Kpp II-cjelokupna Skripta Po Predavanjima Profesora

8/18/2019 Kpp II-cjelokupna Skripta Po Predavanjima Profesora

1/66

KRIVICNO PROCESNO PRAVO II-skripta po predavanjima profesora

1.Obi!i krivi!no" post#pka

1.a. Osnovni pojmovi odredjeni prema $akon#-O s # m n j i % e n i je osoba za koju postoje osnovi sumnje da je počinila krivičnodjelo&-O p t # ' e n i ( o k r i v j e n i je lice-osoba protiv koje je jedna ili više tačaka uoptužnici potvrđena&-O s # ) e n i je osoba za koje je pravomoćnom odlukom utvrđeno da je krivičnoodgovorna za određeno krivično djelo&-S # d i j a $ a p r e t * o d n i p o s t # p a k je sudija koji u toku istrage postupa uslučajevima kada je to propisano zakonom, npr. (Z! "i#+&-S # d i j a $ a p r e t * o d n o s a s # , a nj e je sudija koji nakon podizanjaoptužnice postupa u slučajevima kada je to propisano zakonom o krivičnom postupku i

koji ima ovlaštenja koja pripadaju sudiji za pret$odni postupak &-S t r a n k e s# t # ' i t e j i o s # m n j i % e n i odnosno opt#'eni& Stranka jeosoba%lice po čijem je za$tjevu pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postipak .-O v a , t e n a s # ' b e n a o s o b a je osoba koja ima odgovarajuća ovlaštenjaunutar policijski$ tijela u "osni i #ercegovini, uključujući &ržavnu agenciju za istrage izaštitu, &ržavnu graničnu službu, 'inansijsku policiju, kao i unutar carinski$ tijela, porezni$ tijela i tijela vojne policije u "i#.-Pod ova,tenim s#'benim osobama smatraju se i stručni saradnici, odnosno istražiteljiužilaštva "i#, koji rade po ovlaštenju užitelja&-I s t r a " a ob#*vata aktivnosti poduzete od strane tužitelja ili ovlaštene službene osobeu skladu s ovim zakonom, uključujući prikupljanje i čuvanje izjava i dokaza&

-O s n o v a n a s # m n j a je viši stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazimakoji upućuju na zaključak da je izvršeno krivično djelo&- e e k o m # n i k a ! i j s k a a d r e s a je svaki tele'onski broj, linijski ili mobilniili e-mail ili )nternet adresa koju posjeduje ili koristi određeno lice%osoba&-O , t e / e n i je lice%osoba, koje je lično ili imovinsko-pravno krivičnim djelom povrijeđeno ili ugroženo&-0 n a k r s n o i s p i t i v a n j e je ispitivanje svjedoka i vještaka, od strane braniteljakoji nije pozvao svjedoka, odnosno vještaka&- i r e k t n o i s p i t i v a n j e je ispitivanje svjedoka i vještaka od strane vještaka,odnosno branitelja, koji je pozvao svjedoka, odnosno vještaka&-2 a b i j e , k e i s p i s i s# slova, riječi ili brojke ili nji$ov ekvivalent, zapisanerukopisom, odštampane, 'otokopirane, 'otogra'isane, zabilježene magnetnim impulsima,me$anički ili elektronski ili nekim drugim oblikom sakupljanja podataka&-3 o t o " r a f i j e s# 'otogra'ski, digitalni i rendgenski snimci, videotrake i 'ilmovi&-O r i " i n a je sam spis ili snimak ili sličan ekvivalent kojim se ostvaruje istodjelovanje od strane lica koje ga piše, snima ili izdaje .-O r i " i n a f o t o " r a f i j a uključuje negativ i sve kopije.*ko su podaci po$ranjeni u kompjuteru ili sličnom uređaju za automatsku obradu podataka, original je isvaki odštampani primjerak ili okom vidljivi po$ranjeni podatak.


2/66

1.b.0op/e o obi!ma krivi%no" post#pka te posebnim post#p!imarivično procesno pravo u "i# poznaje više oblika prvostepenog krivičnog postupka4-Redovni krivi%ni post#pak koji se vodi protiv punoljetne osobe za koju postojivjerovatnoća da je izvršila krivično djelo za koje je propisana kazna zatvora preko petgodina ili dugotrajni zatvor .

-S#marni 5skra/eni+ krivi%ni postapak predstavlja postupak za izdavanje kaznenognaloga koji se vodi protiv punoljetnog izvršioca krivičnog djela za koje je propisananovčana kazna kao glavna kazna ili kazna zatvora do pet godina.-+ vezi sa svojstvima izvršioca krivičnog djela, izdvaja se krivi%ni post#pak protivfi$i%ke osobe i post#pak protiv pravne osobe .-+ pogledu maloljetnog izvršioca krivičnog djela, zakonom je na poseban način uređenpost#pak prema maojetni!ima.

!ored navedeni$ oblika krivičnog postupka, zakoni o krivičnom postupku u "i#normiraju posebne postupke u slučaju-izricanja sudske opomene;

-neura č unljivosti osumnji č ene, odnosno op tu ž ene osobe;-izricanja mjera bezbjednosti i oduzimanja imovinske koristi;

- dono š enj e od luke o brisanju osude;-prestanku mjera bezbjednosti i pravnih posljedica osude;

-pru ž anja međunarodne krivi č nopravne pomo ć i u š irem smislu rije ć i;

-naknade št ete, rehabilitacije i ostvarivanja drugih prava;

-zbog neopravdane osude i neosnovanog li š avanja slobode;-te izdavanja potjernice i objave.

.b.Stadiji redovno" krivi!no" post#pka/edovni krivični postupak, kao najvažniji i najsloženiji oblik krivičnog postupka, prolazikroz više stadija koji imaju zakonom propisan-određeni cilj ,-radnje koje se preduzimaju, kao i-odluke koje se donose.0pći pregled redovnog krivičnog postupka pokazuje da taj oblik krivičnog postupkaobu$vata stadije- Istragu, u čijem procesno-pravnom okviru se nalaze zakonska rješenja o prijavljivanjukrivi č nog djela i odiu č ivanju tu ž ioca o prijavi,- provođenju istrage,- pravima i du ž nostima ovlaš tenih slu ž benih osoba;-sudskom obezbjeđivanju dokaza,

-te obustavi i okon č anju istrage č l. !!"-!#$. %&' ()i*+

Post#pak opt#'ivanja, obu$vata- podizanje optu ž nice i-sudsku kontrolu optu ž nice,

-izja š njavanje o krivnji,

-pregovaranje o krivnji,

-prethodne prigovore i povla č enje optuznice.


3/66

6avni pretres sa donošenjem i objavljivanjem prvostepene presude iPost#pak po pravnim ijekovima (redovnim i vanrednim.

rivični postupak prolazi kroz zakonom propisane stadije,kako bi se od početne sumnje,da je izvršeno krivično djelo i da je osumnjičena osoba izvršila to krivično djelo došlo do

konačne odluke u kojoj će biti sadržani odgovori na pitanja- da li je izvr š eno krivi č no djelo;-ko ga je izvr š io;

-da li je izvr š ilac kr ivi č no odgovoran i-da li se mogu primijeniti krivi č nopravne sankcije ili druge odredbe materijalnog

krivi č nog prava .

rivični postupak se može prekin#ti ako kod osumnjičenog, odnosno optuženog, nakonizvršenja krivičinog djela nastupi takva d#,evna boest da nije sposoban učestvovati u postupku.


4/66

ISRA6A

1.Predistra$ni post#pak

a+0op!e o istra$injenim spe!ifi!nostima i f#nk!iji/e'ormama u ovom stadiju učinjen je radikalan zaokret prema onim pravnim sistemimakoji su napustili koncept istražnog sudije, jer je pokretanje i vo đ enje istrage povjerenotu ž iocu .

+ cijelom toku istrage tu ž ilac je dominus litis,on njome rukovodi i nadzire je, te upravljaaktivnostima ovlašteni$ službeni$ osoba%lica u vezi sa pronalaženjem osumnjičenog i prikupljanje izjava i dokaza. !rema zakonima o krivičnom postupku u "i# istraga se pokre ć e kada postoje osnovi sumnje da je izvr š eno krivi č no djelo ( čl. 12. st- . Z! 3")# .!rema kriminalističkom iskustvu, s#mnja u krivičnom postupku označava mogu ć nost da

je izvr š eno krivi č no djelo .+ literaturi se osnovi s#mnje označavaju kao oblik vjerovatnosti koji se zasniva naodređenim okolnostima,koji opet ukazuju na određene mogućnosti postojanja krivičnogdjela i neke osobe kao mogućeg izvršioca.Povod $a pokretanje istra"e, je podnošenje prijave odnosno izvještaja o izvršenomkrivičnom djelu.0 izvršenom krivičnom djelu tužilac može saznati i na druge načine-neposredno putem sredstava javnog inormisanja,

-vlastitim opažanjem izvršenja krivičnog djela,

-putem glasa koji je dopro do njega lat. (ama est+.

"ez obzira o kojem obliku saznanja o krivičnom djelu se radi,t#'ia! nare)#je provođenje istrage ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo.užilac moženarediti provođenje istrage i u primjeru kada je izvršilac krivičnog djela 4 nepoznat.

+ toku istrage tužilac može preduzeti sve istražne radnje-uključujući ispitivanje osumnjičenog,

-saslušanje oštećenog i svjedoka,

-vršenje uviđaja i rekonstrukcije događaja,

-preduzimanje posebnih mjera koje obezbjeđeuju sigurnost svjedoka i inormacija i-naređivanje potrebnih vještačenja.

užilac nadzire nad radom ovlašteni$ službeni$ osoba,koji imaju doređenu odgovornostnad radom određeni$ policijski$ organa u ")#,uključujući &ržavnu agenciju za istrage izaštitu i dr.Prvo, ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo sa propisanom kaznomzatvora preko pet godina,ovlaštena službena osoba je dužna odma$ obavjestiti tužioca i pod njegovim nazorom preduzeti potrebne mjere na otkrivanju%rasvjetljavanju krivičnogdjela i njegovog izvršioca,te otkrivanju dokaza i prikupljanju in'ormacija koje mogu bitikorisne u krivičnom postupku.


5/66

r#"o, ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno lakše krivično djelo,o svim preduzetimradnjama i mjerama tužilac se mora obavjestiti u roku od sedam dana od dana saznanja o postojanju osnova sumnje da je krivično djelo izvršeno.

užilac ima pravo i dužen je da odma$ po saznanju da postoje osnovi sumnje da je

izvršeno krivično djelo preduzme potrebne mjere s ciljem-njegovog otkrivanja,-pronalaženja osumnjičenog i

-provođenja isgtrage.

Istra"a obu$vata istraživačku djalatnost u smisliu-pronaa'enja os#mnji%eno"-prik#pjanje i$java-doka$a i dr#"i* informa!ijakoje mogu biti korisne u krivičnom postupku.Istra"a se označava onda kada je stanje stvari dovoljno razjašnjeno da se može podićioptužnica, jer za optuživanje pred sudom ili za podizanje optužnice osumnjičena osoba

mora biti osnovano s#mnjiva da je i$vr,ia odre)eno krivi%no djeo.Prijavjivanje krivičnog djela ne daje tužiocu dovoljno osnova da odluči da li će protivodređene osobe podići optužnicu.2bo" to"a na,e $akondavstvo, kao i druga zakonodavstva predviđa, prije stadijaoptuživanja, pret*odni stadij ii istra"# čiji je cilj da se stanje stvari istraži,da se pronađu i prikupe potrebni dokazi, i da se na osnovu tako sagledanog stanja i prikupljenog materijala odluči ima li opravdanja, da se određena osoba optuži predsudom ili za to nepostoje zakonski uslovi.Cij istra"e je prikupljanje dokaza potrebni$ da bi se krivični događaj raspravio dotakvog stepena vjerovatnosti kako bi se moglo odlučiti o podizanju optužnice ili nadrugoj strani, da se donese odluka o obustavi istrage.0 tok# istra"e prikupljaju se dokazi za koje postoji opasnost da se neće moći ponoviti naglavnom pretresu, te dokazi koji mogu biti od koristi u toku krivičnog postupka.

