Kompetencije visokoobrazovanih med. sestara/tehničara i

izgradnja kapaciteta za njihovo obrazovanje René Schwendimann, PhD, RN

Formalno visoko obrazovanje med.sestara/tehničara

Komponenta 3 - radionica, 17.-18. oktobar 2013.

Sarajevo i Banja Luka, Bosna i Hercegovina

Kratak pregled • Uvod

• Kompetencije medicinskih sestara

(varijable i mjerenja)

• Izgradnja kapaciteta za obrazovanje med.

sestara (izrada nastavnih planova i programa,

edukacija nastavnog kadra)

• Naredni koraci

Uvod • Potencijal medicinskih sestara i tehničara u BiH da

odgovore na zdravstvene potrebe stanovništva se preispituje, uključujući nedostatke u njihovim kompetencijama vezanim za kliničku praksu i obrazovnu spremnost.

• Cilj komponente 3 projekta uključuje evaluaciju visokog obrazovanja med. sestara u cilju identifikacije prednosti i slabosti formalnog visokog obrazovanja med. sestara, npr. po pitanju stečenih profesionalnih kompetencija, harmonizacije nastavnih planova i programa sa Evropskim standardima i izgradnje predavačkih kapaciteta.

Okvir

BiH – javno zdravstvo Zdravstvene potrebe stanovništva

zahtijevaju različite vrste zdravstvenih usluga koje uključuju i

sestrinsku/zdravstvenu njegu

BiH – zdravstvene usluge Med. sestre pružaju stručnu i kvalitetnu zdravstvenu njegu u

kolaborativnoj praksi da bi odgovorile na potrebe stanovništva

BiH – obrazovanje zdr. radnika

Priprema med. sestara da odgovore na zdravstvene potrebe stanovništva

samostalno i kroz saradnju

Kompetencije med. sestara (I) • Kompetencije potrebne za profesionalno sestrinstvo

treba da odražavaju raznoliku prirodu sestrinske prakse, širok spektar radnih okruženja i sposobnost odgovora na zdravstvene potrebe stanovništva.

• Standardi kompetencija preporučuju očekivane nivoe znanja, stavova, vještina i ponašanja.

• Ocjena kompetencija med. sestara u praksi je važna da bi se identifikovale oblasti profesionalnog razvoja i edukativne potrebe, te osiguralo da su sestrinske kompetencije na najbolji mogući način iskorištene za njegu pacijenta.

(EdCaN, 2008; Meretoja, 2004)

Kompetencije med. sestara (II) • Samoprocjena omogućava med. sestarama da

razmotre svoj rad u datom okruženju te pomaže da održavaju i unapređuju svoju djelatnost.

• Kroz proces refleksije med. sestre stiču uvid u svoju praksu i identifikuju pozitivne strane i oblasti koje je potrebno unaprijediti.

• Reflektivna praksa igra ulogu u svim fazama kontinuuma „od početnika ka stručnjaku“. Samoprocjena omogućava da se kreira stručni profil kompetencija iskusne med. sestre. (Campbell, 2001; Hannigan; 2001; Paget, 2001).

Kategorije sestrinskih kompetencija*

Pomažuća uloga (npr. planiranje njege za pacijenta prema individualnim potrebama) Vladanje situacijom (npr. prikladno djelovanje u situacijama u kojima je ugrožen život) Dijagnostičke uloge (npr. dogovaranje stručne pomoći za pacijente kad je to potrebno) Radna uloga (npr. pružanje ekpertize za tim zdrav. njege)

Učenje-podučavanje (npr. ovladavanje sadržajem edukacije pacijenata) Terapeutske intervencije (npr. sistematična evaluacija ishoda zdr. njege pacijenta) Osiguranje kvaliteta (npr. sistematična procjena zadovoljstva pacijenata zdr. njegom)

(Nurse Competence Scale, Meretoja, 2004)

Skala sestrinskih kompetencija Validnost sadržaja – stručna ocjena relevantnosti Koliko je za vas, kao med.sestru u praksi, relevantna niže navedena «izjava» ? «Odgovarajuća služba podrške omogućava mi da provodim vrijeme sa mojim pacijentima» nije relevantna donekle je relevantna prilično je relevantna veoma je relevanta

