Komunalni doprinos – va`an prihod jedinica lokalne samouprave · PRAVO NA NAPLATU KOMUNALNOG DOPRINOSA Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98. − pro~. tekst, 113/00,

94 POREZNI VJESNIK 11/2012.

Dragica Kemeter

Komunalni doprinos – vaàn prihod jedinica lokalne samouprave

1. UVODDana{nje ure|enje komunalnog doprinosa utemeljeno je na Ustavu RH te cijelome

slijedu zakonskih i podzakonskih propisa, na osnovi kojih se komunalni doprinos kao vrlo vaàn prihod lokalne jedinice prepu{ta daljnjem ure|enju op}im aktima lokalne samou-prave. Sredstva komunalnog doprinosa odvojeno se evidentira za podru~je mjesnih odbo-ra i namjenjuje fi nanciranju gra|enja i uporabe objekata i ure|aja komunalne infrastruk-ture na podru~jima gdje su napla}ena. Predstavni~ka tijela jedinica lokalne samouprave stoga dobivaju va`nu ulogu u odre|ivanju svote komunalnog doprinosa kao nov~anog davanja. Mada lokalne vlasti nisu zadovoljne postignutim stupnjem decentralizacije, svrha je sredstava komunalnog doprinosa propisana i njima se (uz koncesije, prora~un i druge naknade predvi|ene posebnim zakonima) pla}a gra|enje i uporabu objekata i ure|aja ko-munalne infrastrukture za javne povr{ine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije te jav nu rasvjetu, i to strogo namjenski. Ako se, naime, neke korisnike oslobodi obveze pla}anja, mora se navesti odakle }e se nadoknaditi svote predvi|ene za oslobo|enja. U jedinicama lokalne samouprave jo{ je primjetan trend smanjenja prihoda od komunalnog doprinosa, sli~no kao u prikupljanju ostalih prihoda, {to zna~i kako osiroma{uju fondovi iz kojih se fi nancira gra|enje i uporabu navedenih objekata i ure|aja komunalne infrastrukture.

2. PRAVO NA NAPLATU KOMUNALNOG DOPRINOSAUstav Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98. − pro~. tekst, 113/00, 124/00. −

pro~. tekst, 28/01, 41/01. − pro~. tekst, 55/01. − ispr., 76/10, 85/10. − pro~. tekst) u ~l. 135. odre|uje da jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno udovoljava potrebama gra|ana, a osobito poslove {to se odnose na ure|enje naselja i stanovanja, prostorno i urbanisti~ko planiranje, komunalne djelatnosti, za{titu potro{a~a te za{titu i unaprje|enje prirodnog okoli{a i drugo, sukladno zakonu, pri ~emu treba voditi ra~una da ih se dodijeli tijelima bliskima s gra|anima, vode}i ra~una o {irini i vrsti poslova te u~inkovitosti i ekonomi~nosti. Stoga je ure|enje komunalnog do-prinosa, osobito na~in pla}anja, prepu{ten jedinicama lokalne samouprave, kao upravi najbliòj gra|anima.

Zakon o lokalnoj i podru~noj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01. − vjerodo-stojno tuma~enje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09. i 150/11) navodi kako su jedinice lokal-

Komunalni doprinos – vaàn prihod jedinica lokalne samouprave

KOMUNALNI DOPRINOS – VA@AN PRIHOD JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE 95

ne i regionalne samouprave (op}ine, gradovi i ùpanije) samostalne u odlu~ivanju u po-slovima u svome djelokrugu, sukladno Ustavu Republike Hrvatske i tome Zakonu. Jedini-ce lokalne samouprave (op}ine i gradovi) u svome djelokrugu obavljaju poslove lokalnog zna~enja, kakvima se neposredno udovoljava potrebama gra|ana, a Ustavom ili zakonom nisu dani u nadle`nost dràvnim tijelima. To su osobito poslovi {to se odnose na ure|enje naselja i stanovanja, prostorno i urbanisti~ko planiranje, komunalno gospodarstvo, za{titu potro{a~a, za{titu i unaprje|enje prirodnog okoli{a, lokalne i druge poslove. Veliki grado-vi {to ih se smatra jedinicama lokalne samouprave, kao gospodarska, fi nancijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena sredi{ta razvitka {ireg okruènja s vi{e od 35.000 sta-novnika te gradovi sjedi{ta ̀ upanija, u svome samoupravnom djelokrugu obavljaju poslo-ve lokalnog zna~aja kakvima se neposredno udovoljava potrebama gra|ana − napo se pos love {to se, osim navedenih, odnose i na odràvanje javnih cesta, izdavanje gra|e-vinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata u vezi s gradnjom te na provedbu dokumenata prostornog ure|enja i dr. Zakon o lokalnoj i podru~noj (regionalnoj) samoupravi odre|uje, osim toga, da posebni zakoni odre|uju poslove {to ih moraju ustrojiti i obaviti veliki gra-dovi, {to zna~i i prikupiti te rasporediti potro{nju sredstava. Zakon, dakle, razlikuje javne poslove iz vlastitoga, izvorno samoupravnog djelokruga (lokalne jedinice imaju slobodu op}e regulacije te se u na~elu fi nanciraju vlastitim sredstvima), od poslova {to ih dodje-ljuje (povjerava) na obavljanje dràvna uprava (odgovornost je na tijelima sredi{nje dràve, ure|uju ih sredi{nja tijela, a lokalne su jedinice produèna ruka dràve koja ih fi nancira). Prikupljanje komunalnog doprinosa pripada u poslove iz djelokruga jedinica lokalne sa-mouprave koje ih trebaju i obaviti. Sredstvima komunalnog doprinosa fi nancira se javne usluge {to sluè op}im interesima i namijenjene su korisnicima (gra|anima) i mora ih se, strogo namjenski, tro{iti u jedinici lokalne samouprave. No, je li uistinu tako? Je li lokalna samouprava zaista u slu`bi gra|ana i zakona? Krajnji korisnik gra|anin èli {to kvalitet-niju javnu uslugu gradnje objekata i ure|aja komunalne infrastrukture za javne povr{ine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije te javnu rasvjetu. Te i druge javne usluge, naàlost, u sve ve}im razmjerima gube obilje`je javnosti, jer se nepristranost, po{tenje i pravednost sve ~e{}e pretvara u profi t. Takav trì{ni pristup isklju~uje gra|ane s niìm prihodima, mada bi morala postojati odgovornost prema gra|anima korisnicima koji prema jedinica-ma lokalne samouprave mogu postupiti, ovisno o tome je li im isporu~itelj izdao rje{enje (za{titu prava zahtijevaju od nadle`nih drugostupanjskih tijela u ̀ upanijama, odnosno po Zakonu o upravnom sporu) ili su s isporu~iteljem sklopili ugovor (za{titu zahtijevaju u parnici pred sudom). Gra|ani stoga moraju znati {to se mora platiti za gradnju objekata, odnosno {to }e se fi nancirati uz komunalnog doprinosa. Nacrt prijedloga izmjena i dopu-na Zakona o lokalnoj i podru~noj (regionalnoj) samoupravi {to ga se priprema u Ministar-stvu uprave, ne donosi, me|utim, nikakve promjene u ovom podru~ju.

