1

D. Gaea, M. Komorec, N. S. Montel: KOMPJUTORSKA DAKTILOGRAFIJA 1

2

2006.

Gaea, Komorec, Montel: Kompjutorska daktilografija 1 Nakladnik: Birotehnika, Centar za dopisno obrazovanje, Zagreb, 2006. Za nakladnika: Nediljko Duji, prof. Urednik: Milan Komorec, dipl. iur. Lektorica Katica Radelji, prof. Priprema za tisak: Agencija d.o.o. Grafiko oblikovanje omota: Agencija d.o.o. Tisak: Tipotisak d.o.o., Zagreb

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoavati, fotokopirati, niti na bilo koji drugi nain reproducirati bez nakladnikova pismenog doputenja.

Rjeenjem Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske, Kl. br. UP/I-602-09/06-03/00006 Ur. br. 593-12/06-2 od 31. oujka 2006.

ovaj udbenik odobren je za uporabu u srednjim kolama. CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 372.865.19(075.3) GAEA, Duanka Kompjutorska daktilografija 1 / D. Gaea, M. Komorec, N. S. Montel. - 1. izd. - Zagreb : Birotehnika - Centar za dopisno obrazovanje, 2006. Bibliografija. ISBN 953-6128-83-5 1. Komorec, Milan 2. Montel, Nermin Sreko 300717091 ISBN 953-6128-53-5

3

D. Gaea

M. Komorec

N. S. Montel

KOMPJUTORSKA DAKTILOGRAFIJA 1

1. izdanje

Zagreb, 2006.

S A D R A J

4

strana

P r e d g o v o r ......................................................................................................................................... 7 1. Uvod ...................................................................................................................................................... 9 1.1. Ured i uvjeti rada u uredu .............................................................................................................. 9 1.2. Poslovni tajnik ............................................................................................................................... 10 1.3. Upravni referent ............................................................................................................................. 10 2. Osobno raunalo .................................................................................................................................. 11 2.1. Veliina osobnog raunala ............................................................................................................. 11 2.2. Dijelovi osobnog raunala .............................................................................................................. 11 2.3. Osnove koritenja mia ................................................................................................................... 14 2.4. Tipke na tipkovnici osobnog raunala ............................................................................................ 14 3. Temeljne radnje na osobnom raunalu ............................................................................................. 16 3.1. Ukljuivanje osobnog raunala ..................................................................................................... 16 3.2. Pokretanje programa ...................................................................................................................... 16 3.3. Imenovanje dokumenta .................................................................................................................. 16 3.4. Spremanje dokumenta ................................................................................................................... 16 3.5. Otvaranje dokumenta ..................................................................................................................... 17 3.6. Izlaenje iz programa ..................................................................................................................... 17 3.7. Iskljuivanje osobnog raunala (Shut down) ............................................................................... 17 4. Temeljne radnje obrade teksta na osobnom raunalu ..................................................................... 18 4.1. Programi za obradu teksta ............................................................................................................. 18 4.2. Word .............................................................................................................................................. 18 4.2.1. Stvaranje novog dokumenta ................................................................................................ 19 4.2.2. Spemanje novog dokumenta ................................................................................................ 19 4.2.3. spremanje dokumenata za vrijeme rada ............................................................................... 20 4.2.4. Otvaranje postojeeg dokumenta ......................................................................................... 20 4.2.5. Unoenje teksta .................................................................................................................... 21 4.2.6. Ureivanje teksta ................................................................................................................. 21 4.2.6.1. Slova ...................................................................................................................... 21 4.2.6.2. Odlomci ................................................................................................................. 22 4.2.6.3. Tabulatori .............................................................................................................. 22 4.2.6.4. Postavljanje margina (odreivanje granica pisanja) .............................................. 22 4.2.6.5. Odreivanje rednog razmaka ................................................................................. 23 4.2.6.6. Podebljavanje teksta .............................................................................................. 23 4.2.6.7. Pisanje u kurzivu (koso pisanje) ........................................................................... 23 4.2.6.8. Podcrtavanje ......................................................................................................... 23 4.2.6.9. Pisanje ispod ili iznad temeljne linije pisanja ....................................................... 23 4.2.6.10. Tablice ................................................................................................................. 23 4.2.6.11. Numeriranje stranica ........................................................................................... 23 4.2.6.12. Ispis dokumenta ................................................................................................... 24 4.3. Diskete ............................................................................................................................................. 25 4.4. CD-ROM ......................................................................................................................................... 25 4.5. DVD ................................................................................................................................................. 25 4.6. USB stick ..................................................................................................................................... 25 4.7. Ladica ili prenosivi hard disk .......................................................................................................... 25 4.8. Presnimavanje teksta na disketu, USB stick, ladicu ili CD (DVD) ............................................. 25

strana

4.9. Prilica ............................................................................................................................................. 26

5

4.10. Scanner (skener) ............................................................................................................................ 26 5. Osobno raunalo i zdravlje ................................................................................................................ 27 5.1. Zatitna sredstva ............................................................................................................................. 28 6. Tjelovjeba ........................................................................................................................................... 29 6.1. Vjebe prstiju ................................................................................................................................ 29 6.2. Vjebe ruku ................................................................................................................................... 31 6.3. Vjebe laktova i ramena ................................................................................................................ 31 6.4. Vjebe za oi ................................................................................................................................. 31 7. Obrada tipkovnice ............................................................................................................................... 33 7.1. Deseteroprstni sustav slijepog pisanja ........................................................................................... 33 7.2. Pravilno sjedenje ............................................................................................................................ 33 7.3. Stavljanje papira u pisa ................................................................................................................ 34 7.4. Oblikovanje stranice ....................................................................................................................... 34I. Temeljni poloaj: tipkanje slova a s d f j k l ................................................................................... 35II. Tipkanje slova r u ............................................................................................................................... 39III. Tipkanje slova e i .............................................................................................................................. 42IV. Tipkanje slova v m ............................................................................................................................ 45V. Tipkanje slova g h .............................................................................................................................. 48VI. Tipkanje slova c i zareza (,) ................................................................................................................ 51VII. Tipkanje velikih slova, toke (.) i crtice za rastavljanje (-) ............................................................... 54VIII. Tipkanje slova o p .......................................................................................................................... 57IX. Tipkanje slova t z .............................................................................................................................. 61X. Tipkanje slova b n ............................................................................................................................... 66XI. Tipkanje slova .............................................................................................................................. 71XII. Tipkanje slova ............................................................................................................................ 75XIII. Tipkanje slova w x q y .................................................................................................................... 78XIV. Naini uvjebavanja sigurnosti zahvata ........................................................................................... 80XV. Uvjebavanje tonosti i brzine .......................................................................................................... 88XVI. Tipkanje arapskih brojeva ................................................................................................................ 97XVII. Tipkanje rimskih brojeva ................................................................................................................ 102XVIII. Tipkanje razgodaka (interpunkcijskih znakova) ............................................................................ 105XIX. Donja crta i crtica za rastavljanje ..................................................................................................... 107XX. Tipkanje zagrada, kose crte i navodnika ........................................................................................... 111XXI. Tipkanje znakova za raunske radnje, razlomke, postotak i promil ................................................ 114XXII. Tikanje znakova za strana slova i znakova kojih na tipkovnici nema ............................................ 117 8. Centriranje ........................................................................................................................................... 119 8.1. Okomito centriranje ....................................................................................................................... 119 8.2. Vodoravno centriranje .................................................................................................................... 119 9. Izrada tablica i pisanje u stupcima .................................................................................................... 121 9.1. Tablice ............................................................................................................................................ 121 9.2. Pisanje u stupcima .......................................................................................................................... 123 10. Isticanje i ureivanje teksta ............................................................................................................. 129

strana 11. Primjeri naina oblikovanja teksta ................................................................................................. 133

6

12. Pisanje adresa .................................................................................................................................... 137 12.1. Poslovne adrese .......................................................................................................................... 137 12.2. Privatne adrese ........................................................................................................................... 138 13. Pisano komuniciranje ....................................................................................................................... 140 14. Oblikovanje podneska ...................................................................................................................... 157 15. Kolacioniranje i ispravljanje pogreaka ......................................................................................... 161 16. Tekstovi za mjerenje brzine ............................................................................................................. 162 17. Kontrola brzine i tonosti ................................................................................................................ 207 17.1. Vrednovanje tonosti (T) jednoreda .......................................................................................... 207 17.2. Vrednovanje tonosti (T) troreda ............................................................................................... 207 17.3. Vrednovanje istopisa () .......................................................................................................... 208 17.4. Tablice ........................................................................................................................................ 208 Pojmovnik ................................................................................................................................................ 216 Literatura ................................................................................................................................................. 218

7

P R E D G O V O R Udbenik Kompjutorska daktilografija 1 primjeren je suvremenoj tehnologiji rada u uredskom poslovanju. Treba rei da su autori ovog udbenika uvijek bili u trendu s tijekom tehnologije. Tako su jo 1998. godine napisali prirunik Tipkovnica 2001 Poetnica za uenje pisanja na tipkovnici osobnog rau-nala. Taj prirunik izdali su zajedno Hrvatsko drutvo tajnica, stenografa i birotehniara, te Otvoreno sveu-ilite u Zagrebu. Tim su se prirunikom sluili brojni polaznici teajeva kompjutorske daktilografije koji su odravani u okviru Otvorenog sveuilita u Zagrebu i drugih slinih ustanova. Autorima je osobito drago to su i srednje kole opremljene suvremenom opremom koja omoguuje uenje vjetina, a one se odmah nakon zavrene kole mogu primijeniti u praksi. Udbenik prati nastavni plan i program predmeta Kompjutorska daktilografija za prvi i drugi razred upravnih i birotehnikih kola (smjer Poslovni tajnik i Upravni referent).

Prilikom definiranja gradiva i vjebi za uenike autori su poli od temeljnih prednosti koje ima osob-no raunalo, te od promjena metodologije u uenju deseteroprstnog slijepog pisanja. Osnovna razlika i prednost pri pisanju na raunalu sastoji se u tome da prilikom pisanja na tipkovnici osobnog raunala uenik ne treba voditi brigu o prelasku u novi redak. Stoga su i vjebe prilagoene toj okolnosti. Jedna od teinica poduke u pisanju jest tonost. Uenje na tipkovnici osobnog raunala mijenja dosadanji nain rada jer ue-nik vrlo jednostavno moe popraviti uinjenu pogreku i bilo bi neprirodno da mu se to zabranjuje. Naravno, ako su pogreke preeste, gubit e na vremenu, te e postizati manju brzinu, to predstavlja neku vrstu kom-penzacije. Na taj nain uenici nee moi biti previe usredotoeni samo na popravljanje pogreaka. Osim toga, uenikova pozornost ipak mora biti usredotoena na predloak s kojega se prepisuje, a ne na ekran (osobito stoga to ne mora voditi rauna o prelasku u novi redak). Stoga uenike treba odvikavati od istovremenog gledanja u ekran i predloak, ali ne i braniti im da uoenu pogreku poprave. Autori su posebno vodili rauna da previe ne zadiru u predmet informatiku u kojemu uenici ue kako raditi na osobnom raunalu. Stoga su u ovom udbeniku obraeni samo oni dijelovi rada na osobnom raunalu koji su potrebni za pisanje (unoenje) teksta na osobnom raunalu i djelomino obradu teksta. Udbenik se moe bez ikakvih potekoa rabiti i u teajevima za osposobljavanje daktilografa odnosno osoba koje ele nauiti pisati na tipkovnici osobnog raunala umjesto spomenutog prirunika koji je do sada koriten za ove namjene, kao i za samostalno vjebanje vjetine strojopisa. Udbenik obuhvaa sljedea podruja:

uvodni dio u kojem se daju naznake to je to ured i kakvi su uvjeti rada u uredu, tko je poslovni tajnik i koje su njegove temeljne zadae, te tko je upravni referent i koje su njegove temeljne zadae,

informativni dio o osobnim raunalima, njihovim dijelovima i pisaima, temeljne radnje na osobnom raunalu, temeljne radnje obrade teksta na osobnim raunalima, upute na koji se nain koristiti osobnim raunalom, kako bi se zatitilo zdravlje osoba koje na

njemu rade, tjelovjebu, obradu tipkovnice osobnog raunala, osnovne naredbe prilikom pisanja (unoenja) teksta na osobnom raunalu, vjebe za tono i brzo pisanje, uvodni dio s tekstovima za uvjebavanje brzine (prijepis i diktat), dijelove koji govore o centriranju, isticanju i ureivanju teksta, izradu tablica i pisanje u stupcima, oblikovanje teksta, oblikovanje jednostavnih pisanih poslovnih komunikacija, pisanje adresa, kolacioniranje i ispravljanje pogreaka, vjebe za tono i brzo pisanje.

