Embed Size (px)
Citation preview
KREATIVNE TEHNIKE U RADU SA STUDENTIMA I KOMUNIKACIJA
Prof.dr. Lejla Kafedžid
Univerziteta u Sarajevu - Rektorat
Seminar: Savremene metode i oblici podučavanja
“Obrazovanje nije priprema za život.
Obrazovanje jeste život.”John Dewey
O ČEMU DEMO RAZGOVARATI...
- Veza između ishoda i procesa podučavanja i učenja...
- UDL...
- Primjeri kreativnih tehnika učenja ipodučavanja...
- Komunikacija...
„Idealna dvorana za predavanja je ogromna, stvarno ogromna. Ona je vrlo tmurna, vrlo star amfiteatar i
veoma nekomforan. Profesor je izdvojen iza svoje katedre koja je visoko uzdignuta, dovoljno da svako
može da ga vidi. Nezamislivo je da bi on mogao sići dole i uznemiriti te. Možeš ga čuti sasvim dobro, jer on se ne
kreće. Pokreću se samo njegova usta. Poželjno je da ima sedu kosu i ukrućen vrat. Tu je veliko mnoštvo studenata
i svako je savršeno anoniman. Sve doprinosi utisku da smo u drugom svetu.“
Studentica povijesti, 22 godine, Paris (Bourdieu, 1996:8)
KWL TABELA...Strategije učenja i podučavanja
ŠTA ZNAM... ŠTA ŽELIM ZNATI... ŠTA SAM NAUČIO/LA...
• Savremenost ne negira ulogu nastavnika. Naprotiv!
• Inovativni pristup nastavničkoj profesiji počinjeinicijalnim obrazovanjem, nastavlja se stručnimusavršavanjem i kontinuirano podržava u procesucjeloživotnog učenja.
• Eidsvag podsjeća nastavnika da svoj autoritet nemože dozvati niti iz tradicije niti iz uloge, nego samoiz svog znanja, pedagoških kompetencija i ličnogautoriteta.
Uspostavljanje ravnoteže izmeĎu:
• kompetencije u podučavanom predmetu i
• kompetencije u podučavanju
NIJE ZNANJE ZNANJE ZNATI...
Znati “što” ne znači istovremeno i znati “kako”.
Ključna uvjerenja koja oblikuju pristupe podučavanju tiču
se nastavnikova shvaćanja odnosa izmeĎu učenja i
podučavanja.
7
ISTRAŽIVANJE...Jasnoda podučavanja...
podučavanje usmjereno na “prenos” informacija
podučavanje usmjereno na poticanje učenja
TEMELJNE ORIJENTACIJE U PODUČAVANJU
Nepovezane činjenice vs. upotrebljivo znanje
Značenje pojma «znati» se izmjenilo od «biti u stanju zapamtiti i
reproducirati informaciju» ka «biti u stanju pronaći i
upotrijebiti informaciju».
8
Podučavanje je ...
9
VEZA...
ISHODI PROCES PROCJENJIVANJE
ŠTO ŽELIMO POSTIDI?
Što de učenici znati, modi, vrednovati?(kompetencije)
KAKO DEMO TO POSTIDI?
Metode, strategije, oblici, materijali...
KAKO DEMO MJERITIPOSTIGNUDE?
Kriteriji za pradenje i ocjenjivanjeAKO JE ISHOD BIO DA STUDENTI NEŠTO RAZUMIJU – PROVJERAVA SE RAZUMIJEVANJE.AKO JE ISHOD BIO DA NEŠTO OPIŠU – PROVJERAVA SE OPISIVANJE.AKO JE ISHOD BIO DA PRAKTIČNO IZVEDU NEŠTO –PROVJERAVA SE IZVEDBA.
ISHOD: Crvenkapica
Crvenkapica: jedno od pitanja “prevesti u ishod”
• Ko je glavni lik u priči?
• Šta se desilo dok je djevojčica šetala šumom?
• Objasni značenje priče?
• Prepričaj priču u prvom licu.