Zakon o fi nanciranju jedinica lokalne samouprave i podru~ne (regionalne) samoupra-ve (NN 117/93, 92/94, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01. − ispr., 150/02, 147/03, 132/06, 26/07. − Odluka USRH, 73/08. i 25/12) ure|uje izvore sredstava i fi nan-ciranje poslova iz samoupravnog djelokruga ùpanije, op}ine i grada u granicama zakona u kojima se posebno ure|uje pojedina pitanja, ako ovaj zakon ne odre|uje druk~ije. Tako vlastite izvore sredstava op}ina i gradova, prema Zakonu, ~ini i komunalni doprinos kao jedan od va`nijih prihoda prora~una lokalne samouprave. Prihod se, me|utim, stalno smanjuje. Sredstva komunalnog doprinosa vi{e nisu dovoljna za gradnju objekata i ure|aja komunalne infrastrukture za javne povr{ine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije te javnu rasvjetu (~ak ni u kombinaciji s naknadom za koncesiju, prora~unskim sredstvima i sredstvima prema posebnom zakonu). Stoga jedinice lokalne samouprave tragaju za


novim na~inima fi nanciranja (najteì su oblik nova kreditna zaduìvanja {to banke prate nemilosrdno visokim kamatama), pa se obra}aju i bogatijim gra|anima korisnicima koji postaju ulaga~i te sami fi nanciraju komunalnu infrastrukturu, radi ~ega je opet onemogu-}en pri stup siroma{nim gra|anima. Obveznik komunalnog doprinosa moè, naime, uza suglasnost jedinice lokalne samouprave, sam snositi tro{kove gradnje objekata i ure|aja komunalne infrastrukture za nerazvrstane ceste, kad im se te tro{kove priznaje kao svotu komunalnoga doprinosa, pod uvjetima utvr|enima u pisanom ugovoru s jedinicom lokal-ne samouprave. Da bi se provelo Prijedlog mjera i smjernica za izradu dràvnog prora~una za 2012, donesen je 26. sije~nja 2012. Zakon o izmjenama Zakona o fi nanciranju jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave (NN 25/12) u kojemu je trebalo osigurati ve}i prihod lokalnoj samoupravi, ali su ponovno bila iznevjerena o~ekivanja lokalne samoupra-ve. Zakonske odredbe smanjuju prihode od poreza na dohodak te prihode na poziciji za pomo} izravnanju za decentralizirane funkcije, pa je u Prijedlogu izmjena ZFJLPS predlo-èna druk~ija raspodjela poreza na dohodak, tako {to je lokalnoj (i regionalnoj) samoupra-vi pove}an udjel u porezu na dohodak na teret pozicije za pomo} izravnanju za decentra-lizirane funkcije, s tim da }e se nedostaju}a sredstva na toj poziciji osigurati iz drugih prihoda dràvnog prora~una. Tako se npr. udjel lokalne samouprave u porezu na dohodak s 55% pove}ava na 56,5%, ali se zato udjel pozicije za pomo} izravnanju za decentralizi-rane funkcije smanjuje sa 17,5 na 15,5%. Upitno je ho}e li se tu razliku u budu}nosti osi-gurati iz dràvnog prora~una?! Zakon, osim {to vodi uskla|enju sa Zakonom o prora~u nu, omogu}uje i uskla|enje sa Zakonom o lokalnoj i podru~noj (regionalnoj) samoupravi i u njemu se isti~e nadzor Ministarstva fi nancija nad zakonito{}u uporabe prora~unskih sred-stava lokalne samouprave i njezinih prora~unskih (dràvna tijela, ustanove, vije}a manjin-ske samouprave, prora~unski fondovi i mjesna samouprava ~ije se rashode za zaposlene i/ili materijalne rashode osigurava u prora~unu) i izvanprora~unskih korisnika (izvan pro-ra~unski fondovi, trgova~ka dru{tva i druge pravne osobe u kojima dràva odnosno lokal-na samouprava ima odlu~uju}i utjecaj na upravljanje).

Primjena Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 109/95. − Uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03. − pro~. tekst, 82/04, 110/04. − Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11. i 90/11) (ZKG) i dalje je problemati~na, pa i u dijelu {to se odnosi na komunalni doprinos, jer ZKG nije uskla|en s ostalim zakonodavstvom. Moglo bi se, {tovi{e, re}i kako su ga davno nadrasli zakoni {to ure|uju dijelove komunal-noga gospodarstva.

2.1. Komunalni doprinos kao javno davanje po ZKG-uKomunalni doprinos nov~ano je javno davanje {to ga se pla}a za gra|enje i uporabu

objekata i ure|aja komunalne infrastrukture za javne povr{ine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije te javnu rasvjetu, {to je obvezom vlasnika gra|evne ~estice na kojoj se gra|evinu podiè, odnosno investitora.

Sredstvima komunalnog doprinosa fi nancira se i pribavljanje zemlji{ta na kojem se gradi objekte i ure|aje komunalne infrastrukture za javne povr{ine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije te javnu rasvjetu, ru{enje postoje}ih objekata i ure|aja, premje{tanje postoje}ih nadzemnih i podzemnih instalacija te sanaciju toga zemlji{ta. Prikupljena sred-stva stoga vi{e nisu dostatna za udovoljavanje ukupnim potrebama. Sada, pak, nije vrije-me za podizanje cijena komunalnog doprinosa. On bi, naprotiv, zbog dvaju va`nih razlo-ga, imao biti {to niì: a) èli se privu}i investitore, pa je zahtjev da komunalnu infrastruk-turu fi nanciraju jedinice lokalne samouprave; b) ponovno smo pred izborima, i to lokal-nima, pa nije popularno podizati cijenu komunalnog doprinosa.


2.2. Komunalni doprinos i potreba ure|enja javnih povr{ina kao pove}an izdatakKomunalni doprinos ulaè se gradnju objekata i ure|aja komunalne infrastrukture,

stoga bi izmjenom vaè}ega ZKG-a trebalo urediti, ako druk~ije ne odre|uju posebni pro-pisi, da javne povr{ine budu javna dobra u op}oj uporabi u vlasni{tvu jedinice lokalne samouprave na ~ijem su podru~ju. Tada ih se ne bi moglo otu|iti iz vlasni{tva jedinice lokalne samouprave, niti bi se na njima moglo stjecati stvarna prava, osim prava slu`nosti i prava gra|enja radi podizanja gra|evina sukladno odluci izvr{nog tijela jedinice lokalne samouprave. Dio javne povr{ine dalo bi se u zakup ili na uporabu prema posebnim pro-pisima i aktima jedinice lokalne samouprave, ako to ne bi ometalo odvijanje prometa, si-gurnost kretanja pje{aka i odràvanje javne povr{ine. Javna povr{ina postaje javnim dob-rom u op}oj uporabi, nakon stjecanja pravomo}ne uporabne dozvole, odnosno izdavanja drugoga akta kakvim se dopu{ta uporabu gradevine sukladno posebnom propisu. Javnu povr{inu upisuje se u zemlji{ne knjige kao javno dobro u op}oj uporabi i kao neotudivo vlasni{tvo jedinice lokalne samouprave. Kada trajno prestane potreba za uporabu javne povr{ine ili njezina dijela, moè joj se ukinuti status javnoga dobra u op}oj uporabi, a nekretnina kojoj prestaje taj status ostaje u vlasni{tvu jedinice lokalne samouprave. Odluku o ukidanju statusa javnog dobra u op}oj uporabi javne povr{ine ili njezina dijela donosi predstavni~ko tijelo jedinice lokalne samouprave koju se dostavlja nadle`nom sudu radi brisanja statusa javnog dobra u op}oj uporabi iz zemlji{ne knjige. Sve su to nu`ni, ali ve}i, izdaci za lokalnu samoupravu.

