Komparativna pravna historija - Pomoćni materijal za pripremu ispita(1)

7/27/2019 Komparativna pravna historija - Pomoni materijal za pripremu ispita(1)

1/39

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

KOMPARATIVNA

PRAVNA HISTORIJASKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM

[email protected]


2/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM

2 WWW.BH-PRAVNICI.COM

STARA MESOPOTAMIJA

Histori jski kontekst

Drava u staroj Mesopotamiji prola je u svom razvoju kroz tri faze. U prvoj fazi nastali su

sumerski gradovi-drave, kao to je Laga. Centralno mjesto u takvim gradovima -dravamapripadalo je hramu boanstva zatitnika. Stanovnici ovih gradova govorili su sumerski jezik.U drugoj fazi dolo je do nastanka i irenja teritorijalnih drava. Primjer takve drave bila jeAkadska, koju je osnovao kralj Sargon. Ove drave nastale su pokoravanjem manjih gradova-drava i nisu imale posebna boanstva.Vladari ove drave govorili su akadski jezik. U prvoj

polovini 2. milenija akadski jezik se podijelio na dva d ijalekta- babilonski i asirski. U treojfazinastala su multikulturna carstva kao to su: Babilonija, Asirija, Mitani i Hati. Hammurabi

je osnovao dravu koja se protezala od dananjeg Perzijskog zaliva do obala Libana. Pozicijagrada Babilona kao glavnog grada carstva zahtijevala je da se boanstvo toga grada (Marduk)

podigne na nivo najvieg boanstva u panteonu stare Mesopotamije. Poetkom prvogmilenija, Mesopotamija je dola pod dominaciju Asirije. Nakon toga, 539. p.n.e.Mesopotamija odlazi pod vlast Persije da bi tokom 4. vijeka p.n.e. ovo podruje osvojioAleksandar Veliki i uinio ga dijelom helenistikog svijeta.

Organizaci ja vlasti

Stanovnici stare Mesopotamije, koji su ivjeli u naseljima pokraj rijeka, identifikovali su sekao pojedinci zajednica u kojima su ivjeli. Vlast u tim zajednicama pripadala je savjetimauglednih mukaraca-graana. Vei gradovi bili su podijeljeni u distrikte koji su se zvali daggina sumerskom, ili babtum na asirskom jeziku. Od poetka 3. milenija p.n.e. poela jeizgradnja odbrambenih zidova oko naselja. Pojavila se nova klasa vojnih komandanata koji su

se nazivali kraljevi. Istovremeno, postojali su i religijski autoriteti. Nekada su kraljevi vrilii religijsku funkciju.

Dravna ideologi ja

Ustanova kraljevstva bila je podrana i obrazloena religijskom ideologijom. Prema mituEnuma Eli tvrdi se da je boanstvo Marduk ili Asur uzdignuto na nivo kosmike supermatijeod strane savjeta boanstva, zbog njegove hrabrosti u borbi protiv sila haosa. Nakon togastvoreno je ovjeanstvo i osnovan grad Babilon (vrata bogova), koji je postao zemaljskosjedite boanskog skupa. U savremenoj literaturi se navodi da je pozicija vladara uMesopotamiji bila ograniena s dva faktora, a to su religija, koju su vrili sveenici i dravna

organizacija, u kojoj se pojavljuje skuptina kao stvarna brana vladareve samovolje.

Sudovi i sudski postupak

Najstarija ustanova za suenje u staroj Mesopotamiji bila je skuptina graana. Svi stanovnicigrada sastajali su se i izricali presudu. To se obino dogaalo na mjestu zvanom rebitu. Odgodine 2000.p.n.e. sudske funkcije preuzimaju manje grupe ljudi koje funkcioniu kao sudije.Kada se radilo o smrtnoj kazni, vladar je funkcionisao kao vrhovni sudija. On je sudskufunkciju vrio u palati. Kao dokazna sredstva koriteni su pisani dokumenti, usmene izjave

praene zakletvom i ordalije. Uobiajena ordalija bila je bacanje u rijeku. Strankama nije bilodozvoljeno da se ale viem autoritetu ili da ponovo pokreu spor.


3/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Pravni i zvori

Informacije o starom mesopotamskom pravu temelje se na pravnim zbornicima, miarumediktima (pisani nalozi vladara o nekim pitanjima) ijavnim i privatnim dokumentima.Pravni zbornici su:

1.Zakoni Ur-Nammu2.Zakoni Lipit-Itara3.Zakoni Enune4.Zakoni Hammurabija

Ovi zbornici pisani su klinastim pismom na razliitim jezicima. Zakone Ur-Nammu izdao jeosniva 3. dinastije Ura sa juga Mesopotamije. Ovi zakoni se bave pitanjima iz vlasnitva i

porodice. Lipit-Itarevi zakoni napisani su na sumerskom jeziku, iz Isina na juguMesopotamije, bave se zatitom imovine. Zakoni Enune napisani su na akadskom jeziku, izEnune u centralnoj Mesopotamiji i govore o razliitim klasama u babilonskom drutvu.Posebno tite interese vie klase. Hammurabijevi zakonibroje 282 lana, napisani su naakadskom jeziku iz Babilona i predstavljaju najkomplektniju sliku mesopotamskog prava.

Ovaj zakonik se sastoji od opirnog prologa, epiloga i samih propisa. Instituti posebnoginteresa su: imovina, trgovina, ena, djeca i brak. Propisi Hammurabijevih zakona mogu sesvrstati u 11 grupa: postupak, imovina, vojska, zemlja i zemljoradnja, razliiti propisi kojinedostaju u tekstu, zastupanje, dugovi i osiguranje duga, porodino pravo, povrede linosti,zanatske naknade i odgovornost, te prodaja robova.

Koncept prava i pravde

Za stanovnike stare Mesopotamije pravda (mearum) i istina (kittum) bili su dio religije imita. Kittum je imalo osnovno znaenje: neto vrsto ustanoviti i predstavlja kosmiku inepromjenljivu istinu. Izvor kittuma bio je boanski a ama je bio prvi nebeski autoritet utome. Mearum izvorno znai biti u redu i odnosi se na proces u kome su zakoni pravinostavljeni u funkciju. Kombinovano rijei kittum mearum oznaavaju pravdu. Vladari susvojim ediktima dovodili u sklad ljudsko drutvo sa boanskim konceptom pravde. Vladarkoji je tako djelovao naziva sear mearim, tj. pravedni kralj.U Mesopotamiji od davnih vremena imamo zakonske zbornike koji posjeduju zavisan stepen

pravne tehnike. Oni se dijele na uvod, glavni dio i epilog. Druga karakteristika ovih zakonskih

zbornika jeste da su oni po svom sadraju sekularni.

Lini status

Hammurabijevi zakoni pokazuju da su u starom babilonskom drutvu postojale 3 klase:1. Awilum- obini graani mesopotamskih gradova 2. Mukenum- vojne i civilne zavisne osobe3. Wardum- robovi

Stanovnici pojedinih gradova uivali su posebne privilegije i bili izuzeti od vojne slube,javnih radova i plaanja poreza. U doba Hammurabija ene su mogle imati pravo vlasnitva,sticati ga i raspolagati njime. Razlikovali su se tradicionalni i duniki robovi, domai iinostrani. Robovski status je nastajao zarobljavanjem, otmicom, roenjem od roditelja robovaili iz veze gospodara i robinje, padanjem u dug, prodajom djece u ropstvo od strane roditelja

radi spaavanja od gladi ili kao posljedica kazne. Robovi su bili prodavani, zalagani,zakupljivani i nasljeivani. Ropstvo je prestajalo manumisijom, koja je imala efekte nakon

smrti gospodara, a duniko ropstvo je prestajalo vraanjem duga ili protekom odreenogvremena.


4/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Imovinsko pravo

Cilindrini peat i kudurrukamenje potvruju da je privatno vlasnitvo bilo pravno zatieno.Najraniji zapisi su ugovori iz Mesopotamije koji ovjekovjeuju prodaju zemlje. Nekimvrstama imovine, kao to su polje, vonjak, kua vojnika, ribara itd. bilo je ogranieno

raspolaganje. Bilo je uobiajeno da zakupac plati 1/3 prihoda kao naknadu zakupodavcu. Akosu nepredvidive okolnosti dovele do propadanja usjeva, mesopotamsko pravo je oslobaalozakupca odgovornosti. Neki propisi imali su za cilj da nadoknade tete vlasniku imovine koju

bi mu poinila lica koja su neovlateno ula u tu imovinu. Brojni zakoni su predvieni da titeinterese robovlasnika.

Porodino pravo

U Mesopotamiji je otac bio glava porodice. On je obino imao jednu enu i koristio jeugovore da upravlja veinom porodinih poslova. U pogledu sklapanja braka bilo jeuobiajeno da otac mlade sklopi sporazum o braku sa mladoenjom a zatim bi bile objavljene

ceremonije u cilju efektuiranja valjanog braka. Mladoenja je davao dva posebna dara- bilbum(darovi za svadbenu sveanost) i terhatum(novac koji mladoenja daje ocu mlade). Nakon tosu darovi dati, brak je smatran zaetim i mlada je, ovisno od njene dobi mogla prei udomainstvo mua.Stari babilonski dokumenti koriste dva termina koji se tiu miraza, to su eriktum (dio braneimovine) i nudunnum (enina brana imovina u cjelini). Babilonsko pravo tretiralo je mirazkao imovinu iji vlasnik je ena za ivota. Mu, ali ne i supruga, mogao je inicirati razvoddeklarisanjem namjere da to uini. Neprilino ponaanje ene predstavljalo je osnovu zarazvod. Djeca su obino ostajala sa ocem ako je razvod bio opravdan. Mu je bio duan platitinaknadu razvedenoj supruzi ako je razvod braka bio bez opravdane osnove. Usvojena djeca su

imala jednaka prava kao i bioloka. Djeca koja nisu potovala roditelje bila su surovokanjavana.

Nasl jedno pravo

Sinovi su dobivali vei nasljedni dio. Posebni propisi predviali su dodatni dio za sina kojitreba svadbeni dar. Posebni propisi su takoe doputali da se da dodatno naslijee voljenomsinu. Doputali su ocu da zbog odreenog razloga iskljui sina iz naslijea. Udovica je imala

pravo doivotnog boravka u kui umrlog mua, a njena djeca su miraz jednako nasljeivala.Kerka je nasljeivala ili miraz ili dio oeve ostavtine, posebno ako nije bila udata, ako je

pripadala hramu ili ako nije imala brae. Dijete koje je rodila robinja, nasljeivalo je jednako

kao i ostala djeca, jedino ako je otac priznao to dijete.


5/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Krivino pravo

Namjerno ubistvo i zavjera da se ubistvo poini bili su kanjavani smru. Ubistvo iz nehatabilo je kanjavano blae. U sluaju krae od poinioca se trailo da plati kaznu koja se kretalaizmeu dvostruke i trostruke vrijednosti ukradenog predmeta. Hammurabijevi zakoni su

predviali smrtnu kaznu za krau nekog predmeta iz hrama. Hammurabijevi zakoni sadrepropise koji spreavaju maloljetnika ili roba da prodaje stvari koje nisu njegovo vlasnitvo.Smrtna kazna je slijedila mukarcu koji je silovao udatu enu ili onu koja je pod ugovorom o

braku. Razliiti oblici incesta kanjavani su smru ili progonstvom. Mesopotamsko pravosmatralo je eninu nevjeru kao preljubu ali ne i muevu. Preljuba je bila kanjavana smru.HZ su tretirali izbjegavanje vojne slube kao djelo za koje slijedi smrtna kazna. Smrtna kazna

je bila predviena za nonu provalu ili neovlaten prolaz preko posjeda. Kazne za ometanjepravde i krivu optubu varirale su od bievanja preko brijanja polovine glave pa do novanihkazni, pa ak i do smrtne kazne.