8

Obradu tipkovnice u nastavi treba prilagoditi fondu sati, te ostaviti dovoljno vremena za uvjebava-nje tonosti i brzine pisanja. Dopunske vjebe, kao i zadatke na kraju lekcije uenici trebaju raditi kao domau zadau. Obrada tipkovnice osobnog raunala predviena je kako bi se uenicima objasnile osnovne funkcije pojedinih tipki i nain rada na tipkovnici osobnog raunala. Osnovne naredbe prilikom pisanja (unoenja) teksta na osobnom raunalu objanjene su na najjedno-stavniji mogui nain kako bi uenici prilikom pisanja na osobnom raunalu mogli koristiti temeljne prednosti koje ima osobno raunalo. Oblikovanje teksta obraeno je samo u opsegu dostatnom za prve i druge razrede srednjih kola. Posebno je dan prikaz naina oblikovanja teksta pomou naredbi osobnog ra-unala. Udbenik sadri i niz tekstova za uvjebavanje brzine. Koncipiran je tako da se odmah nakon obra-de temeljnog poloaja moe pristupiti sustavnom vjebanju tako da se pojedine rijei piu u vie redaka, da se pojedine reenice prepisuju vie puta, a odbrojene tekstove trebalo bi prepisivati barem tri puta. Teite uvijek valja imati na tonosti, a ne na brzini. Tjelovjebu treba u poetku izvoditi svakog dana, a nakon obrade tipkovnice valja je izvoditi uvijek kad se osjeti umor od pisanja na osobnom raunalu. U dijelu koji govori o osobnim raunalima i zdravlju dani su temeljni naputci kako izbjei tetne utjecaje osobnih raunala na ljudsko zdravlje. Uz udbenik ste dobili i CD na kojemu se nalazi kompletan materijal iz udbenika, sve vjebe s uputama za njihovu izradu, te igra za uvjebavanje refleksa to je od izuzetne vanosti za brzo i tono pisa-nje. Preporuujemo vam da se svakako koristite tim CD-om u nastavi i za izradu domaih uradaka kako biste postizali to bolje rezultate. Zahvaljujui ovom mediju sam udbenik je obujmom manji, jer su na CD-u do-datne vjebe. Povrh toga, CD e se uestalije dopunjavati u odnosu na pisani tekst udbenika. A u t o r i Zagreb, studeni 2006.

9

1. U V O D

1.1. Ured i uvjeti rada u uredu Ured bismo mogli definirati kao poslovnu prostoriju u kojoj se obavlja uredski posao. Uredskih poslova ima vie vrsta, a s obzirom na stupanj njihove sloenosti, obavljaju ih djelatnici raznih razina stru-nosti, odnosno djelatnici koji vladaju razliitim vjetinama. U ovom udbeniku koncentrirat emo se na kompjutorsku daktilografiju s aspekta potreba poslovnih tajnika i upravnih referenata.

Uvjeti rada u uredu sastoje se od tri bitna imbenika: prostornih uvjeta, fizikih uvjeta i higijenskih uvjeta.

Glede prostornih uvjeta rada, bitno je da radni prostor bude funkcionalan. To znai da treba biti odgovarajueg oblika, optimalne veliine (ovisno o broju djelatnika koji u pojedinoj prostoriji rade) i tehni-ki opremljen. Kod fizikih uvjeta rada od velikog je znaenja rasvjeta, pri emu treba prednost davati prirodnoj rasvjeti, vana je boja zidova i uredskog namjetaja, te prozranost prostora. Pod higijenskim uvjetima rada razumijevamo zagrijavanje uredskog prostora, optimalnu vlanost zraka i razinu buke u radnim prostorijama. S obzirom na okolnost da u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, najvei dio trgovakih drutava je male i srednje veliine, poslovni e tajnik morati biti svestrana osoba, a njegov ured maksimalno opremljen svom moguom tehnologijom kako bi djelatnik na tom radnom mjestu mogao obavljati niz poslova koje u veim trgovakim drutvima obavlja vie djelatnika. Radne prostorije ureda u pravilu se nalaze u uredskoj zgradi ili zgradi uprave, a samo iznimno u stambenim zgradama. Preporuljivo je napraviti plan uredskih prostorija i jasan pregled organizacijskih i poslovnih jedinica smjetenih u zgradi. Iz plana treba jasno vidjeti na kojem se katu i u kojoj prostoriji nalazi neka organizacijska ili poslovna jedinica. Za sluaj da je rad sa strankama ogranien na odreene dane ili vremenska razdoblja, to takoer treba jasno naznaiti.

Dobro je obiljeiti i pojedine poslovne prostorije, te naznaiti ime i prezime osobe koja u njoj radi, kao i organizacijsku odnosno poslovnu jedinicu kojoj ta osoba pripada.

Ponekad odreene osobe ili organizacijske, odnosno poslovne jedinice obavljaju poslove koji se ue-stalo ponavljaju. Radi breg i lakeg obavljanja tih poslova dobro je kod ulaza ili u ekaonici istaknuti upute i obavijesti strankama to trebaju uiniti prilikom obavljanja takvih poslova (npr. kad je u pitanju izdavanje rodnih listova, odnosno kad je rije o tome da uz odreene podneske treba priloiti neke priloge itd.).

Prilikom odreivanja radnih prostorija valja prije svega voditi rauna o vrsti rada koji se u njima obavlja, ali na svakog djelatnika trebalo bi osigurati najmanje 10 m3 slobodnog prostora i najmanje 2 m2 slobodne povrine poda. Treba voditi rauna i o visini prostorije koja ne bi smjela biti nia od 2,40 m. Potre-bno je predvidjeti i posebne prostorije za odravanje sastanaka u kojima e biti odgovarajui namjetaj i po-treban pribor. Prilikom rasporeivanja radnih mjesta u uredskoj prostoriji valja pronai najpovoljniji poloaj s obzirom na rasvjetu, prozraivanje prostorija, suradnju s drugim osobama ili strankama i sl. Nije dobro u istu prostoriju smjestiti vie djelatnika koji esto razgovaraju sa strankama ili obavljaju slubene telefonske raz-govore, ili pak s njima smjestiti djelatnike koji obavljaju sloenije poslove za koje je potreban vii stupanj koncentracije jer e meusobno jedan drugome smetati, a time e se umanjiti i radni uinak. Na radnoj ploi stola (pulta, stalka i sl.) tijekom rada smiju se nalaziti samo predmeti rada i najnuni-ja pomagala i pribor. Potrebna radna pomagala dobro je uvijek drati na odreenom mjestu kako bismo iz-bjegli neprestano traenje pomagala i time gubili vrijeme. Spisi i tiskanice nikako ne bi smjeli leati po sto-lovima i stolicama, ve ih treba uvati u omotima, fasciklima ili registratorima, sloene po odreenom krite-riju.

10

1.2. Poslovni tajnik Poslovni tajnik je radnik bez kojeg teko moemo zamisliti normalan rad suvremenog rukovoditelja. Poslovni tajnik obavlja sve operativne tehnike poslove nune za normalno odvijanje posla u uredu mena-dera: uspostavljanje telefonskih i pisanih komunikacija, samostalno telefonsko i pisano komuniciranje u okviru ovlasti koje administrativnom tajniku daje njegov pretpostavljeni, prijam i itanje pote, prijepis, stenografiranje, organiziranje sastanaka, poslovnih putovanja za potrebe pretpostavljenog i drugo. Bez obzira kako nazivali takvog djelatnika poslovna tajnica, tajnica, administrativna tajnica pomonik, asistent, izvrni asistent ili nekako drugaije to je jedan od kljunih kotaia svake organizacije. Zapravo, za mnoge ljude poslovni tajnik je organizacija. Primjerice, kad poslovni tajnik telefonira ili odgo-vara na pisma, on govori u ime organizacije u kojoj radi. Sigurno je, kad ne bi bilo vrlina i strunih osobina koje poslovni tajnik posjeduje ured u kojemu radi brzo bi mogao prestati radom. Razlika izmeu obinog administrativnog radnika i prvoklasnog poslovnog tajnika, bez obzira kako ga zvali ogromna je. Od prvoklasnog poslovnog tajnika oekuje se velik broj vjetina, povjerljivost, globalni pristup umjesto usko orijentiranog pristupa pri izvravanju zadatka, a sve to poslovni tajnik treba primjenjivati svakog dana u izuzetno tekom okruju. Jedna od vjetina kojima treba vladati poslovni tajnik svakako je i pisanje na tipkovnici osobnog raunala kojemu smo u ovoj knjizi posvetili najvie pozornosti jer je to vjetina na kojoj se temelje pisane komunikacije i niz drugih poslova.

1.3. Upravni referent Upravni referent je radnik kojeg esto susreemo u tijelima dravne uprave. Upravni referent obav-lja poslove sukladno odredbama Zakona o opem upravnom postupku koji obuhvaaju sve aktivnosti pri rjeavanju upravnih predmeta u prvostupanjskom postupku, predradnje potrebne za donoenje prvostu-panjskih akata, priprema prvostupanjske akte, a ponekad i njihovo donoenje. Da bi uspjeno i svrhovito obavljali svoj posao, upravni referenti osim strunih znanja (poznavanje Zakona o opem upravnom postup-ku, Zakona o upravnim sporovima, Zakona o arhivskoj grai, te niza drugih zakonskih i podzakonskih propi-sa), trebaju vladati i odreenim vjetinama. Jedna od tih vjetina svakako je kompjutorska daktilografija jer prvostupanjski akti nisu nita drugo ve specifini oblik slubenih pisanih komunikacija. Da bi mogli izrai-vati ove pisane komunikacije (pozive, zakljuke, rjeenja, slubene dopise i druge), upravni referenti svaka-ko trebaju poznavati osobno raunalo, nain funkcioniranja osobnog raunala, temeljne radnje osobnim ra-unalom, i na kraju samu vjetinu pisanja na tipkovnici osobnog raunala.