2.3. Komunalni doprinos i nerazvrstane ceste kao pove}ano optere}enje prora~una jedinice lokalne samoupraveKomunalni doprinos ulaè se u gradnju objekata i ure|aja za nerasvrstane ceste {to

ih se i dalje smatra komunalnom djelatno{}u, iako ih posebno ure|uje Zakon o cestama (NN 84/11), a njima se bave javni isporu~itelji sukladno posebnim zakonima.

Zakon o cestama u ~l. 141. propisuje prestanak vaènja ~l. 3. st. 8. ZKG-a te nerazvr-stane ceste ure|uje u glavi VIII.

Prema istome Zakonu, u javne ceste kao javno dobro u op}oj uporabi, kad je izvan pravnoga prometa i na kojem se ne moè stjecati pravo vlasni{tva ni druga stvarna prava, osim prava slu`nosti i prava gra|enja radi gradnje komunalnih vodnih i sli~nih gra|evina, razvrstava se u autoceste, dràvne te ̀ upanijske i lokalne ceste. @upanijske i lokalne ceste (njihovog podru~ja) sada se daje na upravljanje velikim gradovima i gradovima sjedi{tima ùpanija (gra|enje i odràvanje opisuje Zakon) te one prestaju biti javnima i postaju ne-razvrstanima, pod nazivom gradske ceste, a sredstva za gra|enje, rekonstrukciju i odràva-nje nerazvrstanih cesta, osigurava se iz:

− prora~una jedinice lokalne samouprave,− komunalne naknade i komunalnog doprinosa,− naknade za osnivanje prava slu`nosti, prava gra|enja, prava zakupa na nerazvr-

stanoj cesti i dr.,− dijelom iz godi{nje naknade, po ~l. 86. Zakona, razmjerno udjelu duìne ùpa-

nijskih i lokalnih cesta, sukladno Odluci o razvrstavanju javnih cesta u dràvne, ùpanijske i lokalne ceste (NN 122/08, 13/09, 104/09, 123/09. i 17/10),

− dijelom iz naknade za fi nanciranje gra|enja i odràvanja javnih cesta iz ~l. 86. Zakona, u prosje~noj godi{njoj svoti utro{enoj za odràvanje dràvnih, ̀ upanijskih i lokalnih cesta u prethodne ~etiri godine, razmjerno udjelu duìne dràvnih, ̀ upa-nijskih i lokalnih cesta iz ~l. 98. Zakona, razvrstanih prema spomenutoj Odluci.


S obzirom da jedinica lokalne samouprave sada sama ure|uje opseg, vrstu i rokove izvo|enja radova redovitoga i izvanrednog odràvanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvo|enjem, pojavit }e se te{ko}e u fi nanciranju, jer su sredstva jedinica lo-kalne samouprave ionako nedostatna.

Prevladalo je mi{ljenje kako bi komunalna djelatnost odràvanja nerazvrstanih cesta morala ostati dijelom komunalnih djelatnosti zbog sljede}ih razloga:

− Zakon o cestama ne sadrì odredbe o na~inu odràvanja nerazvrstanih cesta, nego isklju~ivo rje{ava pitanje njihova statusa,

− novi Zakon o cestama, {tovi{e, sadrì odredbu da se »upravljanje, odràvanje i gra|enje nerazvrstanih cesta obavlja sukladno propisima {to ure|uju komunalno gospodarstvo, s tim da izvor fi nanciranja odràvanja i gradnje nerazvrstanih cesta ostaje komunalna naknada i komunalni doprinos«,

− odràvanje i gradnja nerazvrstanih cesta jedna je od temeljnih djelatnosti komu-nalnoga gospodarstva i ~ini dio cjelovita sustava komunalne infrastrukture na podru~ju jedinice lokalne samouprave,

− postoje}a defi nicija nerazvrstanih cesta obuhva}a sve povr{ine »{to ih se rabi za promet po bilo kojoj osnovi i pristupa~ne su ve}em broju korisnika«, {to zna~i kako tu pripadaju i pje{a~ke staze, putevi i stubi{ta.

2.4. Komunalni doprinos nedovoljan za standard fi nanciranja grobljaIz komunalnog doprinosa fi nancira se, prema ZKG-u, i gra|enje objekata i ure|aja

komunalne infrastrukture za groblja i krematorije. S obzirom na smanjenje sredstava ko-munalnog doprinosa kao prihoda jedinica lokalne samouprave, sve je teè fi nancirati te komunalne djelatnosti, pa se teret ponovno svaljuje na gra|ane, temeljem drugih oblika davanja.

2.5. Komunalni doprinos i smanjenje tro{kova javne rasvjeteSredstva komunalnog doprinosa rabi se i za fi nanciranje javne rasvjete. Pojam javne

ras vjete, po ZKG-u, obuhva}a upravljanje, odràvanje objekata i ure|aja javne rasvjete te namirivanje tro{kova elektri~ne energije za osvjetljivanje javnih povr{ina, javnih cesta u naseljima i nerazvrstanih cesta. Javnu se rasvjetu ne ure|uje posebno kao komunalnu djelatnost, nego se na nju primjenjuje Zakon o energiji. Javna rasvjeta obuhva}a potro{nju elektri~ne energije za osvjetljivanje ulica, trgova, cesta, spomenika, povijesnih objekata i ure|aja za prometnu signalizaciju. Zbog nedostatka sredstava, jedinice lokalne samoupra-ve uvode najvi{i stupanj {tednje ga{enjem svake druge svjetiljke ili pak uvo|e njem ener-getski u~inkovite rasvjete. Potro{a~i su, a smatra se kako su to svi korisnici elektri ~ne energije iz elektroenergetskog sustava HEP-a, naravno nezadovoljni, jer su naviknuti na vi{i standard. Takvo snalaènje jedinica lokalne samouprave nu`no je, me|utim, radi rastere}enja prora~una.

2.6. Komunalni doprinos odre|uje predstavni~ko tijelo jedinice lokalne samoupravePredstavni~ko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnom do-

prinosu kojom se obvezno utvr|uje podru~ja i zone u gradu, odnosno op}ini, ovisno o pogodnosti poloàja odre|enog podru~ja i stupnju opremljenosti objektima i ure|ajima komunalne infrastrukture, jedini~nu vrijednost komunalnog doprinosa po vrsti objekata i ure|aja komunalne infrastrukture i po pojedinim zonama, odre|enu u kunama po ~etvor-nome metru gra|evine, na~in i rokove pla}anja komunalnog doprinosa, op}e uvjete i


razloge radi kojih se u pojedina~nim slu~ajevima moè odobriti djelomi~no ili potpuno oslo ba |anje od pla}anja komunalnog doprinosa. Odlukama predstavni~kog tijela jedinica lokal ne samouprave u posljednje vrijeme odredbe o komunalnom doprinosu sve se vi{e prilago |avaju zahtjevima poduzetnika.

2.7. Program gradnje objekata i ure|aja komunalne infrastrukturePredstavni~ko tijelo jedinice lokalne samouprave, sukladno dokumentima o prostor-

nom ure|enju te Planu razvojnih programa {to ga se donosi na temelju posebnih propisa, donosi Program gradnje objekata i ure|aja komunalne infrastrukture za svaku kalendarsku godinu, uz dono{enje prora~una {to obvezatno sadrì: opis poslova s procjenom tro{kova za gradnju objekata i ure|aja, nabavu opreme te iskaz fi nancijskih sredstava nu`nih za provedbu Programa, uz naznaku izvora fi nanciranja djelatnosti.

Podzakonskim bi aktom trebalo utvrditi donju granicu standarda odràvanja komu-nalne infrastrukture na podru~ju jedinice lokalne samouprave i sukladno tome u svakoj jedinici lokalne samouprave planirati sredstva.

