SADRAJ:1. UVOD2. CILJ RADA3. VRSTE I PRINCIP RADA KOSILICA 3.1 Oscilirajue kosilice3.1.1. Oscilirajue koslice s prstima3.1.2. Oscilirajue koslice s dva oscilirajua noa

3.2 Rotacijske kosilice3.2.1. Rotacijske kosilice s bubnjevima ( s gornjim pogonom )3.2.2. Rotacijske kosilice s tanjurima ( s donjim pogonom )3.2.3. Kosilice s rotoudaraima 4. KOMBINACIJE KOSILICA VELIKOG RADNOG ZAHVATA

5. ODRAVANJE KOSILICA 5.1 Odravanje oscilirajuih kosilica 5.2 Odravanje rotacijskih kosilica

1.UVODNain dranja ivotinja izravno utjee na intenzivnost mehaniziranosti neke farme i vrste strojeva koji se upotrebljavaju za spremanje stone hrane . Dranje ivotinja na panjacima tijekom veeg dijela godine uvelike smanjuje potrebu za skupim strojevima koji se koriste za pripremu i distribuciju hrane . Za spremanje krme uz to veu dobit potrebna je visokouinkovita mehanizacija i proizvodnja visokokvalitetne krme na to veim povrinama. Cilj je postii visoki uinak uz to manje oneienje krme tlom i to manje mehanike gubitke hranjivih tvari.Nain spremanja stone hrane definira linije stojeva koje e se koristiti za sakupljanje i spremanje stone hrane .

Standardna pitanja bitna za spremanje krme su: pravovremeni poetak konje, koliko je vremena na raspolaganju za punjenje silosa ili baliranje, te koliki moe biti uinak, odnosno koja se koliina krme moe dnevno ili po satu pokositi, rastresti, skupiti u zboj, pokupiti, te preati i/ili transportirati. Za poljoprivredna gospodarstva su razliite potrebe u opremanju mehanizacijom ovisno o njihovoj veliini, opremljenosti, topografskom poloaju, klimatskim uvjetima, tipu tla, regionalnoj strukturi, zatim u kojoj mjeri su dostupna udruivanja poljoprivrednika i/ili unajmljivanje profesionalnih usluga s visokouinkovitim strojevima. Treba voditi rauna o isplativosti ulaganja u mehanizaciju s obzirom na proizvodne povrine i klimatske uvjete u razdoblju spremanja krme. U odabiru mehanizacije bitan je i broj otkosa, u nekim dravama se prva konja najee preputa profesionalnim davateljima usluga, dok ostale obavljaju sami poljoprivrednici s vlastitom mehanizacijom koja nije uvijek optimalna.U procesu spremanja sijena suenjem u polju prvi postupak je konja pri emu sekoriste razliite vrste kosilica. Od kosilica se oekuje da omogue brzu i kvalitetnu konju sa to manje gubitaka pri emu moraju biti dobro razdvojeni otkosi zbog tragova kotaa traktora. Kosilice se moraju dobro prilagoavati na neravnine tla i nagnute terene, jasno do odreene granice, jer se za vee nagibe koriste specijalne izvedbe traktora. Od standardnih kosilica se trai i kratko vrijeme za pripremu rada, jednostavno odravanje i zadovoljavajui uinak koji je prilagoen ostalim postupcima koji slijede. S obzirom na tehniku konje, osnovna podjela kosilica je na oscilirajue kosilice (rad na principu kara) i rotacijske kosilice (rad na principu slobodnog reza).

