dr Hrvoja Pezu. Dr Pezo se za-hvalio na pozivu te uputio par rijeËi kolegicama i kolegama kojih se i ove godine okupio lijepi broj, te se u ispunjenoj je konferencijskoj dvorani u jednom trenutku traæila i stolica viπka. Posebno se dotaknuo novosti u regulativi unutar struke i same komore, te se osvrnuo na sve viπe upita stranih dræavljana za radom u Republici Hrvatskoj.
GORSKI KOTAR 2015.PredavaËi su bili profesori sa studija dentalne
medicine u Rijeci. Prof. Ivana Brekalo Prπo govorila je o smjernicama uspjeπne endodontske terapije. Prof. Tomislav ∆abov kroz veliki broj sluËajeva prikazao je dijagnostiku i lijeËenje Ëeljusnih cista. O osmjehu i protetskom pristupu estetici osmjeha govorila je prof.dr.sc. Danijela KovaËeviÊ PaviËiÊ. A o novim materi-jalima i njihovoj primjeni u paradontologiji ali i den-talnoj medicini govorila je doc.dr.sc. Jelena PrpiÊ. Da su teme bile zanimljive i iskoristive u svakodnevnoj praksi ukazala su i mnoπtvo pitanja koja su bila postav ljanja nakon izlaganja.
TeËaj je zavrπio okruglim stolom i predavanjem pravnice naπe komore Jasmine Verner koja je govo-rila o aktualnostima u zakonodavstu u ordinaciji dentalne medicine.
PS Rijeka kao organizator struËnog teËaja ko-jeg tradicionalno odræavamo u Gorskom kotaru u zimskim mjesecima zahvaljuje svima koji unatoË snjeænim uvjetima veÊ godinama dolaze na teËaj, te koristimo priliku pozvati sve 24. travnja na Kvarner-ski dan 2015 u Opatiju. o
mr.sc. Valter ŠpanjiÊ, dr.med.dent.
poluotoku. Doznajemo, dakako, i mnogo detalja o svetiËinom æivotu, razlozima koji su je u krπÊanskoj povijesti i ikonografiji odredili da bude zaπtitnicom protiv zubobolje, ali autor ne staje na tome. PovlaËeÊi paralele prema πirem hrvatskom prostoru, posebice u ikonografskoj matrici i pokojem detalju koji bi nas mogao zanimati, KneæeviÊ povjerljivo nudi primjere i iz europske, πtoviπe i pokoje maloazijske svetaËke ikonografske i hagiografske datosti, a sve s namje-rom da nam dade πto potpuniju sliku onih svetaca koji se nekako logiËno vezuju uza svetu Apoloniju i Ëine njezin ikonografski buket.
Nakon πto je detaljno prouËio relevantnu i naj-svjeæiju literaturu, konzultirao pokoji arhivski ili pak podatak koji je dobio od mjesnih autoriteta, autor smjelo ulazi u istraæivaËki poduhvat i donosi brojne likove svete Aplonije za koje do njegova rada nismo znali. U tom je pogledu ova knjiga inovativna, rele-vantna i nezaobilazna.
Knjiga je opremljena tablicama ikonografskih prikaza svete Apolonije u sakralnim graevinama
u Istri, donesena je relevantna literatura, a iz auto-rove rijeËi na kraju, u kojoj zahvaljuje brojnim su-radnicima i prijateljima, valja istaknuti onu koju izriËe vlastitoj supruzi i djeci koji su „ponekad i protiv svoje volje“ s njim obilazili mjesta po Istri koja prije nisu vidjeli. No, knjiga poznatoga zagre-baËkog profesora na Katedri za oralnu kirurgiju i dekana Stomatoloπkoga fakulteta kao i predsjed-nika Hrvatskoga stomatoloπkog druπtva koji je, uz to, bio i predstavnikom RH u Skupπtini Svjetske stomatoloπke federacije - viπe je od usputne biljeπke, zaljubljeniËkoga rada ili pak neobveznog fotomateri-jala. Ona je vrlo vrijedan prinos poznavanju likovne i hagiotopografijske povijesti Istre koja i njezinom zaslugom sve viπe postaje terra cognita - poznata zemlja iz koje niËu vrijednosti i uvjerenja, stavovi i sadræaji, mirisi i boje - u jednu rijeË povijest odnosa svetog i ljudskog kroz prizmu svetice Ëijim su tra-govima posveÊene njezine stranice. o
Anton ©uljiÊ
Hvala na povjerenju!
putovanje je uvijek dobra ideja.