Izvr{no tijelo jedinice lokalne samouprave svake je godine do kraja oùjka obvezno podnijeti predstavni~kom tijelu jedinice lokalne samouprave izvje{}e o provedbi Programa gradnje objekata i ure|aja komunalne infrastrukture i povezati ga s Godi{njim izvje{}em o prora~unu za proteklu godinu, pa bi stoga valjalo ZKG uskladiti sa Zakonom o prora~unu (NN 87/08). Najbolje bi bilo propisati obvezu izvr{nog tijela jedinice lokalne samouprave do 1. lipnja teku}e godine podnijeti predstavni~kom tijelu jedinice lokalne samouprave izvje{}e o provo|enju Programa u pro{loj kalendarskoj godini. Programi gradnje, zbog nedostatka novca, sadrè sve manje investicijskih zahvata.

2.8. Rje{enje o komunalnom doprinosu za fi nanciranje gra|enja objekata i ure|aja komunalne infrastrukture te mogu}nost razmjerna povrata sredstava stranciDonositelj akta na temelju kojeg se moè graditi, u roku osam dana nakon podno{enja

zahtjeva za izdavanje akta jedan primjerak projektne dokumentacije mora dostaviti uprav-nom tijelu jedinice lokalne samouprave nadle`nom za poslove komunalnoga gospodarstva, radi dono{enja rje{enja o komunalnom doprinosu. Nu`na je izmjena ZKG-a tako da lokal-na samouprava sama odredi nadle`no upravno tijelo za dono{enje rje{enja o komunalnom doprinosu, {to ga se donosi na temelju op}eg akta predstavni~koga tijela jedinice lokalne samouprave, odnosno Odluke o komunalnom doprinosu. Postupak se pokre}e na zahtjev stranke ili prema slu`benoj du`nosti.

Rje{enje o komunalnom doprinosu obvezatno sadrì svotu komunalnog doprinosa {to je obveznik mora platiti, na~in i rokove pla}anja, prikaz na~ina obra~una za gra|evinu u gradnji, popis objekata i ure|aja komunalne infrastrukture {to }e ih jedinice lokalne sa-mouprave sagraditi sukladno Programu gradnje objekata i ure|aja komunalne infrastruk-ture, obvezu jedinice lokalne samouprave o razmjernom povratu sredstava stranci, ako se ne sagradi ili nisu u funkciji, objekte i ure|aje komunalne infrastrukture na koje se odno-si rje{enje, ali u ZKG bi trebalo ugraditi odredbu prema kojoj bi stranka imala pravo na povrat upla}ene svote, razmjerno vrijednosti nesagra|enih objekata i ure|aja, u uspored-bi s ukupnom vrijedno{}u objekata i ure|aja komunalne infrastrukture nazna~enih u rje{enju. Radi se, dakle, o obvezi jedinice lokalne samouprave razmjernog povrata sredsta-va stranci, ako se ne sagradi ili ne stavi u funkciju objekte i ure|aje komunalne infrastruk-ture za koje je izdano rje{enje o komunalnom doprinosu, kako bi stranka imala pravo na povrat upla}ene svote razmjerno vrijednosti nesagra|enih objekata i ure|aja u odnosu na


ukupnu vrijednost posla iz rje{enja. U ZKG-u nedostaje upravo tako oblikovana odredba. Ne ispuni li se, dakle, ukupan program gradnje objekata i ure|aja komunalne infrastruktu-re za teku}u godinu, zahtijeva se razmjeran povrat sredstava. Te{ko}a je u tome {to se program gradnje za teku}u godinu naj~e{}e izvede u znatno ve}em postotku, ali je zbog fi nancijski nerealiziranih obveza, slu`beni postotak ostvarenog programa gradnje, primjet-no manji od zbiljskoga. U pogledu razmjerna povrata sredstava stranki, ovisno od sagra |e-nosti objekata i ure|aja komunalne infrastrukture iz programa, u Zakonu bi trebalo istak nuti kako je za stranku jedina bitna okolnost da objekt mora biti dovr{en i u funkciji te da stran-ci nije bitno jesu li namirene fi nancijske obveze grada/op}ine prema tre}oj osobi.

O zahtjevu za povrat sredstava odlu~uje se rje{enjem o komunalnom doprinosu kojeg se, kad ne sadrì sve obvezne elemente, moè proglasiti ni{tavim. Ovaj pravni lijek, stranka moè podnijeti u svakom trenutku, neovisno o proteklom roku. Ni{tavo rje{enje iz Zako-na o op}em upravnom postupku (NN 47/09) nema pravni u~inak. Proglasi li se rje{enje ni{tavim, takvima se smatra i njegove pravne u~inke. Je li to opravdano, budu}i da je stranka na osnovi rje{enja o komunalnom doprinosu prikupila sve zahtijevane dozvole, sagradila èljeni objekt, dakle postigla cilj? Time sve pravne posljedice u korist stranke ostaju na snazi, a stranka moè zahtijevati povrat upla}enih sredstava na ime komunalnog doprinosa. Postavlja se pitanje roka u kojemu stranka moè zahtijevati da se rje{enje pro-glasi ni{tavim, odnosno pitanje opravdanosti toga pravnog lijeka.

Akt na temelju kojega se moè graditi ne moè se izdati prije negoli se za tu gradnju uplati komunalni doprinos ili, kad je u pitanju obro~no pla}anje, prije uplate prvoga obro-ka. Potvrdu o upla}enom komunalnom doprinosu izdaje nadle`no upravno tijelo jedinice lokalne samouprave, {to tako|er nakon izmjene treba unijeti u ZKG.

Rje{enje o komunalnom doprinosu trebalo bi provoditi nadle`no upravno tijelo jedinice lokalne samouprave (ZKG predvi|a da to bude upravno tijelo za komunalno gospodarstvo), u postupku i na na~in odre|en propisima o prisilnoj naplati poreza na dohodak odnosno dobit. Na rje{enje o komunalnom doprinosu, kao postupovni zakon primjenjuje se ZUP.

2.9. Obra~un komunalnog doprinosa i naplataKomunalni doprinos obra~unava se prema obujmu, odnosno prostornome metru gra-

|evine na gra|evnoj ~estici, a kada se gra|evinu uklanja radi nove gradnje ili kada se postoje}u dogra|uje ili nadogra|uje, komunalni se doprinos obra~unava na razliku u obujmu u usporedbi s prija{njom gra|evinom. Pla}anjem komunalnog doprinosa vlasnik gra|evne ~estice odnosno investitor, sudjeluje u namirenju tro{kova gradnje objekata i ure|aja komunalne infrastrukture sukladno programu gradnje objekata i ure|aja komu-nalne infrastrukture.

Jedini~na vrijednost komunalnog doprinosa za obra~un po prostornome metru gra|evi-ne odre|uje se za pojedine zone u grada ili op}ine. Ta je vrijednost najvi{a za prvu zonu i ne smije prema{iti 10% prosje~nih tro{kova gradnje prostornoga metra etalonske gra|e-vine u RH, a to je podatak kojeg objavljuje ministar u ~ijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo.

Za otvorene bazene, igrali{ta i druge otvorene gra|evine (postavlja se pitanje {to su »druge otvorene gra|evine« za koje se komunalni doprinos obra~unava po ~etvornome metru − jesu li to parkirali{ta ispred vi{e stambenih objekata, trgova~kih centara, u krugu industrijskih proizvodnih pogona, nogostupi uz cestu, ure|enja otvorenih kanala, obalne utvrde pri ure|enju korita rijeka, za{titni nasipi uz rijeke, naprave na rijekama poput pon-tonskih pristani{ta, industrijski dimnjaci, industrijska postrojenja, re{etkaste konstrukcije,


nadzemni cjevovodi) komunalni se doprinos, iznimno, obra~unava po ~etvornome metru tlocrtne povr{ine gra|evine, pri ~emu je jedini~na vrijednost komunalnog doprinosa za obra~un povr{ine po ~etvornome metru izraèna u kunama jednaka jedini~noj vrijednosti pri obra~unu po ~etvornome metru gra|evina u toj zoni.