Meunarodno pravo

Od najstarijih vremena stanovnici stare Mesopotamije su odravali vane politike iekonomske odnose sa susjednim regionima. Miroljubivi odnosi meu dravama su seuspostavljali putem ugovora. Najstariji primjeri tih ugovora su iz Ebla, starog babilonskog

perioda, te Asirije. Ti ugovori su imali sveanu formu praenu upotrebom zakletvi isimbolikih rituala. Pri zakljuivanju su se koristila imena boanstava oba kraljevstva kojasklapaju ugovor i prizivanje prokletstva na one koji prekre ugovor. Ovim ugovorima kraljevise obavezuju na lojalnost jedni drugima. Politiki odnosi meu dravama su esto bili

podrani enidbenim vezama izmeu vladajuih kua.


6/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM


STARI EGIPAT


Stara egipatska drava je trajala preko tri hiljade godina i bila je podijeljena na tri glavna

perioda. Na poetku je preddinastijski period (4500-3100 p.n.e),zatim rani dinastijskiperiod, kada vladaju 1. i 2.dinastija.Nakon toga dolazi period Starog kraljevstva, koji obuhvata vladavinu 3. i 4. dinastije. U

tom periodu se uspostavlja dravna vlast, vladar se smatra nosiocem boanske funkcije anjegova rije predstavlja zakon. Nakon Starog kraljevstva nastupa Prvi meuperiod. Drugiveliki period ini Srednje kraljevstvo. Tada vladaju dinastije 12. i 13. Zatim slijedi Drugimeuperiod. Trei veliki period predstavlja Novo kraljevstvo, kada vladaju dinastije 18., 19.i 20. Faraonova rije se nije vie smatrala zakonom jer faraon postaje podvrgnut apstraktnomzakonu. Trei meuperiod traje od 1069. do 653.p.n.e., i obuhvata vladavinu 21., 22., 23.,24. i 25.dinastije. Zatim slijedi kasni period, koji obuhvata vladavinu dinastija 26. do 31.

Ovaj period ukljuuje vladavinu Perzijanaca nad Egiptom. Od 332. p.n.e. Egiptom vladaju

Ptolomeji da bi oko 30. p.n.e. Egipat doao pod rimsku vlast.


Na vrhu vlasti u starom Egiptu nalazio se faraon koji je imao mo nad svim aspektima ivota.Nakon vladara, najvii slubenik b io je dati(vezir). Naredne vane pozicije bile su ministarradova i ministar finansija. Stari Egipat je bio podijeljen na pokrajine ili optine koje su sezvale nome. Nomama su upravljali guverneri postavljeni od strane vladara.

Dravna ideologija

Stari Egipani su vjerovali da je njihov vladar nosilac vladanja. Za vladara se vjerovalo dapredstavlja otjelovljenje boanstva Horusa, a od etvrte dinastije da je sin bog Sunca-Re. Svedo perioda Novog carstva, on je bio podvrgnut jednom viem autoritetu- principu ma'at(pravda) koji je uspostavio boanski stvaralac na poetku svijeta. U pogledu statusa vladara uoima starih Egipana postoje dvije teze. Po prvoj, on je bio inkarnacija boanstva na zemlji.Po drugoj, stari Egipani su smatrali da je vladar nosilac boanske funkcije- vladanja. Atributmaat je kod starih Egipana bio najvaniji atribut vladara. Vlast je viena kao boanska po

porijeklu, a religija je inila temelj njenog legitimiteta. Veza vlasti sa religijom ogledala se uokolnosti da je vladar bio prvo svetenik i da je bio okruen ceremonijama koje su imale zacilj da politikoj funkciji daju sakralni karakter. Sveti tekstovi objavljenih religija, kao to su

Stari zavjet i Kur'an, daju veinom negativan portret egipatskih vladara. To je posebno sluajsa faraonom iz Mojsijevog doba, ija nasilja nad Izraelanima se detaljno opisuju. Zbog togaje titula egipatskih vladara faraon u muslimanskoj tradiciji poprimila negativne konotacije.


7/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM



Ve u ranoj historiji stari Egipani su imali sudove. Prema tradiciji vladari Starog kraljevstvasu formirali 6 velikih sudova i angaovali Trideset velikih ljudi da slue kao arbitri u sluajusporova. U vrijeme Srednjeg kraljevstva upravitelji pokrajina su djelovali kao sudije.

Postojala je pravna ustanova poznata kao Desetorica s juga. U sluaju Novog kraljevstva slikasudstva je mnogo jasnija. Faraon je definitivno imao veoma znaajnu sudsku vlast. Veziri,jedan na Jugu, a drugi na Sjeveru, bili su glavni sudski funkcioneri. Pisari, koji su imali

posebno obrazovanje, imali su kvazi-pravnu funkciju i pred njima su polagane zakletve.Svetenici su bili ukljueni u sudski postupak u sluaju iracionalnog dokaznog sredstva.Suenje je redovno trajalo jedan dan. Nije bilo profesionalnih pravnika, ali su pisari pisali

pravne akte, ukljuujui i oporuke. Postupak je bio jednostavan: tuilac je pokretao spor,tueni je odgovarao, a zatim je slijedila presuda. Od racionalnih dokaznih sredstava koritenesu izjave svjedoka, pisani dokumenti, a od iracionalnih koriteno je proroanstvo.

Pravni i zvori

Staro egipatsko pravo saznajemo na osnovu natpisa na grobnicama, ugovora, sudskih zapisa,

pria i sl.Iz perioda Novog kraljevstva postoje sljedei izvori:

1. Edikt faraona Horemhaba koji se opisuje kao serija politikih propisa usmjerenihprotiv odreenih nezakonitosti.

2. Novi dekret koji je izdao faraon Seti I, koji govori o privilegijama odreenom hramu,ali i krivinim sankcijama protiv osoba koje otete dravnu imovinu.

3. Pravni zbornik Zakonik iz Hermopolisa, koji potie iz doba 24 dinastije ipredstavlja zbirku sudskih sluajeva .


Shvatanje prava i pravde starih Egipana bilo je dio njihovog religijskog pogleda na svijet. Utom okviru kljuni koncept je bio ma'at. Ova rije oznaava boicu pravde, koja premaegipatskoj Knjizi mrtvih, prati Horusa, pri odreivanju sudbine svakog pojedinca nakonsmrti. Prema toj predstavi, srce svakog pojedinca se stavlja na vagu na ijoj suprotnoj strani jenojevo pero. Ako je srce ovjeka tee nego pero to znai da je otealo zbog zlih djela. Ako jetako, onda e jedna zvijer izjesti grijenika, a ako je srce u balansu sa perom- to je pravednikkoji je spaen. Rije ma'at, osim boice oznaava i sam princip poretka u svijetu. Ma'at je bio

u svijesti starih Egipana sveobuhvatni princip koji dri u neraskidivom jedinstvu kosmos,prirodu, dravu i pojedinca. Prorok ma'ata na zemlji bio je dati. Stari Egipani nisu imalirije za pravo. Posjedovali su rije hap, koja oznaava specifian pravni propis koji regulie

pojedinanu situaciju.

Lini status

Na ljestvici ispod vladara nalazila se grupa lica koja se oznaava rijeima pat- aristokratija.Oni su bili glavni vlasnici zemlje. Znaajan broj trgovaca, zanatlija i lokalnih inovnika inio

je ono to bi se moglo oznaiti kao srednja klasa. Seljaci su obino radili na velikim imanjimakoja su pripadala aristokratiji. U peridu novog kraljevstva, strani robovi su dovoeni u Egipat

kao ratni zarobljenici. Nasuprot ostalim civilizacijama, ene u starom Egiptu uivale su statusjednak statusu mukarca.


8/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Imovinsko pravo

Pitanje nekretnina bilo je od velikog znaaja za dravu. U ranom periodu, vladar je smatranpravnim vlasnikom cjelokupne zemlje. U doba Novog kraljevstva Egipani su tretiralinekretnine u smislu da su pojedinci koji su drali zemlju bili njeni vlasnici. Drava i brojni

hramovi imali su u vlasnitvu velika imanja i upravljali su njima. Datiji su drali registreprodaje i oporezivanja nekretnina. Staro egipatsko pravo je poznavalo i nekoliko veomarazvijenih koncepata i principa koji se tiu imovine.Egipani su priznavali:prirodnopravnu teoriju imovinskog prava, razliku izmeu ususa i ususfructusa, doivotno uivanje imanja i pravo koritenja tuim vlasnitvom.

Porodino pravo

Inividualna porodica bila je veoma vana starim Egipanima. Veina njih je ivjela umonogamnom braku. Mladoenja je redovno davao poklon nazvan p ocu mlade. Mlada jeobino donosila u brak 3 vrste imovine: miraz, odreene line stvari i sredstva za izdravanje

mlade i njene djece. Muu je pripadalo pravo kontrole nad imovinom tokom braka. I mu isupruga imali su pravo da pokrenu razvod braka. Ukoliko supruga nije bila kriva za ozbiljan

prekraj ponaanja, nakon razvoda mu joj je bio duan vratiti tri vrste imovine koju jedonijela u brak i bio je duan da plaa njeno izdravanje.

Nasl jedno pravo

Kada bi neki Egipanin umro bez oporuke, pravila zakonskog nasljednog prava bi seprimjenjivala. Po pravilu, djeca ostaviovca su nasljeivala jednake dijelove ostavtine. Akonije bilo djece ostaviovca, braa i sestre ostaviovca su nasljeivali ostavtinu. Mu i suprugase nisu meusobno nasljeivali. Najstariji sin je imao najvie prava i obaveza. On jenasljeivao slubu svoga oca, posebno u sluaju monarha ili vezira, imao je pravo da prviodabere svoj nasljedni dio iz zaostavtine, brinuo se za pogreb i religijske obrede za svojeroditelje i sluio je kao upravitelj imanja svojih roditelja. Testamenti su smatrani opozivim injima se moglo raspolagati imovinom na nain kako je to testator elio. On je ak mogaoiskljuiti iz nasljedstva neku djecu putem testamenta. Egipani su takoe koristili adopcijukao sredstvo za stvaranje nasljednika.

Krivino pravo

Tipine kazne koje su u starom Egiptu koritene bile su: prisilni rad, gubitak slube,

konfiskacija imovine i gubitak ritualnog pokopa. Vremenom su kazne postajale sve brutalnije.Meu najteim kaznama koje su osueni kriminalci trpjeli bile su batinjanja, sakaenje,nabijanje na kolac itd. Za obinu krau od poinioca se trailo da vrati stvar, plati dvostrukuili trostruku vrijednost kao kaznu. Kazna je bila stroija ako je ukradena stvar bila sveta ili

pripadala dravi, a u sluaju krae iz vladarevog groba bila je zaprijeena smrtna kazna. Onikoji su bili osueni za zavjeru da ubiju vladara kanjavani su smru. Iznevjeravanje sudskefunkcije je, takoe, kanjavano smru. Silovanje je smatrano za zloin. Sakupljai poreza iostali inovnici koji su bili krivi za iznuivanje bivali su prognani u udaljena mjesta i mogli bi

biti kanjeni amputacijom noseva ili uiju. Zlostavljanje je obino kanjavano batinjanjem iliprinudnim radom. Kao prekraji su smatrani neovlaten ulazak na zemljite i uvreda.


9/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Meunarodno pravo

Intezivna trgovina Egipana sa susjedima zahtijevala je razvijeno trgovako pravo. U vrijemeRamzesa II u Nubijije postojao jedan Egipatski sud. U doba Starog kraljevstva Egipat estoratuje sa susjedima radi ratnog plijena. U doba Novog kraljevstva ratovi donose veliki broj

ratnih zarobljenika koji se pretvaraju u robove. U tom periodu se javlja mirovni sporazum sHetitima, kao pravni dokumenat prvenstvenog znaaja. Faraon Ramses II je u 18. godini svogivota zakljuio prvi meunarodni sporazum s Hetitima. To je bio prvi poznati meunarodniugovor izmeu dvije suverene zemlje u historiji ljudske civilizacije. Prvo, ovaj ugovor sadri

princip nenapadanja. Drugo, dvije drave su formirale jedan savez, obeavajui da e pomoijedna drugu u sluaju napada od tree strane. Tree, obje drave su se saglasile da eekstradirati izbjeglice saglasivi se da ekstradirane osobe nee biti izloene zlostavljanju po

povratku u svoju zemlju.