0 okvir# istra"e kao prvog stadija redovnog krivičnog postupka nalazimo zakonskarješenja o-prijavljivanju krivičnog djela i odlučivanju tužioca o prijavi,

-tužiočevom provođenju istrage,

- pravima i dužnostima ovlaštenih službenih osoba kako u predistražnom tako i uistražnom postupku+,-sudskom obezbjeđivanju dokaza,

-te obustavi i okončanju istrage.

a.1+Prijavjivanje krivi!no" djea0 provođenju istrage odlučuje tužilac ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivičnodjelo.!rijavljivanje krivični$ djela može biti neposredno i posredno.O neposrednom prijavjivanj# govori se onda kad se neposredno tužiocu prijavljujekrivično djelokao posrednom prijavjivanj# u slučaju kada je krivično djelo prijavljenodrugom državnom organu,(!oliciji, koji će zatim obavjestiti tužioca o izvršenomkrivičnom djelu.


6/66

"ez obzira o kojoj vrsti prijavljivanja je riječprijava je obavijest nade'nom t#'io!# oi$vr,enom krivi%nom dje#.!rijava o izvršenom krivičnom djelu podnosi setužiocu,pismeno ii #smeno.*ko se prijava podnosi #smeno osoba koja podnosi prijavu se mora upozoriti na posljedice lažnog prijavljivanja.O #smenoj prijavi sastavlja se $apisnika ako je prijava

saopštena teefonom sa%injava se s#'bena $abije,ka.*ko je prijava podnesena s#d# ova,/enoj s#'benoj osobi ii nekom dr#"om s#d#ii t#'io!# # 37I8oni će tu prijavu primiti i odma$ je dostaviti tužiocu.Prijava nije doka$no sredstvoi pomoću nje se nedokazuju pravno relevantne činjeniceu krivičnom postupku.2akonom se neodre)#je sadr'ina prijave jer se želi omogućiti iolakšati postupak prijavljivanja izvršenog krivičnog djela.0 prijavi o i$vr,enom krivi%nom dje# i event#anom i$vr,io!# navode se bitnečinjenice4-opis djela, vrijeme, mjesto i način izvršenja, lični podaci o izvršiocu, ukoliko je poznat,

-kao i izvor njihovog saznanjaiskazi osunjičenog ili svjedoka+.

Zakonom je, stoga, propisana dužnost službene ili odgovorne osobe u organima vlasti

3")#, javnim preduzećima i ustanovama i drugim pravnim osobama,da preduzmu mjerekako bi se sačuvali tragovi krivičnog djela i drugi dokazi o njima.

0vlaštene službene osobe koje imaju odgovarajuća ovlaštnja unutar policijsi$ organasastavljaju i$vje,taj o krivi%nom dje# na osnovu prikupljeni$ izjava i dokaza koji suotkriveni.I$vje,taj o prikupljenim saznanjima i dokazima treba ra$ikovati od prijave oi$vr,enom krivi%nom dje#.I$vje,taj ova,tene s#'bene osobe mora biti na višem nivou u pogledu potpunosti,iscrpnosti i argumentovanosti podataka i dokaza.ao i prijava,tako i i$vje,taj neprestavlja dokaz u krivičnom postupku.o je akt kojim se t#'io!# pr#'aj# prva sa$naja o postojanj# osnova s#mnje okrivi%nom dje# i nje"ovom #%inio!#.

S ob$irom na d#'nost prijavjivanja krivi%no" djeaobavezi prijavljivanja krivični$djela podliježu službene i odgovorne osobe u svim organima vlasti u 3")#, javnim preduzećima i ustanovama i drugim pravnim osobama , kao i građani ako neprijavljivanjekrivičnog djela predstavlja krivično djelo.S !ijem krivi%no pravne $a,tite maojetni* osoba , a naročito ako je maloljetana osobažrtva seksualnog, 'izičkog ili nekog drugog zlostavljanja, utvrđena je posebna obaveza prijavljivanja krivičnog djela za4-zdravstvene radnike,

-nastavnike,-vaspitače,

-roditelje, staratelje, usvoitelje dr.

-osobe koje su ovlaštene i dužne da pružaju zaštitu i pomoć maloljetnim osobama, davrše nadzor, odgajenje i vaspitanje maloljetnika.

!ored navedenog obaveznog prijavljivanja krivičnog djela"ra)ani imaj# pravoprijaviti i$vr,enje krivi%no" djea.


7/66

a.9+Post#pak t#$io!a nakon prijavjivanja krivi!no" djea)ako odluka o ostvarivanju 'unkcije krivičnog gonjenja pripada tužiocut#'ia! nijed#'an da po svakom prijavljivanju poduzme inicijativu za krivično gonjenjeai jeobave$an da svako prijavljivanje ocijeni i donese odgovarajućiu odluku.0cjenjujući prijavljeni događajt#'ia! mora ra$motriti da i postoje osnovi s#mnje da

je i$vr,eno krivi%no djeo.5 tim u vezi, na osnovu primljene prijave tužilac može preduzeti slijedeće aktivnostionijeti naredb# o provođenu istrage kada postoje osnovi sumnje da je izvršenokrivično djelo. Naredba o provo)enj# istra"e sadr'i4-podatke o izvršiocu krivičnog djela ukoliko su poznati dakle , tužilac može narediti

provođenje istrage i u primjeru kada je izvršilac krivičnog djela nepoznat+,

-opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obilježja krivičnog djela,

-zakonski naziv krivičnog djela,-okolnosti koje potvrđuju osnove sumnje za provođenje istrage i postojeće dokaze.

0 naredbi t#'ia! /e navesti koje okonosti treba istra'iti i koje istra'ne radnjetreba pred#$eti.

#'ia! ne/e narediti provo)enje istra"e4-ako je iz prijave i pratećih spisa očigledno da prijavljeno djelo nije krivično djelo,-ako nepostoje osnovi sumnje da je prijavljena osoba učinila krivično djelo,

-ako je nastupila zastarjelost, ili je djelo obuhvaćeno amnestijom,

-ako postoje druge okolnosti koje isključuju krivično gonjenje.

O neprovo)enj# istra"e kao i ra$o$ima $a to obavje,tava se podnosia! prijave io,te/eni.Rok $a ovo obavje,tenje je tri dana.O,te/eni i podnosia! prijave imaj# pravo podnijeti prit#'b# # rok# od osam dana#red# t#'io!a.

užilac može za$tjevati od ovlašćeni$ osoba ili drugi$ državni$ organa, preduzeća, pravni$ i 'izički$ osoba dostavljanje in'ormacija kao i preduzimanje mjera za otkrivanjekrivičnog djela i izvršioca ako na osnovu prijave ne može ocijeniti da li su njeni navodivjerovatni, ako nema dovoljno osnova ni za odluku o donošenju 6aredbe o provođenjuistrage,niti za odluku o tome da naredi provođenje istrage,(čl.122. u vez s čl. 78 st. tač. d.Z! 3")#


8/66

b+Predistra$ni post#pak i provodjenje istra"e#'ia! nare)#je provo)enje istra"e ako postoje osnovi s#mnje da je i$vr,enokrivi%no djeo.+ toku provođenja istrage tužilac može preduzeti sve istražne radnje4-uključujući ispitivanje osumnjičenog,

-saslušenje oštećenog i svjedoka,-vršenje uviđaja i rekonstrukcije događaja,

-preduzimanje posebnih mjera koje obezbjeđuju sigurnost svjedoka i inormacija i

naređivanje potrebnihvještačenja.užilac preduzima one radnje za koje smatra da su potrebne da bi se postigao cilj istrage4-dono,enje od#ke o tome da i se mo'e podi/i opt#'ni!a ii-je potrebno ob#staviti krivi%ni post#pak.užilac može odbiti prijedlog sa kojim se neslaže.0d tužioca se traži da s jednakom pažnjom ispituje i utvrđuje kako4-%injeni!e koje terete os#mnji%eno" tako i-%injeni!e koje m# id# # korist 5%. 1:. 2KP 37I8+

/edosljed istražni$ radnji nije zakonom propisan,jer bi suprotno rješnje bilonepraktično.Ispitivanje os#mnji%eno" bi trebalo obaviti na početku,a ne na kraju istrage,a po potrebi i više puta u toku provođenja istrage.Ispitivanjem os#mnji%eno" u ranoj'azi obezbjeđuje se njegovo pravo na odbranu,stim da ispitivanje os#mnji%eno" koji senaa$i # pritvor# treba usljediti neposredno nakon određivanja spomenute mjere.A priikom provo)enja istra"e i pred#$imanja istra'ni* radnji t#'ia! morauslučajevima kada je to propisano zakonom, prije preduzimanja pojedini$ istražni$radnji,pret*odno pribaviti naredb# s#dije $a pret*odni post#pak , Npr.naredbu za pretresanje stana, i drugih prostorija ili osoba,aredbu o privremenom oduzimanju

predmeta ili aredbu o određivanju posebnih istražnih radnji. #'ia! u toku provođenja istrage vrši4-unkciju krivičnog gonjenja i

-unkciju istraživanja krivičnog djela.Str#kt#ra istra"e se zasniva na tome4-da tužilac odlučuje o istražnoj strategiji i

-određuje smjernice u istraživanju krivičnog događaja.#'ia! je dr'avni s#'benik i mora se zalagati za4-istinito,

-zakonito i

-pravedno rješenje.&rugo brania! ima pravo da4-prisustvuje ispitivanju osumnjičenog ili

-pretresanju stana,-drugih prostora i osoba.

u je i pravo os#mnji%eno" da iznese4-sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist,-odnosno da predlaže dokaze in avorem+ svoje odbrane,

-neograničeno ili neometano komuncira sa braniocem ako se nalazi u pritvoru,

-doduše ograničeno razgleda spise i predmete.


9/66

0 tok# istra"e oni imaju pravo razmatrati spise i razgledati pribavljene predmete koji iduu korist osumnjičenog. 0vo se pravo može uskratiti ako je riječ o spisima i predmetimačije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilja istrage.)zuzetak je učinjen u pritvorskim predmetima kada tužilac dostavlja sudu dokaze radiobavještavanja branioca.

Nakon podi$anja opt#'ni!e osumnjičeni i branilac imaju pravo uvida u sve spise idokaze (čl.9, :1 st.1. tač. d i čl. 17 Z!3")#.

;e)# s#bjektima koji #%estv#j# # istra$i s# i ova,tene s#'bene osobe koje naza$tjev tužioca ili po službanoj dužnosti, preduzimaju radnje na otkrivanju , istraživanju idokazivanju krivičnog djela.

*ko postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivi%no djeo sa propisanom ka$nom$atvora preko pet "odina ova,/ena s#'bena osoba d#'na jeodma$ obavjestiti tužioca i pod njegovim nadzorom preduzeti potrebne mjere,da se pronađe izvršilac krivičnog djela,da spriječi skrivanje ili bjegstvo osumnjičenog ili

saučesnika,da se otkriju i sačuvaju tragovi krivičnog djela i predmeti koji mogu poslužitikao dokazi,te da se prikupe sve in'ormacije koje mogu biti korisne u krivičnom postupku.ako)er ova,/ena s#'bena osoba d#'na je u slučaju opasnosi od odlaganja preuzetineop$dne radnje radi postizanja upravo navedeni$ ciljeva.!rilikom poduzimanja ovi$radnji , ovlašćena službena osoba dužna je postupiti prema Z!. 3")#.0 svemu što je preduzeto ova,/ena s#'bena osoba d#'na je odma* obavjestitit#'io!a i dostaviti prik#pjene predmete koji mogu poslužiti kao dokaz.

*ko postoji osnovi sumnje da je izvršeno djeo $a koje je $akonom propisana ka$anaod pet "odina ovlašćena službena osoba je d#'na obavjestiti t#'io!a o svimraspoo'ivim informa!ijama radnjama i mjerama koje je preduzela a najkasnijesedam dana o dana saznanja o postupanju osnova sumnje da je krivično djelo učinjenočl. 122. Z!3")#.Prema tome postupanje ovlašćeni$ službeni$ osoba može biti prije dono,enja 6aredbeo provođenju istrage u predistražnom postupku,odnosno nakon dono,enja 6aredbe o provođenja istrage u istrazi na za$tjev tužioca ii po s#'benoj d#'nosti.Ova,tene s#'bene osobe po s#'benoj d#'nosti ii na $a*tjev t#'io!a pred#$imaj#potrebne mjere4- da se pronađe izvršilac krivičnog djela,

-da se spriječi skrivanje ili bjegstvo osumnjičenog ili saučesnika,-da se otkriju i sačuvaju tragovi krivičnog djela i predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz,

-te da se prikupe sve inormacije koje mogu biti korisne u krivičnom postupku.

Zakoni o krivičnom postupku odre)#j# radnje i mjere koje se mogu preduzeti radiizvršenja navedeni$ zadataka./adi speci'ičnosti i pravne posljedice mogu se podjeliti na-potra'ne ii neformane i-istra'ne ii formane.