Na~in utvr|ivanja obujma gra|evine za obra~un komunalnog doprinosa, kako je re~e-no, propisuje ministar u ~ijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo (ZKG), i to u Pravil-niku o na~inu utvr|ivanja obujma gra|evine za obra~un komunalnog doprinosa (NN 136/06, 135/10. i 14/11) {to propisuje na~in utvr|ivanja obujma gra|evine i povr{ine za otvorene gra|evine, radi obra~una komunalnog doprinosa kojeg prema ZKG-u pla}a vlasnik gra|evinske ~estice na kojoj se gradi odnosno investitor. Sukladno ZKG-u, upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadle`no za komunalno gospodarstvo izdaje rje{enje o ko-munalnom doprinosu. Usporedo s navedenim Pravilnikom, na snazi je i Pravilnik o na~inu obra~una povr{ine i obujma u projektima zgrada, donesen na temelju Zakona o prostornom ure|enju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11. i 90/11), {to nije osnovom za dono{enje rje{enja o komunalnom doprinosu, ali ~l. 9. i 9a. Pravilnika o na~inu obra~una povr{ine i obujma u projektima zgrada (NN 90/10. i 111/10) ure|uju izra~un obujma gra|evine pri obra~unu komunalnog doprinosa, iz ~ega proizlazi kako dva zakona s dvama podzakon-skim aktima, ure|uju obujam gra|evine za obra~un komunalnog doprinosa?!

S obzirom na predvi|enu jedini~nu vrijednost komunalnog doprinosa i najvi{u vrijed-nost za I. zonu, treba propisati razliku u pogledu investitora koji grade za vlastite potrebe i onih koji grade za trì{te. Nejasno je, pritom, {to se smatra »drugima otvorenim gra|e-vinama« za koje se, po ZKG-u, doprinos obra~unava po ~etvornome metru.

U vezi sa ZKG-om, Pravilnikom o na~inu utvr|ivanja obujma gra|evine za obra~un komunalnog doprinosa i Pravilnikom o na~inu obra~una povr{ine i obujma u projektima zgrada, trebalo bi ~l. 9. i 9a. potonjeg Pravilnika, ubaciti u Pravilnik o na~inu utvr|ivanja obujma gra|evine za obra~un komunalnog doprinosa ili pak ukinuti spomenute ~l. 9. i 9a, jer se na~in obra~una obujma moè urediti samo u Pravilniku {to je donesen prema ZKG-u (Pravilnik o na~inu utvr|ivanja obujma gra|evine za obra~un komunalnog doprinosa), jer je osnovom za dono{enje rje{enja o komunalnom doprinosu.

Tu se pojavljuje i pitanje uskla|enja propisa tako da obujam gra|evine za obra~un komunalnog doprinosa bude jednak obujmu gra|evine za obra~un vodnog doprinosa.

Komunalni doprinos obveznik uobi~ajeno pla}a jednokratno na ra~un jedinice lokalne samouprave u roku iz rje{enja o pla}anju komunalnog doprinosa, ali ga se, sukladno odluci predstavni~kog tijela lokalne jedinice, moè pla}ati i obro~no. Kao sredstvo osiguranja pla-}anja pri obro~nom pla}anju komunalnog doprinosa, naj~e{}e se za pravne osobe predvi|a obveznu dostavu dviju bjanko-zadu`nica ovjerenih u javnog bilje`nika, a kada se radi o ve}im svotama, zahtijeva se osiguranje svote, upisivanje hipoteke na nekretnini u vrijedno-sti ve}oj od dugovane svote komunalnog doprinosa. Ako pravna osoba ne plati uzastopno odre|en broj obroka, zadu`nice se realizira u punoj dospjeloj svoti, a ako pla}anje izostane u duljem roku, aktivira se hipoteku. Ako, pak, fi zi~ke osobe prestanu obro~no upla}ivati komunalni doprinos, mora im se kao sredstvo osiguranja pla}anja odrediti administrativnu zabranu du`nika, sudu`nika ili jamca, u visini primjerice 1/3 pla}e, te ovjeriti kod javnog bilje`nika, a kada su posrijedi ve}e svote, tako|er se upisuje hipoteku na nekretninu za dugovan doprinos. Kad fi zi~ka osoba ne plati uzastopno odre|en broj obroka, naplatu se administrativne zabrane realizira u punoj dospjeloj svoti ili aktivira hipoteku. Obveznik moè u svako doba preostali dug platiti odjednom. Pri obro~noj otplati komunalnog doprinosa obra~unava se kamatu u visini eskontne stope HNB-a, a na dospjele i nepla}ene obroke


obra~unava se zakonsku zateznu kamatu za javne prihode. Sve se to moè urediti u Odluci o komunalnom doprinosu predstavni~kog tijela lokalne jedinice.

U ZKG treba unijeti i odredbu da na postupak utvr|ivanja i naplate komunalnog do-prinosa te druga postupovna pitanja (zastara, dostava, prekr{ajni postupak i sl.) {to ih ZKG ne ure|uje, treba primijeniti Op}i porezni zakon (NN 147/08. i 18/11).

Obra~un i naplatu komunalnog doprinosa kao komunalnog davanja, pa i primjenu razli~itih propisa u dijelu obra~una (Zakon o op}em upravnom postupku) i naplate (po-stupak naplate prema OPZ-u, ali se npr. pitanje zastare ili dostave rje{ava prema Zakonu o obveznim odnosima), OPZ ure|uje kao odnos obveznika i poreznih tijela koja primje-njuju propise o porezima i drugima javnim davanjima, ako posebni propisi o pojedinim vrstama poreza i drugima javnim davanjima ne urede druk~ije, pa ~ine zajedni~ku osnovu poreznog sustava. Javnim se davanjima smatra poreze i druga javna davanja: carine, pri-stojbe, doprinose, naknade za koncesije, nov~ane kazne za prekr{aje i ukupna davanja utvr|ivanje i/ili naplatu i/ili nadzor kojih je, prema posebnim propisima, u nadle`nosti poreznog tijela kao tijela dràvne uprave, tijela jedinice podru~ne (regionalne) samoupra-ve ili tijela jedinice lokalne samouprave u djelokrugu kojih su poslovi utvr|ivanja, nadzo-ra i naplate poreza.

Zbog jedinstvenoga postupanja te jasnih pravila, i na tijela koja ubiru javna davanja i na obveznike javnih davanja treba u postupcima utvr|ivanja i naplate primjenjivati jednak propis, tj. OPZ, kako bi se jedinicama lokalne samouprave dalo ja~a sredstva za naplatu komunalnih davanja, pa i komunalnog doprinosa.

2.10. Oslobo|enje od pla}anja komunalnog doprinosa i izvori naknadeJedinica lokalne samouprave ne pla}a komunalni doprinos kad ulaè u gradnju objek-

ta i ure|aja komunalne infrastrukture za javne povr{ine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije te javnu rasvjetu.