• Koristedi priču Crvenkapica kao osnovu, napiši priču o djevojčici i vuku.
• Napiši pismo Crvenkapici sa uputama za šetnju kroz šumu.
• Šta de se dogoditi, ako priči izmjenimo kraj...
STRATEGIJE UČENJA I PODUČAVANJA...
- Strategije učenja i podučavanja su povezane sa onim kako student uči i kako nastavnik podučava.
- Povezano je sa sintagmom: “učiti kako se uči”.
- Učenje učenja je jedna od osam ključnihkompetencija.
- Kako Vi učite?
- Kako najčešće radite sa studentima?
STRATEGIJE UČENJA I PODUČAVANJA...
- Primjeri načina učenja: čitanje teksta, podvlačenjedijela teksta, izdvajanje ključnih riječi, definiranjeključnih riječi...
- Metode podučavanja: metoda demonstracije,metoda rada na tekstu, metoda izlaganja, dijaloškametoda, metoda praktičnih radova, metoda crtanja,metoda pisanja, metoda čitanja i rada na tekstu...
- Oblici podučavanja: frontalni oblik rada, grupni oblikrada, rad u paru, individualni rad, individualiziranirad.
STRATEGIJE UČENJA I PODUČAVANJA...
- Vi ste mogli napisati nešto od sljedećeg kako radite sastudentima: pročitati tekst, napraviti shematski prikaz, datiprimjer, diskusija, individualni rad, grupni rad, reprezentativnitekstovi, postavljanje pitanja, digitalizacija tekstova, čitanje,slušanje, razgovor, demonstracija, igre uloga, video zapisi,morfološka analiza bajki, najava nastavne jedinice i pripremaod strane studenata, tezama na ploči ili slajdovima istaćinajznačajnije, dijalog, metoda izlaganja, govorne vježbe...
Još nešto o metodama i tehnikama
• Nema “dobre i loše”, “zastarjele i moderne”...
• Sve je u tome kada ih i kako primjenjujemo...
• Svaka od SMT ima svoje prednosti i ograničenja u odnosu na:
– Željene ishode
– Vrijeme
– Brojnost grupe....
16
ZAŠTO RAZLIČITE STRATEGIJE...
ZAŠTO RAZLIČITE STRATEGIJE...
ZAŠTO RAZLIČITE STRATEGIJE...
20
Organiziranje učenja i zadataka na tri načina
U kakvoj će interakciji polaznici biti jedni sa drugima, s nastavnikom,
sa sadržajem i materijalom koji proučavaju.
Kompetitivno
Individualno
Kooperativno/saradničko
“Ja protiv tebe!”
“Ja sam...”
“Zajedno smo u tome!”
21
ŠTA JE SARADNIČKO UČENJE?
Saradničko se učenje javlja kad studenti rade zajedno,u parovima ili malim grupama, da bi se bavili nekimzajedničkim problemom, istražili zajedničku temu ilinadogradili uzajamne spoznaje, da bi stvorili noveideje, nove kombinacije ili jedinstvene inovacije.
-Aktivno učenje.-Sukonstruktori znanja.-Kreativno mišljenje.
22
“Slogom rastu
male stvari,
neslogom se i
najveće
raspadaju.”
Latinska poslovica
Šta sve može uključivati
saradničko učenje?
Razgovor o nečemu što je
spomenuto u predavanju.
Formuliranje pitanja.
Sažimanje predavanja ili
nekog teksta.
Priprema načina rješavanja
zajedničkog zadatka.
MeĎusobno podučavanje novog gradiva.
Pronalaženje originalnih rješenja.
Dugoročniji rad na zajedničkom
istraživanju.
SARADNIČKO UČENJE...
23
Kreativne tehnike...