10/66

) jedne i druge radnje moraju se preduzeti u skladu sa zakonskim propisima./ezultati potra'ni* radnji nisu dokazi u krivičnom postupku dok re$#tati istra'ni* radnji pod#sovom da s# te radnje $akonite predstavljaju dokaze na kojima sud može zasnivatisvoju odluku.Kj#%na ra$ika između potražni$ ili ne'ormalni$ radnji i istražni$ ili 'ormalni$ radnji je

u tome što se prvima otkrivaju i prikupljaju podaci%in'ormacije o mogućem krivičnomdjelu i njegovom izvršiocua dr#"im se dokazuje postojanje krivičnog djela i njegovogizvršioca.Re$#tate potra'ni* radnji ovlašćene službene osobe unose u službenu zabilješku, dokse o %injeni!ama i okonostima koje su utvrđene pri preduzimanju istražni$ radnjisastavlja zapisnik.Potra'ne ii neformane aktivnosti ovlaštani$ službeni$ osoba nisu detaljno propisane pravnim normama i te se radnje izvode prije svega prema pravilima kriminalističketaktike i prema okolnostima konkretnog krivičnog djela.0ve radnje se nazivaju i i$vi)ajno- potra'ne rednje ii operativno-kriminaisti%ke radje.Re$#tati spomenuti$radnji ne predstavljaju dokaz u krivičnom postupku i ne mogu se koristiti prilikom

donošenja presude.Re$#tati s# od koristi t#'io!# prilikom donošenja 0dluke onaređivanju istrage i samom provodjenju istrage.e ne'ormalne ili potražne radnje ovlašćeni$ službeni$ osoba koje se u slučaju postojanjaosnova sumnje da je izvešeno krivično djelo su-'rikupljanje potrebnih izjava od osoba

-bavljanje potrebnog pregleda prevoznih sredstava i prtljaga

-graničenje kretanja na određenom prostoru potrebno da se obavi određena radnja-'reduzimanje potrebnih mjera u vezi sa utvrđivanjem identiteta osoba i predmeta

-/aspisivanje potrage za osobom i stvarima za kojom se traga

-0 prisustvu odgovorne osobe pretražiti određene objekete i prostorije određenihdržavnih organa, javnih preduzeća i ustanova

-bavljanje uvida u određenu dokumentaciju

-'reduzimanje drugih potrebnih mjera i radnji čl-!1# . st. 2 %&'()3*+.

0vlašćene službene osobe preduzimaju i formane ii pro!esne radnje kad postojeosnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo.Re$#tati nakon nji$ovog preduzimanja semogu koristiti kao doka$ # krivi%nom post#pk# i na njima se može $asnivati s#dskaod#ka./adi se o slijedećim istražnim radnjama,tj. ovlašćena službena osoba nakon što obavjestitužioca, dužana je i$vr,iti #vi)aj i odrediti potrebna vje,ta%enja osim obd#k!ije ieks*#ma!ije e,a.*ko je tužilac tokom vršenja uviđaja prisutan na licu mjesta, može od ovlašćeni$službeni$ osoba tražiti da izvrše određene radnje za koje on smatra neop$odnim.5ve radnje preduzete tokom uviđaja moraju se dokumentovati i detaljno obrazložiti kakou zapisniku tako i posebnom službenom izvještaju (čl. 129. Z!3")#.+ toku vršenja uviđaja ovlaštena službena osoba dužna je odrediti i sva potrebnavještačenja za kojima se ukaže potreba na licu mjesta i zbog okolnosti i saznanja koja proisteknu iz vršenja uviđaja.


11/66

Ova,/ena s#'bena osoba mo'e i$vr,iti pretresanje stanaprostorija i osoba bio ponaredbi s#dije $a pret*odni post#pak ii po s#'benoj d#'nosti 5%. .2KP37I8+.;to se tiče privremenog oduzimanja predmeta, ove istražne radnje dolaze u pravilu prilikom vršenja istražne radnje pretresanja kada se u toku pretresanja nađu predmeti koji

se moraju oduzeti po krivičnom zakonu ii koji mo"# pos#'iti kao doka$.+koliko postoji opasnost od oda"anja ovlašćena službena osoba može spomenute predmete oduzeti i be$ s#dske Naredbe 5%. =? i >@ 2KP 37I8+0vlaštena službena osoba može preduzimati mjere i radnje zbog #tvr)ivanja identitetaosoba a naro%ito os#mnji%eno". 0vlašćena službena osoba može foto"rafisati i#$imati otiske prstij# osobe za koju postoje osnovi sumnje da je učinila krivično djelo.ada to doprinosi e'ikasnost postupka ovlaštena službena osoba%lice mo'e javnoobjaviti foto"rafij# te osobe ali samo po odobrenj# t#'io!a (čl. 128 st.1. Z! 3")#.+ pogledu preduzimanja navedeni$ mjera, osoba prema kojoj je preduzeta neka odopisani$ mjera i radnji ima pravo da podnese prit#'b# t#'io!# (čl. 128 st. 7.Z!3")#.

0vlašćena službena osoba%lice u slučaju postojanja osnova sumje da je izvršeno krivičnodjelo ima pravo da osobe zatečene na mjestu izvršenja krivičnog djela $adr'i radiprik#pjanja i$java ako te osobe mogu dati obavještenja važna za krivični postupak.O $adr'avanj# na mjestu izvršenja krivičnog djela mora se obavjestititužilac.2adr'avanje ti$ osoba na mjestu izvršenja krivičnog djela ne mo'e trajati d#'eod ,est sati.

!rema odredbi čl. 7< Z!3")# ovlaštena službena osoba%lice ima pravo i d#'nosti,iti sobode osob# $ate%en# na mjest# i$vr,enja krivi%no" djea 5in fa"ranti+.i,avanje sobode osobe za koju postoje osnovi sumnje da je izvršila krivično djelomože se preduzeti i onda kada osoba nije zatečena na izvršenju krivičnog djela.!olicijski organ mo'e osob# i,iti sobode ako postojie osnovi sumnje da je ta osoba i$vr,ia krivi%no djeo i ako postoji ma koji ra$o" $a odre)ivanje pritvora. I # jednoj i # dr#"oj situaciji ovlaštena službena osoba je dužna da osobu lišenuslobode be$ oda"anja a najkasnije # rok# od 9B sata sprovede tužiocu i obavjestitužioca o razlozima lišavanja slobode i vremenu lišavanja slobode.

5 obziriom na dužnost ovlašćeni$ službeni$ osoba%lica da djeluju e=o'icio, čim postojeosnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo,na osnovu prikupljeni$ izjava i dokaza kojisu otkriveni, ovlašćena službena osoba sastavlja i$vje,taj.+z izvještaj se dostavljaju i predmeti, skice, 'otogra'ije, pribavljeni izvještaj, spisi o preduzetim radnjama i mjerama, službene zabilješke, izjave i drugi materijali koji mogu biti korisni za uspješno vođenje postupka.*ko ovlašćena službena osoba poslije podnošenja izvještaja sazna za nove činjenice,dokaze ili tragove krivičnog djelad#'na je prik#pjati potrebna obavje,tenja ii$vje,taj o tome kao dopunu pret$odnog izvještaja, odma$ dostaviti tužiocu.


12/66

!ored tužioca i ovlašćeni$ službeni$ osoba, te drugi$ pravni$ i 'izički$ osoba kojeučestvuju u postupku otkrivanja krivičnog djela i njegovog učinioca,važnu 'unkciju i položaj u istrazi ima i s#dija $a pret*odni post#pak.ime je # istra$i otvoren p#t $as#dski nad$or nad odre)enim aktivnostima.Ova,/enja sudije za pret$odni postupak odnose se prije svega na4odre)ivanje pritvora

i nad$or nad i$vr,enjem pritvora.Nad$orom nad kom#nika!ijom pritvorenika sa spojnim svijetomsudija za pret$odni postupak ima ovlašćenja i u okviru drugi$ mjera kojima se obezbjeđuje prisustvoosumnjičenog i uspeješno vođenje krivičnog postupka,to su4 Naredba $a dovo)enje%.1? st.9. $atim odre)ene mjere $abrane te odre)ivanje mjere Demstva.u je i izdavanje naredbi za4-pretresanje stana, postorija i pokretnih stvari i osoba,

- naredba za privremeno oduzimanje pisama i telegrama i dr.-naredba o izuzimanju pošiljki, ili

-naredba o privremenom oduzimanju inansijskih sredstava odnosno oduzimanje imovine

radi obezbjeđenja

-naredba za preduzimanje posebnih istražnih radnji.+ nizu radnji koje preduzima sudija za pret$odni postupak u toku istrage su i one koje seodnose na postavjanje branio!a u slučaju4obave$ne odbraneodnosno # s#%aj#sabo" imovno" stanja os#mnji%eno".5udiji za pret$odni postupak dostavljaju se i doka$i radi obavje,tavanja branio!a.5udija za pret$odni postupak odobrava Naredb# $a prin#dno dovo)enje svjedoka koj# je i$dao t#'ia!te donosi rje,enje o i$ri!anj# nov%ene ka$ene do :.@@@ km.5udija za pret$odni postupak je osoba%lice kojoj će se stranke ili branilac obratiti radii$vo)enja odre)eni* doka$nii* radnji prije "avno" pretresa.

!+Okon!anje istra"eprekid i ob#stava istra"e0pšte pravilo da se jednom pokrenuti krivični postupak mora završiti vrijedi i za istragukao prvi stadij krivičnog postupka.)straga se može završiti na više načina koji proizvodeodređene pravne posljedice za konkretni krivični predmet.+ pravilu istaga se okončavakada se posti"ne svr*a istra"e a to je pripremapredmeta $a post#pak opt#'ivanja pred s#dom.užilac okončava istragukada #tvrdi da je stanje stvari dovojno ra$ja,njeno da semo'e podi/i opt#'ni!a.užilac je dužan da okonča istragu,po pravi# # rok# od ,est mjese!i od dono,enjaNaredbe o provo)en# istra"ea naro%ito ako se os#mnji%ena osoba naa$i # pritvor#. 6aime, ako je određen pritvor njegovo trajenje u istrazi koja je naređena zbog krivičnogdjela za koje se može izreći kazna zatvora deset godina ili teže kazna,je najd#'e ,estmjese!i,odnosno za lakša krivična djela,najd#'e tri mjese!a.+ slučaju da se istraga ne završi u određenom roku,mjere potrebene da se istraga okonča preduzet će koe"ij t#'ia,tva.!ravo osumnjičenog da u najkraćem razumnom roku budeizveden prd sud i da mu bude suđeno bez odlaganja prdstavlja i$ra$ prava na pravi%nos#)enje. 6akon okončanja istraget#'ia! podi'e opt#'ni!# i dostavja je s#diji $apret*odno sas#,anje.


13/66

)straga se može završiti i ob#stavom.0dluku o obustavi istrage donosi tužilac u formiNaredbe pod slijedećim zakonskim uslovima4-djelo koje je učinio 4osumnjičeni5 nije krivično djelo,-nema dovoljno dokaza da je osumnjičeni učinio krivično djelo,

-djelo je obuhvaćeno amnestijom,

-zastarom ili postoje druge smetnje koje isključuju krivično gonjenje čl.!16. st.2.0 obustavi istrage tužilac će obavjestiti o,te/eno".0štećeni ima pravo # rok# od osam danapodnijeti prit#'b# uredu tužioca.+koliko je do obustave istrage došlo zato što nema dovoljno dokaza da je os#mnji%eni izvršio krivično djelo,t#'ia! mo'e ponovo otvoriti istra"# ako se ponovo dobij#dodatne informa!ija koje pr#'aj# dovojno ra$o"a $a vjerovanje da je os#mnji%eni#%inio krivi%no djeo%. 9? st. 9 i .


14/66

6AVNI PRERES

1.Pojam$na!aj i svr*a "avno" pretresa>lavni pretres, kao treći stadij redovnog krivičnog postupka, ima značaj glavnog i

centralnog dijela krivičnog postupka. 6a glavnom pretresu raspravlja se o krivičnopravnom zahtjevu, tj. traže se odgovori na pitanja koja su u vezi s utvrđivanjem krivičnog djela i okolnostima pod kojim je izvršeno,o učiniocu krivičnog djela i njegovoj ličnosti, te izricanje krivičnopravne sankcije,kaonpr.imovinskopravnom za$tjevu oštećenog, i sl.>lavni pretres je ročište na kojem se u okviru,načela kontradiktornosti, neposrednosti,usmenosti i javnosti raspravlja o,krivičnopravnom za$tjevu sadržanom u potvrđenoj ilina glavnom pretresu izmijenjenoj optužnici. 6aročita važnost ovog stadija krivičnog postupka ogleda se u zahtjevu,da niko nevin ne bude osuđen,a da se učiniocu izrekne krivičnopravna sankcija pod uslovima koje predviđa pozitivno krivično zakonodavstvo.