ZKG propisuje da predstavni~ko tijelo jedinice lokalne samouprave vlastitom odlukom o komunalnom doprinosu utvr|uje op}e uvjete i razloge da se ponekad moè odobriti djelomi~no ili potpuno oslobo|enje od pla}anja komunalnog doprinosa te utvr|uje izvore sredstava iz kojih }e se namiriti svotu za potpuno ili djelomi~no oslobo|enje od pla}anja komunalnog doprinosa. Zakon stvara obvezu propisati izvore sredstava za namirenje pri oslobo|enju od pla}anja komunalnog doprinosa, {to bi trebalo izmijeniti i dati slobodu lokalnoj samoupravi da to uredi sama. Da bi se {to vi{e ulagatelja dovelo u jedinicu lokal-ne samouprave, uvodi se razli~ite oblike oslobo|enja od pla}anja komunalnog doprinosa. Komunalni doprinos za produktovode (infrastrukturne gra|evine namijenjene za prijenos elektri~ne energije,energenata, vode, otpadne vode, za telekomunikacijske signale i kana-lizaciju obra~unava se po metru du`nom gra|evine pri ~emu je jedini~na vrijednost izra-èna u kunama jednaka jedini~noj vrijednosti komunalnog doprinosa za obra~un obujma po prostornome metru gra|evine). Radi poticanja gradnje energetski u~inkovitih objekata, donosi se razli~ite poticajne mjere, pa se investitore koji grade pasivne ku}e za stanovanje osloba|a od pla}anja komunalnog doprinosa (vra}a se upla}en komunalni doprinos) u visini npr. 25% jedini~ne vrijednosti za sve zone pla}anja komunalnog doprinosa. Inve-stitore koji grade niskoenergetske ku}e za stanovanje osloba|a se pla}anja komunalnog doprinosa (vra}a se upla}en komunalni doprinos) u visini npr. 15% jedini~ne vrijednosti za sve zone pla}anja komunalnog doprinosa. Pasivnim ku}ama smatra se zgrade u kojih je godi{nja potreba za grijanje do 15 kWh/m2, a niskoenergetskim ku}ama smatra se gra|evine, u kojih je godi{nja potreba za toplinskom energijom do 25 kWh/m2. Dokazi su temeljem kojeg investitor stje~e pravo na oslobo|enje od pla}anja dijela komunalnog


doprinosa (na povrat sredstava), prema izdanom rje{enju i potvrdi o upla}enu komunal-nom doprinosu, Idejni (sadrì strojarski projekt grijanja) ili Glavni projekt (sadrì dijelove projekta sukladno ~l. 51. Tehni~kog propisa o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj za{titi zgrada – NN 110/06), uz potvrdu ili rje{enje o dopu{tenoj gradnji zgrade energetskog razreda A+ za pasivne ku}e, odnosno A za niskoenergetske ku}e. Tome treba priloìti i Izvje{}e nadzornog inènjera te Certifi kat o energetskim svojstvima zgrade, s tim da ukup-na dokumentacija mora biti sukladna Pravilniku o energetskom certifi ciranju zgrada (NN 36/10). Dokumentaciju se daje na uvid ovla{tenoj osobi nadle`noga upravnog tijela jedi-nica lokalne samouprave, a izvr{no tijelo donosi akt o povratu sredstava. Investitor, uz to, pisanim zahtjevom mora zahtijevati povrat, s tim da treba priloìti presliku uporabne dozvole i izjavu {to je ovjerovljuje javni bilje`nik kojom se potvr|uje gradnju. Zahtjev za povrat sredstava moè se podnijeti u roku do tri godine nakon izvr{nosti akta {to dopu{ta gra|enje. Radi poticanja gradnje energetski u~inkovitih objekata i gospodarskih aktivnosti, predstavni~ko i izvr{no tijelo jedinice lokalne samouprave (svaki u svojoj nadle`nosti) mogu donijeti akt o osloba|anju dijela komunalnog doprinosa za investitore u razli~itim okolnostima, kao posebne mjere, ako se objekte gradi sukladno Zakonu o u~inkovitom tro{enju energije u neposrednoj potro{nji (NN 152/08. i 55/12) i Pravilniku o energetskim pregledima gra|evina i energetskom certifi ciranju zgrada (NN 36/10). Kad investitor, pri-mjerice, gradi poslovno gospodarski objekt u kojem }e se obavljati isklju~ivo proizvodnju (bilo kakvu), osloba|a ga se pla}anja komunalnog doprinosa u visini 20% jedini~ne vrijed-nosti za sve zone pla}anja komunalnog doprinosa. Investitor koji gradi poslovne i druge objekte, a ne sluè obavljanju djelatnosti proizvodnje, te bi za njih visina komunalnog do pri nosa prema{ila svotu 3.000.000,00 kn, oslobodit }e se pla}anja komunalnog dopri-nosa u visini 20% od svote pla}ena komunalnog doprinosa {to prema{uje navedenu svo-tu. Pla}anje komunalnog doprinosa pod navedenim uvjetima investitor, uz podno{enje pisanog zahtjeva, potvr|uje davanjem na uvid projektne dokumentacije izra|ene radi podno{enja zahtjeva za izdavanje dozvola za gra|enje u ovla{tenog projektanta te uz pi-sanu izjavu ovjerenu u javnog bilje`nika da }e se objekt graditi i rabiti sukladno propisima {to ure|uju u~inkovito tro{enje energije.

2.11. ZastaraZKG ne propisuje zastarni rok, nego se primjenjuje ZOO koji navodi da nakon jedne

godine zastarijevaju tra`bine naknade za isporu~enu elektri~nu i toplinsku energiju, plin, vodu, dimnja~arske usluge, odràvanje ~isto}e i dr. U ZKG bi trebalo unijeti da se na po-stupak zastare, jednako kao na druga postupovna pitanja (dostava, prekr{ajni postupak i sl.), primjenjuje OPZ. Produljenje zastarnog roka pove}at }e naplatu dospjelih nenapla-}enih potraìvanja.

Zbog neuskla|enosti ZKG-a i Zakona o prora~unu (NN 87/08), u ZKG-u treba izmije-niti odredbu da se izvje{}e o provedbi programa gradnje podnosi predstavni~kom tijelu do kraja oùjka teku}e godine i odredbu uskla|enu sa Zakonom o prora~unu, dakle do prvo-ga lipnja teku}e godine, zato {to taj Zakon propisuje da se godi{nje izvje{}e o provedbi prora~una podnosi predstavni~kom tijelu do prvoga lipnja teku}e godine za prethodnu godinu.

2.12. Decentralizacija prema Zakonu o cestamaDono{enjem Zakona o cestama (NN 84/11) do{lo je do decentralizacije upravljanja

javnim cestama. @upanijske i lokalne ceste na podru~ju velikih gradova i gradova sjedi{ta ùpanija postaju nerazvrstane ceste, posebno odre|ene kao gradske ceste. Njihovo gra |enje


i odràvanje u nadle`nosti je velikih gradova i gradova sjedi{ta ùpanija. Jedinice lokalne samouprave zahtijevaju decentralizaciju znatnih sredstava za obavljanje tih poslova, ali se postavlja pitanje ho}e li za obavljanje tih poslova (odràvanje, rekonstrukciju i gra|enje gradskih cesta), biti dovoljna djelomi~na sredstva iz godi{nje naknade i naknade za fi nan-ciranje gra|enja i odràvanja javnih cesta iz tro{arine na gorivo? Odluku o tome, donosit }e ministar?! Zakon o cestama uklanja pravne praznine u vezi s ure|ivanjem nerazvrstanih cesta, jer defi nira pojam dijelova nerazvrstane ceste, odre|uje pravni status nerazvrstane ceste, propisuje gra|enje i odràvanje nerazvrstanih cesta te ure|ivanje pra}enja u javnim evidencijama povr{ina {to ih se u naravi rabi kao nerazvr stane ceste, {to }e ih se u zemlji{ne knjige upisivati prema slu`benoj du`nosti kao javno dobro u op}oj uporabi ili na temelju prijavnog lista, katastra, odnosno na temelju geodetskog elaborata. Slijede daljnji tro{kovi za lokalnu samoupravu, a predvi|ena sredstva ostaju premalena. Zakon o cestama ure|uje imovinsko-pravne odnose u gra|enju, obnovi i odràvanju nerazvrstanih cesta, a u pogle-du upravljanja i fi nanciranja nerazvrstanih cesta upu}uje na primjenu propisa {to ure|uju komunalno gospodarstvo. I tu, naravno, nedostaje novca.