10/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM


STARA JEVREJSKA DRAVA


U modernoj upotrebi termini Hebrej (Jevrej), Izraelanin i Judejac (idov) koriste se kao

sinonimi, iako te rijei imaju historijski i etniki razliita znaenja. Termin Hebrej odnosi sena brojna semitska nomadska plemena koja su ivjela na podruju isto nog Mediterana prije1300.p.n.e. U jevrejskoj historiji, ovaj termin se odnosi na plemena koja su prihvatila Jahvea

kao svoje boanstvo. Termin Izraelaninodnosi se na posebnu etniku i narodnu grupu kojaje nastajala od Hebreja i koja je bila ujedinjena religijom. Ovaj termin nastao je iz drugog

imena Abrahamovog sina Jakova. Termin Judejac ili idov odnosi se na grupu koju inekulturni nasljednici prve dvije grupe. Ova rije potie od hebrejske rijei yehudi izvedene iz

plemena etvrtog Jakovljevog sina Yehud. Biblijski period datira od polovine drugog milenijado 4.vijeka p.n.e. ovaj period se dijeli na pet faza: doba patrijarha, izbavljenje , dobasudija, monarhije i postegzilska faza.

Preci Hebreja bili su Aramejci iz oblasti Ura u Sumeru. Poetkom drugog milenija p.n.e.

grupa aramejskih plemena migrira u jednu starobabilonsku koloniju na mjestu dananjeggrada Harran u Turskoj. Nekoliko vjekova kasnije porodice iz tih plemena naseljava ju se oko

rijeke Jordana. U Bibliji ovaj period se naziva doba patrijarha.Neka od hebrejskih plemena odlaze u Egipat. Tu ive sve dok Egipani ne izbace Hikse.Nakon toga Egipani progone Hebreje kao strance i pretvaraju ih u robove. Pod MojsijemHebreji uspijevaju da se izbave od egipatskog ropstva. Mnogi historiari vide izbavljenje(egzodus) kao uspjean napor Hebreja iz Egipta da se ponovo ujedine sa ostalim hebrejskim

plemenima. U jevrejskoj historiji egzodus ima veliki znaaj. Prema vjerovanju, Mojsije jeprimio zavjet sa Jahveom. Hebreji ive u pustinji etrdeset godina i u to doba uspostavljaju sepravne osnove kasnijih politikih institucija. Materijalni propisi daju se u obliku Desetzapovijedi koje je Mojsije primio od Boga. Nakon lutanja po pustinji Hebreji zapoinjuosvajanje Kanaana. To je postignuto putem sklapanja brakova sa vladajuim porodicama uKanaanu, saveza i vojih osvajanja. Nakon osvajanja Kanaana uspostavlja se labavakonfederacija plemena koja se povremeno ujedinjuju pod vodstvom voa poznatih kaosudije. Period sudija okonava se uspostavljanjem monarhije oko 1000.g.p.n.e. Prviosniva izraelskog kraljevstva bio je Saul, a u vrijeme njegovog nasljednika Davidakraljevstvo dobija veliinu. Davidov sin Solomon gradi Prvi hram. Nakon Solomonovesmrti kraljevstvo je 922.g.p.n.e. podijeljeno na dva dijela,a to su: Izrael na sjeveru i Judeja na

jugu sa Jerusalemom kao glavnim gradom. Kraljevstvo Izrael osvojili su Asirci 722.p.n.e. iono je nestalo sa historijske scene. Kraljevstvo Judeja proivjelo je do 587.g.p.n.e. kada su gaosvojli Babilonci. Tim osvajanjem zapoinje doba egzila ili babilonskog ropstva. Pod

perzijskom vlau Judeja je bila provincija Yehud. Kljuna linost u tom periodu bio je Ezra,svetenik i pisar vjet u Mojsijevim zakonima. On je postavio osnove jevrejskom pravu. U 4.vijeku p.n.e. Perziju osvaja Aleksandar Makedonski koji pokazuje panju Jevrejima i dolazido otvaranja velike trgovake mogunosti, te do kretanja Jevreja iz Judeje prema centrimacarstva. Nakon smrti Aleksandra Makedonskog nastupila su doba politikih i kulturnihopasnosti po Jevreje. U jednom periodu pod Hamonejskom dinastijom polovinom 2. vijeka

p.n.e. obnovljeno je jevrejsko kraljevstvo, koje je nakon unutranjih sukoba potpalo podrimsku vlast 63.p.n.e.


11/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM



Na elu stare jevrejske drave bio je kralj i njegova glavna funkcija bila je da titi dravu odvanjskih neprijatelja. Kraljevi su mogli izdavati samo propise koji se odnose na poreze, vojnuslubu i obavezni rad. Na kraljevsku poziciju dolazilo se na jedan od tri naina. To su bili:

1. Izbor princa od strane oca kralja i njegovo postavljanje za savladara uz Boiju pomoizraenu u proroanstvu2. Nasljeivanjem prijestolja3. Dravnim udarom od strane pobunjenog princa ili nekog visokog slubenika.

Zatim je slijedila ceremonija ustolienja. U nauci su identifikovane sljedee faze u ceremonijiustolienja. To su: izbor kralja proroanstvom, pomazanje, insceniranje ritualne bitke, dolazakkralja na mjesto investiture, roenje ili usvajanje kralja od strane Yahvea, obeavanje vjenedinastije kralju, prihvaanje od strane naroda i gozba.Centar drave nalazio se u glavnom gradu gdje se nalazila kraljeva palata i hram. Vanuulogu u dravi imale su starjeine koji su regrutova ni iz bogatih i uglednih porodica.

Dravna ideologija

Miljenja starih Jevreja o dravi bila su odreena njihovom nomadskom prolou, iskustvomu Egiptu i religijom. Zbog religije je vaio princip jedinstva religije i drave kod starihJevreja. Ustanova kraljevstva je potvrena od Boga, ali nema nikakvu svetost. Kraljevstvo jeustanovljeno uz saglasnost naroda. Pojedinac ima naglaenu individualnost, jer je, prema

jevrejskom vjerovanju, ovjek stvoren prema Boijem liku.


Upredmonarhijskom periodu jevrejske historije sudsku funkciju su vrile starjeine gradova iprofesionalne sudije. U postegzilskom periodu, perzijski imperator je dao pravom jevrejskom

poglavaru Ezri da postavlja sudije. Kao dokazna sredstva koriteni su svjedoci, isprave,materijalni dokazi i pretpostavke. Koritena su iracionalna dokazna sredstva - proroanstvo. U

javnim sluajevima optueni je dovoen na sud na osnovu prijave i dran je u pritvoru sve doizricanja presude. U najteim sluajevima, koji povlae smrtnu kaznu, kao dokazno sredstvotraena su najmanje dva svjedoka.

Pravni i zvori

Izvori za saznanje jevrejskog prava su:

1.Petoknjije, odnosno prvih pet knjiga Starog zavjeta. To su: Knjiga postanka, KnjigaIzlaska, Levitski zakonik, Knjiga brojeva i Ponovljeni zakon. Petoknjije se jo nazivai Tora ili Zakon. Unutar petoknjija postoje dvije znaajne cjeline koje sadresvjetovne pravne propise. To je dio Knjige izlaska koji se naziva Kodeks saveza, i dio

Ponovljenog zakona.2. Mina, kodeks zakona koje je kompilirao rabin Juda Princ oko 200. n.e. Mina je

podijeljena u est redova koji predstavljaju grane prava. to su: Zeraim (opoljoprivredi), Moed (o religijskim praznicima), Naim (o porodinom pravu),Nezikin (o graanskom i krivinom pravu), Kodaim (o dunostima u hramu), teTohoroth (o propisima koji se tiu lica, stvari i mjesta).

3. Novi zavjet sadri dodatne informacije o starojevrejskom pravu, kao i veliki brojrukopisa otkrivenih na razliitim lokalitetima oko Mrtvog mora koji sadre komentarehebrejske Biblije i pravila jevrejske monake zajednice.


12/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM



Prema jevrejskom shvatanju pravo obuhvata religijske i svjetovne propise. Idealna osnova

starog jevrejskog drutva bio je pojam sedeq to znai pravda. Oekivalo se da svaki landrutva ivi prema ovom naelu. U ekonomji je ovaj princip znaio uvanje prava siromanih

protiv bogatih. U pravu je ovaj princip znaio da se propisi nepristrasno primjenjuju. Upolitici je to znailo da kralj nije iznad zakona. U religiji je to zna ilo da su oni koji slijedesedeqna Boijem putu.

Lini status

Pripadnici jedne hebrejske zajednice inili su jednu kategoriju stanovnitva. Oni sumeusobno imali pravo sticanja imovine s ogranienjem vlasnitva nad zemljom koja je

pripadala samo odreenom plemenu. Imali su pravo da se meusobno ene, s tim to je enaulazila u pleme mua. Stranci i gosti su inili zasebnu kategoriju stanovnitva. Imali suneogranieno pravo sticanja imovine u pogledu zemlje i nisu se mogli eniti hebrejskim

enama ukoliko ne bi bili primljeni za lanove hebrejskog plemena. Pored slobodnih ljudipostojali su i robovi. Ako bi rob bio hebrej, nakon proteka 7 godina takvo lice bi sticalo

slobodu, to se nije odnosilo na robinje Hebrejke.

Imovinsko pravo

Zemlja je smatrana temeljem egzistencije. Postojala je posebna procedura za prodaju

zemljita. Kupoprodajni ugovor je pisao prodavac u dva primjerka. Ugovore su ovjeravalisvjedoci a novac je vagan. Nakon toga ugovori su pohranjivani u posebne posude.Razlikovano je raspolaganje gradskim nekretninama od raspolaganja poljoprivrednim

zemljitem i poljskim kuama. Obaveze su preuzimane na dva naina: zavjetovanjem iobeanjem uz zakletvu. Zavjet se inio Bogu, pred svetenikom. Obeanje uz zakletvustvaralo je obaveze i njime su se rjeavale svakodnevne ivotne potrebe.

Porodino pravo

Brak je bio vie savez dvije porodice u cilju dobijanja zakonitih nasljednika nego lini odnos.Poligamija je bila dozvoljena. Postojale su 4 faze u zakljuenju braka:

1. Sporazum dvije porodice da e mlada biti data mladoenji, koji je obino bio sklapanizmeu mladoenje ili njegovog oca i oca mlade.

2. Predaja mohara od strane mladoenje koji bi za tu priliku pripremio gozbu. Od togamomenta je mlada zaruena. 3. Traenje mlade od strane mladoenje na osnovu toga to je plaen mohar.

4. Upotpunjenje braka, odnosno kada mladin otac predaje mladu mladoenji i tomprilikom prireuje gozbu.

Mukarac je nekad bio obavezan da se oeni odreenom enom. To su bili sluajevi akozavede nezaruenu enu, ako je siluje itd. Miraz je igrao vanu ulogu kod starih Jevreja. To je

bila imovina ko ju je davao otac keri prilikom njene udaje. Razvod braka je bio jednostraniakt mua u formi izjave: Ona mi nije ena a ja nisam njen mu.


13/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Nasl jedno pravo

Osnovna porodina cjelina kod starih Jevreja bila je oeva kua, odnosno patrijarhalnodomainstvo. Nakon smrti glave porodice njegovi sinovi ili unuci dijelili su imovinu kockom.Prvoroeni sin imao je pravo na poseban dodatak koji je mogao izgubiti u sluaju nevaljalog

ponaanja. Ako u oevoj kui nije bilo nasljednika, nasljedstvo je pripadalo najbliemagnatskom srodniku redom: brat, stric itd. Ako nije bilo sinova nasljeivale su keri, ali potose njihov nasljedni dio smatrao mirazom, bile su obavezne da se udaju unutar klana.

Krivino pravo

Meu krivinim djelima koje poznaje staro jevrejsko pravo bili su sljedei akti:ubistvo, kraai polni prekraji.Ubistvo Namjerno ubistvo je dovodilo do stanja dugovanja krvi, koje je padalo na

pojedinca ili na cijelu zajednicu. Dugovanje krvi moe se smatrati kao teoloki izrazpripisivanja odgovornosti i stepena drutvene sankcije. Porodica ubijenog imala je pravo da

ubije poinioca umiljajnog ubistva. Blae kazne slijedile su za ubistvo iz nehata. Poiniocinehatnog ubistva mogli su traiti azil u hramu ili u drugim gradovima i njihov ivot bi biozatien.KraaKazna za oduzimanje tue stvari bila je viestruka naknada njene vrijednosti. Polni prekrajiPreljubom je smatrana pola veza udate ilio zaruene ene s mukarcem kojinije njen mu ili zarunik. Smrtna kazna je slijedila za preljubnic u i njenog ljubavnika. Zaveinu ostalih polnih prekraja slijedila je smrtna kazna. Silovanje je smatrano kao povredavlasnikih prava oca ili mua, a ne kao povreda tijela rtve. Ako je dolo do silovanjazaruene djevojke, napada je kanjavan smru. Silovanje nezaruene djevojke imalo je za

posljedicu da je silovatelj mogao da se njome oeni, plati fiksni brani poklon i odrekne seprava razvoda.