11

2. OSOBNO RAUNALO Danas gotovo i nema suvremenog ureda bez osobnog raunala. Osobno raunalo moe obavljati mnogobrojne funkcije, a ono to nas u ovom trenutku zanima jest funkcija obrade teksta. Program WORD FOR WINDOWS je danas najpoznatiji i najee u uporabi za obradu teksta, te emo njemu i posvetiti punu pozornost u okviru ovog udbenika. Prednosti osobnih raunala prilikom obrade teksta u odnosu na pisae strojeve su sljedee: 1. svaki tekst, bilo da je ve unesen ili ga tek treba unijeti, moemo bezbroj puta preoblikovati na nain kako nam to u odreenom trenutku najbolje odgovara; 2. svaki tekst prije ispisivanja moemo proitati na zaslonu i ispraviti eventualne pogreke; 3. velika koliina unesenog teksta moe se spremiti na magnetski medij (tvrdi disk ili disketu), optiki medij (CD, CD-R ili CD-RW) ili pak na neki od drugih vanjskih prenosivih medija (tzv. USB stick, ili pak ladicu odnosno prenosivi hard disk) koji su izuzetno malih dimenzija, te vie nisu potre-bni veliki prostori za arhiviranje podataka; 4. zahvaljujui prenosivim osobnim raunalima ili prijenosnicima (tzv. lap-top ili notebook), mo-gu je rad i na mjestima gdje nema izvora elektrine energije jer takva raunala sadre u sebi akumulator koji im omoguuje viesatno funkcioniranje bez direktnog napajanja elektrinom energijom.

2.1. Veliina osobnog raunala S obzirom na veliinu osobnih raunala, razlikujemo: 1. uredska ili stolna osobna raunala i 2. prijenosnike ili prenosiva (lap-top ili notebook) osobna raunala. Obje vrste osobnih raunala imaju iste dijelove, a meusobno se razlikuju po veliini i razmjetaju tih dijelova.

2.2. Dijelovi osobnog raunala Monitor slui za prikazivanje slike na svom zaslonu. Sastoji se od kuita, zaslona, stalka i kontrol-nih dugmadi. Neki monitori imaju na prednjem kraju dugme za ukljuenje napajanja. Pritiskom na to dugme ukljuuje se monitor i pojavljuje slika. Pomou kontrolnih dugmadi na monitoru podeavamo osvjetljenje zaslona i kontrast slike. Centralna jedinica je dio osobnog raunala koji sadri temeljne i ostale dijelove osobnog raunala, a to su: kuite, disketna jedinica, tvrdi disk, signalne lampice i prikljuci. Kuita mogu biti razliitih vrsta: stolno (desktop), tanko (slim), toranj (tower), mali toranj (mini tower) itd. Kuita imaju slian izgled, a funkcija im je da mehaniki smjeste, uvrste i zatite temeljne sastavne dijelove osobnog raunala. Sa stranje strane kuita nalaze se prikljuna mjesta za razne kablove: za napajanje centralne jedinice elektrinom energijom, za napajanje monitora elektrinom energijom, za prikljuak tipkovnice, za prikljuak mia, za prikljuak modema, za prikljuak pisaa itd. Prikljuci su tako izvedeni da se jedan od drugoga razlikuju, pa praktino ne moe doi do zabune da se utika ukljui u pogreno prikljuno mjesto. S prednje strane kuita centralne jedinice nalazi se: disketna jedinica (jedna ili vie njih), jedinica za CD, vrlo esto u kombinaciji s prilicom, dugme RESET, dugme POWER i kontrolne lampice. Disketna jedinica moe biti predviena za diskete veliine 5,25" ili za diskete 3,5". Danas vie nisu u uporabi diskete od 5,25. Sve se rjee koriste i diskete 3,5. Jedinica za CD i kombinacija te jedinice s prilicom takoer se nalazi s prednje strane kuita centralne jedinice. Slui za oitanje podataka s CD-a, odnosno u sluaju prilice za pohranjivanje podataka na CD-u.

12

Disketa i CD su prenosivi mediji, odnosno mediji koji predstavljaju vanjsku memoriju. Osim po koliini podataka koji se na njih mogu pohraniti (najmanje podataka moglo se pohraniti na disketu veliine 5,25, a vie podataka se moe pohraniti na CD-u), razlikuju se i po vremenu trajanja pohrane tih podataka. Na primjer, na disketi veliine 5,25 pohranjeni podaci ostaju stabilno pohranjeni mnogo manje vremena u odnosu na podatke koji su pohranjeni na CD-u. Raunalo sa stranje strane ima i odreeni broj prikljuaka za periferne jedinice (monitor, pisa, mi, tipkovnicu), a esto ima i slobodnih tzv. USB prikljuaka na koje se mogu prikljuivati vanjski ili eksterni ureaji od kojih neki slue i za pohranjivanje podataka (ve spomenuti USB stick i prenosivi hard disk ili ladica o kojima emo neto poblie rei u daljnjem dijelu teksta).

Dijelovi osobnog raunala (tipkovnica, mi, monitor, memorijska jedinica, pisa)

Pisa je ureaj pomou kojeg ispisujemo uneseni i obraeni tekst, kao i grafike oblike, na papir. Razlikujemo matrine, kapljine i laserske pisae.

Matrini pisa

13

Kapljini (tintni) pisa (tzv. ink-jet)

Laserski pisa

Za matrine pisae moemo rabiti beskonane papire s perforiranim rubovima, kako za pisanje u jednom primjerku, tako i samokopirajue za istovremeno pisanje u tri primjerka. Jednako tako moemo rabiti bankpost papir ili obini papir za fotokopiranje. Za laserske pisae preporuljivo je rabiti papir za fotokopiranje. Moemo rabiti i bankpost papir, ali s obzirom da je pretanak, vrlo esto dolazi do zaepljenja laserskog pisaa (tzv. paper jam).

Mi je ureaj koji slui za rad na osobnom raunalu u grafikom okruenju. Koristimo ga za upravljanje objektima na zaslonu. S njim je povezan pokaziva u obliku strjelice, koju vidimo na zaslonu. Miem se rukuje na nain da ga u pravilu drimo palcem i prstenjakom, te malim prstom desne ruke, dok su kaiprst i srednji prst desne ruke na lijevoj i desnoj tipki mia. Kako miem miemo po stolu, tako se pomie i njegov pokaziva na zaslonu. Kada pokaziva (kursor) na zaslonu doe u podruje eljenog lika, ikone ili podruja, pritisnemo jednu od dvije tipke na miu, ovisno od eljene akcije. Na taj nain zadajemo odreenu naredbu, odnosno postavljamo oznaku mia na eljeno mjesto na zaslonu.

Mi

Tipkovnica je dio osobnog raunala koji je najee u uporabi. Slui za pisanje ili unos podataka, davanje naredbi, upravljanje kursorskim tipkama, kretanje po zaslonu i slino. Tipkovnicu treba dobro poznavati kako bismo izbjegli mogue potekoe i nejasnoe.

Dijelovi tipkovnice su: klasini dio tipkovnice, funkcijske tipke, numerike tipke, posebne tipke i tipke za kretanje po ekranu.

14

Standardna hrvatska tipkovnica za osobno raunalo

2.3. Osnove koritenja mia

Najei izgled mia na ekranu osobnog raunala

Mi na raunalu upravlja pokazivaem (kursorom) na ekranu. Pokaziva moe imati oblik male strjelice, okomite crte, pjeanog sata, ruke ili nekog drugog oblika na ekranu. Kad mia povuete gore, i pokaziva e otii gore. Standardni mievi imaju dvije tipke i kotai za listanje dokumenta na ekranu. Tipke se nazivaju lijeva i desna.1 Lijeva tipka slui za pokretanje programa, prelazak iz prozora u prozor i zatvaranje prozora. Desna tipka slui za po-dizanje posebnih izbornika.

2.4. Tipke na tipkovnici osobnog raunala Tipka ESC (od engleske rijei escape, to znai izai) nalazi se u gornjem lijevom kutu iznad klasi-

nog dijela tipkovnice, a slui nam za izlazak iz programa, za prijelaz u drugi reim rada na osobnom rau-nalu, za povratak u prethodni izbornik i tome slino. Funkcijske tipke nalaze se u najgornjem redu tipkovnice (iznad klasinog dijela tipkovnice), obiljeene su oznakama F1 do F12, a svaka od tih tipaka ima odreenu funkciju. Uinak pritiska na bilo koju od funkcijskih tipaka ovisi o tome kako e to odgovarajui program osobnog raunala protumaiti. Osim toga, funkcijske tipke moemo pritiskati u kombinaciji s nekim drugim tipkama na tipkovnici, a time opet dobivamo razliite uinke, to znai da su funkcije tih tipaka promjenjive.

Tipka ESC i funkcijske tipke Tipka PRINT SCREEN (Ispii ekran) nalazi se desno od klasinog dijela tipkovnice, u ravnini s funkcijskim tipkama, a pritiskom na ovu tipku dobijemo ispis sadraja zaslona na prikljuenom pisau. Tipka SCROLL LOCK (Pregledaj ekran) nalazi se do tipke PRINT SCREEN (ispii ekran), a slui nam za privremeno zaustavljanje ispisa na zaslonu. Tipka PAUSE (Odmor) nalazi se do tipke SCROLL LOCK (Pregledaj ekran), a slui nam takoer za privremeno zaustavljanje ispisa na zaslonu. Pritiskom na tipku PAUSE (Odmor) u kombinaciji s tipkom CTRL prekidamo izvoenje operacije koju raunalo trenutano izvodi.

1 Postoje mievi s tri, etiri, pa ak i vie tipki za posebne funkcije. Ostale tipke se koriste u posebnim programima koji

su namijenjeni za uporabu vie od dvije tipke. No, za nae potrebe koristit emo samo dvije spomenute tipke.

15

Tipka INSERT (Umetni) nalazi se u skupini od est tipaka desno od klasinog dijela tipkovnice i u zadnjem redu tipaka s brojevima, a slui za ukljuivanje ili iskljuivanje umetanja znakova. U gotovo svim editorima teksta ili tekst procesorima na zaslonu se evidentira ukljuenje tipke IN-SERT (Umetni) naznakom OVR. Tipka HOME nalazi se u skupini od est tipaka desno od klasinog dijela tipkovnice i u drugom redu tipaka s brojevima, a slui za pomicanje pokazivaa (kursora) u poetni poloaj. Poetni poloaj kursora u tekst procesoru je u pravilu u gornjem lijevom kutu, ako tekst nije drugaije formatiran. Tipka PG UP (Stranica gore) nalazi se u skupini od est tipaka desno od klasinog dijela tipkovnice i u drugom redu tipaka s brojevima, a slui za pomicanje teksta na ekranu. Kursor se premjeta na poetak prethodne stranice. Tipka PG DOWN (Stranica dolje) nalazi se u skupini od est tipaka desno od klasinog dijela tipkovnice i u predzadnjem redu tipaka s brojevima, a slui za pomicanje teksta na ekranu. Kursor se premjeta na poetak idue stranice. Tipka DELETE (Izbrii) nalazi se u skupini od est tipaka desno od klasinog dijela tipkovnice i u zadnjem redu tipaka s brojevima, a slui za brisanje znaka na kojem se nalazi kursor, odnosno znaka is-pred kojeg se nalazi kursor. U tekst procesoru brie oznaeni dio teksta (slovo, odlomak ili cijeli tekst, ako je tako oznaeno).