EVOKACIJA RAZUMIJEVANJE ZNAČENJA REFLEKSIJA
OLUJA IDEJA INSERT TABELA ČINKVINA
RAZMISLI I RAZMIJENI U PARU/GRUPI
T-TABELA INSERT TABELA
ČINKVINA VOĐENA DISKUSIJA T-TABELA
T-TABELA DVOSTRUKI DNEVNIK GALERIJA
GROZDOVI RECIPROČNO PODUČAVANJE MAPE UMA
SLOBODNO PISANJE TABLICA PREDVIĐANJA KOCKARENJE
KOCKARENJE SLAGALICA IZVJEŠTAVANJE
PREDVIĐANJE NA TEMELJU POJMOVA
ČITANJE I SAŽIMANJE U PARU SLOBODNO PISANJE
KWL TABELA KNJIŽEVNI KRUŽOK VENOV DIJAGRAM
DEBATA DEBATA VRUDA OLOVKA
VRIJEDNOSNA OS KWL TABELA VRIJEDNOSNA OS
25
EVOKACIJA RAZUMIJEVANJE ZNAČENJA REFLEKSIJA
Faza nastave u kojoj se odstudenta traži da razmisle otome što ved znaju o nekoj temi,da postavljaju o njoj pitanja, teda odrede svrhu učenja.
Faza nastave u kojojstudenti istražuju ipreispituju spoznaje, arezultat te aktivnosti jezaključivanje ili shvatanjeznačenja.
Faza nastave u kojoj studenti ponavljaju ideje s kojima su se susretali i značenja koja su shvatili te propituju, interpretiraju, primjenjuju, raspravljaju, provjeravaju i proširuju ta značenja na nova područja djelovanja.
Proces povezivanja novog sa poznatim i sa stvarnim životom.
Studenti dolaze u kontakt sa novim informacijama.
Studenti utvrđuju novo znanje stavljajudi ga u funkciju unutar sopstvenog razumijevanja.
Aktivno uključivanje studenta u proces učenja.
Omogudava seodržavanje pažnje iinteresovanja studenata.
Studentima se pruža prilika darazumiju nove informacije uvlastitom kontekstu i da ih izrazevlastitim riječima.
Šta je tema? Šta znam o temi? Šta bih želio saznati? Zašto želim saznati?
Koji su sve izvori saznanja? Kako i da li razumijem ono što učim? Imam li pitanja, dilema?
Šta sam naučio? Zašto je to važno? Gdje to mogu primijeniti? Kako to utiče na moje znanje i stavove u odnosu na druga znanja i kako mi to može pomodi u drugim oblastima?
Tehnika “grozd”
• Poticanje slobodnog, asocijativnog razmišljanja
• Podsjedanje na poznato i povezivanje
• Povezivanje pojmova
• Klasificiranje kao uvod u izradu mapa uma
26
GROZDOVI
Grozdovi su jedna od strategija koja potiče studente da slobodno iotvoreno razmišljaju o nekoj temi. Mogu se koristiti i u fazi evokacije iu fazi refleksije, dakle mogu potaknuti razmišljanje prije obrade teme,a mogu poslužiti i kao način ponavljanja obrađene teme, te kao načinstvaranja novih spoznaja i veza.
Koraci u stvaranju grozdova: • napisati ključnu riječ ili frazu u sredini papira • zapisivati riječi ili fraze koje vam padnu na pamet u vezi s temom • tokom prisjedanja pojmova i njihova zapisivanja povezivati pojmove
koji se mogu povezati • zapisati što više pojmova sve dok ne istekne vrijeme ili ideje ne
presuše.
27
GROZDOVI
Grozdovi su fleksibilna strategija. Mogu se oblikovati individualno ili grupno. Kao grupna aktivnost mogu poslužiti kao okosnica za grupne ideje što omoguduje studentima dodir s asocijacijama i vezama koji su drugi studenti izvukli iz primjera.