Meunarodno pravo

Meunarodni odnosi su bili regulisani pisanim ugovorima i obiajima. Glavni cilj ovog pravabilo je odravanje snage moi meu dravama. Drave su bile zainteresovane za zatitu svojihtrgovakih interesa, zatitu poslanika u stranim dravama i povratak odbjeglih robova.


14/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM


KLASINA ATINA


Dananji grki autori pod antikim dobom razumijevaju vrijeme od oko 1000 godina koji

poinje od pada Mikene i traje do rimskih osvajanja. Ovo doba se dijeli na 4 perioda: mranodoba, arhajski period ili herojsko doba, klasini period i helenistiki period. Osnova gr kepolitike organizacije bio je polis. Pored vladara, postojala je klasa zemljoposjednikearistokratije te trgovaki sloj. Vremenom jaaju antimonarhijske tendencije i Atina ukidamonarhiju 683. p.n.e. Nakon iskustva sa tiranijom (vladavinom populistikih lidera), ovaj

polis 500 godine p.n.e. uspostavlja demokratiju (vladavinu naroda).


Osnovni oblik politike organizacije kod starih Grka bio je polis- grad sa okolinom ipripadajuim selima. Sredite polisa ini gradsko naselje sa trgom, tvravom i hramom

posveenim boanstvu. Nezavisnost jednog polisa u odnosu na druge oznaava se pojmov imaautarhija(poljoprivredna nezavisnost) i autonomija(politika nezavisnost). U veini polisa,

postojali su neki zajedniki tipovi organa vlasti. Tu ubrajamo: demokratske organe,aristokratske organe i magistrate. Moe se rei da se polis zasniva na dva principa: politeia(skup organa koji osiguravaju funkcionisanje polisa) i nomoi (zakon koji odreuje nainkonstituisanja i funkcionisanja polisa).

Dravna ideologija

U grkoj tradiciji nije mogue identifikovati jednu vrstu dravne ideologije. Postoje autorikoji zastupaju ideju vladavine naroda (demokratija), nekolicine (oligarhija), odreene grupe(aristokratija) ili pojedinca (monarhija). Najupeatljiviju pohvalu demokratiji dao je historiarTukidid opisujui kako Perikle dri nadgrobni govor Atinjanima palim u prvoj godiniPeloponeskog rata.


Jo u 5. vijeku p.n.e. atinski graani mogli su se sporazumjeti da svoje privatne sporoveprepuste arbitru na rjeavanje. U 4. vijeku p.n.e. javna arbitraa postala je obavezna u brojnimpredmetima. Prvi sudovi dema formirani su u 5. vijeku p.n.e. U pogledu postupka, stari

Atinjani su koristili dva termina: dikeje oznaavao privatni spor dok je grapheoznaavao

javnopravni spor. Postupak bi zapoinjao pozivom tuenom, podnoenjem tube i plaanjemtakse. Zatim bi slijedilo prethodno roite, a zatim glavna rasprava. Tuilac je govorio prvi.Vodeni sat mjerio je vrijeme svakom govorniku. Nakon zavrenih govora, porotnici bi odmahizglasali. Porota je uvedena u Atini tokom 5. vijeka p.n.e. Svi porotnici su bili mukarci sanavrenih 30 godina i bili su plaeni za vrenje svoje funkcije. Dokazna sredstva koja sukoritena ukljuivala su svjedoke i pisane dokumente. Nije bilo doputeno svjedoenjeenama, djeci, licima kojima je oduzeto graanstvo i licima koja nisu bili oevidci.


15/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Pravni i zvori

1. Najstariji izvori za saznanje starog grkog prava nalaze se u poeziji Homera i Hesioda. 2. Drugi izvor za saznanje starog grkog prava predstavljaju zakonici i natpisi, kao to je

Gotinski zakonikiz 6. vijeka p.n.e. sa junog dijela ostrva Krit.

3. Trei izvor za saznanje starog grkog prava predstavljaju govori grkih oratora izkasnog 4. i 5. vijeka p.n.e. Za grki koncept prava i pravde vana su djela filozofa, kaoto su Platon (Zakoni, Republika), Aristotel (Nikomahova etika), i Teofrastus(Zakoni).


Uobiajeno shvatanje o historiji prava je da je ono u najranijoj fazi strogo religijsko a kasnijepostaje sekularnije. Jedan od najstarijih termina koji su Grci koristili za pravo bio je dike.Drugi termin je themis i oznaava neto to je vrsto nasuprot sili. U 7. vijeku u grkomsvijetu se javlja ideja pisanog zakona i zakonodavca. Rani zakonodavci, kao to je Drakon,

nazivali su svoje zakone rijeju thesmos, to znai da je ono zapisano. Vremenom se ovajtermin naputa u korist termina nomos, to je izvorno znailo obiaj. Krajem 5. vijeka p.n.e. uAtini je dolo do reinskripcije prava. To je bilo ponovo publikovanje ranijih pisanih zakona nakamenim ploama.

Lini status

Polovinom 5. vijeka p.n.e. ustanovljena je praksa da se punopravnim atinskim graaninomsmatra samo ono lice koje potie od roditelja Atinjana. Atinski momci sa navrenih 17 godinadobivali su formalno status graanina nakon postupka koji se zvao dokimasia. Graanskistatus je davao pojedincu pravo da glasa, vri javnu slubu, obavlja poslove na gradskom trgu,ima imovinu, uestvuje u zakonodavnom procesu, sudskom postupku i da sklopi brak. Strancisu imali status stranca sa pravom boravka i zvali su se metik. Veina robova u Atini bili sustranog porijekla i bili su tretirani kao imovina. U nekim aspektima robovi su imali ogranienstepen individualne slobode i odgovornosti. Takav je sluaj bio sa robovima koji su radiliizvan doma svog vlasnika i mogli su da zarauju novac. Zaraujui, oni su mogli da kupeslobodu. Kada bi postali slobodni, robovi bi dobivali status metika.

Imovinsko pravo

Vlasnitvo nad stvarima bilo je veoma vano, tako da je vlasniku zemljita pripadalo i sve ono

to se na zemljitu nalazi. Atinsko pravo je poznavalo i vlasnitvo nad linom imovinom.Neki autori su razlikovali vidljivu i nevidljivu imovinu te onu koja je naslijeena od predaka ionu koja je steena. Atinjani su razlikovali vlasnitvo od posjeda. Priznavani su originarniizvori sticanja vlasnitva, kao to je okupacija. Umjesto testamenta primjenjivan je zakonskinasljedni red ustanovljen tokom klasinog perioda. Atinsko pravo osiguravalo je i formalnemehanizme za rjeavanje imovinskih sporova. To su bile tube diadikasia(za nasljiee), dikekheros (za dug) i dike ousias(za linu imovinu).


16/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Porodino pravo

Centar atinske porodice bilo je domainstvo. Glava porodice bio je otac, koji je sluio kaostaratelj supruzi i djeci. ene su imale neka prava, ali nisu mogle uestvovati u pravnim

poslovima. Atinsko pravo nije doputalo brak meu bliskim srodnicima i trailo se minimum

od 17 godina za momka a 14 godina za djevojku. Tipina forma braka bila je engue. Rije jesporazumu izmeu mladoenje i oca mlade. Ako bi otac umro ostavljajui kerku kao jedinognasljednika, atinsko pravo je predvialo za nasljednicu posebnu vrstu braka (epidikasia).Radilo se o tome da se kerka nasljednica uda za svog najblieg roaka da bi se imovinaouvala u porodici. Da bi se dijete smatralo zakonitim, moralo je poticati od roditelja koji susklopili brak u formi engue ili epidikasia.

Nasl jedno pravo

U pogledu nasljeivanja vailo je da sinovi, bez obzira na red roenja nasljeuju ostavtinuoca na jednake dijelove. U sluaju kerke jedinice, brak u formi epidikasia osiguravao je

kontinuitet domainstva ostavioca. Ukoliko ostavilac nije imao djece, red nasljeivanja bio jesljedei: braa i polubraa od istog oca, sestre i polusestre od istog oca, drugi srodnici pooevoj liniji, polubraa od iste majke, polusestre od iste majke i ostali srodnici po majinojliniji. Atinsko nasljedno pravo bilo je bazirano na principuper stirpes.

Krivino pravo

Stari Atinjani su imali propise koji su se bavili kaznama za ubistvo, krau, polne prekraje ipovrede. Drakon je udario temelje atinskim propisima o ubistvu. Najmerno ubistvo jekanjavano smru i gubitkom imovine. Sud Aeropagje bio nadlean za sluajeve namjernogubistva. Ostale sluajeve ubistva raspravljao je sud Ephetai. Kazna za krae varirala je uzavisnosti od vrijednosti ukradene stvari. Silovanje je kanjavano novanom kaznom koju je

poinilac plaao rtvi. Zavoenje je smatrano veim deliktom nego silovanje zato to jepodrazumijevalo mentalnu varku. Preljuba udate ene je smatrano za nevaljalo djelo. enskaprostitucija je bila i pravno i drutveno dozvoljena.

Meunarodno pravo

Razvoj trgovine u grkom svijetu doveo je do potrebe da se iznau mehanizmi rjeavanjasporova meu pojedincima koji su pripadali razliitim polisima. Formalni ugovori koji susklapani izmeu polisa radi regulisanja postupka koji e se primijeniti u sluaju spora meu

njihovim graanima nazivali su se symbola. Ugovorima su sklapani i savezi meu grkimdravicama. Ugovori o miru sklapani su sa stranim dravama.


17/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM


BIZANTIJA


Drava koja e biti poznata kao Bizantsko carstvo nastala je izgradnjom Konstantinopolisa

33.g. Bizantsko carstvo nastalo je kao rezultat transformacije Istonog rimskog carstva, nakon395. kada je Rimska drava podijeljena u novu dravu. Bizantsko carstvo se zasnivalo na idejikontinuiteta Rimskog carstva, grkom jeziku i hrianstvu. Binzantinci su sami sebe nazivaliRomeji (Rimljani) a tako su ih nazivali i narodi s kojima su imali bliske dodire. Od 15. vijekaza ovu dravu se koristi naziv Bizantija.


Bizantsko carstvo je bila apsolutna autokratija. Vladar je bio najvia zakonodavna, izvrna ivojna vlast, te poglavar Crkve. Vladareva apsolutna vlast bila je ograniena sa dva faktora:vladarevom obavezom da potuje osnovne zakone rimskog naroda i svijeu da je suveren

primio vlast od naroda i da bi je nekada mogao i vratiti narodu. Bizantski imperator uvijek jebio formalno b iran od senata, vojske i naroda Carigrada prije nego to bi bio krunisan. Nasamom dvoru oko careve linosti bio je okupljen veliki broj slubenika. Glavni slubenikzvao se magister officii- poglavar civilne slube. Glavni slubenik za pravdu b io je kvestor

posveene palate. Zatim su slijedili upravljai javnih prihoda i nadzornik carevih linihimanja. Vojska je bila organizovana sa slubenikom magistri militiumna elu. Drugi centralniorgan vlasti u Carstvu bio je senat. Lokalna administracija se mijenjala tokom vremena. U

ranom periodu Carstvo se dijelilo na 4 prefekture. Prefekture su se dalje dijelile na dioceze iprovincije.

Dravna ideologija

Legitimizaciju dravne vlasti u Bizantiji osiguravalao je hrianstvo. Imperator je smatran zaBoijeg namjesnika na zemlji. Takva pozicija je potvrivana aktom krunisanja. Bizantinskiimperator bio je poglavar i drave i crkve. Carevi su vjerovali da su Carstvo primili direktnood Boga. Vjerovalo se da je imperator imao neposredni kontakt s Bogom.