2. CILJ RADACilj ovog rada je ukazati na vanost ispravnog i racionalnog naina koritenja koslica u stoarskoj proizvodnji. Opisat e se vrste kosilica koje se koriste u stoarskoj proizvdnji , njihovi dijelovi, princip rada koslilica, te mogue tehnike konje koje se ostvaruju pojedinim kosilicama. Glavni cilj kosilica je postii visoki uinak uz to manje oneienje krme tlom i to manje mehanike gubitke hranjivih tvari. Radni organi koilica moraju biti dovoljno otri i dobro privreni jer se u suprotnom ne postie dovoljno kvalitetan rez, manji je uinak, a vea potronja goriva . Iz tog razloga u ovom e se radu opisati i pravilan nain odravanja koslica. Takoer, opisat e se primjena kombinacije vie agregatiranih koslica pri emu se postiu vei radni zahvati, koje se iz tog tazloga imaju sve veu primjenu. 3. VRSTE I PRINCIP RADA KOSILICA S obzirom na tehniku konje, osnovna podjela kosilica je na oscilirajue kosilice (rad na principu kara) i rotacijske kosilice (rad na principu slobodnog reza). Oscilirajue kosilice mogu biti izvedene kao oscilirajue kosilice s prstima i kao oscilirajue kosilice s dva oscilirajua noa. Rotacijske kosilice mogu biti izvedene kao rotacijske kosilice s bubnjevima (s gornjim pogonom) , rotacijske koilice s tanjurima (s donjim pogonom) ili kao koilice s rotoudaraima.

Slika 1. Tehnike konje

3.1 Oscilirajue kosilice

Oscilirajue kosilice rade na principu kara gdje stabljika dolazi izmeu noa iprotunoa pri emu djelovanjem sile otrice noa dolazi do rezanja stabljike. Brzinakretanja noa kose iznosi 2-3 m/s.

3.1.1 Oscilirajue kosilice s prstima

Oscilirajue kosilice s prstima prema visini reza mogu biti srednjeg ili visokog reza, a prema duljini hoda kose kratkog, srednjeg ili dugog hoda.. Noevi kose savijaju stabljiku do prsta (protuploica) i u tom poloaju je odreu, to znai da razmak izmeu prstiju odreuje kolika e biti visina reza. Noevi su izraeni u obliku trapeza, a standardni razmak izmeu noeva iznosi 76 mm. Pri promjeni smjera kretanja kose brzina noa jednaka je nuli i taj poloaj nazivamo mrtva toka hoda kose i ona se mora podudarati s poloajem prstiju. Kod oscilirajue kosilice s prstima srednjeg reza i hoda kose razmak izmeu prstiju iznosi 50.8 mm, a hod kose predstavlja 1.5 razmaka izmeu prstiju tako da na tri prsta kose dolaze dva noa. Takva izvedba kosilice omoguava uredan rez svih vrsta trava,ali je zbog velike mogunosti zaguivanja maksimalna preporuena brzina kretanja 6 km/h.Kod oscilirajue kosilice s prstima visokog reza i kratkog hoda kose razmak izmeuprstiju iznosi koliko i razmak izmeu noeva 76 mm, a hod kose predstavlja 1.5 razmaka izmeu prstiju tako da na tri prsta reza kod kojih je razmak izmeu prstiju 50.8 mm i visokog reza kod kojih je razmak izmeu prstiju 76 mm. Kod oscilirajue kosilice s niskim rezom razmak izmeu prstiju iznosi 38,1 mm..Hod kose moe biti kratki (76 mm) ili dugi (152 mm), a pogonski ureaj kosilice omoguuje 800 - 1200 pomaka kose u minuti.

Slika 2. Razmaci prstiju oscilirajue kose ( kratki hod kose , 76 mm ) a - visoki rez, b - srednji rez, c - niski rez,

Slika 3. Oscilirajua kosilica u radnom poloaju lijevo (Gaspardo)i transportnom desno (BCS)

U nedostatke takvih izvedbi kosilica ubrajaju se ea zaguenja, ograniena im je radna brzina, manji radni uinak i posebno osjetljivost na neravnine. U dobre strane treba navesti: vrlo su lagane i zahtjevaju malu pogonsku snagu - 2 kW/m zahvata.