28
Mape uma
29
Mape uma
• Avonska karta• Pasoš• Brijač• Strana valuta• Cipele• Majice• Šorc• Čarape• Veš• Mobilni• Šampon• Četkica za zube• Pasta
• Punjač za mobitel• Fen• Krema• Prva pomod• Peškiri• Rent a car• Karta• Hotelski vaučer• Foto aparat• Videokamera• Vize• Sandale• Kupade gadice
30
Vennov dijagram
31
RIM LONDON
GLAVNI GRADEVROPA
BIVŠA CARSTVA
OTOKVOZE
LIJEVOM STRANOM
BRITANSKO CARSTVO
MEDITERANANTIČKI SPOMENICIRIMSKO CARSTVO
32
“Kockarenje”1. OPIŠI Dobro se zagledaj u predmet (možda samo u mislima) i piši što vidiš, uključujudi boje ili veličine.
2. UPOREDIČemu je slično? Od čega se razlikuje?
3. POVEŽINa što te podsjeda? Što ti „pada na um”?
To može biti nešto slično ili različito, stvari, mjesta ili ljudi. Samo pusti mislima na volju i vidi kakve de ti se asocijacije javiti.
4. RAŠČLANIReci kako se proizvodi ili od čega se sastoji? Ne moraš znati, možeš izmisliti.
5. PRIMJENIKako se može upotrijebiti?
6. ZA/PROTIVZauzmi stav. Služi se dokazima po volji: logičnim, luckastim ili onim između.
33
RAŠČLANI
(od čega se sastoji)
UP
OR
ED
I
(u č
em
u j
e s
ličn
a a
uče
mu
ra
zli
čita
od
...
)
PO
VEŽ
I
(na
šta p
od
sjeć
a /
aso
cira
i zašto
)
OP
IŠI
(ka
ko
izgled
a,
op
iši d
eta
lje)
PRIMIJENI
(kako se sve može koristiti)
ZA / PROTIV
(zauzmi stav i obrazloži)
“Kockarenje”
• Korisna je kod utvrđivanja nastavne oblasti.
• Pruža mogudnost iznošenja i oblikovanja stava.
• Podstiče složenije oblike mišljenja.
• Omogudava povezivanje novih sadržaja sa sadržajima iz svakodnevnog života.
• Zadržava koncentraciju na zavidnom nivou.
34
PUTOVANJA-t tabelaDALEKA PUTOVANJA
35
+, za, uzroci.. -, protiv,posljedice...
Nova iskustva
Dobra klima
Drugačija kultura
Egzotična hrana
Visoka cijena
Mogude bolesti
Dugo putovanje
Nepredviđeni događaji
T-TABELA
T-tabela je višenamjensko vizualno pomagalo za bilježenjebinarnih odgovora (da/ne, za/protiv) ilipoređenje/kontrastiranje u toku diskusije.
Na primjer, nakon što se pročitaju dva uvodnika o razlozima za iprotiv očuvanja kultura etničkih manjina, studenti u parovimamogu načiniti T-tabelu i u toku pet minuta napisati s lijevestrane tabele sve razloge kojih se mogu sjetiti u koristočuvanja manjinskih kultura. Zatim, za pet minuta trebajuzapisati sve razloge kojih se mogu sjetiti protiv te ideje. Nakonjoš pet minuta, mogu uporediti svoje T-tabele sa tabelomdrugog para. Poslije de nastavnik voditi postupak stvaranjarazredne T-tabele o toj temi.
Mreža za razmatranje
37
I ŠTA ONDA?Informiranje, podizanje svijesti o
problemu, obuka za socijalnu pravdu, rad sa djecom na ranom
uzrastu...