Na "avnom pretres# i$nose seteza optužbe i teza odbrane,preduzimaju se dokazneradnje kako bi se došlo do dokaza koji su bitni za donošenje presude, utvrđuje sečinjenično stanje, a ako ne nastupe procesne smetnje,donosi presuda kojom sudmeritorno raspravlja o predmetu optužbe.

ako se, Pres#da, može donijeti samo na osnovu održanog glavnog pretresa, a kaonajvažnija odluka u krivičnom postupku isključivo se zasniva na činjenicama i dokazima,koji su izneseni na glavnom pretresu,(čl. 1:9. st. . Z! 3"i#.!ored navedenog, "avni pretres se odvija po šemi koja je zakonom unaprijed određena,što doprinosi donošenju zakonite i pravilne odluke. 6akon re'ormi u okviru krivičnog zakonodavstva tokom 1??2.,na glavnom pretresu seintenzivno razvija spor između optužbe i odbrane, jer se u okviru suđenja raspravljaju oni predmeti u kojima se nije ranije,kroz skraćene ili konsenzualne 'orme, došlo doodgovarajuće odluke.

9.Pretpostavka $a odr$avanje "avno" pretresa 6akon unošenja izjave o poricanju krivnje u zapisnik, odnosno,odbacivanja izjave o priznanju krivnje, ili nakon, donošenja odluke o pret$odnim prigovorima ako su uloženi,sudija za pret$odno sasiušanje će uputiti predmet sudiji, odnosno predsjedniku vijeća usvr$u zakazivanja glavnog pretresa.>lavni pretres se mora zakazati u roku od lavni pretres zakazuje sudija, odnosno predsjednik vijeća Naredbom, određujućivrijeme i mjesto njegovog održavanja. 6eposredno prije početka glavnog pretresa potrebno je utvrditi postojanje pretpostavki zanjegovo održavanje i pravilno odvijanje. Pretpostavke za održavanje glavnog pretresaodnose se na prisustvo određenih krivičnoprocesnih subjekata.


15/66

Zbog toga, nakon što sudija, odnosno predsjednik vijeća, otvori zasjedanje i objavi predmet glavnog pretresa, mora se utvrditi da li su prisutne sve pozvane osobe, a akonisu, provjerit će da li su im pozivi dostavljeni i da li su svoj izostanak opravdale.)zostanak pozvani$ osoba s glavnog pretresa ima različite procesne posljedice.Nedoa$ak t#'io!a odaosno osobe koja ga zamjenjuje na glavnom pretresu,ima za

posljedicu odlaganje glavnog pretresa.5udija, odnosno predsjednik vijeća pozvat /e tužioca, odnosno osobu koja ga zamjenjuje, da iznese razloge svog nedolaska.Na osnov# i$jave s#dija odnosno predsjednik vije/a, može kazniti novčanom kaznomdo 8.??? @.,tužioca, odnosno,osobu koja ga zamjenjuje a koja se na uredan poziv sudaza glavni pretres nije odazvala i nije opravdala svoj izostanak.Ako se t#'ia! odnosnoosoba koja "a $amjenj#je ka'njavao tome se obavještava Aisoko sudsko i tužilačkovijeće "i#.Pris#stvo opt#'eno" na glavnom pretresu je obavezno i zakon isključuje mogućnostsuđenja u odsustvu (čl. 191. Z! 3"i#.Ako je opt#'eni #redno po$van, a na glavni pretres ne dođe niti svoj izostanak opravda,sudija, odnosno predsjednik vijeća, /e odložitiglavni pretres i narediti da se optuženi na idući glavni pretres prinudno dovede.

+ slučaju da optuženi koji je uredno pozvan o%i"edno i$bje"ava da do)e na "avnipretres i ako prinudno dovođenje nije uspjelo,sudija, odnosno predsjednik vijeća, možeoptuženom odrediti pritvor.Nedoa$ak branio!a na glavni pretres,ima, također, za posljedicu odlaganje glavnog pretresa. 5udija, odnosno predsjednik vijeća,pozvat će branioca da objasni razloge svognedolaska. 6a osnovu izjave branioca,sudija, odnosno predsjednik vijeća, će utvrditi,da li branioca treba kazniti novčanom kaznom do 8.??? @.Neopravdan i$ostanak svjedoka ii vje,taka na glavni pretres može imati za posljedicu,prinudno dovođenje svjedoka ili vještaka,odnosno izricanje novčane kazne do8.??? @.

.Oda"anje i prekidanje "avno" pretresaPrema na%e# kontin#iteta glavnog pretresa,radnje na glavnom pretresu se moraju preduzimati u kontinuitetu, tako da slijede jedna za drugom, a presuda se izriče iobjavljuje istog dana kada je završen glavni pretres. @eđutim, različite okolnosti i razloziza$tijevaju da se glavni pretres odgodi ili prekine.Ra$o$i $a oda"anje "avno" pretresa odnose se na-pribavljanje novih dokaza,-nesposobnost optuženog da prisustvuje glavnom pretresu s obzirom na njegovo psihičko

stanje i sposobnosti nakon izvršenog krivičnog djela ili

-druge smetnje da se glavni pretres uspješno provede.

+vijek kada se odlaže glavni pretres odredit /e se, ako je to moguće i sat nastavka"avno" pretresa. 5udija, odnosno predsjednik vijeća će,narediti da se osiguraju dokazikoji se neće izgubiti ili uništiti, zbog odlaganja glavnog pretresa.2akonom je odre)eno kad odloženi glavni pretres mora početi iznova i kad senastavlja.ako,ako je oda"anje "avno" pretresa trajao d#'e od @ dana ii ako se"avni pretres dr'i pred dr#"im s#dijom odnosno predsjednikom vijeća 4glavni pretres mora iznova početi, dokazi se moraju ponovno izvesti.


16/66

>lavni pretres koji je odložen mora iznova početi s izmijenjenim sastavom vijeća,ali poslije saslušanja stranaka.Aijeće može odlučiti da se svjedoci i vještaci nesaslušavaju pa i da se ne vrši novi uviđaj,nego da se pročitaju iskazi svjedoka i vještakadati na ranijem glavnom pretresu.o prekida "avno" pretresa dolazi zbog odmora,isteka radnog vremena ili da bi se

neki dokaz pribavio u kratkom vremenu ili zbog pripremanja optužbe ili odbrane.!rekinuti glavni pretres nastavija se uvijek pred istim sudijom, odnosno,vijećem.Ako se "avni pretres ne mo$e nastaviti pred istim s#dijom odnosno vije/em, ili ako je prekid glavnog pretresa trajao duže od B dana,postupit će se kao da je došlo doodlaganja glavnog pretresa.

B.R#kovodjenje "avnim pretresom6avnim pretresom r#kovodi s#dija odnosno predsjednik vije/a./ukovođenjeglavnim pretresom odnosi se na prava i dužnosti sudije, odnosno predsjednika vijeća u

pogledu-održavanja reda u sudnici i očuvanja dostojanstva suda,-narušavanja reda i procesne discipline,-ilmskog ili televizijskog snimanja na glavnom pretresu,

-određivanja redoslijeda radnji glavnog pretresa,

-svestranog pretresanja predmeta,

-utvrđivanja istine i otklanjanja svega što odugovlači postupak, a ne doprinosirazjašnjenju stvari,

-odlučivanja o prijedlozima stranaka i branioca, ukoliko zakonom nije drukčije

propisano,-davanja riječi strankama i braniocu za direktno i unakrsno ispitivanje svjedoka i

vještaka,

-dodatnog ispitivanja čl. !77. %&' ()i*+,-zapisnika o glavnom prstresu čl. !8". %&' ()i*+,

-lažnog iskaza svjedoka ili vještaka čl. !9". %&' ()i*+,

-dopustivosti pitanja ili dokaza čl. !7". %&' ()i*+,-prekida glavnog pretresa čl. !87. st. 2. %&' ()i*+,

-saslušanja svjedoka ili vještaka van sudnice čl. !"7. st. 2. %&' ()i*+,

-objavljivanja da je dokazni postupak završen č:. !62. st. !. %&' ()i*+,

-završnih riječitužioca,oštećenog,branioca i optuženog čl. !6!. %&' ()i*+,-objavljivanja završetka glavnog pretresa čl. !61. %&' ()3*+.


17/66

:.ok "avno" pretresa/edoslijed radnji na glavnom pretresu određen je zakonom, tako da su odgovarajuće procesne odredbe raspoređene u dva odjeljka4po%etak "avno" pretresa 5%. 9=1-9=:.2KP 37i8+ i doka$ni post#pak 5%. 9=


18/66

5udija, odnosno predsjednik vijeća, pita stranke i branioca,da li imaju primjedbe nasastav vijeća i nadležnost suda. 6akon utvrđivanja identiteta optuženog,sudija, odnosno, predsjednik vijeća će uputitisvjedoke i vještake u prostonju van sudnice koja je za nji$ određena,gdje će čekati dok budu pozvani da svjedoče.

5udija, odnosno predsjednik vijeća, će upozoriti svjedoke, da dok čekaju o svojimiskazima,ne razgovaraju s drugim svjedocima. 6a prijedlog tužioca,optuženog ili branioca,sudija, odnosno predsjednik vijeća,će odobritivještacima na koje se prijedlog odnosi da prisustvuju toku pretresa u sudnici.+koliko oštećeni nije podnio imovinskopravni za$tjev, sudija, odnosno predsjednikvijeća, će ga poučiti da može podnijeti taj za$tjev do završetka glavnog pretresa.5 obzirom da optuženi vrši 'unkciju odbrane i ima određena prava na glavnom pretresusudija, odnosno predsjednik vijeća,upozorit će ga-da je potrebno da pažljivo prati tok pretresa,

-poučit će ga,da može iznositi činjenice i predlagati dokaze u svoju korist,

-da može postavljati pitanja saoptuženim, svjedocima i vještacima i da može davati

obrazloženja u vezi s njihovim iskazima.

Pro!esna radnja kojom $apo%inje "avni pretres # pravnom smis# jeste čitanjeoptužnice.&akle, glavni pretres počinje čitanjem optužnice.0ptužnicu čita tužilac. 0ptužni akt se mora pročitati (bez obzira što njegov sadržaj poznaju stranke, branilac ili sud, kako bi se sa njegovim sadržajem upoznali učesnici u postupku i građani (u smislu opšte javnosti prisutni u sudnici.!ošto je optužnica pročitana, tužilac će ukratko iznijeti dokaze na kojima zasnivaoptužnicu. )znošenje dokaza na kojima se temelji optužnica ili (dokaza optužbe,naziva se uvodno izlaganje (Cng. opening statements.5udija, odnosno predsjednlk vijeća, upitat će optuženog,da li je razumio optužnicu i njenenavodeD*ko sudija, odnosno predsjednik vijeća,ustanovi da optuženi nije razumiooptužnicu,ukratko će je izložiti optuženom na način koji mu je razumljiv. 6akon čitanja optužnice,uvodnog izlaganja tužioca,te provjeravanja da li je optuženirazumio optužnicu,optuženi ili njegov branilac mogu izložiti odbranu i ukratko iznijetidokaze koje će ponuditi u svojoj odbrani.Za razliku od tužioca,optuženi ili njegov branilac nisu obavezni na uvodno izlaganje.