Okvir

BiH – javno zdravstvo Zdravstvene potrebe stanovništva

zahtijevaju različite vrste zdravstvenih usluga koje uključuju i

sestrinsku/zdravstvenu njegu

BiH – zdravstvene usluge Med. sestre pružaju stručnu i

kvalitetnu zdravstvenu njegu u kolaborativnoj praksi da bi

odgovorile na potrebe stanovništva

BiH – obrazovanje zdr. radnika

Priprema med. sestara da odgovore na zdravstvene potrebe stanovništva

samostalno i kroz saradnju

Formalno visoko obrazovanje med. sestara u BiH Nacrt: studija poprečnog presjeka u 2013.g. Uzorak i okvir: direktori(ce), odnosno dekani (dekanese) 8 visokoškolskih ustanova sa zdravstvenim studijama u BiH Instrument: Izrađen je i korišten je upitnik sa 31 pitanjem da bi se dobile informacije iz slijedećih pet oblasti: 1) studijski programi; 2) studenti i diplomirani studenti; 3) fakultetski nastavni kadar; 4) organizacija; 5) regulativa.

1= Fakultet zdravstvenih studija, Sarajevo, 2= Medicinski fakultet, odsjek Visoka zdravstvena škola, Tuzla, 3= Zdravstveni fakultet, Zenica, 4= Fakultet zdravstvenih studija, Mostar, 5= Visoka zdravstvena škola, Bihać, 6= Medicinski fakultet, Banjaluka, 7= Medicinski fakultet, Foča, 8= Visoka medicinska škola, Prijedor; *) Omjer teorijske nastave i kliničke edukacije kroz praksu u jednoj zdravstvenoj ustanovi; **) samo na zahtjev studenta/studentice

Direktiva 2005/36/EZ Nastavni program za med. sestre opšte zdravstvene njege

A Teorijska obuka

B Klinička obuka

a) Zdravstvena njega: - Profesionalna etika - Opšta načela zdravlja i zdr. njege - Načela njege u odnosu na: - opštu i specijalističku medicinu - opću i specijalističku kirurgiju - njegu djece i pedijatriju - zdr. njegu za porodilje - mentalno zdravlje i psihijatriju - njegu za starije i gerijatriju

Zdr. njega u odnosu na: - opštu i specijalističku medicinu - opštu i specijalističku hirurgiju - njegu za djecu i pedijatriju - njegu za porodilje - mentalno zdravlje i psihijatriju - njegu za starije i gerijatriju - njegu u kući i zajednici

b) Osnovni predmeti: - Anatomija i fiziologija - Patologija - Bakteriologija, virologija i parazitologija - Biofizika, biohemija i radiologija - Dijetetika - Higijena - preventivna medicina - zdravstvena edukacija - Farmakologija

c. Društveni predmeti: - Sociologija - Psihologija - Načela administracije - Načela poučavanja - Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo - Pravi aspekti zdr. njege

Jedan ili više od ovih predmeta mogu se poučavati kao dio drugih disciplina ili u vezi s njima. Teorijska obuka se mora vrednovati i koordinirati s kliničkom obukom tako da se znanja i vještine navedene u ovom prilogu mogu usvojiti na odgovarajući način.

Primjeri predmeta u obrazovanju med. sestara u BiH (uključuju teorijsku i kliničku obuku)

Anatomija Fiziologija Biologija

Biohemija Histologija

Propedevtika

kliničke zdr. njege

Komunikacijske vještine

Dijetetika Ishrana

Rad u zajednici

Dijagnostičko-terapeutske tehnike

Urgentna medicina

Epidemiologija Biostatistika

Porodična medicina

Etika, legalni aspekti i filozofija

Gerijatrija Pedijatrija

Neurologija Interna medicina

Psihijatrija

Zdravlje žena Akušerstvo

Principi zdr. njege, specijalni

Infektologija Mikrobiologija

Klinička praksa Saradnja

Zdr. vaspitanje Promocija zdravlja

Zdr. ekologija Sigurnost pacijenta

Informatika

Menadžment Supervizija

Onkologija Palijativna njega

Javno zdravstvo

Zdr. ekonomika Socijalna medicina

Farmakologija

Psihologija

Hirurgija

«izborni»

Standardi kompetencija med. sestara Očekivani nivoi …

Znanja Stavova Ponašanja Vještina

Standardi kompetencija med. sestara Evaluacija dostignuća

Bolonja i ishodi učenja • (…) Bolonjski proces je potreba da se poboljšaju

tradicionalni načini opisivanja kvalifikacija i kvalifikacijskih struktura. Svi moduli i programi u ustanovama na visokom nivou obrazovanja (npr. dodiplomski, master i doktorski), u cijeloj Evropskoj zoni visokog obrazovanja, trebaju biti (ponovo) napisani sa ishodima učenja.