Tipka END (Kraj) nalazi se u skupini od est tipaka desno od klasinog dijela tipkovnice i u predzad-njem redu tipaka s brojevima, a slui za pomicanje kursora na kraj rijei ili teksta. Tipka TAB nalazi se na prvom mjestu u treem redu klasinog dijela tipkovnice, a slui za pomica-nje kursora odjednom za nekoliko mjesta u desno. Ako se desno od kursora nalazi ispisan neki tekst, pritis-kom na tipku TAB pomie se i taj cjelokupan tekst. U programima tipka TAB slui za pomicanje iz polja u polje. Tipka CAPS LOCK (prekida) nalazi se na prvom mjestu u drugom redu klasinog dijela tipkovnice, a slui za pisanje iskljuivo velikih slova i onemoguava pisanje malih slova. Odnosi se samo na slovne tipke. Tipka SHIFT nalazi se na poetku i na kraju prvog reda klasinog dijela tipkovnice, a slui za ispisivanje alternativnih znakova na tipkama (znakova u gornjem redu tipaka na kojima su dva znaka. Ova tipka takoer slui za pojedinano ispisivanje velikih slova. Tipka CTRL nalazi se na lijevoj i desnoj strani, u ravnini s razmaknicom, ispod tipaka SHIFT, a ima funkciju kad je koristimo u kombinaciji s nekom drugom tipkom. Njezina funkcija ovisi o tome s kojom se drugom tipkom istovremeno koristi. Tipka ALT (ALTernate, odnosno Alternativa) nalazi se s lijeve i desne strane razmaknice, a ima funkciju u sluajevima kad je koristimo u kombinaciji s drugim tipkama, pa tako npr. pritiskom na tipku ALT i istovremenim otipkavanjem kombinacije brojeva 064 dobijemo slovo i slino. Tipka BACKSPACE (Povratnik) nalazi se u desnom kutu etvrtog reda klasinog dijela tipkovnice, a rabimo je za uklanjanje sa zaslona znakova koji se nalaze lijevo od kursorske oznake. Posebnu pozornost treba posvetiti razlikovanju ove tipke od potpuno jednake tipke u skupini kursorskih tipaka koja slui za pomicanje kursora ulijevo, ali pri tome ne uklanja napisane znakove. Tipka ENTER (Unesi) nalazi se s desne strane klasinog dijela tipkovnice i s desne strane tipaka s brojevima, a slui za prelazak u novi red (prilikom poetka pisanja novog odlomka) ili za potvrdu prethod-no zadane naredbe. Razmaknica je najvea tipka na klasinom dijelu tipkovnice, nalazi se ispod prvog reda tipkovnice, a slui za pomicanje kursora za odgovarajui broj znakovnih mjesta udesno. Tipke s brojevima ine numeriki dio tipkovnice koji sadri tipke sa znamenkama i znakovima temeljnih ra-unskih radnji u posebnom dijelu tipkovnice. Posebnu pozornost treba posvetiti tipki NUM LOC kojom se ukljuuje i iskljuuje ovaj dio tipkovnice. Valja znati da numeriki dio tipkovnice radi samo ako smo ga ukljuili spomenutom tipkom, a ako to nismo uinili, pritiskom na iste tipke dobit emo uinak alternativnih znakova na istim tipkama (Home, PgUp, End, PgDn, Ins, Del i pomicanje kursorskih strjelica). Skupina od etiri kursorske tipke nalazi se desno izmeu klasinog i numerikog dijela tipkovnice, a ovisno o smjeru u kojem pokazuju strjelice na tipkama, slui nam za pomicanje kursora lijevo, desno, gore ili dolje.

16

3. TEMELJNE RADNJE NA OSOBNOM RAUNALU 3.1. Ukljuivanje osobnog raunala Osobno raunalo se ukljuuje pritiskom na tipku POWER (UKLJUIVANJE) koja se nalazi na pred-njem dijelu centralne jedinice osobnog raunala. U sluajevima kad monitor ima zaseban izvor napajanja elektrinom energijom, nakon to smo ukljuili osobno raunalo, trebamo ukljuiti i monitor. Prilikom zavretka rada na osobnom raunalu, postupamo obrnutim redoslijedom: najprije iskljui-mo monitor (u sluaju kad monitor ima zaseban izvor napajanja elektrinom energijom), a potom osobno raunalo. 3.2. Pokretanje programa Da bismo startali program Word for Windows, nakon to smo ukljuili osobno raunalo i nakon to su se na zaslonu pojavile ikone za pokretanje programa, dvostrukim klikom mia kliknemo na znak za Word i na taj nain pokrenemo program. 3.3. Imenovanje dokumenta Da bismo napisani tekst mogli sauvati za budue koritenje i da sprijeimo njegovo gubljenje u sluaju nestanka elektrine energije, moramo mu dati odgovarajue ime. Uz ime, osobno raunalo e mu automatski dodati odgovarajuu ekstenziju (DOC), po emu emo dokument koji smo sami napisali moi razlikovati od programskih dokumenata koji su u najuoj svezi s instalacijom programa. Dokument moemo imenovati im smo dobili odgovarajuu sliku zaslona, ali i nakon nekog vreme-na pisanja, ili na samom kraju pisanja odgovarajueg teksta. Uputno je dokument imenovati odmah na po-etku rada. Nakon to smo na monitoru dobili odgovarajuu sliku zaslona za program Word for Windows miem emo u izborniku dovesti strjelicu na ikonu s ucrtanom disketom, te kliknuti pritiskom na lijevu tipku mia. Druga mogunost je da u izborniku miem kliknemo na opciju Dokument (File), i u okviru podizbornika na opciju (Spremi kao) Save As. Nakon toga pojavit e nam se odgovarajui okvir u koji emo moi ispisati ime dokumenta. Pravila su ista kao i za imenovanje dokumenta u programu WORD. Ime s eks-tenzijom pojavit e se na vrhu zaslona za program Word for Windows.2 3.4. Spremanje dokumenta Kad smo zavrili pisanje odreenog teksta, moramo ga spremiti. Spremanje se obavlja slino otvara-nju dokumenta, samo to se vie ne ispisuje naziv dokumenta. Nakon to smo zavrili pisanje odreenog teksta, miem emo kliknuti na ikonu s ucrtanom diske-tom i time spremiti napisani tekst. Druga mogunost je da miem kliknemo u izborniku na opciju Doku-ment (File), i u okviru podizbornika na opciju Spremi sve (Save All). Ako nakon toga elimo poeti pisati drugi dokument, miem emo u izborniku izabrati i kliknuti lijevom tipkom u opciju Dokument (File), te u okviru podizbornika na opciju Zatvori (Close). Zatim ponov-no u izborniku kliknemo na opciju Dokument (File), i u okviru podizbornika na opciju Novo (New) i ukazat

2 S obzirom da postoji vie razliitih pristupa i naina imenovanja dokumenata, preporuujemo da koristite onaj nain

koji ste nauili u okviru nastave predmeta informatike.

17

e nam se slika zaslona koju smo imali i nakon startanja programa. Isti uinak emo postii ako kliknemo na ikonu s ucrtanom slikom papira kojemu je prelomljen gornji desni kut.

Bez obzira to suvremena raunala imaju mogunost podeavanja opcije Samopospremanje doku-menta (eng. Autosave), zbog moguih problema s raunalom, nestanka struje i slino, vrlo je vano s vreme-na na vrijeme spremati dokument tijekom rada. Uestalost spremanja dokumenta u ovisnosti je od koliine teksta koju smo u stanju napisati u odreenom vremenu. Uputno je to initi svakih tri do pet minuta. 3.5. Otvaranje dokumenta Ako u nekom trenutku elimo ponovno raditi s nekim od ve napisanih dokumenata (neto ispravlja-ti, dodavati, brisati i slino), moramo odgovarajui dokument otvoriti. Naravno, pri tome moramo znati ime dokumenta koji elimo otvoriti. Dokument moemo otvarati na dva naina. Jedan nain je da u izborniku desnom tipkom mia kliknemo na opciju Dokument (File), a zatim u podizborniku na opciju Otvori (Open). Drugi nain je da lijevom tipkom mia kliknemo na ikonu s ucrtanom slikom presavijenog lista papira sa strjelicom koja poka-zuje udesno. I u jednom i u drugom sluaju pojavit e nam se popis napisanih dokumenata ispisan po abece-dom redu. Nakon toga desnom tipkom mia kliknemo na eljeni dokument i naredbu potvrdimo na nain da desnom tipkom mia kliknemo na opciju U redu (OK). Nakon toga emo na zaslonu dobiti eljeni dokument. 3.6. Izlaenje iz programa Nakon to smo zavrili rad na osobnom raunalu, prije iskljuivanja osobnog raunala, dobro je pret-hodno izai iz programa u kojem smo radili. Da bismo izali iz programa Word for Windows, u izborniku emo lijevom tipkom mia kliknuti na opciju Dokument (File), te u okviru podizbornika na opciju Zatvori (Close). Zatim ponovno lijevom tipkom mia kliknemo na opciju Dokument (File), te u okviru podizbornika na opciju Izlaz (Exit). Mogue je odmah ii na opciju Izlaz (Exit) u sluaju da vie ne elimo pisati bilo kakav dokument u okviru programa Word. 3.7. Iskljuivanje osobnog raunala (Shut down) Kad smo na opisani nain izali iz programa u kojem smo radili, osobno raunalo treba iskljuiti. U pravilu se na dnu zaslona nalazi naznaka Start na koju treba kliknuti jednim klikom mia. Potom kliknemo na opciju Iskljui (Shut Down). Potvrdu naredbe izvrit emo klikom na opciju U redu (OK). Nakon toga e se raunalo automatski iskljuiti.

18

4. TEMELJNE RADNJE OBRADE

TEKSTA NA OSOBNOM RAUNALU

4.1. Programi za obradu teksta Osobno raunalo s programom za obradu teksta ima niz mogunosti. Razliiti programi imaju razliite mogunosti obrade teksta. Za svladavanje svakog od programa valja pohaati posebni teaj i kori-stiti se pri tome posebnom literaturom. U okviru ovog udbenika obradit emo samo temeljne radnje obrade teksta na osobnom raunalu. Programi za obradu teksta s kojima ete se najee susretati su: Notepad, WordPad i Word. Note-pad je temeljni program za obradu teksta pomou kojega moete kreirati samo najjednostavnije dokumente. Ovaj program najee se koristi samo za pregled ili editiranje teksta, iako ga neki korisnici rabe i kao jedno-stavni alat za kreiranje internet stranica. Budui da Notepad podrava samo najjednostavnije mogunosti oblikovanja teksta, njima ni sluajno ne moete uiniti bilo kakvu sloeniju radnju osim pisanja samog teksta. Pomou WordPada moete kreirati i editirati jednostavnije dokumente koji sadre tekst, ali i dokumente s malo sloenijim oblicima i grafikim prikazima. No, treba rei da je i ovaj program s dosta skromnim mogunostima u odnosu na Word program za obradu teksta. Stoga preporuujemo da se odmah na poetku koristite programom Word. Temeljno je pravilo da u prvom redu dio teksta koji elimo na bilo koji nain obraivati oznaimo (ako je ekran taman, osvjetljavanjem teksta koji elimo obraditi, a ako je ekran svijetao, potamnjivanjem teksta koji elimo obraditi). Tekst moemo oznaavati miem na nain da miem namjestimo pokaziva (kursor) na dijelu teksta od kojeg elimo poeti obradu, pritisnemo lijevu tipku mia i drimo je, a mi vuemo desno ili dolje sve dok ne doemo do kraja teksta koji elimo oznaiti. Tekst takoer moemo oznaavati na nain da kursorskim strjelicama kursor dovedemo na poetak teksta koji elimo obraivati, a potom pritisnemo tipku SHIFT i kursorskim strjelicama oznaujemo eljeni tekst. 4.2. Word Word je program za pisanje i obradu teksta koji ima velike mogunosti. To je vjerojatno program koji e vam trebati stalno u ivotu i radu. Pomou Worda moete napraviti dopis, internet stranicu, raun, izvjetaj, te bilo kakav jednostavan ili sloeniji sadraj. Nakon to otvorimo program3 Word, ugledat emo sljedei ekran:

3 U Microsoftovu svijetu to zovemo jo i alat. Tako u Microsoftu razlikuju alate kao to su Word, Excel, Power Point i

mnoge druge.