Car je bio vrhovni sudija i njemu je uvijek bilo mogue uputiti albu na presude niih sudova.U Carigradu u 12. vijeku postojale su dvije vrste sudija: velike i male sudije. Velike sudije bili

su magistrati kao to je prefekt grada. Oni su predsjedavali sudovima i vrlo esto nisupoznavali pravo. Male sudije su bili obrazovni pravnici, poznavali su pravo i osim sudijskeslube nisu mogli vritidruge funkcije. U krivinim stvarima, kao to je preljuba ili ubistvo,te privatnim stvarima, kao to je uvreda, jedino velike sudije su mogli da sude.

Pravni i zvori

Vana karakteristika bizantskog prava je da je ono bilo kodifikovano. U najpoznatijekodifikacije spadaju:

1. Justinijanova kodifikacija- Codex iuris civilis iz 6. vijeka.2. Ekloga, pravni zbornik iz 726.3. Prohiron, zakonik koji je izdao imperator Vasilije I Makedonac4. Basilike, zbornik koji je izdao imperator Lav VI Mudri


18/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM



U 6. vijeku Justinijan je imao sekularizovanu predstavu o pravu koja je proizilazila iz

prethrianskih vremena. Prema ovom shvatanju, autoritet imperatora bio je dovoljan dazakonu da njegovu snagu- legis vigor. Pri tome, Bog je podravao imperatora, pomagao mu a

imperator je stalno traio Boiju pomo. U toj perspektivi, Bog nije b io zakonodavac. Tokomnarednih vijekova dolazi do radikalne promjene u razumijevanju zakona. Pravo izdavanjazakona pripada Bogu a imperator djeluje samo kao Njegov instrument. U razvijenom

bizantskom pravu pod uticajem hrianstva konstruie se trijada Bog- zakon-imperator, okokoje kree novo shvatanje prava i pravde. Apsolutno pravo je apstraktan koncept, ali njegova

primjena ima konkretne posljedice: grijenici i prekritelji Boijih zakona osueni su navjenu vatru, a Kraljevstvo Nebesko pripada onima koji se pridravaju zakona.

Lini status

Prema Eklogi postoje dvije osnovne kategorije stanovnitva, a to su slobodni ljudi i robovi.

Rob je sticao slobodu ako je po volji umrlog iao u pogrebnoj povorci gospodara nosei naglavi bijelo platno, ako ga gospodar oeni sa slobodnom osobom, ako gospodar ili njegovadjeca dre roba na obredu krenja te ako rob postane svetenik ili redovnik. Osloboenik jemogao ponovo postati rob ako nije bio zahvalan svome bivem gospodaru.

Imovinsko pravo

U bizantinskom pravu sve do 12. vijeka dominira privatna svojina koja je mogla biti svojinaslobodnih seljaka, veleposjednika i gradskog stanovnitva. Od 12. vijeka uvodi se sistem

pronije iprevladava feudalna svojina. Instituti posjeda, zaloga i slubenosti bili su regulisaniprema pravilima rimskog prava. Postoji i dugoroni zakup, emfiteuza, koji moe biti trajni ilipovremeni. Takoe se ukratko reguliu zajam i zalog. Postojala je praksa da zajmodavacpreuzima djecu dunika te ih koristi za ropski rad.

Porodino pravo

U ovoj oblasti se posebno vidi uticaj hrianstva. Doba za brak je za mukarce 15 godina, a zaene 13 godina. Brak se sklapa uz njihovu saglasnost i pristanak roditelja. Razvod je biomogu, a razlozi za razvod braka bili su: enina preljuba, mueva impotencija, pokuajubistva jednog branog druga od drugog i oboljenje jednog branog druga od lepre.

Nasljedno pravo

Prema Eklogi, postojala su dva osnova za nasljeivanje : zakon i testament. Prema zakonskomnasljednom redu na naslijee su se pozivali sljedeim redom: djeca ili unuci, otac, majka, djedili baka, braa i sestre, drugi bliski roaci, supruga umrlog i dravna blagajna. Testament jemogao biti u pismenoj ili usmenoj formi. Pismeni testament je sastavljan u prisustvu i sa

potpisom sedam svjedoka a usmeni testament izjavom pred sedam svjedoka.


19/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Krivino pravo

Uticaj hrianstva na krivino pravo u Bizantiji ogledalo se u ogranienju smrtne kazne,irokim koritenjem tjelesne kazne, pojaanom zatitom hrianskog uenja i hrianskecrkve. Smrtna kazna bila je predviena za zavjeru protiv cara i hrianske drave, incest,

homoseksualizam, vraanje, umiljajno ubistvo, potezanje maa sa smrtnim ishodom irazbojnitvo. Smrtna kazna izvravana je maem i vjeanjem, zavisno od vrste djela.Sakaenje je bilo predvieno za krau u vojnom logoru ili za vrijeme vojnog pohoda, kraeslobodna ovjeka, preljube, silovanja djevice, zavoenja tue zarunice itd. Klasna pripadnostuzima se u obzir pri kanjavanju, pa se uglednija lica blae kanjavaju nego obini ljudi.

Meunarodno pravo

U vrijeme izdavanja Ekloge, Bizantija je bila angaovana u borbama sa muslimanskomdravom na Istoku, kojom je vladala dinastija Emevija. Posljednje poglavlje Ekloge govori oratnom pravu. Ekloga ne govori blie o uslovima kada je rat dozvoljen i nainu voenja rata.


20/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM


FRANAKA DRAVA


Sredinom 3. vijeka nove ere, brojna germanska plemena poela su da se koncentriu na

istonoj obali donje Rajne. Meu njima je bilo pleme iji su se pripadnici nazivali Franci, toznai estok ili slobodan. Tokom 4. vijeka nove ere, kada je otpoela invazija rimsketeritorije od strane barbarskih plemena, Rimljani su Francima dali status pomagaa, odnosnosaveznika. Franci su se podijelili na dvije velike skupine: Salijske Franke i Ripuarske Franke.Kao rimski saveznici Franci su se tokom 5. vijeka n.e. izborili na strani rimskih komandanataGalije protiv drugih barbara. Salijski Franci formiraju svoju prijestolnicu u Tournai, dananjojBelgiji. Ujedinjenje razliitih franakih plemena izvrio je Klodovik I. Time je otpoeo period

prve dinastije Franaka- Merovinga- koji je trajao do 751. Klodovik je izdao Salijski zakon,

prvi pisani zbornik franakog prava. Slabljenje moi vladara pratio je rast uloge maiordomusa- starjeine palate. Jedan od tih maior domusa, Karlo Martel, proglasio se za princaFranaka. Tako je nastupio drugi period u historiji franake drave, vladavina dinastije

Karolinga. Najvaniji vladar ove dinastije bio je Karlo Veliki, koji je teritorijalno proiriofranaku dravu. Na boi 800.g Leo III krunisao je Karla Velikog za imperatora, ime jefranaka drava podignuta na rang carstva i priznata za nasljednika Rimske imperije. Glavnigrad imperije bio je Aachen. Nakon smrti 28.januara 814. Karlo Veliki ostavio je iza sebecarstvo koje je po povrini vee od rimskog. Po starom franakom obiaju carstvo su

podijelili njegovi unuci po ugovoru iz Verduna 843. Lothair I postao je imperator i vladarcentralnih franaka, Louis German postao je kralj istonih Franaka, a Karlo elavi postao jekralj zapadnih Franaka. Od ove tri cjeline kasnije su nastale: Italija, Njemaka i Francuska.


U dravnoj organizaciji mogla su se uoiti tri reda institucija: centralna vlast, lokalna vlast iposredni organi. Centralnu vlast predstavlja monarh i njegov dvor. Monarh je bio nosilacdravne vlasti, a dvor je predstavljao jednu vrstu pokretnog administrativnog centra. U dobaMerovinga, kljuna linost dvora bio je majordom, prvobitno upravnik kraljevskih imanja akasnije ef dvorskih funkcionera i odgajatelj prestolonasljednika. Karolinzi, ija je dinastijaustanovljena tako da je jedan majordom, Pipin Mali, postao vladar, ukinuli su monu linostmajordoma. Lokalnu vlast predstavljale su grofovije koje su nastale historijskomteritorijalnom podjelom, ime su se stopile nekadanje rimske teritorijalne jedinice i franakelokalne zajednice. Uprava grofovijom bila je u rukama grofa. Sve dravne funkcije bile su unjegovim rukama.Posredni organi bili su vladarevi izaslanici i sabori. Vladarevi izaslanici su

bili funkcioneri slati iz centra u provincije da vre upravne, fiskalne i sudske funkcije. Saborisu bili dvovrsni- opti sabor je sazivan u proljee, a krajnji sabor u jesen. Na proljetnomsaboru su se donosile odluke o ratnim pohodima, proglaavali su se kapitulari itd. Na

jesenskim saborima uestvovao je manji broj uesnika. Sabori su imali funkciju dakonsenzusom usvoje odluke koje je pripremio vladar sa svojim savjetnicima i o kojima su seizjasnili najznaajniji velikai.


21/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Dravna ideologija

Ideologija Franake drave oblikovala se pod utjecajem germanske tradicije, naslijeaRimskog carstva i hrianstva. Germani su svojim vladarima pripisivali izvjesne nadnaravnemoi. Simbol toga bila je duga kosa kraljeva. Rimsko naslijee bilo je isprepleteno s

kranskim elementima. Pipinu Malom i njegovim potomcima rimski papa je dodijelio 754.titulu rimskog patricija, to je podrazumijevalo i obavezu franakih vladara da tite Rim.Na taj nain stvoren je savez izmeu Svete stolice i Franake drave. O vaj savez se oubliujesa papskim krunisanjem Karla Velikog. On je sebe prvo titulisao kao kralj Franaka iLangobarda, a zatim kao upraviteljem Rimskog carstva. Obnavljanje Rimskog carstva naZapadu nije bilo samo teritorija lno ve i religijski- moralno. Novo carstvo bilo je kranskoFranako- Rimsko carstvo za razliku od Franake drave prvih franakih vladara. KarloVeliki je Papi i sveenicima preputao molitvu i milosre, a sebi neprikosnovenost u vladanju.Svoju dravu vidio je kao autentinu kransku dravu, a narod kome je vladao kao kranskinarod.


U centenama, manjim teritorijalnim jedinicama, odvijao se vei broj sudskih procesa. O njimaje odluivao skup slobodnih ljudi pod predsjedavanjem lokalnog starjeine koji se nazivavikar, centenarili tungin. Karlo Veliki umjesto tunginasuenje daje u nadlenostgrofova. Uznjih se pojavljuje i 7 skabina koji su doivotno bili izabrani na tu funkciju a suenju

prisustvuju svi slobodni graani. Na nivou drave postojao je kraljevski sud, kome jepredsjedavao sam kralj ili majordom. Sud su inili sudije koji su bili imenovani iz redakneeva ili biskupa. Ovaj sud bio je apelaciona instanca u sluaju zloina izdaje ili poreskih

prekraja. Koritenasu racionalna dokazna sredstva, kao to su: priznanje, svjedoci i isprave, iiracionalna dokazna sredstva: zakletve i ordalije. Zakletva je veinom bila opravdavajua injome je optueni negirao optubu. Ordalije su bile, npr. dranje usijanog eljeza ili vrelevode nakon ega se provjeravalo da li je rana poela da zacjeljuje, te ordalije krsta, kada objestranke stoje pred raspeem rairenih ruku, te se za pobjednika smatra stranka koja dueizdri. Pravo na albu nije postojalo. Stranka nezadovoljna sudskom presudom mogla biizazvati na dvoboj suprotnu stranu ili ak sudiju. U sluaju takve pobjede stranke, donosila bise nova presuda.

Pravni i zvori

Izvori za saznanje franakog prava su:

1.

Kodifikacije obiajnog prava, kao to je Salijski zakon. 2. Rimski zakoni barbara, odnosno zbornici pojednostavljenog rimskog prava3. Zakonodavni akti franakih vladara kojima se potvruju ili ispravljaju raniji

propisi obiajnog prava ili nanovo regulie neka nova materija. U doba Karlolinga ovipropisi su se nazivali kapitulari. Kapitulari su primjer vladarskih intervencija u vaeepravo i izraz jaanja drave.