ZAŠTO?Neinformisanost, internalizovana
opresija / dominacija, uobičajeno
ponašanje, strah od drugih ljudi
GDJE?Bilo gdje, institucije,
mediji, ulica
KADA?Stalno u društvu, tokom istorije i
danas
KAKO?Stereotipi,
predrasude i -izmi
KO?Pojedinci, grupe, sistem, najčešde pripadnici vedine
ŠTA?Ograničava prava
pojedinaca ili grupa
DISKRIMINACIJA
Prvi stih je opis teme u jednoj riječi
(najčešće je to imenica)
_________
Drugi stih je opis teme u dvije riječi
(dva pridjeva)
_________, ________
Treći stih sastoji se od tri riječi koje opisuju radnju
(tri glagola ili glagolske imenice)
__________, _________, __________
Četvrti stih je fraza od četiri riječi koje izražavaju osjećaje u
vezi s temom
_________, _________, ________, _________
Peti stih je sinonim kojim se u jednoj riječi ponovno
sažima bit teme
_________
Činkvina
ČITANJE
ZABAVNO AKTIVNO
RAZMJENA SAZNAVANJESUDJELOVANJE
SJAJ JE U TAMI
PROSVJETLJENJE38
I
R U Š T V E N A P O J A V A
S
K
C
A
N
R
I
I
M
D
I
J
A
S K LJ U Č I V A NJ E
E K S I Z A M
L A S I Z A M
A S I Z A M
N T E R N A L I Z O V A N A O P R E S I J A
A R G I N A L I Z O V A N E G R U P E
N T E R N A L I Z O V A N A DOMINACIJA
A C I O N A L I Z A M
K C I J A
I J E L O D R U Š T V O
N F O R M I S A NJ E
E D N A K A P R A V A
K T I V I Z A M
AKROSTIH
39
I JOŠ NEKE...
• Slagalica• Portfolio• Vruda olovka• KWL tabela• I.N.S.E.R.T tabela• Izmješane sekvence• Književni kružok• Galerija• Igra uloga• Šest šešira• Itd.
40
RECIPROČNO PODUČAVANJE
Recipročno podučavanje omoguduje dase svi studenti nađu u ulozi nastavnika ivode druge kroz tekst. Recipročnopodučavanje obavlja se u grupama od 4 do7 studenata. Svi studenti imaju isti tekst iizmjenjuju se kao nastavnici. Uloganastavnika traži od studenata da izvrši petzadada. Nakon što studenti pročitajuodlomak (u sebi), student u ulozi nastavnikatreba:
RECIPROČNO PODUČAVANJE
– sažeti što je pročitao,– smisliti nekoliko pitanja o odlomku i dobiti
odgovore drugih studenata na njih,– razjasniti problem u vezi s kojim drugi studenti
nisu sigurni,– predvidjeti što de biti rečeno u sljededem
odlomku,– zadati svima da pročitaju sljededi odlomak i
prozvati sljededeg studenta da preuzme ulogunastavnika.
RAZMISLI I RAZMIJENI U PARU
Ova je strategija brza aktivnost saradničkogučenja koja od studenata traži da razmišljaju otekstu i da im kolege pomažu u oblikovanjuideja. Može se ponavljati nekoliko puta tokomčitanja ili predavanja. Na pitanja koja jenastavnik pripremio unaprijed studenti dajuodgovor. Tada se podijele u parove irazmjenjuju odgovore pokušavajudi dobitiodgovor koji uključuje ideje u paru.
SLAGALICA
Saradnička struktura slagalice je u tome da članovineke saradničke grupe postanu stručnjaci uodređenom polju neke teme. Velika grupastudenata je podijeljena u grupe (matične grupe).
Temu koju podučavamo podijelimo na 4 (iliviše/manje) dijela. Unutar matične grupestudente podijelimo npr. brojevima (jedinice,dvojke, trojke, četvorke). Svi studenti dobiju nekidio teksta. Sada se svi studenti kojima jedodijeljen isti broj premještaju u ekspertnugrupa. On zajedno rade na istom dijelu teksta ipostaju eksperti iz tog dijela.
SLAGALICA
Ekspertna grupa proučava svoju podtemu iplanira efikasne načine za podučavanjevažnih informacija svojim matičnimgrupama kada se vrate u njih. Po završetkustudenti se vradaju iz ekspertnih grupa umatične grupe i podučavaju ostale studentesadržaju. Članovi matičnih grupe trebali bizapisivati sva pitanja koja imaju veze s bilokojim dijelom teksta.
Ta bi se pitanja trebalo uputiti grupnomekspertu koji je odgovoran za taj dio.