+ 3.890 kn pristojbe u zračnim lukama13.290 kn
First minute cijena po osobi već od
tajland20.9. - 2.10.2015. bangkok, sjeverni tajland i odmor na phuketuCijena uključuje: Letovi na ekonomskoj klasi • Hoteli 4* • Obroci prema programu • Izleti i razgledi s ulaznicama • Pratitelj iz Zagreba • Putno zdravstveno osiguranje
Cijena aranžmana po osobi u dvokrevetnoj sobi: 13.990 kn First Minute -5% na osnovnu cijenu za uplate do 60 dana prije polaska!
0800 9998
[email protected] • www.atlas.hrPOSLOVNICE: Zagreb / Teslina 7, 01 6404 980 • Zrinjevac 17, 01 4807 300 • Izidora Kršnjavoga 1, hotel Westin, 01 6398 150 • Vice Vukova 6, Arena Centar, 01 6189 110
• Osijek / Županijska 19, 031 215 976 • Split / Obala Lazareta 3, 021 355 381ATLAS D.D., VUKOVARSKA 19, 20000 DUBROVNIK, ID: HR-AB-20-060000638
Hvala na povjerenju!
putovanje je uvijek dobra ideja.
+ 3.890 kn pristojbe u zračnim lukama13.290 kn
First minute cijena po osobi već od
tajland20.9. - 2.10.2015. bangkok, sjeverni tajland i odmor na phuketuCijena uključuje: Letovi na ekonomskoj klasi • Hoteli 4* • Obroci prema programu • Izleti i razgledi s ulaznicama • Pratitelj iz Zagreba • Putno zdravstveno osiguranje
Cijena aranžmana po osobi u dvokrevetnoj sobi: 13.990 kn First Minute -5% na osnovnu cijenu za uplate do 60 dana prije polaska!
0800 9998
[email protected] • www.atlas.hrPOSLOVNICE: Zagreb / Teslina 7, 01 6404 980 • Zrinjevac 17, 01 4807 300 • Izidora Kršnjavoga 1, hotel Westin, 01 6398 150 • Vice Vukova 6, Arena Centar, 01 6189 110
• Osijek / Županijska 19, 031 215 976 • Split / Obala Lazareta 3, 021 355 381ATLAS D.D., VUKOVARSKA 19, 20000 DUBROVNIK, ID: HR-AB-20-060000638
76 Vjesnik dentalne medicine
DOGAĐANJA
Split je i ovaj put opravdao ukazano povjerenje. U organizaciji Hrvatske komore dentalne PS Split odræan je, po tradiciji u veljaËi, teËaj za doktore dentalne medi-cine, dentalne asistentice i dentalne tehniËare pod na-zivom Stomatologija danas. Velika dvorana Ekonomskog fakulteta je bila prepuna zainteresiranih kolega, a mala dvorana je prihvatila dentalne tehniËare, a zatim dentalne asistentice. Ukupan broj sluπatelja je bio veÊi od 600!
Predsjednik Hrvatske komore dentalne medicine mr.sc. Hrvoje Pezo, dr.med.dent.u svom je pozdravnom slovu istaknuo važnost ovakvog skupa za našu struku i govorio o aktualnim zbivanjima važnim u našoj sva-kodnevnoj praksi. Splitski gradonaËelnik gospodin Ivo Baldasar svojom je nazoËnošÊu uveliËao ovaj skup. Iz-rekao je svoje dojmove vezane uz svoja iskustva u turi-stiËkoj djelatnosti i oralnom zdravlju turista. Naveo je kako je kao mladi turistiËki djelatnik dobio je naputak da platežnu sposobnost gostiju procjenjuje prema iz-gledu zubi!
Predavanja za doktore dentalne medicine su za-poËela malom sveËanošÊu prigodom koje su predsjed-nik HKDM mr.sc. Hrvoje Pezo, dr.med.dent. i pred-sjednik izvršnog odbora HKDM Ivica JakšiÊ, dr. med. dent. uruËili zahvalnice HKDM PS Split kolegama Ivici Novaku, Anti BatiniÊu i Mati GaliÊu za njihov dugogodišnji struËni rad i humani pristup pacijentima.