3.1.2 Oscilirajue koslice s dva oscilirajua noaKod oscilarjuih koslica s dva oscilirajua noa kao protuno slui drugi no koji se giba u suprotnome smjeru. Na taj nain smanjuju se mrtve toke pa su zaguenja bitno smanjena. Zbog suprotnoga gibanja oscilirajuih noeva ponitavaju se sile rezanja na otricama noeva te je rad tih kosilica vrlo miran i tih. Srednja linearna brzina otrice noa iznosi 2,5 do 3,5 m/s, no potrebna snaga za pogon im je neto vea i iznosi 2,5 kW/m zahvata. Pogon obje kose je mehaniki ili hidraulini preko hidromotora. Nedostatak mehanikog pogona je to moe raditi na kosinama do 30 i radi s manjom srednjom brzinom noa. Danas se mehaniki pogon koristi na jeftinijim kosilicama za manja poljoprivredna gospodarstva. Pogon s hidromotorom omoguuje veu srednju brzinu noa i vei kut na kosinama (+90; -45), postoji mogunost konje ograda, bankina i pokosa kanala, jer je mogue pomou hidrauline ruke pomicati ureaj za konju u svim smjerovima. Hidropogon je, meutim skuplji i zahtjeva uljnu pumpu visokog kapaciteta i tlaka.

Slika 4. Koslica s dva oscilirajua noa

SREDNJI REZ VISOKI REZ KRATKI HOD VISOKI REZ

DUGI HOD DVIJE KOSE

Radni zahvat,cm 150 - 250 150 - 250 150 - 250 150

Potrebna snaga kW/m 2,0 2,0 2,0 2,5

Radna brzina km/h 5 - 8 5 - 8 8 - 12 5 - 12

Uinak ha/h 0,6 0,8 0,8 1,5 1,2 2,0 1,2 2,5

Tablica 1. : Karakteristike oscilirajuih kosilica

3.2 Rotacijske kosiliceRotacijske kosilice rade na principu slobodnog reza. Pri ovakvom nainu rezanja ulogu protuploica imaju moment inercije mase i otpor savijanju same biljke. to je masa biljke manja i to je manji otpor savijanja biljke kao kod mlade trave, to vea mora biti sila rezanja, a time i brzina kretanja noeva koja je znatno vea u odnosu na oscilirajue kosilice i iznosi 60-80 m/s. Kod rotacijskih kosilica razlikuju se dva osnovna tipa: rotacijske kosilice s bubnjevima (rotacijske kosilice s gornjim pogonom) i rotacijske kosilice s tanjurima (rotacijske kosilice s donjim pogonom).

Slika 5. Princip rada rotacijskih kosilica

3.2.1. Rotacijske kosilice s bubnjevima ( s gornjim pogonom )Rotacijske kosilice mogu imati dva ili vie bubnjeva koji se rotiraju oko vertikalne osi. U donjem dijelu bubnja privreni su noevi koji rotiraju zajedno s bubnjem. Visina konje podeava se meusobnim razmakom klizne ploe i noeva. U odnosu na oscilirajue kosilice manje su osjetljive na zastoje u radu zbog kamenja i drugih prepreka. Ovaj tip rotacijske kosilice ostavlja uske otkose, moe kvalitetno raditi i pri velikim radnim brzinama kada postie visoke radne uinke. Kod ovog tipa rotacijske kosilice je slabija kvaliteta sijena jer zbog velike obodne brzine noeva izmijea tlo i sijeno na travnjacima gdje ima krtinjaka i mravinjaka. Vea masa kosilice omoguuje samo prednje i stranje prikljuenje na traktor. Novije izvedbe zahtjevaju pogonsku snagu od min. 7 kW/m radnog zahvata.

