KOMUNIKACIJAU

NASTAVI

Što komunikacija jest? Komunikacija = složen proces koji uključuje

ponašanje, misli, vrijednosti , stavove o onima koji u procesu komunikacije sudjeluju, emocije, kao i odnose među sudionicima 

Složenost i važnost razredne situacije je nepobitna:

učitelj istodobno mora imati komunikaciju sa 25 do 30 učenika

postoje ograničenja života u razredu – vrijeme koje pojedinac od učitelja može očekivati kao posvećeno samo njemu je jednostavnom matematikom gledano izuzetno malo – čak i u nižim razredima gdje učitelj provodi više vremena razgovarajući s djecom

Hamburška komunikacijska škola (Shulz von Thun 1984.) ističe :

U svakoj komunikaciji odvijaju se recipročni procesi – šaljemo i primamo određeni sadržaj,obostrano pokušavamo definirati međusobne odnose i stavove prema sadržaju, i jedni i drugi otkrivamo sebe te na neki način utječemo na druge

često se misli kako je komunikacija samo sadržaj i njegova verbalizacija – ali je nepobitno izuzetna važna uloga neverbalnog i odnosnog, osobnog i utjecajnog aspekta komunikacije

Tako nastaje hamburški komunikacijski kvadrat: Svaki razgovor u školi ima

svoju sadržajnu, odnosnu, osobnu i utjecajnu dimenziju- iznosimo sadržaj – što je samo dio komunikacije u kojoj definiramo odnose, otkrivamo sebe i utječemo na njega. Ako se odnosni, osobni i utjecajni segment prepušta slučaju postoji mogućnost i da sadržajni aspekt izgubi svaki smisao !

Kako do uspješne komunikacije i što ju čini ?

Uči se i usvaja, posebice je važna u radu s ljudima, djecom

To je komunikacija u kojoj svi sudionici interpretiraju značenje isto

Komunikacija je najznačajniji pojedinačni faktor koji utječe na čovjekovo zdravlje i njegove veze s drugima

Predrasude vezane uz pojam komuniciranja:

komuniciranje je nešto što svi dobro znaju komuniciranje je samo po sebi razumljivo komunicira se riječima komunikaciju je moguće izbjeći komunikacija je svjesna i namjeravana

aktivnost, moguće je u potpunosti vladati svojom komunikacijom

opsežna komunikacija vodi boljim odnosima i boljem rješavanju problema

Watzlawickovi zakoni komunikacije

1) Nemoguće je ne – komunicirati

2) Svaka komunikacija ima dva aspekta – sadržajni i odnosni

3) Narav komunikacijskog odnosa uvjetovana je interpretacijom komunikacijskih tijekova od strane sudionika

4) Tijek međuljudskih odnosa u komunikaciji je simetričan ili komplementaran

5) Komunikacija može biti digitalna ili

analogna 

Komunikacija između učitelja i učenika

Jedan od bitnih preduvjeta uspješnog odgoja i izobrazbe je iskrena i kongruentna komunikacija između učitelja i učenika. Ona ovisi i usklađenosti verbalnog i neverbalnog iskaza

Omjer verbalno – učitelji – učenici - po jednom istraživanju učitelji verbalno u razredu sudjeluju 78%, a učenici 16%!

Utjecaj odnosa i sadržaja poruke: a = f(b+b1)(c+c1)(d+d1)(e+e1)

a = odnos primatelja poruke prema sadržaju poruke

b = odnos pošiljatelja poruke prema sadržaju poruke

c = odnos pošiljatelja poruke prema primatelju poruke

e = odnosi između pošiljatelja poruke međusobno

Interpersonalna komunikacija :sadržaj poruke kada je porukaRazumljiva Nerazumljiva

KOMPLICIRANA(duga, neprepoznatljiva, apstraktna)

NEPREGLEDNA (nepovezana, sporedna, neraščlanjena,

nepostupna, nelogična)

OPŠIRNA (puno riječi, a malo informacija)

NEINTERESANTNA

(posredna, neosobna, bez primjera, bez analogija vizualizacije)

JEDNOSTAVNA (kratka, prepoznatljiva, konkretna)

PREGLEDNA (sadržaj je povezan, raščlanjena, logična i postupna te se ističe bitno)

KRATKA (sa malo riječi a puno informacija)

ZANIMLJIVA (izravna, osobna, s primjerima, s analogijama, vizualizirana)

Gordonov model

Thomas Gordon (1975.) - model uspješnih odnosa

baziran je na usvajanju jezika prihvaćanja i čiste komunikacije koje suprotstavlja klasičnom pedagoškom jeziku neprihvaćanja i nečiste komunikacije

prostor ponašanja druge osobe objašnjava kao prihvatljiv i neprihvatljiv, a ta su dva dijela razdvojena crtom

Kako to vidi Gordon?