Nakon uvodne rijeËi dr.sc. Nevena VidoviÊa, dr. med.dent., predsjednika Upravnog vijeÊa HKDM ,prvo predavanje je održala prof.dr.sc. Zrinka Tarle, spec.dentalne patologije i endodoncije sa Stomatološkog fakulteta u Zagrebu o suvremenoj konzervativnoj terapiji tvrdih zubnih tkiva i najnovijim znanstvenim spoznajama o primjeni " bulk" kompozita.
Prof.dr.sc. Hrvoje BrkiÊ, dekan Stomatološkog fakulteta u Zagrebu je održao zanimljivo i iznimno ko-risno predavanje svim praktiËarima o sve aktualnijem pitanju dentalnog vještaËenja u graanskim parnicama.
Predavanje je bilo potkrijepljeno sluËajevima iz prakse koji su izazvali zanimanje naπih medija.
Dr.sc. Petra Nola Fuchs, spec. oralne kirurgije sa Stomatoloπke poliklinike u Zagrebu je odræala preda-vanje o alveotomiji impaktiranih umnjaka- koristi ili πteti za pacijenta. Izloæila je indikacije i pravilne smjer-nice u terapiji te zablude koje dominiraju prigodom erupcije umnjaka.
Doc.dr.sc. Vlatka Lajnert, spec. dent. protetike sa Studija stomatologije, Medicinskog fakulteta u Rijeci je
STOMATOLOGIJADANAS 2015.
SPLIT, 07. VELJA»E 2015.
izloæila novi terapijski multidisciplinarni pristup u lije-Ëenju bolesnika s iznimno neugodnim temporoman-dibularnim poremeÊajem.
S istog fakulteta i katedre predavanje je odræala prof.dr.sc. Daniela KovaËeviÊ PaviËiÊ, spec. dent. protetike o teleskopskom sustavu kao retencijom u terapiji subto-talne bezubosti. Predavanja doc.dr. Vlatke Lajnert i prof.dr.sc. Daniele KovaËeviÊ PaviËiÊ su bila namije njena i dentalnim tehniËarima. Ovim putem se joπ jednom za-hvaljujem kolegicama iz Rijeke koje su unatoË iznim-no teπkim vremenskim nepogodama uspjele doÊi do Splita. Æeljka Cabunac, dr.med.dent., spec ortodoncije je odræala predavanje o primjeni hijaluronskih filera u perioralnoj regiji kao zavrπetku estetske rehabilitacije pacijenta. Na kraju teËaja je za doktore dentalne medi-cine odræan okrugli stol o aktualnim pitanjima naπe prakse uz nazoËnost predsjednika HKDM mr.sc. Hrvoja Peze, dr.med.dent., tajnice Komore Jasminke PoliÊ, dipl.iur. te vijeÊnika HKDM PodruËnog sjediπta Split.
Dentalni tehniËari su takoer organizirali svoja pre-davanja iako u smanjenom opsegu zbog vremenskih nepogoda.
Dentalne asistentice su obogatile svoje znanje jako korisnim i grafiËki zanimljivim izlaganjem Tine Pokle-poviÊ PeriËiÊ, dr.med.dent. o metodama oralne higijene kao prevencijom i kontrolom gingivitisa te ulogom COCHRANE kolaboracije u promociji oralnog zdrav-lja. Maja BaroπeviÊ,bacc.ms. izlagala je o neizostavnoj i vaænoj psiholoπkoj primjeni pacijenta. Branka Crnko-viÊ, bacc.ms. educirala je asistentice o mjerama dezin-fekcije i sterilizacije te unapreenju procedura u sva-kodnevnoj praksi. Do 2016. u Splitu hvala svima i srdaËan pozdrav! o
Ivan BuÊan, dr. med. dent.
77Vjesnik dentalne medicine
DOGAĐANJA
BOæI∆NI KONGRES
2014VeÊ tradicionalno, krajem godine HKDM odræava
u Zagrebu zajedniËki teËaj trajnog usavrπavanja za sve svoje Ëlanove, ovog puta u suorganizaciji s tvrt-kom 3M ESPE. Iznimno velik odaziv doktora den-talne medicine (1007), dentalnih tehniËara (168) i dentalnih asistenata (140), primorao je organizatore da izmijene prvobitnu koncepciju samog skupa, pa su se predavanja morala odræavati u dvije zasebne dvorane hotela Sheraton. Nakon sveËanog otvara-n ja skupa i pozdravnih govora,upriliËena je predaja priznanja istaknutim Ëlanovima Komore. Za oso-bit doprinos razvoju i unapreenju stomatoloπke djelatnosti u Republici Hrvatskoj, te znaËajnu po-moÊ pruæenu Komori u ostvarivanju njenih zadaÊa, Povelju su primili: Prof. Zvonimir KaiÊ, dr. med.dent., Prof. Stanislav Vukovojac, dr. med.dent. i Prof. Hrvoje BrkiÊ, dr. med.dent. Iskrene Ëestitke svima!