4. Povelje izdate razliitim pravnim i fizikim licima, kao to su crkve, manastiri,gradovi, pojedinci.


22/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM



Rani feudalni pisci Franake drave kao to je bio Sedelius Scotus razumijevali su da je izvorvlasti vladara Bog i da su vladari Boije sluge. Na taj nain suverenitet je izvoen iz Boijevolje. S druge strane tu tezu je dopunjavala teza o zakonitosti ljudskog zakonodavstva. Zakon

je razumijevan kao neki davnanji narodni obiaj koji kralj proglaava. Kada je takav zakontrebalo promijeniti onda je trebala saglasnost narodnih velikodostojnika, podranih optimkonsenzusom. Druga vana karakteristika razumijevanja prava u Franakoj dravi jestenjegovo shvatanje kao personalne stvari. Personalitet shvatanja i vaenja prava otvorio je

problem sukoba prava u Franakoj dravi i potakao iznalaenje mehanizma njegovogrjeavanja.

Lini status

U Franakoj dravi postojalo je nekoliko kategorija stanovnitva- slobodni ljudi (Franci iGalorimljani), osloboenici, lidi i robovi. Meu slobodnim Francima nije bilo razlike na

temelju roenja, ali se u prologu Salijskog zakona govori o uglednim licima i niim licima.Pozicija slobodnih Galorimljana bila je u poetku pola vrijednosti slobodnog Franka. Zakonine daju mnogo podataka o osloboenicima i lidima. Lidi i osloboenici su imali status izmeuslobodnog lica i roba.

Imovinsko pravo

Zajedniko vlasnitvo nad zemljitem, prema Salijskom zakonu, nasljeuju samo sinovi a ne ikeri, a ako njih nema onda braa iili susjedi. Krajem 6. vijeka ukida se pravo susjeda nanasljeivanje zemlje. Uvruje se privatna svojina- alod- kojom vlasnik slobodno raspolae.Tokom 7. vijeka formiraju se krupni zemljoposjedi, vile ili fundi, koji predstavljaju

zaokruenu cjelinu i koje kraljevi, kao naknadu za razliite usluge, daju ljudima iz svojeokoline, crkvi i manastirima. Brojni sitni seljaci se preporuuju i stavljaju pod zatitu krupnih

posjednika ustupajui im svoje pravo svojine nad zemljom. Na taj nain alodse pretvara ubeneficij, mirovanje zemljita na odreeni rok koji se mogao produavati. Zatitnici postaju

seniori, a tienici vazali.

Porodino pravo

Franaka porodica je bila mala porodica koja se sastojala od mua, ene, maloljetnih sinova,neudatih keri i ostalih zavisnih lica ukljuujui lide (poluslobodna lica) i robove. Iako su

ivjeli u ovakvim individualnim porodicama, Franci su se oslanjali na ire srodnike grupe.Brak se mogao sklopiti izmeu slobodna ovjeka i ene. Zakoni nisu odreivali minimumstarosti za brak. Roaci mladenaca su davali saglasnost za brak. Braku su prethodile zarukekojom prilikom je budui mladoenja davao poklon buduoj supruzi. Poklon mladoj bi davaoi njen otac. Udata ena bila je pod pravnom kontrolom mua. Ta kontrola nazivala semundium. Nakon mueve smrti ena je bila pod mundiumom muevih srodnika. Toga seoslobaala plaanjem izvjesne sume ako bi eljela da se p onovo uda.


23/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Nasl jedno pravo

Salijski zakon propisuje da e se porodino zemljite, koje se naziva alod nasljeivatisljedeim redom: djeca i njihovi potomci; majka i otac; braa i sestre; oeve sestre; majinesestre, oevi srodnici; majini srodnici. U Salijskom zakonu se na interesantan nain regulie

ustanova affatomie, odnosno nadomjetanje nepostojanja testamenta. Prema tome postupkulice koje eli raspolagati imovinom pred svjedocima i sudijom baca granicu u krilo drugoglica s kojim nije u srodstvu i na koga prenosi svoju odreenu imovinu. Zatim se to licenastanjuje u kui ostavioca te je duno da u roku od godinu dana pred kraljevm sudom bacigranicu u krilo onima koji su odreeni za nasljednika i da im preda imovinu koju im jeostavilac odredio. Ovim postupkom nadomjetao se testament putem prenosa imovine nanasljednika putem prijatelja.

Krivino pravo

iroko se koristi sistem kompozicije. Ako je rije o ubistvu i tekim tjelesnim povredama

onda se kompozicija naziva wergeld. Ako se radi o drugim krivinim djelima naziva se busse.Smrtna kazna se rijetko koristi. Salijski zakon je previa u sluaju grofa koji ne vri ili

prekorai svoja ovlatenja, za kraljevog kmeta ili lidakoji otme slobodnu enu i za roba kojipoini zloin za koji bi slobodan ovjek bio kanjen kompozicijom od 45 solida. Dva sufaktora utjecala na rijetko koritenje smrtne kazne u ranom franakom pravu: uticaj rodovsko -

plemenskog ureenja i uticaj kranstva. Kanjava se takoe i za pokuaj ubistva. Prikrivanjeubistva se smatra za posebno oteavajuu okolnost.

Meunarodno pravo

Dva autora su bila relevantna za meunarodno pravo pa i za kransku Franaku dravu. Tosu bili sv. Augustin i sv. Isidor Seviljski. Sv. Isidor je smatrao da zemaljsko pravo mora biti u

saglasnosti sa Boijim pravom. Boije pravo je standard kojim se mjeri i ocjenjuje zemaljskopravo. U pogledu meunarodnog prava, naslanjajui se na rimsku tradiciju, sv. Isidor jeraspravljao o pitanjima kao to su: zaposjedanje zemlje radi nastanjivanja, rat i njegova

pravila, zarobljenici, zabrana braka sa strancima itd.


24/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ISLAMSKA DRAVA

Historijski kontekst

Prva drava u Arabiji javlja se pojavom islama u 7.vijeku. U predislamskom periodu, stari

Arapi su ivjeli u plemenskom ureenju. Pravo predislamskih Arapa bilo je obiajno ipostajalo je u nepisanoj formi. U imovinskom pravu bilo je tragova prava susjednih drava.Situacija se bitno mijenja pojavom Muhammeda ibn Abdullaha iz mekanskog plemena

Kurej, koji oko 610. poinje pozivati u islam. Ovo uenje insistira na strogom monoteizmu,injenju dobrihdjela, vjerovanju u budui svijet i proivljenje i odgovornost svakog pojedincaza ivot na ovom svijetu. U drutvenom pogledu istie da su svi ljudi Boija stvorenja, dameu njima ne mogu postojati razlike na osnovu boje, jezika i porijekla, te da svi m uslimaniine jednu zajednicu- ummet. Protiv islamskog uenja se okree vladajua plemenskaaristokratija i predstavnici paganskih kultova. Muslimanska zajednica biva progonjena i traiizlaz, prvo u migraciji u Etiopiju pod zatitu jednog kranskog vladara, a zatim u oblinjigrad Jesrib. Ovo preseljenje (hidra) u Jesrib, koje se desilo 622. uzeto je za poetak

raunanja muslimanske ere. Nakon doseljenja muslimana i njihovog sklapanja saveza sadomaim stanovnitvom, Jesrib je prozvanMedinetu-n-nebijj (Grad Boijeg Poslanika), tj.Medina, koja je postala grad-drava. Unutranja organizacija i meusobni odnosi u gradu-dravi bili su ureeni ustavom iz 623.godine, koji se naziva kitab (spis, knjiga) ili sahifa(dokumenat). Nakon smrti Poslanika 632. pred muslimane se postavilo pitanje vostvavjerske zajednice i drave. Nakon konsultacija lanova zajednice odluilo se za hilafet,odnosno model vjersko-politikog vostva. Zakonodavnu vlast halife nisu imali zato to je,

prema muslimanskom konceptu, Bog zakonodavac, a vladari treba da izvre tumaenje datogprava i njegovu primjenu. Prva etvorica halifa bila su izabrana od predstavnika zajednice.Ovaj period se zato nekada naziva i republikanski period Hilafeta, koji je nakon 30 godina

postojanja okonan uspostavljanjem dinastije Emevija koja je bila je na vlasti do 750. Istegodine na vlast dolazi nova dinastija- Abasije ija je vladavina na arapskom Istoku trajala do1258. Do smjene dinastija dolo je usljed narodnog nezadovoljstva emevijskom dinastijom injihovim nainom uprave. Nova dinastija vezivala se za linost Muhammeda a.s. U dobaAbasija dolo je do razvoja nauke, knjievnosti i umjetnosti u muslimanskoj dravi, te optegdrutvenog razvoja. Opti napredak se izrazio i u oblasti pravne nauke. Od 11.vijeka Abasijskihilafet ulazi u period dekadence. Na vanjskom planu, drava se suoava sa 2 izazova:krstakim pohodima i mongolskim prodorima. Izgubivi unutarnju koheziju i efikasneustanove, Abasijska drava pada, a njenu prijestolnicu Bagdad zauzimaju Mongoli 1258.

Pravni i zvori

Izvori za saznanje islamskog prava klasinog perioda su:1. Kur'an - Boija rije objavljena Muhammedu a.s. 2. Zbirke hadisa. Hadis je izvjetaj oevidaca o rijeima, djelima i preutnim

odobrenjima Poslanika islama. Hadisi su sabrani u zbirke od kojih su najpoznatijedvije iz 9.vijeka koje su kompilirali uenjaci El-Buhari i Muslim.

3. Djela muslimanskih pravnika.4. Registri erijatskih sudova. Ovi registri (sidil) sadravaju podatke o imenovanjima,

sporovima i presudama, kadijama i svjedocima, te predstavljaju vrlo vaan izvor zasaznanje praktine primjene prava.

5. Historiografska djela.


25/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM



Abasijski hilafet bio je centralistiki ureena drava. Osnovni organi vlasti na centralnomnivou bili su halifa i veziri, a na pokrajinskom i lokalnom nivou valije i amili.Halifaje bio politiki ef drave i vjerski poglavar muslimana. Pravni teoretiari postavljali

su zahtjev da halifa mora biti musliman, mukarac, pravno i poslovno sposoban, bez tjelesnihorganskih i funkcionalnih nedostataka, pravedan, sposoban za samostalno tumaenjeerijatskih izvora, sposoban zazatitu interesa podanika i hrabar. Na poziciju halife dolazilose ne vie naina: izborom, imenovanjem od strane prethodnika i silom. Pri vrenju svojihovlatenja, halifa je bio obavezan da se konsultuje sa muslimanskim uglednicima. Taj proceskonsultacije se nazivajuura, ali odluka konsultativnog vijea nije bila pravno obavezujua zahalifu.

Vezirje bio glavni zastupnik, odnosno ministar vladara. U vrijeme Emevija dravni sekretarse nazivao katib. Ova funkcija se formirala u vrijeme dinastije Abasija, kada se i ustalio nazivvezir. Pisci djela o erijatskom javnom pravu iz abasijskog perioda govore o dvije vrstevezira: veziru-t-tefvid(opunomoeni ministar) i veziru-t-tenfiz(izvrni ministar).

Valije bio namjesnik centralne vlasti u pokrajinama. U sebi je objedinjavao civilnu i vojnuvlast. Imenovan je od strane vladara i njemu bio direktno odgovoran.

Amilje naziv za dravne slubenike razliitog ranga i nadlenosti. Postavljala ih je centralnavlast. Mogli su biti zadueni za prikupljanje poreza. Jedan takav slubenik bio je amilu-s-suk(nadzornik trgova), koji se zvao i muhtesib.

Kancelarijske poslove za razliite nivoe vlasti obavljali su divani razliitih nadlenosti.