SLAGALICA
SLAGALICA
KOLO –NAOKOLO
Kolo-naokolo je saradnička aktivnost u kojoj sejedan papir i olovka šalju od člana do članagrupe. Jedan sudionik zapiše neku ideju ipošalje papir i olovku studentu s lijeve strane.Taj učenik dopiše nešto svoje ved zapisanojideji i pošalje papir dalje.
Postoji i usmena inačica ove tehnike. Svaki član grupe usmeno priopdava svoju ideju na kružan način.
Slobodno pisanje
Možemo zatražiti od studenata da pet minuta bez prekidapišu sve čega se sjete o nekoj temi. Po isteku tih petminuta (nije loše objaviti kada je tih pet minuta isteklo idati studentima još minutu da dovrše, jer se dobreideje često jave pod pritiskom), zamoliti studente danaglas pročitaju svoj sastav partneru.
U ovom trenutku na raspolaganju je puno alternativa.Mogu se zamoliti parovi da razmijene ideje s cijelomgrupom ili studente da u svom sastavu potcrtajupostavke u koje su najmanje sigurni te da obrate pažnjudok čitaju kako bi uvidjeli mogu li čitanjem pojasnitistavke u vezi s kojima imaju nedoumice.
KWL TABELA
KWL tabela podrazumijeva pradenje procesa učenja kroz tri elementa: know (znam), want to know (želim da znam) i learn (naučio sam).
Prije početka učenja neke teme student crta tabelusa tri kolone. U prvu kolonu upisuje ključnepojmove koji su mu ved poznati u vezi satematikom, u drugu upisuje pitanja, nedoumice,nejasnode, sve što ga zanima u vezi sa temom.Nakon toga, slijedi proces čitanja (učenja)novog gradiva, a potom i popunjavanje tredekolone.
KWL TABELA
KWHL TABELA
UGLOVI
Uglovi su tehnika organizovanja diskusije. Uvezi su sa debatom pro et contra. Studentimase daju zadaci da zastupaju određeno gledište,mišljenje, stav, opredjeljenje, itd. Veoma jekorisno da to što studenti treba da zastupaju nebude istovremeno ono što oni lično podržavaju.Zastupanje drugačijeg ili čak suprotnog stavapodstiče studente da se stave u poziciju"drugog" i da pronalaze što više argumenatau prilog stava koji zastupaju.
ANALIZA SEMANTIČKIH OBILJEŽJAOva je strategija korisna kad studenti proučavaju temu o kojoj malo
znaju. Bit ove strategije jeste uporediti obilježja nove i manje poznateteme s obilježjima poznatijih tema. Nastavnik unaprijed pripremi tabelukao pomod za ovu aktivnost i pokaže je na slajdu ili na ploči. Tri se stavkezapišu jedna ispod druge na lijevoj strani tabele, a niz obilježja s kojima dese te stavke upoređivati upišu se u red na vrhu tabele.
Analiza semantičkih obilježja: životinje______________________________________________________________________Živi? Krede? Jede? Vrsta životinje? Veličina?
u na leti pliva trči meso ribe biljke riba sisar ptica kao...oceanu kopnu mačka krava slon
deva - + - - + - - + - + - - + -orao - + + - - + + - - - + + - -kit + - - + - ? + ? + - - ? ? ?______________________________________________________________________
ANALIZA SEMANTIČKIH OBILJEŽJA
Kao u uvodnoj aktivnosti (faza evokacije), studenti raspravljaju o dvije poznate stavke i predlažu odgovarajude oznake (+ za “da” i - za “ne”) za svaku stavku pod svakim semantičkim obilježjem.
Prije čitanja, slušanja predavanja ili nekog drugog oblika proučavanjanove teme, studenti predlažu oznake za semantička obilježja teme(+ za ‘da’, - za ‘ne’ i ? kao znak da student nije siguran u vezi sanekim obilježjem).