U razradi modela Gordon postavlja tezu o prostoru odnosa, temeljni cilj kvalitetnih odnosa je proširiti što je moguće više prostor bez problema. 

PRIHVATLJIVAPONAŠANJA

NEPRIHVATLJIVAPONAŠANJA

CRTA PRIHVAĆANJA

PROMJENE U OSOBI

PROMJENE U DRUGOJ OSOBI

PROMJENE U OKOLINI I SITUACIJI

Gordonov model uspješnih odnosa

razlikuje nečistu komunikaciju:

JEZIK NEPRIHVAĆANJA: 1. ZAPOVIJED2. PRIJETNJA 3. MORALIZIRANJE 4. SAVJET5. POUČAVANJE6. KRITIZIRANJE7. NAGRAĐIVANJE8. IZRUGIVANJE9. INTERPRETIRANJE 10. HRABRENJE11. ISPITIVANJE12. HUMOR, SARKAZAM 

TI PORUKE :

1. ZAPOVIJED

2. NIPODAŠTAVANJE

3. OMALOVAŽAVANJE

Čista komunikacija

Značaj JA poruka

Elementi Ja poruke: Opis ponašanja koje nas ugrožava Posljedice tog ponašanja Osjećaji koji su izazvani tim ponašanjem

 

Kako uspješni učitelji postižu radnu atmosferu?

Neki učitelji nadzor nad razredom lako uspostavljaju dok drugima to predstavlja problem i nakon dugog vremena

Veoma su važni prvi sati – iskusni učitelji održavaju prve sate pokazujući svoja pozitivna svojstva – zanimljivo izlaganje gradiva, smisao za humor i spremnost da pruže pomoć u savladavanju gradiva, uz to – pokazuju odlučnost da se pozabave sa svakim kršenjem reda u razredu.

Učenicima odgovaraju mirnoća, pravednost, jasna struktura pravila

Neverbalna komunikacija

• po nekim istraživanjima čini 55% do 65% komuniciranja

• paralingvistički – nisu povezani sa sadržajem nego sa načinom na koji se izgovaraju riječi

• kinetički - izraz lica, pogled, položaj tijela i kretanje, pokreti (tapšanje, mirisi...)

• proksemički – prostorna bliskost (bliski odnosi – 40 cm, prisni i prijateljski – 40 cm do 1 m, socijalni 1 do 3 m)  

Priča o gospodinu von Ostenu i njegovu konju Hansu

Neverbalni dio u nastavi - perspektiva učenika:

uspravan ili pognut profesorov lik napeto ili opušteno držanje tijela prate mimiku i zaključuju kakvo je stvarno

mišljenje o onome što priča vole da ih se gleda u oči, žele biti uočeni,

osobno prepoznati i gledani pa makar i u zadnjoj klupi

uočavaju svako povišenje, promjenu ili sniženje glasa, lako prepoznaju prijeteću, zaštitničku ili partnersku intonaciju

Ima toga još…

uočavaju boju glasa koja je ironična ili indiferentna vode računa o učiteljevim rukama i gestama, smeta im podignut

kažiprst kao i bezrazložno „lamatanje“ rukama

nije im svejedno kako im se učitelj odijeva- uočavaju svaku promjenu

i stil i još puno toga…

Neverbalni dio u nastavi : perspektiva učitelja

Rosethal i Jacobson (1968) ispitali su koliko može suptilni neverbalni utjecaj imati dramatične posljedice:

djeca koja su slučajnim odabirom odabrana puno su više poticana, a zašto?