Slika 6. Dijelovi rotacijske koslice s bubnjevima

Slika 7. Prednja noena rotacijska koslica (Claas)

3.2.2. Rotacijske kosilice s tanjurima ( s donjim pogonom )

Radni organi rotacijskih kosilica s tanjurima su rotirajue ploe s noevima (tanjuri). Pogon dobivaju preko zupanikoga prijenosa smjetenog u noseem kuitu ispod tanjura. Nema zaguenja i dobro reu kod brzina od 12 km/h, imaju manju masu pa novije izvedbe trae pogonsku snagu od min. 6 kW/m radnog zahvata. Odlikuju se niskim trokovima odravanja, visokim radnim uinkom i sigurnim radom bez zastoja. Nedostatak ima je to su skupe, oneiuju sijeno ako ima krtinjaka i mravinjaka ili travnjaci nisu dobro ureeni i zbog velike kinetike energije noeva prijeti opasnost povreda od moguih leteih dijelova koji se otkinu sa stroja ili kamenja. To je razlog da se rotacijske kosilice obavezno u radu prekriju zatitnim platnom.

Slika 8. Dijelovi rotacijske koslice s tannjurima

Slika 9. Stranja noena rotacijska kosilica s tanjurima (Pttinger)

U usporedbi s oscilirajuim kosilicama, prednosti rotacijskih kosilica su da ostavljaju uske otkose, omoguavaju vee radne brzine, a time i vee radne uinke, imaju niske trokove odravanja te omoguavaju siguran rad bez zastoja (nema zastoja u radu zbog kamenja ili drugih zapreka).Nedostaci su im da su skuplje, oneiuju sijeno zemljom ako na parceli ima krtinjaka i mravinjaka, a zbog velike kinetike energije noeva prijeti opasnost povreda od moguih otkinutih dijelova ili kamenja.

3.2.3 Kosilice s rotoudaraimaRotoudarai su posebne vrste kosilica koje nemaju protunoeve ve rezanje trave vre slobodnim rezom. Za pridravanje trave radi veeg otpora slui pritiskajui nos koji se nalazi ispred rotora s noevima. Trava se pritisne u smjeru kretanja kosilice i pomou rotirajuih noeva, kojima je obodna brzina 25 30 m/s, se ree na kratke komadie. Na taj se nain postie kondicioniranje trave u cilju breg suenja. Ove kosilice dobro rade kod brzina kretanja izmeu 5 i 8 km/h. Ne mogu raditi na travnjacima koji su neravni jer zahvaaju tlo te se oneiuje trava i upaju biljku zajedno s korijenom. Vie se koriste za konju kanala, usitnjavanje kukuruzovine, ienje ikara i slino jer su pogodne za rad u vrlo tekim uvjetima i odlikuju se rijetkim smetnjama u radu. Ovaj tip kosilica zahtjeva veliku pogonsku snagu.

Slika 10. Shema kosilice s rotoudaraima

GNJEILICE (KONDICIONERI)Gnjeilice s valjcima i lomilice s prstima za mehaniko tretiranje pokoenih biljaka koriste se za prisilno istiskivanje kapilarne vode iz unutranjosti biljke na povrinu i na taj nain ubrzava suenje. Za taj posao koriste se gnjeilice s glatkim ili rebrastim valjcima, odnosno lomilice s metalnim prstima ili prstima od sintetikoga materijala. Takvi ureaji upotrebljavaju se u agregatu s kosilicom. Obodna brzina valjaka treba biti vea od linearne brzine kretanja kose, kako bi se sprijeilo zaguenje i da se zgnjeena masa odbaci iza kombiniranog agregata i djelomino rairi. Uporaba kombiniranih strojeva za konju, kosilica + gnjeilica ili lomilica u jednome prohodu zahtjeva dodatno najmanje 10 do 15 kW snage motora vie u odnosu na koritenja samo kosilice. Glavne prednosti uporabe navedenih strojeva su: u usporedbi s uobiajenim postupcima, skrauje se vrijeme suenja u polju za 30% i vie; smanjuju se gubici truenja lia; bolje se sauva hranidbena vrijednost i prirodna boja krme,