Nastavnik od njih u toj fazi traži da iznesu svoja nagađaju o temi, čak ikad nisu sigurni. Studenti potom pročitaju tekst ili neki drugimaterijal o toj novoj temi (faza razumijevanja značenja). Poslije togaslijedi diskusija o naučenome.
Zatim kao u pratedoj aktivnosti (koja se smatra dijelom faze refleksije), studenti se vradaju tabeli i potvrđuju ili ispravljaju oznake koje su unijeli u toku uvodne aktivnosti.
Analiza semantičkih obilježja omoguduje da se ostvare uspjesi utemama koje se ne zasnivaju na tekstu. Ta strategija imamnogobrojne primjene u predmetima iz oblasti prirodnih nauka.
INSERT TABELA
• metoda čitanja
• Studenti aktivno prate svoje razumijevanje
• pojedine dijelove teksta označavaju dogovorenim oznakama:
• + … nove informacije
• … poznato od prije
• … nešto proturječno
• ? … zbunjujude ili želim znati više
INSERT TABELA
Mozak To sam znao/la
Nove informacije
+
Imam pitanje
?
Suprotno od onog što
sam mislio/la
-
Struktura mozga
Kako čovjek uči
Mozak i pažnja
Mozak i emocije
Poticanje mozga
obogaćivanjem okoline
Kako se uvećava razvoj
mozga
Glad mozga za
značenjem
T/N TVRDNJE
• Student dobije radni list s popisom tvrdnji vezanih uz sadržaj koji de se obrađivati.koje slijedi
• U kvadratid ispred svake tvrdnje stavi znak:
+ ako smatra da je tvrdnja tačna
- ako smatra da je tvrdnja netačna.
nije bitno je li tačno odgovoreno, ved je cilj pobuditi interesovanje za temu kod studenta.
INVENTURA
• Na temelju novih činjenica potrebno jeprovjeriti je li radni list (T/N tvrdnje ilinepotpune rečenice) tačno ispunjen.
UNIVERZALNI DIZAJN ZA UČENJE
Sadržaj koji se realizira
Realizacija (odgovara li svim studentima?)
Reakcija
(da li postoje odgovarajudi načini na koje studenti mogu
pokazati šta znaju?)
Zainteresiranost
(kako podstadi studente?)
Ocjenjivanje
UDL: Različiti načini predstavljanja sadržaja i podučavanja
STRATEGIJA NASTAVNIKA
Predmeti ili slike (fotografije, crteži sa punim linijama ili apstraktnivizuelni prikazi); informacije šifrirane uz pomod boja; vizuelniorganizatori.
Predavanje ili učenje koje se zasniva na diskusiji, aktivnosti koje sezasnivaju na vršnjačkom radu; audio knjige, softver za pretvaranjeteksta u govor.
Informacije su grupirane u manje cjeline, česta ponavljanja,materijali različite složenosti, različiti primjeri, konkretnaobrazovna iskustva.
UDL: Različiti načini predstavljanja sadržaja i podučavanja
STRATEGIJA NASTAVNIKA
Učenje iz neposrednog iskustva, dodirivanje predmeta, taktilne
slike, česti pokreti, učenje zasnovano na projektu.
Materijali i nastavne metode koji su kulturno relevantni.
Može biti neophodno da studenti prvo kroz nastavu steknu
određeno predznanje ili da se ono rekapitulira.
UDL: Omogudavati studentima da na više načina pokažu šta uče
STRATEGIJA NASTAVNIKA
Mogudnost da vode dnevnik, popunjavaju prazna mjesta u tekstui pišu sastave; pišu priče i pjesme.
Mogudnosti da raspravljaju u razredu ili „daju izvještaj“ po pitanjima.
Mogudnost da znanje pokažu u vizuelnim ili umjetničkimformatima.
UDL: Omogudavati studentima da na više načina pokažu šta uče
STRATEGIJA NASTAVNIKA
Mogudnost da koriste dramu, pokrete tijela ili muziku da pokažuznanje, naprave makete, urade projekte.
Davanje vremena studentima da osmisle odgovore prije nego što ih podijele sa nastavnikom.