UnatoË Ëinjenici da je Zagreb tih dana odisao raskoπnim mirisima Adventa, mamio bljeπtavo ukraπenim ulicama i trgovima, dvorane su tijekom svih predavanja bile prepune. Dobar odabir tema i odliËni predavaËi, bogata izloæba s prigodnim ci-jenama proizvoda naπih stalnih partnera, plijen-ila je pozornost sudionika tijekom cijelog skupa. Razmjena miπljenja i komentari, susret kolega i suradnika,moæda kavica s prijateljem kojeg dugo nismo vidjeli, dodatan su zaËin ovog uspjeπnog strukovnog druæenja, kojeg Êemo se joπ dugo, s ugodom sjeÊati. o
Vesna KrizmaniÊ, viπa dent.teh.
Vaš prvi izbor za odmor na JadranuIstra, Dubrovnik, otok Krk
Posebna ponuda za članove Hrvatske komore dentalne medicine:
• 15% popusta na najviše objavljene cijene smještaja s fleksibilnim uvjetima otkaza• 20% popusta na SPA tretmane (ne odnosi se na tretmane lica i masaže u objektima u Poreču i Rapcu) • 15% popusta na vikend i spa pakete oglašene na web stranici Valamara (ne odnosi se na spa pakete u objektima u Poreču i Rapcu) • Usluga kasnije odjave iz hotela (ovisno o raspoloživosti hotela)
Prilikom rezervacije navedite promo kod 188.
T 052 465 000 / www.valamar.com
Vaš prvi izbor za odmor na JadranuIstra, Dubrovnik, otok Krk
Posebna ponuda za članove Hrvatske komore dentalne medicine:
• 15% popusta na najviše objavljene cijene smještaja s fleksibilnim uvjetima otkaza• 20% popusta na SPA tretmane (ne odnosi se na tretmane lica i masaže u objektima u Poreču i Rapcu) • 15% popusta na vikend i spa pakete oglašene na web stranici Valamara (ne odnosi se na spa pakete u objektima u Poreču i Rapcu) • Usluga kasnije odjave iz hotela (ovisno o raspoloživosti hotela)
Prilikom rezervacije navedite promo kod 188.
T 052 465 000 / www.valamar.com
Naši putevi vode do zdravlja
www.medika.hr
TEČAJEVI STRUČNOG USAVRŠAVANJAZA doktore DENTALNE mEDiciNE U 2015. GODiNi
• HRVATSKA KOMORA DENTALNE MEDICINE ZADRŽAVA PRAVO IZMJENE PODATAKA
• SVE AKTUALNOSTI I PROMJENE PRATITE NA SLUŽ-BENOJ WEB STRANICI KOMORE WWW.HKDM.HR
7.02.2015.
23.05.2015.
21.02.2015.
svibanj 2015.
13. i 14.11.2015.
14.11.2015
studeni/prosinac 2015.
11.i 12.12.2015.
21.03.2015.
svibanj/lipanj 2015.
28.03.2015.
11. i 12. 09.2015.
18.04.2015.
10.10.2015.
24.10.2015.
25.04.2015.
16. i 17.10.2015.
21.-23.05.2015.
17.10.2015.
26.03-05.04.2015.
listopad /studeni 2015.
Split/HKDM PS-Split
Zagreb/HKDM
Ravna Gora/HKDM PS-Rijeka
Opatija/HKDM
Zagreb/HKDM
Zagreb/HKDM
Zagreb/HKDM
Zagreb/HKDM
Zagreb/HKDM PS-Zagreb
Zagreb/HKDM
Varaždin/HKDM PS-Varaždin
Solaris-Šibenik/ HKDM PS-Split
Osijek/HKDM PS-Osijek
Dubrovnik/ HKDM PS-Split
Vinkovci/HKDM PS-Osijek
Opatija/HKDM PS-Rijeka
Zagreb/HKDM
Zadar/HKDM PS-Split
Sv.Martin na Muri/HKDM PS-Varaždin
exteritorijalno HKDM
Zagreb/HKDM
Stomatologija danas 2015.