Slika 11. Rotacijska kosilica s gnjeilicama s valjcima

Slika 12. Princip rada kondicionera (lomilice) s prstima na rotacijskoj kosilici

Slika 13. Rotacijska kosilica + lomilica s metalnim prstima (lijevo)i od sintetikoga materijala (desno)

Slika 14. Razliiti oblici valjaka lomilica i gnjeilica

Slika 15. Utjecaj lomilice i gnjeilice (kondicioneri) na proces suenja krme u polju

Koritenjem kosilice s kondicionerom ubrzava se suenje krme u polju pa se u ranim veernjim satima (oko 17 h) dobiva oko 48% suhe mase, a konjom bez kondicionera dobiva se oko 32% suhe mase.

Kosilice s bubnjevimaKosilice s tanjurimaKosilice s rotoudaraima

Radni zahvat , cm

140 - 305120 - 330220-320

Potrebna snga , kW/m

7 - 106 - 720 - 25

Radna brzina , km/h

8 - 128 - 126 - 8

Uinak , ha/h

0,7 1,00,7 1,00,5 0,7

Tablica 2. : Karakteristike rotacijskih kosilica

Tablica 3. Prednosti i loe strane kosilica s prstima i rotacisjkih kosilica

4. KOMBINACIJE KOSILICA VELIKOG RADNOG ZAHVATA

Radni zahvat kosilica uglavnom iznosi oko 3,00 m; a radna brzina ovisi o biljnoj masi ikree se u opsegu od 10 km/h za prvi otkos do 16 km/h za trei otkos (Bernhardt, 2006).Teoretski najvea radna brzina koja osigurava dobru kvalitetu konje moe biti i do 19km/h (Eickel, 2005). S radnim zahvatom od 3,00 m mogu je uinak i do 4 ha/h. Kombinacije s tri kosilice imaju veliki znaaj u primjeni zbog velikog radnog zahvata. Dvije kosilice su prikljuene na stranjoj lijevoj i desnoj strani a trea na prednjoj (tzv. butterfly leptir kombinacija) ili su sve tri kosilice prikljuene na stranjoj ili prednjoj strani traktora Kombinacije s noenim kosilicama su ograniene radnim zahvatom do 10,00 m; zbog optereenja poteznice i stranje osovine traktora, te transportne visine kosilica. Kombinacija stranjih kosilica s prednjom se koristiti sa standardnim traktorom, dok u sluaju prikljuivanja svih triju kosilica sa stranje strane potrebna je mogunost okretanja sjedala i upravljakih ureaja zbog kretanja traktora unatrag. Prednost sustava kod kojeg su sve tri kosilice sa stranje strane traktora je to nema suvinog preklapanja radnih zahvata u konji ili nepokoenih traka

a b

c Slika 16. Kombinacija kosilica, a leptir kombinacija (tzv. Butterfly) , b kombinacija triju kosilica na prednjoj strani traktora , c kobinacija triju kosilica na stranjoj strani traktora (traktor se kree unatrag)

Kod nekih izvedbi kombinacije kosilica (Kverneland-Taarup i Vicon) mogue je oblikovati otkos izvan radnog zahvata i poloiti ga uz otkos iz prethodnog prohoda, to se postie promjenom smjera kretanja beskonane trake na stranjoj desnoj kosilici (sl. 17 d). Sredinji otkos se oblikuje od prednje i stranje lijeve kosilice. Koncepcija spajanja otkosa se moe koristiti u kombinaciji jedne stranje i prednje kosilice ukupnog radnog zahvata od 6,00 m gdje se oblikuje jedan otkos irine od 1,60 do 2,50 m ili se deflektorskim ploama oblikuju dva uaotkosa manjeg razmaka ukupne irine od oko 3,00 m. U oba sluaja ih sakupljaki pick-upureaj radnog zahvata od 3,80 m moe pokupiti u jednom prohodu.