Foka$ni post#pak kao dio glavnog pretresa, koji slijedi neposredno poslije čitanjaoptužnice i uvodni$ izlaganja stranaka ili branioca,obuhvata one procesne radnjekojima se izvode dokazi potrebni za utvrđivanje pravno relevantni$ činjenica i pravilno presuđenje određene krivične stvari.+ slučaju da optuženi na glavnom pretresu priznaizvršenje krivičnog djela, a ako je to priznanje potpuno i u skladu s prije izvedenimdokazima u dokaznom postupku,izvest će se samo oni dokazi koji se odnose na odluku okrivičnopravnoj sankciji (čl. 1B?. Z! 3"i#.+ okviru dokaznog postupka redoslijedizvođenja dokaza određen je zakonom, s tim što stranke i branilac imaju pravo pozivatisvjedoke ili vještake i izvoditi dokaze (čl. 1


19/66

+vođenje novog toka dokaznog postupka na glavnom pretresu,prilika je da se daju veće prednosti načelu kontradiktornosti nego što je to bio slučaj ranije.@ože se zaključiti dasud nije pasivan jer mu zakon otvara put da (e< oicio+ prikuplja i izvodi dokaze potrebneza donošenje pravilne i zakonite presude.!rilikom izvođenja dokaza dozvoljeno je direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje.

irektno ispitivanje !eng. direct emination" je kada svjedoka ili vještaka ispituje stranka,odnosno branilac,koja je predložila pozivanje tog svjedoka ili vještaka.#nakrsno ispitivanje !eng. cross e$amination" je ispitivanje svjedoka ili vještaka kojevodi suprotna stranka, odnosno branilacE dakle,unakrsno ispitivanie je kada ispituje onastranka, odnosno, branilac, koja nije predložila da se pozove na glavni pretres taj svjedokili vještak.!itanja svjedoku ili vještaku od suprotne stranke, odnosno branioca,ograničavaju se na pitanja koja su pret$odno postavljena tokom direktnog ispitivanja svjedoka ili vještaka,kao i pitanja u korist vlastiti$ tvrđenja. odatno ili ponovno ispitivanje svjedoka ili vje%taka je, ustvari,ponovno direktnoispitivanje svjedoka ili vještaka (eng. redirect e


20/66

2avr,ne rije%i predstavljaju vrlo važan dio procesni$ aktivnosti na glavnom pretresu.Zato, po završenom dokaznom postupku sudija, odnosno,predsjednik vijeća,daje završnuriječ strankama, oštećenom i braniocu.!rvo govori tužilac,zatim oštećeni,potom branilac, pa optuženi.!osljednja riječ uvijek pripada optuženom.

*ko optužnicu zastupa više tužilaca ili optuženi ima više od jednog branioca svi mogudati završnu riječ,ali se nji$ova izlaganja ne mogu ponavljati i nemogu biti vremenskiograničena (čl. 1:1. Z! 3"i#.+ završnoj riječi t#'ia! mo'e ostati pri podnesenoj optužnici,može odustati od optužbe,a može izmijeniti optužbu.

&užilac će u svojoj zavr%noj riječi iznijeti,svoju ocjenu dokaza koji su izvedeni naglavnom pretresu,navest će svoje zaključke o pravno relevantnim činjenicama u vezi sakrivičnim djelom i krivičnom odgovornošću, predložiti da se optuženi oglasi krivim ili damu se izrekne određena krivičnopravna sankcija. 'to se tiče o%tećenog ,njegova završna riječ je usmjerena na obrazloženje prijedloga zaostvarivanje,imovinsko-pravnog za$tjeva.

(ranilac i optuženi (ako žele izložit će,odbranu,analizirati izvedene dokaze,iznijetiodređene zaključke ili prijedloge i osvrnuti se na navode tužioca i oštećenog.

2avr,etak "avno" pretresa slijedi nakon završni$ riječi tužioca,oštećenog,branioca ioptuženog.Završetak glavnog pretresa objavljuje sudija, odnosno predsjednik vijeća. 6akon toga sud se povlači na vijećanje i glasanje,radi dono,enja pres#de (čl. 1:2. Z!3"i#.!ri uređenju glavnog pretresa, pored izloženog,značajni su i dr#"i pro!esni instit#ti.ako možemo govoriti o-posebnim pravilima dokazivanja u slučajevima seksualnih delikata čl. !76. %&' ()i*+,-polaganju zakletve, odnosno,davanju izjave čl. !"2. %&' ()i*+,

-zaštiti svjedoka od vrijeđanja,prijetnji i napada čl. !"!. %&' ()i*+,

-otpuštanju svjedoka i vještaka čl. !"8. %&' ()i*+,-saslušanju van sudnice čl. !"7. %&' ()i*+,

-izuzecima od načela neposrednosti čl. !"". %&' ()i*+,

-te zapisnicima o dokaznom materijalu čl. !"6. %&= ()i*+.


21/66

POS0PAK OP02IVANDA

1.Podi$anje opt#$ni!e!ostupak optuživanja je drugi stadij redovnog krivičnog postupka i važan most od istrage prema glavnom pretresu koji se završava donošenjem presude.

ISRA6A G POI2ANDE OP0HNICE G 6AVNI PRERES G ONOENDEPRES0E0vaj stadij služi i kao jamstvo 5SI60RNOS+ osumnjičenoj osobi,kako je to pret$odnim izlaganjima naglašeno.0HIAC okončava istragu i podiže OP0HNIC0,kad nađe da postoji OVODNOOKA2A iz koji$ proizlazi OSNOVANA S0;NDA da je OS0;NDIJENI I2VRIOKRIVIJNO DEO.+ odnosu na osnove s#mnje (koji su potrebni za donošenje naredbe o provo)enj#istra"e,osnovana s#mnja predstavlja viši stepen sumnje i zasnovana je na prikupljenimdokazima koji upućuju na zaključak da je izvršeno krivično djelo (čl. 1. tač. m Z!3"i#.

+ našem krivičnom postupku,optužni akt kojim se obezbjeđuje prijelaz u ovaj viši stadijkrivičnog postupka je Opt#'ni!a,koju nade'ni t#'ia! predaje s#diji $a pret*odnosas#,anje nadležnog suda.)z navedenog slijedi da je opt#'ni!a pro!esni akt opt#'enja koji se podiže nakon pret$odno provedene istrage,u kojem nadležni tužilac traži od sudaodređivanje glavnog pretresa protiv određene osobe zbog izvršenog krivičnogdjela.Opt#'ni!om se, tako, određuje predmet "avno" pretresa. 0ptužnica kao procesni akt optuženja podnosi se sudu u pisanom obliku, uz navođnjezakonom utvrđenog sadržaja.2akon propis#je obi"atorne i fak#tativne sastavnedijeove opt#'ni!e.!rema članu 171. stav . Z! 3"i# obave$ni dijeovi optužnice su- podaci o stvarno i mjesno nadležnom sudu pred kojim se treba održati glavni pretres;-ime i prezime osumnjičenog sa ličnim podacima , koji obezbjeđuju identiikaciju iindividualizaciju ličnosti osumnjičenog;

-opis djela iz kojeg proizlaze zakonska obilježja krivičnog djela;-vrijeme i mjesto izvršenja krivičnog djela;- predmet na kojem je i sredstvo kojim je izvršeno krivično djelo;-kao i ostale okolnosti potrebne da se krivično djelo što preciznije odredi;-zakonski naziv krivičnog djela s navođenjem odredbe krivičnog zakona-ovo je pravnaosnova optužnice i ne može biti postavljena alternativno;- prijedlog o dokazima koje treba izvesti na glavnom pretresu,uz navođenje imenasvjedoka i vje%taka koje treba ispitati na glavnom pretresu;-označavanje spisa koje treba pročitati na glavnom pretresu,kao i predmeta koji su potrebni za dokazivanje)-rezultat istrage ili zaključak tužioca o činjemčnim i pravnim osnovama optužnice)-materijal koji potkrepljuje navode optužnice ,a koji obuhvata dokazni i drugi materijalkoji potkrepijuje osnovanu sumnju da je osumnjičeni učinio u optužnici opisano krivično

djelo,npr. zapisnike o ispitivanju osumnjičenog isaslušanju svjedoka,nalaz i mišljenjavještaka,privremeno oduzete predmete i dokumentaciju,izvještaje, službene zabilješke,

skice, proračune, otodokumentaciju, tehničke snimke i sl. .


22/66

+ okviru fak#tativno" sadr'aja optužnice nalazi se- prijedlog o određivanju pritvora,produženju pritvora ili o pu%tanju naslobodu.!rijedlozi se, dakle, mogu kretati u pravcu određivanja pritvora, njegovog produženja, odnosno njegovog ukidanja (čl. 171. st. 2. 1! 3"i#.

!rvobitna optužnica se može mijenjati na glavnom pretresu,tj, optužnica nije konačanoptužni akt, jer se na glavnom pretresu može pod određenim uslovima izmijeniti,(čl. 1:?. Z! 3"i#.

9.S#dska kontroa opt#$ni!eS#dska kontroa opt#'ni!e ogleda se u odlučivanju o optužnici, koj# vr,i s#dija $apret*odno sas#,anje odnosno u tome da i /e je potvrditi ii odbiti s#dija $apret*odno sas#,anje. 0dlučujući o optužnici, sudija za pret$odno saslušanje ustvariodlučuje o tačkama.!ri tome,može potvrditi ili odbiti sve ili pojedine tačke optužnice u

roku od osam dana od dana prijema optužnice (čl. 172. st. Z! 3"i#.Poa$e/i od $akonom taksativno navedeni* eemenata koji %ine sadr'aj opt#'ni!ekao opt#'no" akta a naro%ito od oni* eemenata koji se odnose na %injeni%ni opisdjea(koji mora biti tako postavljen da iz njega proiziaze zakonska obilježja krivičnogdjela, vrijeme i mjesto izvršenja krivičnog djela, predmet na kojem je i sredstvo kojim jeizvršeno krivično djelo, kao i ostale okolnosti potrebne da se krivično djelo što preciznijeodredi,zakonski opis knvičnog djela,($akonski na$iv krivi%no" djea s navo)enjemodredbe krivi%no" $akona ii pravna kvaifika!ja,Opt#'ni!a se mora ra$motriti #svim svojim ta%kamakoje se, kako je pret$odno rečeno, mogu potvrditi u cjelini ilidjelimično, odnosno odbiti u cjelni ili djelimično.!rovođenje postupka, odlučivanja o optužnom aktu, ima za posljedicu,s jedne strane, potvrđivanje optužnice u svim njenim tačkama ili u ograničenom obimu u smislu potvrđivanja pojedini$ tački u optužnici ili,s druge strane, odbijanje optužnice u svim ili pojedinim njenim tačkama.Za potvrđivanje optužnice, sudija za pret$odno saslušanje mora utvrditi da postojiosnovana sumnja da je određena osoba%lice izvršila određeno krivično djelo.+ tomsmislu,priikom potvr)ivanja opt#'ni!e s#dija $a pret*odno sas#,anje pro#%avasvak# ta%k# opt#'ni!e i materijae koje m# je dostavio t#'ia! kako bi #tvrdiopostojanje osnovane s#mnje (čl. 172. st. 1. Z! 3"i#.5udija za pret$odno saslušanje, dostavit /e opt#'ni!# opt#'enom koji je na sobodibe$ oda"anja a ako se naa$i # pritvor# # rok# od 9B sata po potvr)ivanj#opt#'ni!e (čl. 172, st. 7. Z! 3"i#..&ostavljajući potvrđenu optužnicu,s#dija $a pret*odno sas#,anje obavijestit /eopt#'eno" da /e # rok# od 1: dana od dana dostavjanja opt#'ni!e biti po$van da sei$jasni4-da li pri$naje ii pori%e krivnj# za svaku tačku optužniceE-da li namjerava podnijeti pret*odne pri"ovore te o prijedo$ima doka$a koje trebaizvesti na glavnom pretresu.0koiko s#dija $a pret*odno sas#,anje odbije sve ii pojedine ta%ke pt#'ni!e donosirje,enje koje dostavja t#'io!#.


23/66

!rotiv odbijanja svi$ ili pojedim$ tačaka u optužnici t#'ia! mo'e podnijeti nov# iii$mijenjen# opt#'ni!# koja može biti zasnovana na novim dokazima.6ova, odnosnoizmijenjena optužnica upućuje se sudu na potvrđivanje (čl, 172. st. 8. Z! 3"i#.