19

Izgled ekrana programa Microsoft Word osnovni znakovi su (1) spusti dolje ili ukloni privremeno s

ekrana, (2) umanji/uveaj (eng. Minimize/Maximize), (3) iskljui, (4) naziv dokumenta, (5) alatna traka (eng. Menu) s osnovnim izbornikom), (6) alatne trake s ikonicama iji broj ovisi o potrebama korisnika,

(7) ravnalo, (8) radna povrina, (9) statusna traka s dodatnim informacijama (broj stranice, broj linije na stranici, broj slovnog mjesta na stranici, jezik itd., (10) traka izbornika s naredbama za pokretanje i

iskljuivanje programa, sa satom i drugim ikonicama ovisno o potrebama korisnika 4.2.1. Stvaranje novog dokumenta Nakon to pokrenete Word, automatski se otvori novi prazan dokument. To je prazan list papira bez unesenog teksta veliine A4 stranice, kako je to prikazano na slici 12. Ako ve imate otvoreni dokument, a elite otvoriti novi, potrebno je kliknuti opcije Dokument Novo (File New) i na taj nain otvoriti novi dokument kako je to prikazano na slici. Upamtite: iznad i ispod lista papira u Wordu se nalaze ikonice. One slue kao preice do naredbi. Uobiajene skupine ikona su: Standard, Oblikovanje (Formatting) i Crtanje (Drawing). Njih, kao i mnogo-brojne druge, ukljuujete i iskljuujete pomou opcija Pogled Alati (View Toolbars). 4.2.2. Spremanje novog dokumenta Novi dokument koji otvorite nije spremljen na tvrdi disk. On je samo privremeno u radnoj memoriji raunala. Ako zatvorite Word ili ugasite raunalo, taj dokument s itavim tekstom koji ste unijeli u njega bit e trajno izgubljen. Zato je potrebno dokument spremiti na tvrdi disk. To ete uiniti na nain da kliknete na opciju Dokument Spremi kao (File Save As). Odaberite mjesto na koje ete spremiti dokument. Upiite ime datoteke i kliknite Spremi (Save), kako je to prikazano na slici.

20

Izgled ekrana prilikom spremanja novog dokumenta s novim imenom u Wordu. Opcijom Spremi (Save) odaberete putanju dokumenta, upiete ime dokumenta ili datoteke, odaberete

verziju, te kliknete Spremi (Save)

Upamtite: im otvorite novi dokument, imenujte ga i spremite, a zatim ponite raditi u dokumentu. Kada elite bitno promijeniti postojei dokument, ali i ostaviti staru verzi-ju dokumenta, to ete uiniti na nain da kliknete na opciju Dokument Spremi kao (File Save As), dati dokumentu novo ime i tada poeti rad na njegovim izmjenama.

4.2.3. Spremanje dokumenata za vrijeme rada

Vrlo je vano spremati dokument, to

ee. Potrebno je spremiti dokument u sluaju problema s raunalom, npr. nestanka struje i slino4. Preporuuje se spremati do-kument svakih tri do pet minuta. Prilikom spremanja dokumenta kliknite na opciju Do-kument Spremi (File Save). Dokument e biti spremljen pod istim imenom preko stare verzije dokumenta.

Upamtite: za vrijeme pisanja dokument je potrebno esto spremati radi moguih pro-blema s raunalom kao to je npr. nestanak struje i slino. Dokument svakako spremajte svakih pet minuta.

Spremanje postojeeg dokumenta s ve odabranim imenom dokumenta ili datoteke 4.2.4. Otvaranje postojeeg dokumenta Dokument pisan u Wordu moete uvijek otvoriti, mijenjati ga ili nastaviti ureivati. Osim dokumenata pisanih u Wordu, moete otvoriti i neke dokumente koji su pisani u drugim programima nami-jenjenim obradi teksta, kao to su na poetku spomenuti Notepad i WordPad. Prilikom otvaranja dokumenta kliknite na opciju Dokument Otvori (File Open). Otvorit e se prozor. U prozoru pronaite mjesto na

4 Naprednija raunala imaju mogunost podeavanja opcije Samopospremanje (Autosave) u kojoj definiramo koliko esto (u kojim vremenskim intervalima) raunalo automatski sprema tekst. No, takva opcija ima i nedostatak jer uestalost spremanja teksta upravo je srazmjerna koliini teksta koji smo u stanju napisati u nekoj jedinici vremena. Prema tome, osobe koje piu bre i u stanju su napisati vee koliine teksta u maloj jedinici vremena spremat e tekst ee, dok e oni koji piu sporije, napisano spremati rjee. Kad je rije o problemima koji nastaju nestankom struje, oni su kod prijenosnika nebitni jer prijenosnici imaju vlastiti pogon koji moe trajati od jednoga do tri sata. Ovaj problem mogue je rijeiti i pomou posebnog dijela opreme, tzv. jedinice za stalno napajanje strujom (UPS) koji jednako tako slui kao pomoni izvor energije najee kroz vrijeme od dodatnih pola sata nakon nestanka struje), te nam na taj nain slui kao osiguranje da ono to smo radili na raunalu ne nestane zbog tako trivijalnog razloga kao to je nestanak struje.

21

kojemu je spremljen dokument koji elite otvoriti i kliknite na njega. Zatim kliknite na opciju Open. Doku-ment e se otvoriti u Wordu. Upamtite: obian tekst se naziva ASCII (American Standard Code for Information Interchange, to znai ameriki standardni kod za razmjenu informacija). To je tekst sastavljen samo od slova, brojki i zna-kova. Word dokument osim obinog teksta sadri isticanja, stupce, grafikone, slike i dr. 4.2.5. Unoenje teksta Suelje u Wordu je nalik na list papira. Na listu papira se nalazi pokaziva. Pokaziva je titrajua okomita crta veliine slova. Tipkajui slova na tipkovnici upisujete slova na mjesto pokazivaa. Kad doete do kraja reda, Word automatski prebacuje pokaziva u novi red i vi nastavljate pisati u sljedeem redu. Ako elite zapoeti novi odlomak, to ete uiniti pomou tipke ENTER (UNESI) na tipkovnici i time prelazite u novi red. Ako upiete neko krivo slovo, pomou tipke BAKSPACE (POVRATNIK) briete slovo koje se nalazi ispred pokazivaa, a tipkom DELETE (IZBRII) briete slovo iza pokazivaa. Pokaziva kroz tekst pomiete pomou pokazivakih (kursorskih) strjelica. Miem moete prelaziti s jednog dijela teksta na drugi i to je jednostavniji nain negoli se sluiti strjelicama. Ako neto pogrijeite, pogreno upiete rije ili itavu reenicu, pomou naredbe Vrati (Undo) moete to ispraviti. Jednostavno kliknete na opciju Uredi Vrati (Edit Undo). 4.2.6. Ureivanje teksta Word ima velike mogunosti obrade teksta: pisanje u stupcima, ubacivanje slika i grafikona, provjeru gramatikih pogreaka u tekstu, crtanje jednostavnih skica i elemenata i dr. Nakon to upiete itav tekst potrebno ga je urediti: urediti vrstu i veliinu slova, odrediti naslove, podnaslove, napraviti tabli-ce, dodati slike itd. Upamtite: Word omoguava naprednim korisnicima ispunjavanje i vrlo zahtjevnih dizajnerskih ideja. Word nije program namijenjen za prijelom teksta, ali i to je mogue napraviti. Primjerice prijelom ovog udbenika napravljen je pomou Worda i kvalitetnog pisaa. Word ima sve mogunosti koje e prosje-nom korisniku raunala biti sasvim dovoljne. 4.2.6.1. Slova Slova imaju svoju veliinu. Veliina je izraena u tipografskim tokama (pt). Obian tekst pie se slovima veliine od 11 ili 12 toaka, a naslovi se piu najee slovima veliine 14 do 18 toaka. Osim veli-ine, postoji vrsta oblik slova. Arial5 i Times najee se koriste prilikom pisanja tekstova.

Prikaz nekih vrsta veliine slova iji je odabir mogu na osobnom raunalu:

NAZIVNA VELIINA SLOVA GRAFIKI IZGLED 8 Zagreb

12 Zagreb 14 Zagreb 24 Zagreb

Prikaz nekih vrsta slova iji odabir je mogu na osobnom raunalu:

5 Upamtite dobro ovaj naziv slova jer ga se esto brka s nazivom praka za pranje rublja koji se zove Ariel.

22

VRSTA SLOVA GRAFIKI IZGLED

Times News Roman strojopis Arial strojopis Curier New strojopis

Oznaimo dio teksta koji elimo formatirati, nakon ega u izborniku pritiskom na lijevu tipku mia

kliknemo na strjelicu koja pokazuje prema dolje uz opciju vrsta slova. Zatim, u okviru mogueg izbora vrste slova, miem kliknemo onu vrstu slova koja nam odgovara. 4.2.6.2. Odlomci U nove odlomke prelazite tipkom ENTER. Svaki dio teksta izmeu dva ENTERA oznaava jedan odlomak. U obinom pregledu stranice ne vidi se oznaka u Wordu koja oznaava kraj jednog odlomka i po-etak drugog. Naredbom Pokai Sakrij (Show Hide) Word prikazuje oznake koje nisu vidljive u ispisu, a oznaavaju odlomke, razmake i nove stranice. Word nudi etiri mogunosti poravnavanja odlomaka: po lijevom rubu, po desnom rubu, u sredini i s obje strane. Na primjer, ako elite odlomak poravnati u sredinu (centrirati), dovedete pokaziva unutar odabranog odlomka i zatim kliknete poravnanje u sredinu. 4.2.6.3. Tabulatori Pritiskom na tipku TAB uvlaite poetak retka. No, osnovna zadaa tabulatora nije samo uvlaenje teksta ve poravnanje dijelova redaka. Word nudi etiri mogunosti poravnanja: lijevo, desno, u sredini, te decimalno poravnanje. Klikom lijeve tipke mia na odabir vrste tabulatora mijenjate jednu od etiri vrste tabulatora. Klikom lijeve tipke mia na ravnalo iznad stranice papira u Wordu postavljate tabulator na odre-eno mjesto. Postavljeni tabulator primijenit e se na odlomak ili odabrani (selektirani) dio teksta u doku-mentu. Kad neki od postavljenih tabulatora elite izbrisati, pokaziva postavite na odreeni odlomak, doite miem do tabulatora postavljenog na ravnalu, pritisnite i drite lijevu tipku mia, povucite oznaku tabulatora ispod ravnala i pustite tipku. Tabulator e nestati. Ako pomaknete oznaku tabulatora na neko drugo mjesto na ravnalu, tabulator e se premjestiti na novo mjesto. 4.2.6.4. Postavljanje margina (odreivanje granica pisanja) Osim to na osobnom raunalu trebamo odrediti veliinu papira na kojem piemo, moramo odrediti i margine (granice pisanja). Naravno, to ovisi o vrsti papira koju rabimo za ispis na pisau. Margine su raz-maci izmeu rubova stranica i teksta u dokumentu. Pisai ne mogu ispisivati od ruba do ruba papira, stoga su margine bitne u dokumentu. Margine su automatski postavljene za veinu pisaa. Granice pisanja odredit emo tako da u izborniku pritiskom na lijevu tipku mia kliknemo na nared-bu Oblikuj ili Dokument (Format ili File) (ovisno o tome je li rije o starijem ili novijem programu) i u okviru podizbornika kliknemo naredbu Postavi stranice (Page Setup). U okviru te naredbe kliknemo op-ciju Margine (Margins), te ispiemo koliko praznog prostora elimo od gornjeg ruba papira (Vrh, odnosno Top), od donjeg ruba papira (Dno, odnosno Bottom), od lijevog ruba papira (Lijevo, odnosno Left) i od desnog ruba papira (Desno, odnosno Right). Zatim kliknemo opciju Veliina (Size) and Orijentacija (Orientation), te odredimo veliinu papira koji emo rabiti pri ispisu (Veliina papira, odnosno Paper Size). 4.2.6.5. Odreivanje rednog razmaka