Etika
Gorski Kotar
Perioimplant
Novi terendovi u dentalnoj medicini
Itop intro
Što nakon implantata?
Božićni kongres
S praktičarima otvoreno o praksi 8
Suvremeni postupci u estet-skoj dentalnoj medicini – radni tečaj preparacije inlay owerlay i vestibularnih ljuskica s postupcima cementiranja
Proljeće u Varaždinu
Implantati & suprastrukture -Solaris 2015.
Proljeće u Osijeku
Dolor u dentalnoj medicini
Jesen u Slavoniji
Kvarnerski dan
10. Hrvatski međunarodni Quintessence kongres
Aesthetic Dental Moment
Jesen u Sv.Martinu na Muri
In memoriam Davorin Gjumlić, dr.med.dent.
Suvremeni postupci u estetskoj dentalnoj medicini – radni tečaj preparacije inlay owerlay i vestibularnih ljuskica s postupcima cementiranja
10
710
10
10
10
10
8
7 10
10
10
10
7
10
BROJ BODOVA
bit će bodovano
BROJ BODOVA
bit će bodovano
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVABROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
bit će bodovano
bit će bodovano
bit će bodovano
bit će bodovano
TEČAJEVI STRUČNOG USAVRŠAVANJAZA doktore DENTALNE mEDiciNE U 2015. GODiNi
• HRVATSKA KOMORA DENTALNE MEDICINE ZADRŽAVA PRAVO IZMJENE PODATAKA
• SVE AKTUALNOSTI I PROMJENE PRATITE NA SLUŽ-BENOJ WEB STRANICI KOMORE WWW.HKDM.HR
7.02.2015.
23.05.2015.
21.02.2015.
svibanj 2015.
13. i 14.11.2015.
14.11.2015
studeni/prosinac 2015.
11.i 12.12.2015.
21.03.2015.
svibanj/lipanj 2015.
28.03.2015.
11. i 12. 09.2015.
18.04.2015.
10.10.2015.
24.10.2015.
25.04.2015.
16. i 17.10.2015.
21.-23.05.2015.
17.10.2015.
26.03-05.04.2015.
listopad /studeni 2015.
Split/HKDM PS-Split
Zagreb/HKDM
Ravna Gora/HKDM PS-Rijeka
Opatija/HKDM
Zagreb/HKDM
Zagreb/HKDM
Zagreb/HKDM
Zagreb/HKDM
Zagreb/HKDM PS-Zagreb
Zagreb/HKDM
Varaždin/HKDM PS-Varaždin
Solaris-Šibenik/ HKDM PS-Split
Osijek/HKDM PS-Osijek
Dubrovnik/ HKDM PS-Split
Vinkovci/HKDM PS-Osijek
Opatija/HKDM PS-Rijeka
Zagreb/HKDM
Zadar/HKDM PS-Split
Sv.Martin na Muri/HKDM PS-Varaždin
exteritorijalno HKDM
Zagreb/HKDM
Stomatologija danas 2015.
Etika
Gorski Kotar
Perioimplant
Novi terendovi u dentalnoj medicini
Itop intro
Što nakon implantata?
Božićni kongres
S praktičarima otvoreno o praksi 8
Suvremeni postupci u estet-skoj dentalnoj medicini – radni tečaj preparacije inlay owerlay i vestibularnih ljuskica s postupcima cementiranja
Proljeće u Varaždinu
Implantati & suprastrukture -Solaris 2015.
Proljeće u Osijeku
Dolor u dentalnoj medicini
Jesen u Slavoniji
Kvarnerski dan
10. Hrvatski međunarodni Quintessence kongres
Aesthetic Dental Moment
Jesen u Sv.Martinu na Muri
In memoriam Davorin Gjumlić, dr.med.dent.
Suvremeni postupci u estetskoj dentalnoj medicini – radni tečaj preparacije inlay owerlay i vestibularnih ljuskica s postupcima cementiranja
10
710
10
10
10
10
8
7 10
10
10
10
7
10
BROJ BODOVA
bit će bodovano
BROJ BODOVA
bit će bodovano
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVABROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
BROJ BODOVA
bit će bodovano
bit će bodovano
bit će bodovano
bit će bodovano
Naši putevi vode do zdravlja
www.medika.hr