.I$jasnjavanje o krivnjiOpt#'eni i$jav# o krivnji daje pred s#dijom $a pret*odno sas#,anje i # pris#stv#t#'io!a i branio!a.0va izjava optuženog je poseban vid njegovog iskaza i različita je odiskaza koji se dobiva ispitivanjem optuženog.+ tom smislu, naročito treba naglasiti dvoje4-da je ovo i$ja,njavanje opt#'eno" sredstvo nje"ove odbrane te da predstavja i$ra$na%ea jednakosti or#'ja stranaka u krivičnom postupku&-ovom izjavom opt#'eni i$ra'ava svoj stav prema osnovanosti predmeta opt#'be.Instit#tom i$ja,njavanja o krivnji,čija se priroda ogleda u davanj# formano"od"ovora pred sudom na optužbe u optužnom aktu,nastoji se prije početka glavnog

pretresa utvrditi da i opt#'eni opt#'b# pri*vata (eng. guiltF plea ili plea o'guiltF+ ii jeosporava (eng. not guiltF plea.+ procesnom smislu, izjašnjavanje o krivnji slijedi nakon što sudija za pret$odnosaslušanje, proučavajući optužnicu i materijale koje mu je dostavio tužilac, utvrdi postojanje osnovane sumnje i, prema rezultatima svog nalaza, potvrdi sve ili pojedinetačke u optužnici.Ono ,to potvrdi s#dija $a pret*odno sas#,anje to /e biti osnov $ai$ja,njavanje opt#'eno" o krivnji.Post#pak i$ja,njavanja o krivnji u našem krivičnom postupku, slično kao i u drugim postupcima, može imati različite posljedice, odnosno,mo'e te'i,te vo)enja krivi%no"post#pka preba!iti sa "avno" pretresa na pretres $a i$ri!anje krivi%nopravnesank!ije. !ovodom izjašnjavanja o krivnji, optuženi može da se izjasni da je kriv.0vakva izjava je priznanje onog što se potvrđenom optužnicom stavlja optuženom na teret, odnosno, priznanje osnovanosti optužnice.5udija za pret$odno saslušanje će spomenutu izjavuunijeti u zapisnik i uputiti predmet sudiji, odnosno vijeću radi zakazivanja ročišta nakojem će se pročitati izjava o pristajanju na krivnju (čl. 177. st. 1. Z! 3"i#.Ro%i,te na kojem se razmatra izjava o priznanju krivnje počinje utvrđivanjem da li se doizjave o priznanju krivnje došlodobrovoljno,svjesno i sa razumjevanjem.!rema teorijskim razmatranjima, dobrovoljnost ima dva elementa-opt#'eni mora biti mentano sposoban da s$vati posljedice svoji$ postupaka kada seizjašnjava da se osjeća krivim i-i$ja,njenje ne smije biti re$#tat bio kakve prijetnje ii navo)enja , osim očekivanjada se uživa korist od izjašnjenja o krivici, u smislu smanjenja kazne.+z pret$odno opisane mogućnosti, zakon poznaje i treću, koja se o"eda # prav#opt#'eno" da se ne i$jasni o krivnji ,kada 5udija za pret$odno saslušanje, po službenojdužnosti, neizjašnjavanje optuženog o krivnji uzima kao poricanje krivnje.0va procesna norma je još jedna potvrda postojanja i uvažavanja prava na šutnju,(ili privilegija protiv samooptuživanja, eng. privilegs against sel'incrimination,kao jednogod temeljni$ prava u krivičnom postupku.


24/66

B.Pre"ovaranje o krivnji&isponiranje stranaka predmetom konkretnog krivičnog postupka vidljivo je kroz procesnu ustanovu,pre"ovaranje o krivnji (čl. 179. Z! 3"i#.2a ovaj obik na"odbe i$me)# s#protstavjeni* strana 5opt#'be i odbrane+karakteristi%no je da bitno doprinosi #br$anj# krivi%no" post#pkajer se rasprava o

krivi%noj stvari mo'e $avr,iti kako # najranijim fa$ama post#pka 5ii prije s#)enja+tako i na samom s#)enj#.&akle,prilikom pregovaranja o krivnji,do donošenja presude izaključenja konkretnog krivičnog postupka dolazi na osnov# strana%ko" pre"ovaranja o krivnji, odnosno,spora$#ma o #sovima pri$nanja krivnje i$me)# t#'io!a sjednestrane i os#mnji%eno" odnosno opt#'eno" i nje"ovo" branio!a s dr#"e strane. Zakonodavac ne postavlja nikakva ograničenja vezana za težinu krivičnog djela ilizapriječenu kaznu na ravnopravnoj osnovi.&akle, pre"ovaranje o krivnji je otvoreno $asva krivi%na djea kako ona ak,a tako i $a najso'enija .+ našem krivčnom postupku,slično kao i kod drugi$, pre"ovaranje o krivnji odvija se i$me)# os#mnji%eno"odnosno opt#'eno" i nje"ovo" branio!a sjedne strane i t#'io!a s dr#"e strane.Prijedo" za postizanje sporazuma može biti ini!iran kako od t#'io!a, tako i od

s#protne stranke, pri čemu se pregovaranje stranaka mora odvijati.!regovaranje suprotstavljeni$ strana odnosi se na uslove priznavanja krivnje za djelo kojese osumnjičenom, odnosno optuženom stavlja na teret (čl. 179. st. . Z! 3"i#.0sumnjičeni, odnosno optuženi sa svojim braniocem i tužilac, međusobno pregovarajućio krivnji,pregovarat će i o vrsti i visini kazne,te o krivičnopravnoj sankciji zaosumnjičenog, odnosno optuženog.!rilikom pregovaranja sa osumnjičenim, odnosno optuženim i braniocem o priznanjukrivnje,t#'ia! mo'e predo'iti i$ri!anje ka$ne ispod $akonom odre)eno" minim#maka$ne $atvora $a to knvi%no djeo odnosnoba'# knvi%nopravn# sank!ij# $aos#mnji%eno" odnosno opt#'eno" (čl. 179. st. 1. Z! 3"i#.)z ovoga se može zaključiti da se pregovaranje može odnositi samo na utvrđivanje visinezatvorske kazne, odnosno vrstu krivičnopravne sankcije.&rugim riječima, nagodba nijemoguća oko odustajanja tužioca od krivičnog gonjenja.!ostupak pregovaranja o krivnji može se odvijati u toku cijelog krivičnog postupka,dakle, kako u istrazi i stadiju optuživanja, tako i na glavnom pretresu.!očetak ovi$ pregovora se može vezati već za onaj trenutak u kojem tužilac smatra daraspolaže sa dovoljno dokaza o krivnji osmnnjičenog.0d važnosti je istaći da ubrzanju krivičnog postupka, a samim time i njegovoje'ikasnosti, doprinose pregovori o krivnji koji će se obavljati u ranijim 'azama postupka,naravno uz sve zakonom propisane uslove.I$ i$o'eno" se mo'e $akj#%iti da se pre"ovaranje o krivnji mo'e odvijati # tok#istra"eodnosno prije podi$anja opt#'ni!e.+ ovoj situaciji sporazum stranaka u pisanoj 'ormi o priznanju krivnje bi uslijedio nakon podizanja optužnice.Spora$#m o pri$nanj# krivnje mora se sa%initi # pismenom obik# i mora sepodnijeti s#d# na ra$matranje i od#k#.0 spora$#m# o pri$nanj# krivnje #nosi sei$java o pri$nanj# krivnje $a djeo $a koje se os#mnji%eni odnosno opt#'eni teretikao i krivi%nopravna sank!ija koja je re$#tat do"ovora i$me)# opt#'be i odbrane5%. 9B


25/66

Priikom ra$matranja spora$#ma o pri$nanj# krivnje s#d provjerava4a i se dospora$#ma o pri$nanj# krivnje do,o dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem. 5 tim u vezi sud mora provjeriti da li je priznanje osumnjičenog, odnosno optuženogrezultat sile, prijetnje, varke, obmane ili slični$ postupaka, te na temelju toga zaključiti dali je priznanje dobrovoljno.akođer, se provjerava i odnos osumnjičenog, odnosno

optuženog prema njegovom priznanju.&rugim riječima, u davanju ocjene o psi$ičkomodnosu osobe prema priznanju krivnje mora se utvrdlti postojanje svijesti, te provjeriti dali je priznanje dato s razumijevanjem.a i je os#mnji%eni odnosno opt#'eni #po$nat s posjedi!ama koje s# ve$ane $aimovinsko-pravni $a*tjev i tro,kove krivi%no" post#pka./iječ je o sporednom predmetu krivičnog postupka čiji teret,kao i kod izjave o priznanjukrivnje,može pasti na osumnjičenu ili optuženu osobu.a i postoji dovojno doka$a o krivnji os#mnji%eno" odnosno opt#'eno" $a djeokoje m# se stavja na teret.0vo zakonsko rješenje pokazuje da i pored nesporni$ pozitivni$ (npr. e'ikasnostkrivičnog postupka strana pregovaranja i sporazumijevanja o krivnji, te dobrovoljnosti

učešća u ovom procesu,sud ipak mora raspolagati dokazima o krivnji osumnjičenog,odnosno optuženog kako bi izrekao krivičnopravnu sankciju.S ob$irom da se krivi%nopravna sank!ija mo'e i$re/i samo onda kada je osoba kriva$a djeo koje joj se stavja na terets#d mora #tvrditi krivnj# os#mnji%ene odnosnoopt#'ene osobe.+tvrđivanje krivnje oslanja se upravo na prikupljenim podacima i dokazima o izvršenomkrivičnom djelu.a i os#mnji%eni odnosno opt#'eni ra$#mije da se spora$#mom o pri$nanj#krivnje odri%e prava na s#)enje.S#d mora pa$iti da i osoba kojoj se stavja na tereti$vr,enje odre)eno" krivi%no" djea ra$#mije da se spora$#mom o pri$nanj#krivnje odri%e s#)enja pred s#dijom odnosno s#dskim vije/em.0va zakonska odredba podrazumijeva i obavezu suda koji razmatra sporazum o priznanjukrivnje,da pojasni osumnjičenom, odnosno optuženom da će se u sporazumu predviđenakrivičnopravna sankcija izreći na pretresu za izricanje krivičnopravne sankcije.a i os#mnji%eni odnosno opt#'eni ra$#mije da ne mo'e #o'iti 'ab# nakrivi%nopravn# sank!ij# koja /e m# biti i$re%ena.0vo provjeravanje je naročito važno, s obzirom da se radi o jednom od najznačajniji$ prava čovjeka.6aime, prema međunarodnom pravu o pravima čovjeka, pravo na ulaganje pravnog lijekaje označeno kao osnovno pravo čovjeka.Ra$o$i $bo" koji* $akonodava! iskj#%#je mo"#/nost #a"anja 'abe proi$ia$e i$prirode spora$#ma o pri$nanj# krivnje.&rugim riječima, strane koje učestvuju u pregovaranju o krivnji zajednički u svomsporazumu predlažu sudu odgovarajuću krivičnopravnu sankciju.!rema tome, sankcija je pret$odno dogovorena i prema tome od osumnjičenog, odnosno optuženog očekivana.*ko sud pri$ivati sporazum o priznanju krivnje, izjava osumnjičenog, odnosnooptuženog se unosi u zapisnik.Istovremeno s#d odre)#je dat#m odr'avanja pretresa$a i$ri!anje krivi%nopravne sank!ije koja je predvi)ena pri*va/enimspora$#mom.0 tom smis# na pretres# $a i$ri!anje krivi%nopravne sank!ije s#dijaodnosno vije/e donijet /e pres#d# kojom se osoba o"a,ava krivom i i$ri%ekrivi%nopravna sank!ija.


26/66

Pretres $a i$ri!anje krivi%nopravne sank!ije mora se odr'ati # rok# od tri dana oddana pri*vatanja spomen#to" spora$#ma 5%. 9B


27/66

protiv iste osobe potvrđene, da je optuženi priznao krivnju u pogledu krivični$ djela kojamu se stavljaju na teret i sl..Osporavanje od#ke o odbijanj# $a*tjeva $a postavjanje branio!a $bo" sabo"imovno" stanja.!redmet ovog prigovora je odluka sudije za pret$odni postupak koji je utoku istrage odbio takav za$tjev osumnjičenog.

=.Pova!enje opt#$ni!eužilac ima pravo povući optužnicu pod određonim zakonskim uslovima, koji seodre)#j# # $avisnosti od to"a da i je opt#'ni!a pro,a s#dsk# kontro# ii ne (čl.17


28/66

PRES0A

1.Pojamvrste i predmet pres#dePres#da je s#dska od#ka kojom se raspravja krivi%nopravni $a*tjev i$ra'en #opt#'nom akt#. !resudom treba odgovoriti na pitanja

a +d a li je izvr š eno krivi č no djelo ;b +k o je izvr š io krivi č no djelo;

c+da li je izvr š ilac krivi č no odgovoran;

d+da li se na izvr š ioca krivi č nog djela mogu primijeniti krivi č nopravne sankcije .Prema sadr'aj#, presude se dijele na->eritorne suštinske+ i

-(ormalne procesne+.Predmet pres#de je krivično djelo navedeno u optužnici,kao i sporedni predmetikrivičnog postupkaimovinskopravni za$tjev i troškovi krivičnog postupka.