23

Tekst na osobnom raunalu piemo gusto redak za retkom. Ako nam treba vei prored, onda emo tekst obraditi sa za to odgovarajuom naredbom. Oznaimo tekst koji emo formatirati, a zatim u izborniku, pritiskom na lijevu tipku mia kliknemo na naredbu Format, a u okviru podizbornika kliknemo naredbu Odlomak (Paragraph). Zatim emo pri opciji Prored (Line Spacing) kliknuti na strjelicu koja pokazuje prema dolje i izabrati eljeni redni razmak. Potom emo ga potvrditi kliknuvi lijevom tipkom mia na opciju OK.

4.2.6.6. Podebljavanje teksta Jedan od najee rabljenih naina isticanja teksta prilikom pisanja na osobnom raunalu jest njegovo podebljavanje (bold). Oznaimo dio teksta koji elimo istaknuti podebljavanjem i u izborniku pritiskom na lijevu tipku mia kliknemo ikonu s podebljanim slovom B.

4.2.6.7. Pisanje u kurzivu (koso pisanje) Tekst na osobnom raunalu moemo na vrlo jednostavan nain isticati i pisanjem u kurzivu (kosim pisanjem). Oznaimo eljeni dio teksta, a zatim u izborniku pritiskom na lijevu tipku mia kliknemo ikonu s ucrtanim kosim slovom I.

4.2.6.8. Podcrtavanje Prilikom pisanja na osobnom raunalu, za isticanje teksta na raspolaganju nam je i najee rabljeni nain isticanja teksta prilikom pisanja na pisaim strojevima - podcrtavanje. Oznaimo eljeni dio teksta, a zatim u izborniku pritiskom na lijevu tipku mia kliknemo ikonu s ucrtanim podcrtanim slovom u.

4.2.6.9. Pisanje ispod ili iznad temeljne linije pisanja elimo li napisati neku mjernu jedinicu, npr. m2 ili m3, odnosno neku formulu, npr. H2O ili NH3, onda to vrlo jednostavno radimo uporabom odgovarajuih naredbi. Oznaimo znak ili dio teksta koji elimo pisati ispod ili iznad temeljne linije pisanja, a potom u izborniku pritiskom na lijevu tipku mia kliknemo naredbu Format, a u okviru podizbornika naredbu Slovo (Character). Zatim ispod opcije Podigni/Spusti (Super/subscript) kliknemo strjelicu koja pokazuje prema dolje i izaberemo eljenu naredbu koju potvrdimo tako da kliknemo na opciju OK.

4.2.6.10. Tablice Pomou tablica moete organizirati tekst u stupce i redove. Postavite pokaziva na mjesto gdje elite umetnuti tablicu. Kliknite na opciju Tablica Umetni tablicu (Table Insert Table). U prozor koji se pojavi treba upisati broj stupaca i broj redaka tablice.

4.2.6.11. Numeriranje stranica Prije ispisa teksta, stranice treba numerirati. U pravilu, osobna raunala omoguuju da se stranice numeriraju arapskim brojevima (1, 2, 3, 4 itd.), rimskim brojevima (I, II, III, IV itd.), rimskim brojevima pisanim malim slovima (i, ii, iii, iv itd.), velikim slovima (A, B, C, D itd.), malim slovima (a, b, c, d itd.). U izborniku pritiskom na lijevu tipku mia kliknemo naredbu Umetni (Insert), a u podizborniku naredbu Broj stranice (Page Numbers). Zatim odredimo elimo li oznake redoslijeda pri gornjem rubu papira Zaglavlje (Header) ili pri donjem rubu papira Podnoje (Footer), te elimo li da oznake budu lijevo (Left), desno (Right) ili u sredini (Center), odnosno na

24

Prikaz poetnih opcija za definiranje numeriranja stranica

Prikaz preostalih opcija za definiranje numeriranja stranica

vanjskim kutovima papira (Outside) ili na unutarnjim kutovima papira (Inside). Zatim kliknemo naredbu format i odredimo oblik oznaavanja stranica, te poetnu oznaku. 4.2.6.12. Ispis dokumenta Nakon to smo tekst unijeli i obradili, potrebno je dokument i ispisati. Ispis teksta radimo na nekom od pisaa o kojima je ve bilo rijei. U izborniku pritiskom na lijevu tipku mia kliknemo na opciju Dokument Ispii (File Print) ili na ikonu s ucrtanim pisaem.

Prikaz opcija potrebnih za ispis dokumenta

4.3. Diskete

25

Diskete su sredstva za spremanje i prijenos podataka. Sastoje se od omotnice, kouljice i polivinilskog materijala pokrivenog magnetskim materijalom. Kouljica titi magnetski materijal od dodira prstima, praine i drugih predmeta koji bi mehaniki mogli otetiti disketu. Po veliini razlikujemo dvije vrste disketa: diskete od 5.25" (koje pomalo pripadaju povijesti) i diskete od 3.5" (koje trenutano ulaze u povijest jer se sve rjee koriste). Po kapacitetu razlikujemo diskete kapaciteta 360 KB (DS/DD 5.25"), 720 KB (DS/DD 3.5"), 1.2 MB (DS/HD 5.25") i 1.44 MB (DS/HD 3.5").

4.4. CD-ROM

CD-ROM je optiki medij koji slui za pohranjivanje podataka. Na CD-ROM-u moe biti 650 Mb (74 minute) ili 700 Mb (80 minuta) podataka. Na CD-ROM-u se ne mogu spremati, brisati niti mijenjati podaci bez posebne naprave koja slui za tu svrhu prilice. CD-ROM diskovi sadre softver, glazbu, igre ili druge vrste podataka. Kao to je ve reeno, postoji CD prilica ili CD pisa koji nam omoguuje snimanje podataka na CD-u, te on moe posluiti za arhiviranje podataka, kao i za spremanje raznih sadraja (slika, tekst, zvuk).

4.5. DVD DVD je optiki medij koji slui za pohranjivanje podataka. Nalik je na

CD-ROM, ali je mnogo veeg kapaciteta memorije oko 4,7 GB, te slui za pohranu veeg broja podataka, esto kada su pisani u kombinaciji sa slikama ili video zapisom. Na DVD-u se isto tako ne mogu spremati, brisati niti mijenjati podaci bez posebne naprave koja slui za tu svrhu prilice (u konkretnom sluaju DVD prilice). Kao to je ve reeno, postoji DVD prilica ili DVD pisa koji nam omoguuje snimanje podataka na DVD-u, te on moe posluiti za arhiviranje podataka, kao i za spremanje raznih sadraja (slika, tekst, zvuk).

4.6. USB stick

USB stick je prenosiva memorija koja slui za pohranji-vanje podataka. esto je u obliku privjeska, mnogo je sigurniji za pohranu podataka, a kapaciteta je od 67 Mb, pa do 1 GB. S obzirom da se veliina prostora prenosive memorije ubrzano smanjuje, teko je predvidjeti koliki e biti kapacitet memorije jednog USB sticka za godinu dana. Za razliku od CD-ROM-a ili DVD-a, podaci se na pre-nosivu memoriju s raunala prenose bez neke posebne naprave. Potre-ban je samo tzv. USB prikljuak kojeg danas ima svako raunalo (bo-lja raunala imaju vei broj USB prikljuaka). Treba rei da se danas gotovo svi ili veina perifernih ureaja (mi, tipkovnica i slino) pri- kljuuju pomou USB

prikljuka. 4.7. Ladica ili prenosivi hard disk Ladica ili prenosivi hard disk je prenosiva memorija koja slui za pohranjivanje podataka. Izuzet-no je popularna u svijetu ljudi koji se dosta slue raunalima jer se na nju moe pohraniti jako puno podataka (kapacitet joj je najee od 60 do 160 GB). Ladica kapaciteta 60 GB veliine je omanjeg runog kalkulatora, te stane u unutarnji dep kaputa. Ladica je stabilan medij za pohranu podataka na dulje vrijeme, pa esto slui ne samo za prijenos podataka, ve i kao priuvni medij za privremenu (sigurnosnu) pohranu

26

podataka, tzv. back up6. I ladicu (kao i USB stick) karakterizira da je potreban USB prikljuak kako bi se podaci prenijeli, a ne treba nikakav poseban eksterni ureaj pomou kojeg bi se na nju pohranjivali podaci. 4.8. Presnimavanje teksta na disketu,

USB stick, ladicu ili CD (DVD) Napisani tekst moemo spremiti i na disketi, odnosno na CD-u, te ga spremiti za neko budue koritenje. Disketa je lako prenosiva i na nju stane dosta podataka (velika koliina teksta). Da bismo kopirali dokument na disketu, izai emo iz programa i zatim na zaslonu s opcijama programa WINDOWS izabrati opciju Windows Explorer. S dva brza pritiska na lijevu tipku mia ui emo u ovu opciju. Potom e nam se na desnoj strani zaslona pokazati abecednim redom ispisani svi dokumenti. Zatim emo pomou mia odabrati ikonu ispred naziva dokumenta koji elimo kopirati. Pritisnut emo lijevu tipku mia i drati je, te ikonu povui sve do znaka a: na gornjoj desnoj strani zaslona. Zatim emo na zah-tjev osobnog raunala tu naredbu potvrditi s OK i kopiranje je izvreno.7 Da bismo kopirali dokument na CD, moramo pokrenuti program prilice ili pisaa CD-a, no to je materija koju treba nauiti na nastavi predmeta informatika. 4.9. Prilica Prilica je naprava koja slui za spremanje podataka na CD-ROM-u. Oznaka takvog medija zove se CD RW to oznauje da je rije o mediju na koji moemo spremati podatke. Mediji koji nose oznaku samo CD u pravilu su zatieni od takvih mogunosti, te se na njih najee ne mogu spremati podaci. 4.10. Scanner (skener) Skener je naprava koja slui za skeniranje, usnimavanje slika, crtea i slinih sadraja u memoriju osobnog raunala. Pojednostavljeno reeno, skener ima funkciju fotokopirnog ureaja za potre-be rada na osobnom raunalu. Jednom skeniranu fotografiju, crte ili neki drugi sadraj moemo oblikovati pomou posebnih programa na nain koji nam odgovara. Osim toga, skener u kombinaciji s odgovarajuim raunalnim programom omoguava nam i izbjegavanje prijepisa ili unosa teksta u veem opsegu. Naime, u sluajevima kada treba prepisati veliku koliinu teksta koji je ve otipkan, skeniranjem svih stranica, te pomou odgovarajueg raunalnog programa njihovim pretvaranjem u odgovarajui format, npr. u format Word, moemo vrlo jednostavno dobiti tekst pohranjen u raunalnu memoriju i oblikovati ga po elji i potrebi. Na taj se nain izbjegava velika koliina ljudskog rada, to je do sada bilo uobiajeno.