U kategoriju javnih cesta kojih je ukupno 29.546,9 km razvrstava se: autoceste, dràvne ceste, ùpanijske ceste i lokalne ceste (kojih je 10297,2 km) o kojima su obvezne skrbiti jedinice lokalne samouprave. Osnovni je izvor sredstava za ùpanijske i lokalne ceste godi{nja naknada za ceste {to je se pla}a uz registraciju motornih vozila te druge naknade za uporabu ùpanijskih i lokalnih cesta.

Ovdje tako|er treba navesti kako se, prema Zakonu o cestama, sredstva za odràvanje, obnovu i gra|enje gradskih cesta osigurava razmjerno udjelu duìne gradskih cesta u ukupnoj duìni ùpanijskih i lokalnih razvrstanih cesta, prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u dràvne, ùpanijske i lokalne ceste, {to stvara velik problem, jer su gradske ceste znatno zahtjevnije: {ire su, imaju rubnike, pje{a~ke staze, parkirali{ta, autobusna stajali{ta, pro{irenja, odvodnju i drugo. Stoga bi svota za fi nanciranje gradskih cesta tre-bala biti barem dvostruko ve}a negoli se predvi|a u ~l. 108. novoga Zakona o cestama. Podjela cesta prema tome Zakonu, ide na {tetu gradova. Imamo npr. lokalnu cestu duga~ku dva kilometra i {iroku tri metra, bez odvodnje i asfalta (kroz {umu), a sredstva su za odràvanje po ~etvornome metru jednaka kao za gradsku cestu sa ~etiri vozna traka, odvodnjom, javnom rasvjetom, znatno ve}im i teìm prometom i dr.

Zakon o cestama propisuje da se komunalni doprinos ne pla}a za gra|enje, obnovu i odràvanje javnih cesta te da se te poslove fi nancira iz prora~una jedinice lokalne samou-prave, komunalne naknade i komunalnog doprinosa.

3. FINANCIRANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTUREPREMA OSTALIM PROPISIMAGradnju, uporabu i upravljanje grobljem ure|uje Zakon o grobljima (NN 19/98) te

razumijeva ogra|en prostor na kojemu su grobna mjesta, prate}e gra|evine (krematorij, mrtva~nica, dvorana za izlaganje na odru, prostorije za ispra}aj umrlih i sl.) i komunalna infrastruktura. Groblja su komunalni objekti u vlasni{tvu jedinica lokalne samouprave. Gra|enje tih objekata i ure|aja fi nancira se iz komunalnog doprinosa (ZKG).

Zakon o postupanju s nezakonito izgra|enim zgradama (NN 86/12) ure|uje uvjete, postupak i pravne posljedice uvr{}ivanja u pravni sustav nezakonito gra|enih zgrada (tzv. ozakonjene zgrade), odnosno obavlja se ozakonjenje zgrada uz uvaàvanje prostornih, socijalnih i tehni~kih zahtjeva.

Ako je za zgradu doneseno rje{enje o izvedenu stanju (osim za pomo}nu zgradu {to je u funkciji osnovne jednokatne zgrade s tlocrtnom povr{inom ne ve}om od 50 m2), pod-


nositelj zahtjeva odnosno vlasnici zgrade tek po izvr{nosti rje{enja moraju platiti komu-nalni i vodni doprinos sukladno posebnim propisima. Ni vlasnik posebnog dijela zgrade ne pla}a komunalni i vodni doprinos za poseban prostor u dijelu zgrade {to nije predmet ozakonjenja. Zakonodavac pritom odre|uje da se rje{enjem o utvr|ivanju komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa odobrava odgodu pla}anja komunalnog doprinosa, odnosno odgodu po~etka pla}anja, ako se radi o obro~noj otplati, za godinu dana nakon izvr{nosti rje{enja (ako je to zahtjev podnositelja odnosno vlasnika zgrade). Ovaj na~in pla}anja komunalnog doprinosa ponovno ~ini nepravdu, odnosno zakida jedinice lokalne samou-prave. Komunalni doprinos {to im je nuàn i isklju~ivo njihov prihod stavlja se, naime, u drugi plan. Obro~nu otplatu komunalnog doprinosa, uz to, ure|uje ZKG te nije jasno za{to se tim zakonom ne rje{ava i to podru~je.

Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i ~lanova njihovih obitelji (NN 174/04, 92/05, 2/07. − Odluka USRH, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10. − Odluka USRH, 55 /11) predvi|a da jedinice lokalne samouprave koje osiguravaju sredstva za gra|evinsko zemlji{te, ure|enje komunalne infrastrukture i priklju~ke, snose i tro{kove komunalnog doprinosa za osobe koje imaju pravo na stambeno zbrinjavanje (djeca smrt-no stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata te ostali ~lanovi obitelji smrtno stradaloga branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata s o{te}enjem orga-nizma 100% I. i II. skupine te od 90 do 50% i 40 do 20%).

Zakon o dru{tveno poticanoj stanogradnji (NN 109/01, 82/04, 76/07, 38/09, 86/12) propisuje da je ukupna vrijednost gra|evinskog zemlji{ta, ure|enja komunalne infrastruk-ture i priklju~aka na infrastrukturu, odnosno da vrijednost tih sredstava jedinice lokalne samouprave sadrì prodajnu cijenu ~etvornoga metra stana, pa ne moè biti vi{om od 40% etalonske cijene gra|enja. U toj cijeni sadràna je i vrijednost komunalnog doprinosa {to je investitor pla}a kad pribavlja akt na temelju kojeg moè graditi, a komunalni doprinos, tro{kovi ure|enja komunalne infrastrukture i cijena priklju~ka na komunalnu infrastruk-turu iz zakonom navedenih slu~ajeva, ne smiju prema{iti 20% vrijednosti etalonske cijene gra|enja. ZKG nije posebno rije{io pitanje vlasni{tva nad javnim povr{inama, nego je to prepustio Zakonu o vlasni{tvu i drugima stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08. i 38/09) ili pak posebnim zakonima, poput Zakona o cestama {to odre|uje da je nerazvrstana cesta javno dobro u op}oj upo-rabi te vlasni{tvo jedinice lokalne samouprave na ~ijem je podru~ju.