1.a+Pres#da kojom se opt#$ba odbija

Pres#d# kojom se opt#'ba odbija, 5ud će izreći-ako za presuđenje ?ud nije nadležan,-ako je @užitelj od započinjanja pa do završetka glavnog pretresa odustao od optužnice,-ako nije bilo potrebnog odobrenja ili ako je nadležni državni organ odustao od

odobrenja,

-ako je optuženi za isto djelo već pravomoćno osuđen, oslobođen od optužbe ili je

postupak protiv njega rješenjem pravomoćno obustavljen, a ne radi se o rješenju oobustavljanju postupka iz člana 1!8. zakona,

-ako je optuženi aktom amnestije ili pomilovanja oslobođen od gonjenja ili se krivično

gonjenje ne može poduzeti zbog zastarjelosti ili ako postoje druge okolnosti kojeisključuju krivično gonjenje.

1.b+Pres#da kojom se opt#$eni osobadja opt#$bePres#d# kojom se opt#'eni osoba)a od opt#'be , 5ud će izreći-ako djelo za koje se optuženi optužuje nije zakonom propisano kao krivično djelo,

-ako postoje okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost optuženog,-ako nije dokazano da je optuženi učinio krivično djelo za koje se optužuje.

1.!+Pres#da kojom se opt#$eni o"asava krivim0 pres#di kojom se opt#'eni o"a,ava krivim, 5ud će izreći-za koje se krivično djelo optuženik oglašava krivim, uz navođenje činjenica i okolnosti

koje čine obilježja krivičnog djela, kao i onih od kojih ovisi primjena određene odredbe

krivičnog zakona,-zakonski naziv krivičnog djela i koje su odredbe krivičnog zakona primijenjene,

-kakva se kazna izriče optuženom ili se po odredbama krivičnog zakona oslobađa od

kazne,odluku o uvjetnoj Auslovnoj osudi,-odluku o mjerama sigurnosti Abezbjednosti , o oduzimanju imovinske koristi i odluku o

vraćanju predmeta član 7#.+ , ako predmeti do tada nisu vraćeni vlasniku, odnosno

držatelju,

-odluku o uračunavanju pritvora ili već izdržane kazne,


29/66

-odluku o troškovima krivičnog postupka, o imovinskopravnom zahtjevu, kao i o tome da

se pravomoćna presuda ima objaviti putem sredstava javnog inormiranja.

9.Objavjivanje i sadr$aj pres#de 6akon završni$ riječi na glavnom pretresu,sudija, odnosno predsjednik vijeća, objavljujeda je glavni pretres završen, a sud se povlači na vijećanje i glasanje radi donošenja presude.Pres#da se i$ri%e i objavj#je # ime 7osne i 8er!e"ovine.Pres#da mora sadr'avati4-uvod,

-izreku ili dispozitiv,-obrazloženje i

-pouka o pravnom lijeku.


30/66

PRAVNI IDEKOVI

1.0op!e o pravnim ijekovima!ravni lijek je pravno sredstvo kojim stranke i druge ovlaštene osobe pobijaju odluku

donesenu u krivičnom postupku s ciljem da se ona ukine ili preinači.eorija krivičnog procesnog prava poznaje podjelu pravni$ lijekova na-/edovne i vanredne pravne lijekove,-5uspenzivne i nesuspenzivne pravne lijekove,-&evolutivne i nedevolutivne pravne lijekove,-!otpune i nepotpune pravne lijekove.

9.Redovni pravni ijekovirivično procesno pravo "i# poznaje slijedeće redovne pravne lijekove

-Galba na prvostepenu presudu,-Galba na drugostepenu presudu i-Galba na rješenje.

9.a+2aba na prvostepen# pres#d#Galba na prvostepenu presudu je redovan, suspenzivan, devolutivan i potpun pravni lijek,kojim subjekti pravnog lijeka traže od drugostepenog suda da zbog određeni$nedostataka u prvostepenoj presudi ili u prvostepenom postupku izrečenu presudu potpuno ili djelomično ukine ili preinači.

9.b+Odredbe 2KP-7I8 o $abi na pres#d#Pravo na $ab# i rok !rotiv presude donesene u prvom stepenu može se podnijeti žalba u roku od 8 dana oddana dostavljanja prijepisa presude.+ složenim stvarima, na za$tijev stranaka i branitelja,5ud može produžiti rok za žalbu najduže za 8 dana.&o odluke 5uda o navedenom za$tjevu, ne teče rok za žalbu."lagovremeno podnesenažalba odlaže izvršenje presude.

9.!+S#bjekti $abeGalbu mogu podnijeti stranke, branitelj i oštećeni.+ korist optuženog žalbu mogu podnijeti zakonski zastupnik, bračni, odnosno vanbračnidrug optuženog, roditelj ili dijete i usvojitelj odnosno usvojenik./ok za žalbu i u tom slučaju teče od dana kad je optuženom ili njegovom braniteljudostavljen prijepis presude.užitelj može podnijeti žalbu kako na štetu tako i u korist optuženog.0štećeni može pobijati presudu samo zbog odluke 5uda o troškovima krivičnog postupkai odluke o imovinskopravnom za$tjevu.Galbu može podnijeti i osoba čiji je predmet oduzet ili od koje je oduzeta imovinskakorist pribavljena krivičnim djelom.


31/66

"ranitelj i osobe koje mogu podnijeti žalbu u korist optuženog mogu podnijeti žalbu i bez naročitog ovlaštenja optuženog, ali ne i protiv njegove volje - osim ako je optuženomizrečena kazna dugotrajnog zatvora.

9.d+Odri!anje i od#stajanje od $abe

0ptuženi se može odreći prava na žalbu samo nakon što mu je presuda dostavljena.0ptuženi se i prije toga može odreći prava na žalbu ako se užitelj odrekao prava nažalbu, osim ako bi optuženi po presudi imao da izdržava kaznu zatvora.&o donošenja odluke vijeća apelacionog odjeljenja, optuženi može odustati od već podnesene žalbe.užitelj se može odreći prava na žalbu od trenutka objavljivanja presude pa do istekaroka za podnošenje žalbe,a može do donošenja odluke vijeća apelacionog odjeljenjaodustati od već podnesene žalbe.0dricanje i odustajanje od žalbe ne može se opozvati.

9.e+2abeni osnovi!resuda se može pobijati

-zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka,-zbog povrede (materijalnog pro. krivičnog zakona,-zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja,-zbog odluke o krivičnopravnim sankcijama,oduzimanju imovinske koristi,troškovimakrivičnog postupka,imovinskopravnom za$tjevu,-kao i zbog odluke o objavljivanju presude putem sredstava javnog in'ormiranja.

9.f+7itne povrede odredaba krivi!no" post#pka"itna povreda odredaba krivičnog postupka postoji-ako je 5ud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude učestvovao sudija kojinije učestvovao na glavnom pretresu ili koji je pravomoćnom odlukom izuzet od suđenja,-ako je na glavnom pretresu učestvovao sudija koji se morao izuzeti,-ako je glavni pretres održan bez osobe čija je prisutnost na glavnom pretresu po zakonuobavezna ili-ako je optuženom, branitelju, ili oštećenom protivno njegovom za$tjevu, uskraćeno dana glavnom pretresu upotrebljava svoj jezik i da na svom jeziku prati tok glavnog pretresa,-ako je povrijeđeno pravo na odbranu,-ako je protivno zakonu bila isključena javnost na glavnom pretresu,-ako je 5ud povrijedio propise krivičnog postupka o postojanju odobrenja nadležnogorgana,-ako je 5ud donio presudu a nije bio stvarno nadležan ili ako je nepravilno odbio optužbuzbog stvarne nenadležnosti,-ako 5ud svojom presudom nije potpuno riješio predmet optužbeE-ako se presuda zasniva na dokazu na kome se po odredbama ovog zakona ne možezasnivati presuda,-ako je optužba prekoračena,-ako je izreka presude nerazumljiva, protivrječna sama sebi ili razlozima presude ili ako presuda uopće ne sadrži razloge ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.


32/66

"itna povreda odredaba krivičnog postupka postoji i ako 5ud u toku glavnog pretresa ili prilikom donošenja presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbuovog zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.

9."+Povrede krivi!no" $akona!ovreda krivičnog zakona postoji ako je krivični zakon povrijeđen u pitanju-da li je djelo za koje se optuženi goni krivično djelo,-postoje li okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost,-postoje li okolnosti koje isključuju krivično gonjenje, a naročito da li je nastupilazastarjelost krivičnog gonjenja ili je gonjenje isključeno usljed amnestije ili pomilovanjaili je stvar već pravomoćno presuđena,-da li je u pogledu krivičnog djela koje je predmet optužbe primijenjen zakon koji se nemože primijeniti,-da li je odlukom o kazni ili uvjetnoj osudi, odnosno odlukom o mjeri sigurnosti ili ooduzimanju imovinske koristi prekoračeno ovlaštenje koje 5ud ima po zakonu,

-da li su pravilno primijenjene odredbe o uračunavanju pritvora i izdržane kazne.9.*+Po"resno ii nepotp#no #tvrdjeno !injeni!no stanje!resuda se može pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kad je 5ud neku odlučnu činjenicu pogrešno utvrdio ili je nije utvrdio. 6epotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji i kad na to ukazuju nove činjenice ili novidokazi.

9.i+Od#ke po $abiAijeće apelacionog odjeljenja može u sjednici vijeća odbaciti žalbu kao neblagovremenuili kao nedopuštenu ili odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu ili preinačiti prvostepenu presudu, ili ukinuti presudu i održati pretres.0 svim žalbama protiv iste presude vijeće apelacionog odjeljenja odlučuje jednomodlukom.

.Vanredni pravni ijekovi

.a+Ponavjanje post#pka!onavljanje krivičnog postupka predstavlja vraćanje pravosnažno završenog krivičnog postupka u neku raniju 'azu, te ponovno vođenje krivičnog postupka od te 'aze nadalje.

.b+Nepravo ponavjanje krivi!no" post#pka 6epravo ponavljanje krivičnog postupka predstavlja oblik ponavljanja postupka u okvirukojeg dolazi do promjene u pravosnažnoj sudskoj odluci, ali bez ponavljanja postupka.!ravomoćna presuda može se preinačiti i bez ponavljanja krivičnog postupka ako je udvjema presudama ili u više presuda protiv istog osuđenog pravosnažno izrečeno višekazni, a nisu primijenjene odredbe o odmjeravanju jedinstvene kazne za djela u sticaju.


33/66

+ pomenutom slučaju 5ud će ovom presudom preinačiti ranije presude u pogledu odlukao kazni i izreći jedinstvenu kaznu.Za donošenje nove presude nadležan je prvostepeni sudkoji je sudio u stvari u kojoj je izrečena najstrožija vrsta kazne, a kod istovrsni$ kazni -sud koji je izrekao najveću kaznu, a ako su kazne jednake - sud koji je posljednji izrekaokaznu.

.!+Nastavjanje post#pka&o nastavljanja krivičnog postupka može doći onda kada je krivični postupak rješenjem pravomoćno obustavljen ili je presudom optužba pravomoćno odbijena zato što nije bilo potrebnog odobrenja.!ostupak će se na za$tjev užitelja nastaviti čim prestanu uzroci zbog koji$ su donesenenavedene odluke.

.d+Ponavjanje post#pka $avrseno" pravomo!nim rjesenjem*ko je izvan slučajeva uslijed koji$ se postupak može nastaviti,krivični postupak pravomoćno obustavljen prije početka glavnog pretresa,na za$tjev užitelja može se

dozvoliti ponavljanje krivičnog postupka ako se podnesu novi dokazi na osnovu koji$ se5ud može uvjeriti da su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje krivičnog postupka.rivični postupak pravomoćno obustavljen do početka glavnog pretresa može se ponovitikad je užitelj odustao od gonjenja,ako se dokaže da je do odustanka došlo usljedkrivičnog djela, Zloupotrebe službenog položaja užitelja.

.e+Ponavjanje post#pka # korist os#djeno"rivični postupak završen pravomoćnom presudom može se ponoviti u korist osuđenog-ako se dokaže da je presuda zasnovana na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazu svjedoka,vještaka ili tumača,-ako se dokaže da je do presude došlo usljed krivičnog djela sudije ili osobe koja je vršilaistražne radnje,-ako se iznesu nove činjenice ili se podnesu novi dokazi koji i pored dužne pažnje iopreza nisu mogli biti predstavljeni na glavnom pretresu, a koji su sami za sebe ili u vezis ranijim dokazima podobni da prouzrokuju oslobađanje osobe koja je bila osuđena ilinjezinu osudu po blažem krivičnom zakonu,-ako je neka osoba%lice za isto krivično djelo više puta osuđena ili ako je više osoba%licaosuđeno zbog istog djela koje je mogla učiniti samo jedna osoba%lice ili neka od nji$,-ako se u slučaju osude za produženo krivično djelo ili za drugo krivično djelo koje pozakonu obu$vaća više istovrsni$ ili više raznovrsni$ radnji iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji ukazuju da osuđeni nije učinio radnju koja je obu$vaćenadjelom iz osude, a postojanje ovi$ činjenica bi bilo od bitnog utjecaja na odmjeravanjekazne,-ako +stavni sud "osne i #ercegovine, Cvropski sud za ljudska prava utvrde da su u toku postupka kršena ljudska prava i osnovne slobode i ako je presuda zasnovana na tomkršenju.