6 Back up je termin koji se esto koristi, a u ovom smislu oznaava sigurnosnu pohranu podataka s osobnog raunala.

Naime, raunalo se moe pokvariti (podlono je npr. strujnom udaru, udaru groma ili mehanikom kvaru). Osobito je osjetljiva memorijska jedinica ili hard disk. Kad se tako to dogodi, spaavanje podataka je vrlo skupo, a neizvjesno je koliko se podataka moe spasiti. Stoga je potrebno u odreenim vremenskim razmacima (najee se to radi na kraju svakog radnog dana, a u financijskim ustanovama kao to su banke ili agencije za platni promet i ee) raditi takvu sigurnosnu pohranu podataka na poseban medij izvan raunala kako bi podaci bili na raspolaganju ak ako se raunalo (ili pak sredinji posluitelj kojeg zovemo jo i server) pokvari ili fiziki uniti.

7 To je tek jedan od postupaka i naina presnimavanja teksta. Preporuujemo da rabite onaj nain presnimavanja (kopiranja) teksta koji ste uili u okviru predmeta informatike.

27

5. OSOBNO RAUNALO I ZDRAVLJE Osobna raunala su velikim koracima ula u nae domove, na radna mjesta i u kole. Brojna ispitiva-nja djelovanja tih ureaja na organizam pokazala su kako ta suvremena tehnologija i nije tako bezazlena. Neka su zraenja tetna, mogui su problemi s vidom i umor tijela. Monitori osobnih raunala emitiraju neionizirajua zraenja (oscilatornih krugova i elektronikih sklopova), ionizirajua (s katodne cijevi zaslona), a na zaslonu se javlja i statiki elektricitet.

Operater u elektromagnetskom i elektrostatikom

polju (polje je jae iza raunala)

No, pokazalo se kako je rendgensko zraenje mo-nitora mnogo manje od onoga kojemu je ovjek izloen u prirodi. U usporedbi s televizijskim prijamnikom, na moni-torima osobnih raunala izmjerena su mnogo manja zrae-nja. Pri radu osobnog raunala pojavljuju se i razna ne-ionizirajua zraenja: ultraljubiasto, infracrveno, mikro-valno i radiovalovi. Ispitivanja pokazuju kako su u granic-ama normale, to ipak ne znai da su bezopasna. Ruski znanstvenici dokazali su kako zraenje s monitora osobnih raunala moe tetno utjecati na sredinji ivani sustav, to se manifestira opim umorom, glavobo-ljom, razdraljivou, vrtoglavicom, pospanou i slabom koncentracijom. Statiki elektricitet, osobito visok kod zaslona u boji, djeluje na atmosferu prostorije, to se krivo tumai nekvalitetnim zrakom. Nije zanemariva niti okolnost da su zraenja jaa iza nego ispred raunala.

Statiki poloaj pri radu umara operatera koji radi na tipkovnici osobnog raunala. Mogui su i zdravstveni problemi. Kako bi se to izbjeglo, za raunalom treba raditi u razumnim vremenskim razmacima za odmor. Kod duljeg neprekidnog rada preporuuju se petnaestominutne stanke (prekid rada i ustajanje) sva-kog sata, te vjebe za razgibavanje. Naprezanje oiju iskazuje se osjeajem iritacije, a oi su suhe i upaljene. Sve to moe biti povezano s glavoboljom i tekoama pri fokusiranju. Meutim, suvremena medicina dri kako se oi time ne mogu otetiti i da je nakon odmora vid opet u redu.

Lo poloaj tijela zbog neprimjerene stolice (savinuta kraljenica) brzo izaziva umor

Operater se zbog slabog vida, nenoenja odgovarajuih naoala iskrivljuje ne bi li izotrio

sliku na zaslonu vid i tijelo nepotrebno se napreu

28

Starijima od etrdeset godina fokusni kapacitet smanjen je za oko 25 posto. Time slabi i prilagodlji-vost pri gledanju na daljinu, mogunost otkrivanja manjih razlika u razini osvijetljenosti, a osjetljivost na bljetanje se poveava. Pogreno je miljenje kako osobe s naoalama ne bi trebale raditi na osobnom raunalu. Veina poremeaja vida moe se ispraviti naoalama. Vano je da one omoguuju dobro fokusiranje. Ponekad je potrebno da operater koji radi na osobnom raunalu rabi bifokalne ili multifokalne lee, jer bez dobre mogu-nosti izotravanja, nesvjesno e pribjei neodgovarajuem poloaju tijela (pri emu ne treba zaboraviti na znaajan imbenik: umor) kako bi ostvario optimalnu vidnu daljinu.

Pogrean raspored osobnih raunala u

uionici (uenici su maksimalno izloeni zraenju)

Pravilan raspored osobnih raunala u

uionici (uenici su minimalno izloeni zraenju)

Pogrean raspored osobnih raunala u radnoj prostoriji

Pravilan raspored osobnih raunala u radnoj prostoriji

5.1. Zatitna sredstva Za smanjenje statikog elektriciteta postoje posebne mreice koje se uzemljuju, a stavljaju se ispred ekrana. Na taj nain otklanjaju se mogue popratne pojave kao to su praenje ekrana i iritiranje koe opera-tera koji radi na osobnom raunalu. Poveana vlanost zraka (vea od 60 posto) takoer utjee na smanjenje statikog elektriciteta. U tu svrhu rabi se i antistatiki sprej. Monitori zrae i infracrvene i ultraljubiaste zrake. Posljednjih godina vea se pozornost obraa ultraljubiastim zrakama jer su ispitivanja pokazala kako te zrake mogu uzrokovati oteenja one lee, pa ak i mrenice. Neke optike industrije nude posebne naoale za rad na osobnim raunalima. To su naoale s complens leom koja filtrira plavo svjetlo i potpuno apsorbira ultraljubiaste zrake s ekrana. Boja com-plens lee, koja se moe odabrati, ovisi o boji slova na ekranu osobnog raunala. No, koliko ovakve naoale tite oi, za sada se jo pouzdano ne zna.

29

6. TJELOVJEBA Pisanje na tipkovnici popraeno je umorom u rukama, laktovima i ramenima. Da bismo sprijeili taj umor i da bi prsti i ruke ojaali, valja provoditi tjelovjebu, u prvom redu masirati miie, a nakon pisanja ih olabaviti, kako bi se pospjeio krvotok. Jednostavnim vjebama postie se oslobaanje miine napetosti, poboljava cirkulacija i sprjeava nastajanje umora. Ope vjebe koje treba svakako raditi su sljedee:

glava ponite sputanjem brade na grudi, polako okrenite glavu ulijevo, zatim gore, udahnite dok gledate u strop, potom, sputajui glavu, okrenite je na drugu stranu izdahnuvi zrak; pono-vite okretajem glave na drugu stranu;

ruke podignite ruke ispred sebe u visini ramena i zakreite ih tako da su dlanovi okrenuti jedan prema drugome; nakon toga ih dalje zakreite tako da dlanovi budu okrenuti prema gore;

dlanovi stisnite prste u aku i ispruite; to ponovite nekoliko puta; kima sjednite na stolac sa stopalima vrsto na podu; stavite desnu ruku na lijevo koljeno, a

drugu ruku iza lea; izdahnite, polako se okrenite ulijevo, okrenite ramena u stranu, glavu zaba-cite unatrag; upotrijebite ruku koja je na koljenu prilikom okretanja; ponovno udahnite i vratite se u poetni poloaj; promijenite ruke i ponovite u suprotnom smjeru;

noge sjedei, prekriite nogu preko noge; opisujte krugove lankom nogu prvo u jednom, pa u drugom smjeru; promijenite noge i ponovite;

tijelo ustanite i etajte, proteui se i savijajui u hodu. Tjelovjebu, s obzirom na specifinosti u razgibavanju pojedinih dijelova tijela, moemo podijeliti na: (1) vjebe prstiju, (2) vjebe ruku, (3) vjebe lakata i ramena, (4) vjebe za oi. 6.1. Vjebe prstiju Za poetnike su najvanije vjebe prstiju. Treba ih provoditi svakodnevno kao nadopunu vjebanju na raunalu.

Prikaz vjebi prstiju (1) 1. vjeba: sjedei uz stol, vrcima prstiju naslonjenim na stol, polagano diemo jedan po jedan prst i lagano ga spustimo na stol. 2. vjeba: stojei, ispruimo ruke vodoravno pred sebe, s ispruenim dlanovima i prstima stisnutim jedan uz drugi. Postupno irimo prste jedan od drugoga tako da najprije kaiprst to jae udaljimo od sred-njeg prsta i opet ga pribliimo, zatim zajedno kaiprst sa srednjim prstom udaljimo od ostala dva, te mali prst od prva tri.

30

Prikaz vjebi prstiju (2) 3. vjeba: ispruimo ruke pred sebe s prstima stisnutim u aku. Naglo otvorimo aku i polako je stisnemo, i obrnuto, polako otvorimo aku, pa je naglo stisnemo. 4. vjeba: ispruimo jako prste, zatim vrcima prstiju dohvatimo dlan to blie runom zglobu.

Prikaz vjebi prstiju (3)

5. vjeba: ispruimo prste pa ih skvrimo u svim zglobovima. 6. vjeba: jednom rukom irimo prste druge ruke jednog od drugoga poevi od kaiprsta i srednjeg prsta prema malom prstu da bismo rastegnuli miie meu prstima.

Prikaz vjebi prstiju (4) 7. vjeba: prislonimo vrhove prstiju uz rub stola, naslonimo se na nj i poputamo. 8. vjeba: prislonimo ruke dlanovima jednu uz drugu uz vrst pritisak, a zatim irimo rune zglobove uz odupiranje vrcima prstiju.