Zakon o ure|ivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih gra-|evina (NN 80/11) stvara preduvjete za u~inkovitije provo|enje infrastrukturnih projeka-ta od interesa za RH i jedinicu lokalne i regionalne samouprave. Zakon, dakle, omogu}uje da osobe javnog prava me|usobno ne pla}aju naknadu za stjecanje prava vlasni{tva, prava slu`nosti ili prava gra|enja na njihovu zemlji{tu, kad je namijenjeno gradnji infra-strukturnih gra|evina − prometne, javne, komunalne i druge infrastrukturne gra|evine (ceste, vodne gra|evine, komunalni objekti i dr.), {to zna~i da infrastrukturni projekti od interesa za RH kao nositelja, jedinice lokalne i regionalne samouprave, pravne osobe koje su u cijelosti u vlasni{tvu RH, te one kojima je osniva~ RH i za pravne osobe koje su u cijelosti u vlasni{tvu jedinica lokalne i regionalne samouprave ili je njihov osniva~ jedini-ca lokalne ili regionalne samouprave (tzv. osobe javnog prava), jer sada mogu u~inkovitije rje{avati imovinsko-pravne odnose. Pritom je osobito va`no da su oslobo|ene od me|u-sobnog pla}anja naknade za stjecanje prava vlasni{tva, prava slu`nosti ili prava gra|enja. U odnosima osoba javnog prava, dakle, nema vi{e tih naknada, {to je vrlo va`no za jedi-nice lokalne samouprave sa skromnijim prihodima. Tu je rije~ o projektima od javnog interesa {to }e, zahvaljuju}i Zakonu, olak{ati pripremu projektne dokumentacije, ali i


pristup korisnika fondovima EU-a, s obzirom da se ve}i izvor sredstava strukturnih i kohe-zijskih fondova usmjeruje na podru~je prometa, za{tite okoli{a, komunalne infrastrukture i voda. Kako bi se dobilo sredstva europskih fondova, treba pripremiti projekt, a za to je, pak, nu`no rije{iti imovinsko-pravne odnose. Upravo stoga veliku va`nost ima osloba|anje osoba javnog prava od me|usobnog pla}anja naknade za stjecanje prava vlasni{tva, prava slu`nosti ili prava gra|enja na njihovu zemlji{tu, {to je nu`no pri gradnji infrastrukturnih gra|evina.

Vlasnici zemlji{ta kao fi zi~ke ili pravne osobe mogu sklapati razli~ite ugovore o fi nan-ciranju komunalnoga gospodarstva, kako propisuju ZKG i drugi zakoni, poput Zakona o prostornom ure|enju i gradnji. Na neuskla|enost zakonske regulative, me|utim, zorno upozoruje ~l. 136. Zakona o prostornom ure|enju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11. i 50/12), {to odre|uje da ure|enje gra|evinskog zemlji{ta (misli se na pristup s prometne povr{ine, odvodnju otpadnih voda i propisan broj parkirali{nih mjesta), moè biti na teret vlasnika zemlji{ta ili druge zainteresirane osobe koja o tome s jedinicom lokalne samou-prave mora sklopiti ugovor o fi nanciranju ure|enja gra|evinskog zemlji{ta (uz primjenu propisa o javnoj nabavi i objavu u slu`benom glasilu jedinice lokalne samouprave).

OGLEDNI PRIMJERAK RJE[ENJA O KOMUNALNOM DOPRINOSU

GRAD/OP]INA ______________Upravni odjel/slu`ba _____________Klasa:______________Ur. broj:_________________Mjesto, datum: ______________

Upravni odjel za _____________ grada/op}ine____, temeljem ~l. 32. st. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN ______________) i Odluke o komunalnom doprinosu (Slu`beni glasnik._____), u predmetu odre|ivanja visine komunalnog doprinosa, prema podnesenu zahtjevu vlasnika gra|evinske parcele, donosi sljede}e

RJE[ENJE1. Obveznicima pla}anja komunalnog doprinosa _____________ i__________ iz ______,

_______, odre|uje se visinu komunalnog doprinosa za izgradnju stambene gra|evine na katastarskoj gra|evnoj ~estici br. ______ k.o. _____ u _______, za prostorni volumen od _____ m³ u svoti _____ kn/m3, {to ~ini ukupno _________ kn.

2. Komunalni doprinos obveznik mora platiti u svoti _______ kn, {to dospijeva na napla-tu na dan izvr{nosti ovog Rje{enja za gradnju stambene gra|evine iz to~. 1. ovog Rje{enja, uplatom na ìro-ra~un grada/op}ine broj _______, s pozivom na broj ____ OIB-a, uz naznaku »komunalni doprinos«.

3. Svotu komunalnog doprinosa iz to~. 1. ovog Rje{enja pla}a se za objekte i ure|aje komunalne infrastrukture:

− javne povr{ine ..... kn − nerazvrstane ceste ..... kn − javnu rasvjetu ..... kn − groblje ..... kn.


4. Objekti i ure|aji komunalne infrastrukture iz to~. 3. ovog Rje{enja posve su dovr{eni, pa Rje{enje ne odre|uje poseban rok za povrat sredstava, ako jedinica lokalne samou-prave ne ispuni obvezu gradnje tih objekata i ure|aja.

Vlasnik gra|evinskog zemlji{ta obvezan je priklju~iti se na sve komunalne objekte i ure|aje.

OBRAZLO@ENJE:

U postupku pokrenutome prema slu`benoj du`nosti ovo je upravno tijelo utvrdilo da ______________ iz________, po~inje graditi stambenu gra|evinu na gra|evnoj ~estici br. _____ u ______________, sukladno projektnoj dokumentaciji dostavljenoj uz dopis Uprav-nog odjela/Slu`be za provo|enje dokumenata prostornog ure|enja i izdavanje akata o gradnji, klasa: ____, ur. broj: ____ od ______.

Obvezu pla}anja komunalnog doprinosa odre|uje ~l. 32. st. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN _______).

Visinu komunalnog doprinosa utvr|uje ~l. ____ Odluke o komunalnom doprinosu _______ (Slu`beni glasnik ____).

U provedenu postupku utvr|eno je, sukladno projektnoj dokumentaciji, da su _____iz______, vlasnici nekretnine k.~.br. ____ k.o. _____u ______, te je utvr|eno da je gra |evina u cijelosti opremljena objektima i ure|ajima komunalne infrastrukture {to ih se fi nancira iz komunalnog doprinosa − nerazvrstane ceste, javne povr{ine i javna rasvjeta − te da je sagra|ena u _____ zoni.

Slijedom ~l. _____. Odluke o komunalnom doprinosu grada /op}ine (Slu`beni glasnik ____ br. _____), odre|ena je visina komunalnog doprinosa za objekte i ure|aje komunal-ne infrastrukture, kako slijedi:

− javne povr{ine ..... kn− nerazvrstane ceste ..... kn− javnu rasvjetu ..... kn− groblje ..... kn.

Stoga je komunalni doprinos utvr|en u ukupnoj svoti ____ kn/m3, {to ~ini ukupno _____ kn, za ______ m³ gra|evine na k.~.br. _____k.o. ______ u __________.

Sukladno ~l. ________ Odluke o komunalnom doprinosu (Slu`beni glasnik ______ br. _________), odre|ena je obveza pla}anja svote komunalnog doprinosa iz to~. 1. izreke ovoga Rje{enja, odnosno ______ kn u roku 15 dana nakon izvr{nosti ovog Rje{enja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog Rje{enja moè se podnijeti àlbu Upravnom odjelu za za{titu okoli{a i komunalno gospodarstvo ___________ ùpanije, putem ovoga upravnog odjela. @albu se podnosi u roku 15 dana nakon primitka rje{enja, po{tom preporu~eno ili neposredno upravnome odjelu.

@albi se prilaè 50,00 kn upravnih pristojba, sukladno tar. br. 3. Zakona o upravnim pristojbama (NN _______)

Dostaviti:1. Stranka2. Ra~unovodstvo – ovdje3. Pismohrana – ovdje

PROÊLNIK:

Documents

Komunalni doprinos – va`an prihod jedinica lokalne samouprave · PRAVO NA NAPLATU KOMUNALNOG DOPRINOSA Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98. − pro~. tekst, 113/00,