Dravna ideologija

Drave u muslimanskoj historiji su se nazivale po imenu dinastija. Prema tumaenjumuslimanskih autora, glavna funkcija drave ogledala se u: uvanju vjere, presuivanjusporova, zatiti teritorije, izvrenju krivinih sankcija, odravanju reda, preduzimanju vojnih

pohoda, raspodjeli ratnog plijena i dobrovoljnih davanja onima koji su potrebni. Premaislamskom uenju, Bog je izvor suvereniteta i On daje vlast onome kome hoe. Islamskadrava temeljila je svoj legitimitet na islamskom uenju, ali je bila smatrana historijskomdrutvenom tvorevinom. erijat je bio razumijevan kao Boije pravo. erijat je dravi davaolegitimnost, a drava je imala meu glavnim zadacima da primjenjuje erijat. Islamska dravanije bila teokratska drava ako se teokratija shvati kao vladavina svetenikog stalea.Postojali su samo uenjaci, koji su imali ugled i uticaj u drutvu kao poznavaoci vjere.Islamska drava nije bila despotska drava. Vladar nije imao neogranienu mo. Iznad njega

je uvijek bio erijat, vladar ga nije mogao mijenjati.


Sudska funkcija je spadala u nadlenost vladara, a on ju je prenosio na imenovane kadije.Uslovi za kadiju su bili da bude musliman, mukarac, da poznaje erijatske propise, da jedobar karakter i da je pravedan. Postojalo je vie vrsta kadija. Naelno, sudio je kadija. Udoba Abasija kreirana je funkcija vrhovnog sudije. Postojao je i vojni sudija. Suenje je pratioodreen broj lica koji su se nazivali svjedoci ina. Svjedoci su morali da budu muslimani,

punoljetni, poznati kao pravedne osobe i oevici djela. Obino su se traila dva svjedokamukarca, osim u sluaju bluda, kada su se traila 4 oevica uz tuioca. Umjesto jednogmukarca prihvatalo se svjedoenje dvije ene.


26/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM



Kljuni islamski termin za pravo je erijat. erijat je, prema muslimanskom vjerovanju, odBoga dato pravo. Poslanik je prenio, objasnio i primjerom pokazao primjenu toga prava.Cjelina ljudskog tumaenja erijata uobliena u pravni sistem naziva se fikh. Za razliku od

erijata, koji je metahistorijski i nepro mjenjiv,fikh je historijski uslovljen i promjenljiv. Jednaod kljunih vrijednosti erijata jeste pravda. Pravednost se trai od svakog pojedinca, aposebno od vladara, sudija i svjedoka, jer su oni u situaciji da, ako su nepravedni, nanesu tetudrugima. Kur'an navodi da je kroz historiju Bog slao poslanike sa dokazima, objavljenimknjigama i kriterijima ravnotee da bi se uspostavila pravda meu ljudima. Pravednosvjedoenje je obaveza svakom muslimanu pa makar to bilo protiv samoga sebe, svojihroditelja i roaka.

Materi jalno pravo

Stanovnitvo islamske drave se dijelilo prema kriteriju slobode na slobodne i robove, a

prema kriteriju vjere na muslimane i nemuslimane. Pravna sposobnost se sticala roenjem aposlovna fizikom zrelou. eni je priznavana pravna i poslovna sposobnost, ali ne i potpunajednakost s mukarcem. Pravni poloaj robova je kompleksniji. O ni su imali pravo sklapanjabraka sa robovima i slobodnim licima. Rob mukarac se mogao oeniti sa dvije robinje.Neudata robinja je mogla sluiti kao konkubina gospodaru. U krivinom pravu, za ubistvorobova primjenjuje se kazna taliona ak i protiv slobodnog ovjeka. Nemuslimani koji su bili

podanici islamske drave pravno su imali status zatienih. Postojali su i nemuslimani koji suprivremeno s dozvolom vlasti boravili na teritoriji islamske drave. Oni su se nazivalimuste'min i imali su ista prava kao i zimmije, s tim to je osnova njihove zatite bilaindividualna garancija i to je garancija bila vremenski ograniena. Henefijska pravna kolanije doputala egzekuciju muslimana koji bi namjerno ubio muste'minaa doputala je talion usluaju kada je rtva biozimmija.

Imovinsko pravo

Stvari koje su predmet poslova u erijatskom pravu nazivaju se mal. Dijele se na pokretne inepokretne, zamjenjive i nezamjenjive. Posebnu vrstu imovine predstavlja zadubina, gdje seradi o pokretnim ili nepokretnim stvarima koje su voljom dobrotvora stavljene van prometa..Originarni naini stjecanja vlasnitva ukljuuju okupaciju niijih stvari dok derivativni nainstjecanja vlasnitva obuhvata prenos vlasnitva putem prenosa posjeda te putem transakcijakoje same po sebi kreiraju stvarna prava. Obligacije nastaju na osnovu ugovora, neosnovanog

obogaenja, nezvanog vrenja tuih poslova i delikata. Ugovori u erijatskom pravu su unaelu konsenzualni. Sklapaju se ponudom i prihvatanjem. Zabranjeno je ugovaranje kamate.

Meunarodno pravo

U erijatskom pravu razvijena je posebna grana koja je tretirala odnose muslimanskih inemuslimanskih drava u doba rata i mira. Ova grana nazvana je sijer. Prema shvatanjumuslimanskih klasinih pravnika zemlje u tadanjem svijetu su bile podijeljene na 3 vrste:

Daru-l-islam, odnosno islamska teritorija gdje vlada muslimanski vladar i primjenjuje se

islamsko pravo; Daru-l-ahd, prijateljske muslimanske drave i Daru-l-harb, neprijateljskanemuslimanska drava. To je drava s kojom islamska drava nema ugovor, muslimanima na

njenoj teritoriji nije dozvoljen boravak i moe se pokrenuti rat protiv takve drave.


27/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Krivino pravo

U erijatskom krivinom pravu postoje 3 vrste krivinih djela:1. Krivina djela protiv ivota i tijela- ubistvo i ranjavanje2. Krivina djela koja su spomenuta u Kur'anu i za koje su odreene fiksne kazne. Ova djela

se nazivaju hudud, i tu spadaju: kraa, razbojnitvo i ugroavanje sigurnosti, izvanbranipolni odnosi, pijenje alkohola, istupanje iz vjere.3. Krivina dje la i prekraji koji nisu precizno definisani, ali predstavljaju prekraje vjerskih imoralnih normi ili ugroavaju javni poredak. Ako se radilo o krenju erijatskih normi ovadjela su nazivana tazir (javno krenje islamskih normi od strane muslimana, zakidanje navagi, primanje mita, zlostavljanje ivotinja itd.), a ako se radilo o ugroavanju javnog poretkaonda su nazivani sijase (razliiti akti ugroavanja javne sigurnosti ukljuujui vrenjekrivinih djela u povratu).

Porodino pravo

Brak je osnov porodice. Brak je ugovor graanskog prava koji se zakljuuje izmeumladonje i mlade, prema uenju hanefijske kole. Brani ugovor se sklapa ponudom i

prihvatom pred dva svjedoka. Ograniena poligamija je bila dozvoljena, iako je proteiranmonogamni brak. Slobodan musliman mogao je sklopiti brak sa etiri ene istovremeno.Svakoj eni je morao osigurati uslove stanovanja i izdravanja. Brak je mogao prestati na

jedan od vie naina:1. Jednostranim dokazom od strane mua. Mu je morao ponoviti izjavu tri puta i nije

bio duan da je obrazlae. 2. Razvodom braka nakon postupka pred kadijom na inicijativu jedne od branih strana

ili djelovanjem kadije po slubenoj dunosti.3. Postupkom hulkojim se supruga oslobaala braka plaajui. 4. Ostvarivanjem zakletve mua da nee imati brane odnose sa suprugom tokom etiri

mjeseca.5. Procedurom meusobnog proklinjanja suprunika koja se primjenjuje ako jedan od

suprunika optui drugog za blud a to ne moe dokazati s etiri pravedna svjedoka.

Nasl jedno pravo

erijatsko pravo poznaje dva osnova za nasljeivanje: oporuku i zakonski nasljedni red.Oporuka ima prednost pred zakonskim nasljeivanjem. Oporukom se redovno postavljaizvrilac testamenta, koji se stara da se posljednja volja ostaviovca potuje. Zakonski

nasljedni red odreen je najveim dijelom tekstom Kur'ana. Nasljedni red ine 3 kategorijelica:1. Ashabu-l-feraid, odnosno lica kojima pripada alikvotni dio ostavtine preciziran

tektsom Kur'ana.

2. Asaba, odnosno srodnici po mukoj liniji.3.Zevu-l-erham, odnosno srodnici ostavioca po enskoj liniji.


28/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM


ENGLESKA


Smatra se da engleska pravna historija zapoinje sa normanskim osvajanjem Britanskog

ostrva 1066. godine. Pobjeda normanskog kralja Wiliama kod Hatingsa unijela je bitnepromjene u dravno- pravno ureenje. Englesko pravo je uglavnom ostalo netaknuto. WiliamOsvaja je konfiskovao svu zemlju u dravi i podijelio je svojim najvjernijim pratiocimadobivajui zauzvrat njihovu lojalnost i slubu. Time je nastao poseban vid feudalizma uEngleskoj. U to doba lokalni sporovi su se rjeavali u sudovima grofovija i okruga. Unormanskoj Engleskoj nije postojala podjela vlasti. Kralj, sa svojim savjetom koji se nazivao

Curia regis, vrio je zakonodavnu, izvrnu i sudsku funkciju. Neke Curie regis su delegiranenovoobraznim tijelima koja se nazivaju kraljevski sudovi. N adlenost i funkcionisanje ovihsudova doveli su do stvaranja Opteg prava Engleske (Common law). Jaanje kraljevihsudova na raun sudova u grofovijama i okruzima dovela je do revolta barona. Oni su prisililikralja Johna 1215. da izda domenat koji je kasnije postao poznat kao Magna Carta (Velika

povelja). Ovim dokumentom baroni su pokuali da zaustave gubitak feudalnih privilegija. U13. vijeku formira se jo jedna vana ustanova engleskog prava- parlament, u koji su ulazili nesamo baroni ve i predstavnici crkve, gradova i okruga. U vrijeme Edwarda I 1295. formiraose tzv. model parlament u iji su sastav uli biskupi i opati, plemii najvieg ranga, dva vitezaiz svake grofovije i dva predstavnika svakog grada. Jedan od najvanijih akata engleskehistorije donijet je u periodu restauracije kraljevstva. Rije je o Habeas Corpus Actu iz 1679.kojim je zabranjeno zatoenje preko mora, zabranjeno liavanje slobode bez sudskog nalogaitd. Slavna revolucija 1688. ustanovila je protestantsko kraljevsko naslije e i ustavnumonarhiju u Engleskoj. Poto je bilo uoeno da Opte pravo sporo odgovara na drutvene

promjene, engleski pravnik Jeremy Bentham i drugi zagovornici reforme, zaloili su se daParlament postane nosilac promjene. Oni su vidjeli izlaz u kodifikacijama. Brojni zakoni su

donijeti u oblasti javnog prava, porodinog i nasljednog prava i organizacije sudova. Njima jeenglesko pravo, sastavljeno od tri glavne komponente- Opteg prava, Pravinosti i Zakona-dobilo moderni oblik.


Engleska je bila samostalno kraljevstvo od ranog srednjeg vijeka sve do 1707., kada jeZakonom o ujedinjenju ujedinjena sa kotskom u Kraljevinu Velike Britanije. Engleska ikotska su nastavile da imaju razliite pravne sisteme: engleski pravni sistem i kotski pravnisistem. Glavne ustanove monarhije su monarh, parlament i vlada.

Monarh.Do revolucije 1688., monarh je koristio svoja ovlatenja, dovodei u pitanje samopostojanje parlamenta. Nakon donoenja zakona o nagodbi iz 1700. prerogative monarha su bitno smanjene i svedene na simboliku funkciju. Parlament. Ovo tijelo je nakon 1700. postalo glavna zakonodavna instanca u Engleskoj.

Sastoji se od Krune, Doma lordova ili Gornjeg doma i Doma optina ili Donjeg doma. Samodva doma ine parlament. Zakoni se donose u Donjem domu, razmatraju u Gornjem domu amonarh im daje kraljevsku saglasnost. Gornji dom ine odreeni crkveni velikodostojnici,svjetovna aristokratija i nosioci visokih sudskih funkcija.Vlada. Izvrnu vlast vri vlada, odnosno komitet minis tara koji se naziva kabinet. Premijer jeobino voa veinske stranke u Donjem domu. Vlada zavisi od politike veinske stranke.lanovi kabineta su takoer i lanovi Tajnog savjeta, savjetodavnog tijela monarha.