31

6.2. Vjebe ruku Vjebe ruku su zapravo vjebe runih zglobova ili zapea za postizanje gibljivosti i pravilnog dra-nja ruku.

Prikaz vjebi ruku 9. vjeba: stojei, ispruite ruke od ramena ravno pred sebe. Gibajte rukama u zglobu u smjeru de-sno-lijevo i gore-dolje. 10. vjeba: kruimo u runom zglobu rukama najprije prema unutra, a zatim prema van. 6.3. Vjebe laktova i ramena Ako se bavite tjelovjebom, sigurno ve poznajete vjebe za zglobove laktova i ramena, te ih moete primijeniti za jaanje ruku i gipkost zglobova za pisanje na tipkovnici raunala. To su, na primjer: 11. vjeba: kruimo podlakticama u lakatnom zglobu prema unutra i prema van. 12. vjeba: kruimo rukama u ramenima uz duboko disanje. 13. vjeba: postavimo dlanove na potiljak i maemo laktovima kao krilima. 14. vjeba: gibamo glavu tako da je naslanjamo as na desno, as na lijevo rame, uz dizanje ramena. Ove i sline vjebe dobro je izvoditi uz otvoreni prozor u trajanju od desetak minuta, nakon ega ruke spustimo i istresemo ih, uz sasvim oputene miie. Za budue operatere koji e pisati na tipkovnici osobnog raunala kao i sve osobe koje mnogo vremena provode sjedei za tipkovnicom, potrebno je bavljenje tjelovjebom. Time se sprjeava pojava pro-fesionalnih bolesti (oituju se u bolovima kraljenice, ramena ili runim zglobovima). 6.4. Vjebe za oi Osobama koje intenzivno rade na osobnim raunalima preporuuje se povremena provjera vida. Iako se strunjaci slau kako postoji mala vjerojatnost oteenja vida zbog rada na osobnom rauna-lu, ipak se preporuuje ispitivanje vida radi ranog otkrivanja i korekcije defekata. Osobe koje se ale na po-pratne pojave moraju proi opseniji oftalmoloki pregled, ukljuujui ispitivanje otrine vida, akomodacije, mogunosti uoavanja boja, ronice, lee i mrenice. Kontrolu vida treba obavljati barem jednom u dvije godine, a ako se primijete smetnje, svakako treba zatraiti savjet okulista. Meutim, i za oi postoje posebne vjebe. Opisat emo neke od njih: 15. vjeba: pokreui samo oi, gledajte u strop, pa u pod, gore-dolje; odmorite se zatvorivi oi.

32

16. vjeba: pogledajte u gornji lijevi kut, onda dolje u desni; ponovite; promijenite smjer gledajui prvo gore desno, pa dolje lijevo. 17. vjeba: kruite oima (ne glavom) gledajui to vie moete gore, desno, dolje, lijevo u smjeru gibanja kazaljki na satu; zatim promijenite smjer kruenja oima u smjeru suprotnom od kazaljki na satu. 18. vjeba: stavite prst nekoliko centimetara od oiju; izotrite, a onda lagano prst udaljite od sebe stalno ga gledajui; potom odmaknuti prst izotrite i polako ga pribliavajte na nekoliko centimetara od oiju; zatvorite oi i odmorite ih. 19. vjeba: sjednite i zatvorite oi na nekoliko minuta, odmorite ruke u krilu ili naslonu stolice, a noge ispruite ispred sebe; potom polako otvorite oi i spustite noge na pod.

33

7. OBRADA TIPKOVNICE 7.1. Deseteroprstni sustav slijepog pisanja Pod "slijepim" pisanjem na tipkovnici osobnog raunala razumijeva se pisanje bez gledanja u tipkovnicu. To se postie samodisciplinom ili uporabom pokrivaa tipkovnice.8

Pod deseteroprstnim pisanjem na tipkovnici osobnog raunala razumijeva se pisanje na tipkovnici s deset prstiju: etiri prsta svake ruke slue za pisanje slova i znakova, a palci obje ruke za razmaknicu. Princip je deseteroprstnog pisanja na tipkovnici osobnog raunala ili pisaeg stroja da prsti budu nad tipkama te-meljnog poloaja iz kojeg zahvaaju tipke u ostalim redovima tipkovnice i nakon svakog otipkanog slova vraaju se na svoj temeljni poloaj. Ponavljanjem se zahvati automatiziraju. Pri "slijepom" pisanju na tipkovnici osobnog raunala ne treba gledati u ekran ili papir, niti u tipkovnicu osobnog raunala, ve samo u predloak. Ve od samog poetka uenja treba se privikavati na takav nain pisanja na tipkovnici osobnog raunala. Time se bre postie sigurnost u pisanju, a oi se privi-kavaju na gledanje predloka iz kojeg se prepisuje. 7.2. Pravilno sjedenje O pravilnom sjedenju za tipkovnicom osobnog raunala ovisi zdravlje i uinak operatera odnosno daktilografa. Za tipkovnicom osobnog raunala tre-ba sjediti uspravno, a ne pognuto, stopala tre-baju poivati na podu (a ne podvuena pod stolac), malo prema naprijed, noge moraju biti jedna do druge, a ne jedna preko druge. Pra-vilnim dranjem tijela postie se nesmetana cirkulacija krvi, to smanjuje umor, a pove-ava radni uinak.

Nadlaktice i podlaktice operatera tre-baju initi pravi kut. Laktove treba drati lagano uz tijelo, a ne ih iriti, jer to omoguava pravilnu tehniku pisanja na tipkovnici osobnog raunala i ne zamara operatera.

Preporuuje se uporaba stalaka za rad operatera i daktilografa. Stalak moe biti stolni ili podni. Bitno je da je stalak u vodoravnoj crti s oima djelatnika koji se slui tipkovnicom, na udaljenosti 30 do 40 cm.

Pravilno sjedenje za tipkovnicom osobnog raunala

7. 3. Stavljanje papira u pisa

8 Nekad, dok se daktilografija uila na tipkovnici pisaeg stroja, koristila se i metoda premazivanja znakova na tipkama

tipkovnice pisaeg stroja.

34

Ovisno o vrsti pisaa, papir se moe stavljati u pisa na tri osnovna naina. Laserski pisai najee imaju ladicu u koju se stavlja odreena koliina papira. Kad je u pitanju laserski pisa, bitno je da se puni papirom odgovarajue kvalitete, odnosno papirom koji je namijenjen za uporabu prilikom koritenja laser-skih pisaa. Kod tintnih9 i matrinih pisaa papir se najee stavlja na za to posebno postavljen naslon. U oba sluaja dobro je bunt papira prolistati prije nego to se stavi u ladicu, odnosno uloi u za to namijenjeni naslon, kako bi se otklonila mogunost da su papiri slijepljeni. Kod matrinih pisaa moe se koristiti i bes-konani papir. On obino stoji u kutiji pored stola, poetak je umetnut na dio pisaa koji zovemo traktor, koji ima zadatak da vue papir. Taj papir moe biti vieslojni NCR, to znai da je samokopirajui, pa nam omoguava istovremeni ispis dva ili tri primjerka teksta. Danas se ova vrsta papira najee upotrebljava u raunovodstvu. 7.4. Oblikovanje stranice Pisani tekst na stranici, pored pravopisne, gramatike i stilske tonosti, treba biti estetski oblikovan, oku ugodan, ali i funkcionalno smjeten. Stoga nije svejedno od kojeg emo reza ili retka na stranici poeti pisati.

Prikaz opcije Pokai prije ispisa (Print Preview)

Na papiru formata A-410, koji najee rabimo u pisarnicama, biroima i uredima (irok je 80 rezova ili slovnih mjesta, odnosno 210 mm), poinjemo pisati od mjesta gdje se nalazi pokaziva. Prilikom pisanja na osobnom raunalu valja voditi rauna o tome da su slova gotovo uvijek proporcionalna (iznimka su na primjer slova Courier koja oponaaju slova kakva se nalaze na pisaem stroju dakle, rije je o nepropor-cionalnoj vrsti slova) te se estetski ugoaj bitno razli-kuje od onoga kad je rije o pisanju na pisaem stroju. Stoga emo prije pisanja pomou opcije za odreiva-nje veliine stranice na kojoj emo pisati, stranicu veliine A-4 definirati na nain da odredimo veliinu ruba slijeva11, zdesna12, odozgo13 i odozdo14 po 2 cm.. Jednako tako, definirat emo veliinu tzv. TAB-a na 1,25 cm.15

Napomena: U okviru opcije Dokument (File) imamo i opciju Pokai prije ispisa (Print Preview) koja nam omoguuje pogledati na zaslonu kako izgleda oblikovani tekst na virtualnoj stranici, odnosno stranicama. Dobro je koristiti tu opciju prije konanog ispisa teksta na pisau.

9 Tzv. ink-jet pisa. 10 Veliina papira A-4 formata je 210 u 297 mm. 11 Opcija Margine Lijevo (Margins Left). 12 Opcija Margine Desno (Margins Right). 13 Opcija Margine Gore (Margins Top). 14 Opcija Margine Dolje (Margins Bottom). 15 Veliina margina i veliina TAB-a nisu odreeni nikakvim standardima. Ovdje je predloeno najjednostavnije

rjeenje koje autori upravo zbog toga, a i zbog iskustava u praksi preporuuju, a uenici e odrediti margine u onoj veliini kako im to definira predmetni profesor.

35

I. Temeljni poloaj:

tipkanje slova a s d f j k l

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Prva vjeba obrauje osam slova temeljnog poloaja i to: a s d f j k l . Za obradu temeljnog po-loaja treba vie vremena nego za obradu ostalih slova jer se uz uvjebavanje slova na osnovici stjee sigur-nost u zahvatima, gipkost prstiju, pravilna tehnika pisanja, te pravilno dranje ruku, prstiju i itavog tijela. Prije poetka pisanja prste postavljamo u temeljni poloaj koji se nalazi u drugom redu tipkovnice. Dodir na svaku tipku treba biti lagan i kratak, nakon ega treba uslijediti kratka stanka. Dok piemo kai-prstima i srednjim prstima, uporita su nam na malim prstima, a dok piemo malim prstima i prstenjacima, uporita su nam na kaiprstima. Dobro je tipkati jednoliko, u ritmu, jer to jami stalnu brzinu pisanja i mali broj pogreaka. Svaku vjebu prepisujemo tako da svaki redak prepiemo dva ili tri puta16 i nastojati da bude napisano bez ijedne pogreke. U novi redak prelazimo na nain da malim prstom desne ruke dodirnemo tipku ENTER. Piemo i prelazimo u novi redak ne gledajui u tipkovnicu. Pri tome treba imati na umu da prilikom prijepisa teksta u novi redak tipkom ENTER prelazimo samo u sluaju prelaska u novi odlomak. Jedna od temeljnih prednosti pisanja na osobnom raunalu u odnosu na pisanje na pisaem stroju jest upravo u tome da ne trebamo voditi rauna o prelasku u novi redak. Osobno raunalo samo automatski nakon to doemo do kraja retka, prelazi u novi redak. Sukladno tome dio vjebi koje se odnose na rad na tipkovnici osobnog raunala prilagoen je toj, ali i brojnim drugim prednostima koje ima pisanje na tipkovnici osobnog raunala u odnosu na pisanje na tipkovnici pisaeg stroja. Kojim prstvom tipkamo koju tipku (slovo) vidljivo je iz gornjeg crtea. Prst i tipka koju tim prstom tipkamo obojani su isto bojom.

16 Kad kaemo prepisati tri puta ne znai da ete napisati jedan red, a druga dva kopirati, jer vama je u interesu

nauiti pisati, a ne kopirati. Nauiti dobro pisati, znai puno uvjebavati pisanje istih rijei, redova ili cijelih odlomaka.

36

V j e b e 1. ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fj jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jf Ovu vjebu, kao i mnoge druge vjebe u ovom udbeniku, treba pisati kroz troredove. To znai da svaki red treba ispisati tri puta bez pogreke. Primjer razrade vjebe 1.: ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fj fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fj fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fj jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jf jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jf jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jf