Slika 17. Mogunosti oblikovanja otkosa u kombinaciji kosilica, a tri zasebna otkosa, b - jedan irom razasuti otkos, c) jedan otkos, d) dva otkosa (Kverneland-Taarup i Vicon sustav)Za radne zahvate iznad 10,00 m prikladna je kombinacija prednje noene kosilice s dvijeili tri vuene kosilice koje su prikljuene na stranji jednoosovinski okvir. Najmanja snaga traktora potrebna za pogon takvih kombinacija kosilica je 257 kW ukljuujui i pogon prednje kosilice, odnosno 184 kW za model bez mogunosti spajanja otkosa. Prema navodu nekih proizvoaa mogu je uinak i od 20 ha/h.

Slika 18. Kombinacija vuene kosilice i prednje noene kosilice radni zahvat je 11,55 m

Uinak standardnog traktora s kombinacijom prednje i stranjih kosilica velikog radnogzahvata je priblino isti kao i uinak samokretnog stroja za konju, a cijena triju kosilica jepuno nia od cijene samokretne kosilice.

5.ODRAVANJE KOSILICA

5.1. Odravanje oscilirajuih kosilica

Kod oscilirajuih kosilica radni dio je kosa s noevima i protunoevima. Segmenti noeva su trapezoidnog oblika, pri emu otrica noa sa sredinjom osi zatvara kut od 30. Otrica noa mora biti dovoljno otra, u suprotnom rezanje nee biti potpuno i dolazi do kidanja biljaka. Otrica noa se brusi s gornje strane pod kutem od 18. Segmenti noa moraju dobro nalijegati na protunoeve, a svi protunoevi moraju biti u istoj ravnini. Treba redovito provjeravati zazor izmeu noeva i protunoeva.Prije same konje treba pregledati parcelu da li ima kamenja ili metalnih predmeta koji mogu teko otetiti kosu. Za vrijeme rada je potrebno povremeno podmazati kosu gustim strojnim uljem, te oistiti kosu od zemlje i biljnih ostataka. U odnosu na pravac kretanja kosa mora biti postavljena pod kutem od 88 zbog pretpostavke da e se u toku rada uslijed inercije i otpora trave kosa zanositi prema unazad za oko 2, te e pogon kose i sama kosa biti pod pravim kutem u odnosu na uzdunu os traktora. Prije poetka rada provjeriti sigurnosni ureaj koji mora biti podeen tako da otkapa kosu u sluaju nailaska na neku prepreku (panj, kamen). Sigurnosni ureaj za iskljuivanje pogona kose mora biti podeen tako da presjee letvicu debljine 1 cm pri punom broju okretaja.

5.2 Odravanje rotacijskih kosilica

Kod rotacijskih kosilica razlikuju se dva osnovna tipa: rotacijske kosilice s bubnjevima i rotacijske kosilice s tanjurima. Radni organi rotacijskih kosilica s bubnjem su dva ili vie bubnjeva koji rotiraju oko vertikalne osi, a na donjem dijelu imaju privrene noeve. Ispod noeva je okrugla klizna ploa koja slui za regulaciju visine konje. Radni organi rotacijskih kosilica s tanjurima su rotirajue ploe s noevima (tanjuri). Kod rotacijskih kosilica brzina kretanja noeva je znatno vea u odnosu na oscilirajue kosilice i iznosi 60-80 m/s. S obzirom na veliki broj okretaja treba voditi rauna o ispravnosti pogona bubnjeva ili tanjura, privrenosti noeva za bubnjeve ili tanjure i naotrenosti noeva. Ako su zatupljeni noevi ne postie se kvalitetan rez, manji je uinak, a vea potronja goriva. Oteene noeve treba odmah popraviti ili zamijeniti jer prijeti opasnost povreda od moguih otkinutih dijelova.