29/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Dravna ideologija

Engleska je ustavna monarhija, monarhija u kojoj su prerogative monarha ogranieneustavom. Kae se da u Engleskoj postoji nepisani ustav. Time se ukazuje na injenicu daustav ini vie izvora koji se mogu identifikovati. Ti izvori ukljuuju kraljevske prerogative,

konvencije, Common law i zakone parlamenta. Kraljevske prerogative su cjelina ovlatenja,privilegija i imuniteta koje Opte pravo priznaje Kruni. Konvencije su dijelovi obiaja kojiproistiu uglavnom iz nesudskih precedenata koji su ustanovljeni na osnovu vjekovne prakse.Meu zakonima poseban znaaj imaju Zakon o uniji sa kotskom iz 1707., Zakon o pravimaiz 1689., Zakon o nagodbi iz 1700. i Habeas Copus Act iz 1679. Svi ovi zakoni potiu izvremena nakon slavne revolucije kada su uspostavljeni novi odnosi izmeu monarha i

parlamenta.


U normanskoj Engleskoj nije postojala podjela vlasti. Kralj, sa svojim savjetom vrio je

zakonodavnu, izvrnu i sudsku funkciju. Vremenom su neke funkcije Kraljevog savjetadelegirane novoobraznim tijelima. Meu ovim ustanovama formirala su se 3 suda: Visokifinansijski sud, Sud obiajnih sporova i Sud kraljevog stola. Pored kraljevskih sudova isudova u grofovijama i okruzima postojali su i crkveni sudovi koji su bili nadleni za suenje

poiniocima religijskih prekraja. Od 13. vijeka nastaje jo jedna nova sudska ustanova. To jeKancelarov sud, koji preuzima jurisdikciju u sporovima u kojima rjeenje nije bilo mogue naosnovu Opteg prava. U 14. vijeku u Engleskoj je ustanovljena jo jedna sudska in stanca. Tosu bili Mirovne sudije. Rije je bila o vitezovima koji su se vratili iz krstakih ratova i koji sudobili ovlatenje od kralja da progone, hapse i kanjavaju one koji su remetili mir. U vrijemeHenrija VII, osnivaa dinastije Tjudora, uspostavljen je Sud zvjezdane palate. On je imaoiroku nadlenost u krivinim stvarima ukljuujui djela zavjere, falsifikata i ometanja

pravde. Nakon slavne revolucije Zakon o nagodbi kreirao je nezavisno sudstvo propisujuida jedino Parlament moe smijeniti sudije. Ovim zakonima kreiran je Vrhovni sud koji sesastoji od Visokog suda pravde i Apelacionog suda.

Pravni i zvori

Poto se englesko pravo sastoji od 3 komponente: Opte pravo (Common law), Pravopravinosti (Equity) i Zakonsko pravo (Statue law), postoje i razliiti oblici putem kojih su tekomponente izraene te izvori gdje se ti izrazi mogu nai.

1. Opte pravo je obiajno pravo koje obuhvata tri vrste obiaja, a to su: opti obiaji,posebni obiaji koji se u veini sluajeva odnose na stanovnike nekih okruga iodreeni partikularni propisi.

2. Pravo pravinsti se definie kao popravljanje onoga gdje je pravo, zbog svojeuniverzalnosti, deficitarno.

3. Engleski zakoni oznaavaju zakone koje je donio Parlament kao i brojne drugenormativne akte koje je donijela izvrna vlast. Tu spadaju normativni akti koji senazivaju bill, to se uglavnom odnosi na zakonske projekte.


30/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Lini status

U srednjovjekovnoj Engleskoj poloaj pojedinca u odnosu prema vlasti bio je izraenterminom podanik. Pojedinac je bio pod vlau vladara. Od 13. vijeka poinju da seustanovljavaju odreena prava koja pripadaju pojedincima. Ta prava na zivaju se prava

Engleza. Za uspostavljanje i definisanje tih prava vana su 3 dokumenta: Velika povelja,Peticija o pravima i Zakon o pravima. Engleski Zakon o pravima iz 1689., u pogledupojedinaca potvrdio je tradicionalna prava Engleza. Ovaj dokument nije garantovao slobodu

religije, ali je Zakon o toleranciji dao pravo slobode vjeroispovijesti manjinskimprotestantskim grupama dok je katolicima doputeno preutno da praktikuju svoju vjeru.Status graanina je slubeno priznanje integracije pojedinca u politiki sistem. Teoretiari

prirodnog prava razvili su koncept prirodnih prava ovjeka. Po ovom konceptu ljudi sustvoreni jednak, njihov Tvorac ih je obdario odreenim neotuivim pravima.

Imovinsko pravo

Vlasnitvo se definie kao status ili prava vlasnika u pogledu nekog interesa u imovini. Postojirazlika izmeu vlasnikih prava na zemljitu i pokretnim stvarima. Common law podvlasnitvom uglavnom podrazumijeva vlasnika prava nad zemljom. U okviru Opteg prava,neka vlasnika prava imaju zatitu putem vlasnikih tubi i ta prava ulaze u okvir pojma real

property. Ovlatenja koja nisu zatiena tim tubama, kao to je zakup zemlje, ulaze u okvirpojma personal property ili personality. Vlasnitvo nad zemljom je regulisano Optimpravom dok je vlasnitvo nad pokretnim stvarima regulisano uglavnom u okviru Pravapravinosti. Prava na zemlju ukljuuju sljedee vrste:

1. fee simple, neogranieno pravo na zemlju 2. fee tail, doivotno uivanje nakon smrti korisnika prelazi na njegove srodnike 3. life estate i estate, doivotno uivanje koje neko ima za ivota i za ivota drugoga.

Jedan od karakteristinih ustanova engleskog prava je trust, koji se definie kao aranman pokome jedno lice dri novac ili drugu imovinu za korist drugog lica, kome prvo lice dugujefiducijarnu dunost u pogledu uvanja, upravljanja ili raspolaganja sa imovinom trusta ilinjenim prihodom.

Porodino pravo

Oblast porodinih odnosa ureena je djelimino kanonskim a djelimino Optim pravom.Prema Common law, porodica je prirodna, moralna i pravna zajednica. Glava porodice je

mu, odnosno otac. Osnova porodice je brak. Brana punoljetnost se stie za mukarce sa 1 4,

a za ene sa 12 godina. Mu je pravni zastupnik svoje supruge. U sluaju smrti supruge,njezina zemlja pripada djeci. Ako su djeca bila maloljetna, mu ima pravo uivanja tihnepokretnosti dok djeca ne postignu punoljetnost. Ako umrla supruga nije imala djece, ondase zemlja vraa njenoj porodici.

Nasl jedno pravo

Postoji razliit nain nasljeivanja u pogledu razliitih kategorija imovine. U pogleduzemljita vai zakonsko nasljedno pravo. U pogledu pokretne imovine, ona se nakon smrtiostavioca dijelila na 3 dijela: jedan dio je pripadao supruzi, drugi dio djeci, a jednim dijelom

je ostavilac mogao raspolagati putem testamenta. Ako nije sainio testament, ta treina bi

onda pripadala Kruni. Ako ostavilac nije imao djece, njegova supruga je dobijala po lovinupokretnih stvari a drugom polovinom ostavilac je mogao raspolagati putem testamenta.


31/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Krivino pravo

U poetku je termin trespass koriten da oznai svaku povredu prava bilo da je rije oprouzrokovanju tete ili krivinom dje lu. Od 13. vijeka pod uticajem kanonskog prava dolazido razlikovanja krivinog djela i odgovornosti za tetu. Uoava se da postoje krivina djela

razliite teine, te se vremenom uvodi njihova podjela na: 1. Najtee zloine u koje su spadali zloini protiv kralja, njegove supruge, nasljednikaprijestolja, visokih dravnih slubenika, krivotvorenje dravnog peata i novca, te vojnapobuna. Ova djela kanjavana su smru i konfiskacijom imovine. 2. Teke zloine, kao to su ubistvo, razbojnitvo, teka kraa, silovanje itd. 3. Manje zloine, gdje su spadala ostala krivina djela kanjavanja novanim kaznama. Tokom 19. vijeka izvrene su reforme engleskog krivinog prava. 1823. ukinuta je smrtnakazna, 1827. donijet je Krivini zakon koji je sistematizovao ovu oblast. Od 1838. optueni jeimao pravo da dovede pred sud svoje svjedoke i da ima punomo pravnika koji e u njegovoime unakrsno ispitivati svjedoke. Od kraja 19. vijeka optueni je imao pravo da se i sam brani.

Meunarodno pravo

U 18. i 19. vijeku u Velikoj Britaniji je u oblasti meunarodnog prava bio veoma popularanvajcarski autor Emmerich de Vattel, pisac djela Meunarodno pravo i principi pr irodnog

prava. Od britanskih autora 18. vijeka u ovoj oblasti treba pomenuti Jeremyja Benthama.

Njegova shvatanja o meunarodnom pravu su primjena principa korisnosti na ponaanjedrava. On je naveo nekoliko principa koji bi se trebali prihvatiti u meunarodnom pravu.Jedan od onih koji negiraju meunarodnom pravu status prava, bio je britanski autor JohnAustin koji polazi od definicije da je pravo naredba politiki superiorne instance politikiinferiornim podrana sankcijom te nalazi da meunarodno pravo ne ispunjava uslove tedefinicije.


32/39

WWW.BH-PRAVNICI.COM


SJEDINJENE AMERIKE DRAVE


Prije evropskog otkria Sjeverne Amerike na tom podruju su ivjela indijanska plemena u

plemenskom drutvenom ureenju. Znaajniji pokuaji evropske kolonizacije tog kontinentabiljee se u 17. vijeku. Kolonizacija je pravno bila uobliena u proces davanja kraljevskihpovelja privatnim grupama ili pojedincima da na otkrivenom teritoriju mogu osnovati

kolonije. Po iskrcavanju, doseljenici su sklapali sveane paktove kojim su formirali novucivilnu politiku zajednicu. Tokom 1600- tih nastalo je vie od stot inu ovakvih zavjeta, kakav

je npr. The Mayflower Compactod 11.nov. 1620. Doseljenici su se naseljavali na istonojobali Sjev. Amerike. Naseljenike kolonije su imale vlastite dokumente ustavnog karakterakojima su ureivali unutranju organizaciju, prava i obaveze. Takvi dokumenti su se nazivalizavjeti. Poznati dokumenat iz ove kategorije je Temeljne naredbe Connecticuta od 14.

januara 1639. Nakon rata Velike Britanije i Francuske oko prevlasti u ko lonijama, VelikaBritanija postala je gospodar kolonija na Istonoj obali Sjeverne Amerike. U namjeri da

namiri ratne trokove, Velika Britanija je izvrila ekonomski pritisak na kolonije. Kolonistinisu eljeli radikalni raskid sa Velikom Britanijom, ali ih je britanska politika usmjerila u tom

pravcu. Kadaje poeo rat, ujedinjene kolonije proglaavaju nezavisnost 4. jula 1776. Rezultatovog rata bila je nezavisnost kolonija i nastanak nove drave Sjedinjenih Amerikih Drava.

Nakon nezavisnosti glavna briga nove drave bila je uveanje teritorija. Najvei unutranjiproblem drave bio je ropstvo. Robovi su bili prisutni u Sjev. Americi i poticali su iz Afrike.Ekonomsku i politiku ekspanziju SAD su nastavile u drugoj polovini 19. vijeka. Poetkom20. vijeka su napustile tzv. Monroovu doktrinu (Amerika Amerikancima) i postale znaajanfaktor u svjetskim odnosima.


Po obliku vladavine SAD su republika. Po obliku dravnog ureenja, u svojoj historiji SADsu prvo kratkotrajno bile konfederacija a zatim se opredijelili za federaciju. Prvi us tav poznatkao lanci konfederacije i vjenog saveza usvojen je na II kontinentalnom kongresu 15.novembra 1777. Ovaj ustav je predviao savez drava sa jednodomnim Kongresom u komes

Documents

Komparativna pravna historija - Pomoćni materijal za pripremu ispita(1)