Još jedan eksperiment na istu temu:

Profesori triju skupina su podučavali dječaka – jednoj je rečeno da je izrazito pametan,drugoj da nema baš neke sposobnosti, a trećoj nije dana nikakva informacija o njegovoj inteligenciji.

Jedna od te tri grupe se na snimci više smiješila dječaku, imali su više izravnog kontakta s očima, više su se naginjali prema dječaku i više kimali glavom. Što mislite koja je to bila grupa?

Kada očekujemo uspješnost onda:

Stvaramo toplu socioemocionalnu klimu Pružamo bolje izdiferencirane informacije o

postignuću Zadajemo više gradiva Onome koji obavlja zadatak daje se više prigoda

za reagiranje

Još neka saznanja (proksemička komunikacija):

Stupanj u kojem su učenici aktivni smanjuje se povećanjem broja učenika

Aktivno sudjelovanje traje dulje u manjim učionicama Učenici (i nastavnici) kojima se okruženje ne sviđa

pokušat će ga izbjeći ili izmijeniti Po sadržaju se aktivnost učenika u većim prostorima

svodi na traženje pojašnjenja ili ponavljanja neke misli, a ne na ideje kao takve

Istraživanja vezana uz prostorni raspored sjedenja:

Najčešće su aktivni učenici koji su u nastavnikovom vidokrugu - i takvi i sjedaju na ta mjesta, ukoliko na njih posjednemo umjereno aktivne oni će se aktivirati, ali ukoliko tu sjednemo neaktivne oni se neće previše aktivno uključiti

Frontalni rad – pogodan za objašnjenje složenih pojmova – no kad se učenici naviknu na oblik rada ne prekidaju učitelja ni onda kad ne razumiju, on se mora pri procjeni uspješnosti tumačenja osloniti na neverbalne znakove

Komunikacijski prostor

Joharijev kvadrat                 VANJSKO LICE    JAVNO - JA  Poznato meni Poznato drugima (prostor komunikacije)   JAVNO - JA  Sakriveno od mene Poznato drugima(prostor slijepe pjege)   PRIVATNO JA  Poznato meni Sakriveno drugima (područje intime)   PRIVATNO JA  Sakriveno od mene Sakriveno drugima (podsvjesni dio)  NEPOZNATO   

JAVNO - JA

 Poznato meni

Poznato drugima

(javno, slobodno)

JAVNO - JA

Sakriveno od mene

Poznato drugima

(prostor slijepe pjege)

PRIVATNO JA

 Poznato meni

Sakriveno drugima

(skrivano)

PRIVATNO JA

Sakriveno od mene

Sakriveno drugima

(nesvjesni dio)

VANJSKO LICE

NEPOZNATO

POVRATNE informacije

Važna uloga je spremnosti primanja povratnih informacija, uglavnom se svodi na traženje informacija u vezi sa sadržajem obrazovnih poruka a malokad se misli na povratne informacije o onima koji daju sadržaje ili odnosu u komunikaciji npr.

Odgoj i izobrazba sastoje se od stalnog davanja, primanja i traženja informacija u vezi sa sadržajima poruka i odnosom koji vlada

Učitelji se često pitaju zašto ih učenici ne slušaju, razlozi nisu toliko u porukama koliko u načinu njihova iznošenja. Ako su poruke ocjenjivačke, superiorne, hladno iznesene, bez emocija teško se slušaju. Ako su opisne, partnerski izlagane, s emocijama i pozitivnim stavom tada lakše ulaze u uho učenika. Učitelj bi trebao shvatiti da je u većini slučajeva on sam kriv, ako ga učenik ne želi slušati .

Za kraj :

Što imamo bolji odnos uspješnije komuniciramo, a uspješnom komunikacijom unaprjeđujemo odnos.

Probuđena svijest o svojoj osobnosti temelj je uspješnog komuniciranja i dijaloga.

Literatura:

Brajša Pavao, Pedagoška komunikologija,Šk.knjiga, Zgb. 1994

Sean Neill, Neverbalna komunikacija, Educa, Zgb.

Kathleen K. Reardon Interpersonalna komunikacija, Alinea, Zgb 1998.

Mark L. Knapp, Judith A. Hall , Neverbalna komunikacija u ljudskoj interakciji, Naklada

Slap, Jastrrebarsko 2010.