.f+Ponavjanje post#pka na stet# opt#$eno"rivični postupak se može ponoviti na štetu optuženog ako je presuda kojom se optužbaodbija donesena zbog odustanka užitelja od optužbea dokaže se da je do ovog


34/66

odustanka došlo usljed krivičnog djela korupcije ili krivičnog djela protiv službene idruge dužnosti užitelja.

."+Osobe ovas!ene na na podnosenje $a*tjevaZa$tjev za ponavljanje krivičnog postupka mogu podnijeti stranke i branitelj,a poslije

smrti osuđenog za$tjev u njegovu korist mogu podnijeti užitelj i osobe koje mogu podnijeti žalbu u korist optuženog.

.*+Post#panje po $a*tjev#0 za$tjevu za ponavljanje krivičnog postupka odlučuje Aijeće krivičnog odjeljenjasastavljeno od trojice sudija.+ za$tjevu se mora navesti po kojem se zakonskom osnovutraži ponavljanje i kojim se dokazima potkrjepljuju činjenice na kojima se Za$tjevzasniva.*ko za$tjev ne sadrži ove podatke, 5ud će pozvati podnositelja da u određenomroku za$tjev dopuni.!rilikom rješavanja o za$tjevu, u vijeću neće učestvovati sudija koji je učestvovao udonošenju presude u ranijem postupku.


35/66

POS0PAK 2A I2AVANDE KA2NENO6 NAO6A

1.0op!e o post#pk# $a i$davanje ka$neno" nao"a+ krivičnoprocesnom zakonodavstvu "i# postupak za izdavanje kaznenog naloga

predstavlja skraćeni oblik krivičnog postupka, koji se pred op,tinskim s#dom vodi $aak,a krivi%na djea i u okviru kojeg je moguće optuženom izreći odgovarajućukrivičnopravnu sankciju ili mjeru bez provođenja glavnog pretresa.roz postupak za izdavanje kaznenog naloga omogućava se pojednostavljenjeraspravljanja o krivičnom djelu i njegovom izvršiocu, kao i ubrzanje krivičnog postupka irasterećenje krivičnog pravosuđa.!oslije


36/66

+z navedene 'ormalne nedostatke za$tjeva za izdavanje kaznenog naloga,zakonskarješenja poznaju i materijalne nedostatke u samom optužnom aktu,što ima za posljedicu,neslaganje i sa za$tjevom za izdavanje kaznenog naloga.*ko sudija pojedinac smatra da podaci u optužnici ne pružaju dovoljno osnova zaizdavanje kaznenog naloga ili da se prema tim podacima može očekivati izricanje neke

druge krivičnopravne sankcije ili mjere, a ne one koju je zatražio tužilacpost#pit /e sopt#'ni!om kao da je podnijeta na potvr)ivanje.b+S#dija pojedina! mo'e pri*vatiti $a*tjev $a i$davanje ka$neno" nao"a.+ toj situacijisudija će prvo potvrditi optužnicu,zatim zakazati saslušasije optuženog.!rilikom saslušanja optuženog sudija pojedinac će-utvrditi da li je ispoštovano pravo optuženog na branioca,-utvrditi da li je optuženi razumio optužnicu i za$tjev tužioca za izricanje odgovarajućekrivičnopravne sankcije ili mjere,-upoznati optuženog s dokazima koje je prikupio tužilac i pozvati ga na izjašnjavanje otim dokazima,-pozvati optuženog da se izjasni o krivnji i

-pozvati optuženog da se izjasni o predloženoj krivičnopravnoj sankciji ili mjeri.Zakonom nije određen rok u kojem treba optuženog obavijestiti o optužnici i za$tjevu zaizdavanje kaznenog naloga. 6ije utvrđeno ni vrijeme u kojem će optuženi biti pozvan pred sudiju kako bi se izjasnioo vrlo važnim aspektima, kako optuživanja, tako i prijedloga tužioca za okončanjekrivičnog postupka.)majući u vidu ozbiljnosti ročišta na kojem će se obaviti saslušanje optuženog,smatra se da se # opisanoj sit#a!iji mo"# koristiti rokovi propisani $a t$v. redovn#krivi%n# pro!ed#r#.!olazeći od načelnog stava da osminjičeni, odnosno optuženi, ima pravo da u najkraćemrazumnom roku bude izveden pred sud i da mu bude suđeno bez odlaganja, a uvažavajućii činjenicu da se radi o lakšim krivičnim djelima za koja zakon dozvoljava izdavanjekaznenog naloga Gopravdano je poten!irati i kra/i rok od ono" koji je propisan $ate'a krivi%na djea.!redloženo skraćenje roka ne smije biti na štetu prava svake osobe,da ima dovojnovremena $a pripremanje svoje odbrane./očište za saslušanje na kojem će se optnženi izjasniti o krivnji i za$tjevu tužioca zaizdavanje kaznenog naloga #smjerava daji tok konkretno" krivi%no" post#pka.*ko optuženi izjavi da je kriv i da pri$avata krivičnopravnu sankciju ili mjeru koju je predložio tužilac,s#dija /e prvo #tvrditi krivnj# a onda pres#dom i$dati ka$neninao" u skldadu sa optužnicom.Pres#dom se opt#'eni o"a,ava krivim i i$daje se ka$neni nao" koji od"ovara$a*tjev# t#'io!a istakn#tom # opt#'ni!i.!resuda kojom se izdaje kazneni nalog treba da sadrži podatke koji su svojstveni presudikojom se optuženi oglašava krivim.+ obrazloženju ove presude se navode razlozi kojiopravdavaju izdavanje kaznenog naloga.!resuda kojom se izdaje kazneni nalog mora sadržavati po#k# o pravnom ijek#, jer je protiv te presude dozvoljena žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja presude.Galba je moguća kako zbog povrede zakona (materijalnog ili procesnog, tako i zbogodluke o troškovima krivičnog postupka ili imovinsko-pravnom za$tjevu.


37/66

+koliko je kaznenim nalogom obu$vaćena novčana kazna,njeno plaćanje prije istekaroka za podnošenje žalbe ne uzima se kao odricanje od prava na žalbu.!resuda kojom se izdaje kazneni nalog dostavlja seoptuženom,njegovom braniocu itužiocu. 6a ročištu za saslušanje na kojem će se optuženi izjasniti o krivnji i za$tjevu tužioca za

izdavanje kaznenog naloga,optuženi se može izjasniti da nije kriv, a može staviti i prigovore na optužnicu5lijedeći zakonska rješenja o razlozima za ulaganje prigovora, prigovorima se možeosporavati sudska nadležnost,ukazati na 'ormalne nedostatke u optužnici,osporavatizakonitost dokaza ili prizanja,za$tijevati spajanje ili razdvajanje krivičnog postupka, kaoi osporavati odluku o odbijanju za$tjeva za postavljanje branioca zbog slabog imovnogstanja."ez obzira o kojoj je procesnoj situaciji riječ (nepri$vatanje krivnje ili stavljanje prigovora,s#dija pojedina! /e $aka$ati "avni pretres # rok# od @ dana aopt#'ni!# prosijediti na daji post#pak # skad# sa $akonom.5 obzirom da jeoptužnica već ranije potvrđena, dalji postupak zavisi od toga da li su uloženi prigovori ili

ne.Ako je #o'en pri"ovor o njem# /e se morati od#%iti prije "avno" pretresa.


38/66

POSE7NE ORE7E O I2RICAND0 S0SKE OPO;ENE

.)zricanje sudske opomene5udska opomena je jedna od dvije mjere upozorenja, koje se mogu izreći punoljetnomizvršiocu za lakša krivična djela.

ao speci'ična krivičnopravna sankcija se može izreći za krivična djela za koja je predviđena kazna zatvora do jedne godine ili novčana kazna,s tim da su izvršena podolakšavajućim okolnostima koja i$ čine naročito lakim.0kolnosti koje se tiču izvršioca krivičnog djela, posebno njegovog odnosa premaoštećenom i naknadi štete prouzrokovane krivičnim djelom,moraju biti takve da pokazujuda su se stekli uslovi za postizanje svr$e krivično pravni$ sankcija bez kažnjavanja.5udska opomena se može izreći i za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora dotri godine,pod uslovima propisanim zakonom i kad se steknu navedeni uslovi za izricanjete mjere upozorenja.5udska opomena se može izreći i za krivična djela u sticaju,ali samo onda ako je izricanjete krivičnopravne sankcije moguće za svako od krivični$ djela izvršeni$ u sticaju.

5vr$a sudske opomene je da se krivično odgovornom izvršiocu uputi upozorenje, da kadse radi ostvarivanja svr$e krivičnopravni$ sankcija ne mora se primijeniti kažnjavanje ikad ono nije n#'no radi krivi%nopravne $a,tite.

1.5peci'icnosti odluke o izricanju sudske opomene5udska opomena se izriče rješenjem,na koje se primjenjuju odredbe o presudi kojom seoptuženi oglašava krivim./ješenje o sudskoj opomeni se objavljuje odma$ po završetku glavnog pretresa.0bjavljivanje rješenja o sudskoj opomeni je upozorenje optuženom (izršiocu da mu seza krivično djelo koje je učinio ne izriče kazna, jer se očekuje da će i sudska opomenadovoljno uticati na njega, da ubuduće ne vrši krivična djela.+pozorenje optuženom da mu se za krivično djelo koje je izvršio ne izriče kazna većsudska opomena, predstavlja u stvari, izvršenje spomenute mjere upozorenja.+ slučaju objavljivanja rješenja o sudskoj opomeni u odsustvu optuženog, navedenoupozorenje se unosi u obrazloženje tog rješenja.5astavni djelovi rješenja o sudskoj opomeniuvod,izreku i 0brazloženje.&ozvoljena je i pouka o pravnom lijeku (žalba.+ dispozitivu ili (izreci rješenja o sudskoj opomeni, pored lični$ podataka o optuženom,treba samo navesti da se optuženom izriče ova krivičnopravna sankcija za djelo koje je predmet optužbe i zakonski naziv krivičnog djela)z navedenog proizilazi da izreka rješenja o sudskoj opomeni ne sadrži odluku kojom seoptuženi oglašava krivim za krivično djelo za koje je optužen.)zreka spomenutog rješenja može obu$vatiti i odluku o izricanju odgovarajuće mjere bezbjednosti,(npr. zabrana upravljanja motornim vozilom ili oduzimanje predmeta,od#ke o od#$imanj# imovinske koristi ii o vra/anj# predmeta akopredmeti do tada nis# vra/eni vasnik# odnosno dr'atej# $atimod#ke otro,kovima krivi%no" post#pka o imovinskopravnom $a*tjev# kao i o tome da sepravosna'no rje,enje ima objaviti # sredstvima javno" informisanja.+ obrazloženju rješenja sud će navesti razloge kojima se rukovodio pri izricanju 5udskeopomene.


39/66

!rotiv rješenja o sudskoj opomeni dozvoljena je žalba u roku od 8 dana od danadostavljanja rješenja. 6a rješenje o 5udskoj opomeni dosljedno se primjenjuju odredbe o Galbi na presudukojom se optuženi oglašava krivim./ješenje o sudskoj opomeni se može pobijati zbog bitni$ povreda odredaba krivičnog

postupka, povreda krivičnog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja,kao i zbog toga što nis# postojae okonosti koje opravdavaj# i$ri!anje ove sank!ije.5 obzirom da rješenje o sudskoj opomeni može obu$vatitiodluku o mjerama bezbjednosti, oduzimanju imovinske koristi, troškovima krivičnog postupka iliimovinskopravnom za$tjevu, S#dska od#ka se mo'e pobijati i $ato ,to je s#dnepravino primjenio nek# od navedeni* krivi%nopravni* sank!ija ii mjeraodnosno,to je od#k# o sporednim predmetima krivi%no" post#pka donio protivno$akonskim odredbama 5%. :>. st. 9. 2KP 37i8+.0 žalbi na rješenje o sudskoj opomeni odlučuje drugostepeni sud.0vdje se žalba može posm

Documents

Kpp II-cjelokupna Skripta Po Predavanjima Profesora