• Ishodi učenja se koriste da se izrazi šta se očekuje od studenta da dostignu i na koji način se očekuje da pokažu dostignuća.

(Implementing Bologna in your institution, 2006)

Od perspektive nastavnika ka perspektivi studenata

• Tradicionalni način izrade modula i programa je započinjao od sadržaja predmeta. Ovaj pristup je bio usmjeren ka input-u predavača i procjeni stepena u kojem su studenti usvojili predavanu materiju.

• Alternativni modul je usmjeren ka onome što se očekuje od studenta da bude u stanju da uradi na kraju modula ili programa.

• Pomak od pristupa usmjerenog ka predavaču ka pristupu usmjerenog ka studentu

Ishodi učenja? • Ishodi učenja se fokusiraju na ono što je student

dostigao umjesto na namjere predavača.

• Ishodi učenja su zasnovani na onome što student može da pokaže na kraju aktivnosti učenja.

Ishodi učenja su izjave o tome šta se očekuje od studenta da zna, razumije i/ili bude u stanju

da pokaže po završetku procesa učenja.

Opšti i specifični ciljevi

• Cilj modula ili programa je uopštena izjava svrhe nastave koja ukazuje šta predavač namjerava da obuhvati u jednom nastavnom bloku.

• Ciljevi se obično pišu iz perspektive nastavnika i ukazuju na opšti sadržaj i smjer modula.

• Specifični cilj modula ili programa je najčešće specifična izjava svrhe nastave koja ukazuje na jednu od specifičnih oblasti koju predavač namjerava obuhvatiti u jednom nastavnom bloku.

Primjer „Živjeti sa hroničnim oboljenjem“

• Predmet „Živjeti sa hroničnim oboljenjem“ fokusira se na jedan od najvećih izazova u zdravstvenoj zaštiti 21. vijeka: opterećenje hroničnim bolestima. Obrađuju se epidemiologija i opterećenje hroničnim bolestima kao i implikacije za efektivne zdravstvene mjere.

„Živjeti sa hroničnim oboljenjem“ – Ishodi učenja Po završetku kursa, studenti …

• kritički diskutuju epidemiologiju hroničnih bolesti i njene implikacije za pružanje zdravstvenih usluga,

• analiziraju primjere zdravstvene njege kod hroničnih oboljenja u pogledu njihovih konceptualnih osnova,

• opisuju posljednja dostignuća u oblasti istraživanja ishoda u programima menadžmenta hroničnih bolesti,

• kritički se osvrću na primjenu najnovijih dokaza u oblasti menadžmenta zdravstvenog ponašanja kod grupa stanovništva sa različitim hroničnim oboljenjima,

• zastupaju značaj integrisanja iskustva pacijenata sa hroničnim oboljenjem u plan zdravstvene njege,

• sažeto izlažu dokaze iz oblasti epidemiologije, prioritete za aktivno učešće pacijenta u menadžmentu oboljenja („samo-menadžment“) i iskustva sa oboljenjem za grupu stanovništva sa određenim hroničnim oboljenjem,

• kroz saradnju rade na zajedničkom projektu izrade programa za „samo-menadžment“ kod populacijske grupe sa specifičnim hroničnim oboljenjem,

• razumiju teoriju i značaj motivacionog intervjua u menadžmentu hroničnih oboljenja.

Ciljevi predmeta, ishodi učenja, sadržaj predmeta, evaluacija i dostignuća

Opš

ti i s

peci

fični

cilj

evi

Isho

di u

čenj

a

Tem

a i s

adrž

aj p

redm

eta

Eval

uaci

ja d

ostig

nuća

Izgradnja kapaciteta za obrazovanje med. sestara i tehničara

• Formalno visoko obrazovanje u BiH

• EU direktiva 2005/36/EC - obrazovanje med. sestara i tehničara

• Ciljevi predmeta i ishodi učenja

• edukacija predavačkog kadra («Teaching the teachers») - med. sestre kao predavači

• Integrisanje rodnih pitanja (gender) u nastavne planove i programe

Pravac djelovanja, aktivnosti i vremenski okvir

• Naredni koraci…

Hvala