Organizatori, podrška vršnjaka, banke riječi, slike, liste obaveza, kontrolne liste za provjeru izvršenja zadataka.
UDL: Različita sredstva stvaranja zainteresovanosti
STRATEGIJA NASTAVNIKA
Uspostaviti veze između teme i života studenata na relevantan način;
pokazati studentima praktičnu primjenu teme ili vještine.
Dati mogućnost izbora, povećati mogućnost vršnjačkog učenja, osigurati da
je obrazovni zadatak odgovarajuće težine.
Biti fleksibilan u očekivanjima vezanim za sudjelovanje studenata,
podsticati učešće među vršnjacima u paru ili u grupi.
UDL: Ocjenjivanje studenata
• Tekst sa krupnim slovima.
• Sredstva za uvedanje teksta (tj. lupe).
• Znakovni jezik za provjeru pitanja.
• Provjere znanja na Brajevom pismu.
• Taktilne slike (dijagrami u tri dimenzije tako da djeca mogu da ih opipaju).
• Predmete kojima može da se rukuje (kockice za slaganje, pravi novčidi, računaljka).
• Pojačanje zvuka kao pomodno sredstvo za slušanje.
UDL: Ocjenjivanje studenata
• Produženo vrijeme da se dovrši provjera znanja.
• Više pauza ili češde pauze.
• Provjera znanja raspoređena na više dana, a ne samo na jedan.
KOMUNIKACIJA JE...
- PROCES STVARANJA ZNAČENJA IZMEĐU DVIJE ILI VIŠE OSOBA ILI
- PROCES UZAJAMNE RAZMJENE ZNAČENJA.
Verbalna i neverbalna komunikacija
Šutnja
Interakcija
Baš mi je drago što te vidim
I ja se veselim
KOMUNIKACIJA JE...
• Komuniciranje označava u svom najopdenitijem viduizmjenu poruka između dvije ili više osoba. Poruke kojese izmjenjuju mogu biti verbalne i neverbalne.
• Komuniciranje je proces odašiljanja, prenošenja iprimanja poruka, signala i informacija.
• Komuniciranje je aktivnost stvaranja zajedničkog.
PRIKAZ KOMUNIKACIJSKOG PROCESA
ko? kaže što? na koji način? kome?
KOMUNIKATOR - PORUKA - MEDIJ - PRIMATELJ
------------POVRATNA INFORMACIJA-----------------
s kojim učinkom?
Zašto komuniciramo?
• da prenesemo informaciju;
• da podučimo/naučimo;
• da obavimo zadatak;
• da uvjerimo i nagovorimo;
• da riješimo sukob/konflikt;
• da iskažemo osjećaje;
• radi zabave;
• da ostavimo dojam.
Predrasude o komunikaciji
netočno tačno Svi znaju komunicirati Vještine komunikacije mogu se
naučiti
Komunicira se riječima Najčešće se komuniciraneverbalnim znakovima
Komunikacija je svemoćna
komunikacija je nemoćna
Komunikacija nije niti svemoćnaniti potpuno nemoćna
Komunikaciju je moguće izbjeći Nemoguće, zbog neverbalnekomunikacije
Komunikacija je svjestan akt Komunikacija nije uvijek podnašom kontrolom
Opsežna komunikacija vodi boljim odnosima
Prekid komunikacije nekadasmiruje emocije, a manjekomunikacije može istaknutiproblem
KARAKTERISTIKE USPJEŠNE KOMUNIKACIJE
1. Razumijevanje
2. Zadovoljstvo
3. Uticaj na stavove
4. Oplemenjivanje odnosa
5. Izazivanje akcije
KARAKTERISTIKE USPJEŠNE KOMUNIKACIJE
• Razumijevanje
• Tačnost primanja sadržaja, poruke, informacije.
• Isto shvaden sadržaj poruke od oba sudionika komunikacije.
• Ometa: selektivna pažnja – čujemo ono što želimo a ne što je stvarno rečeno.
KARAKTERISTIKE USPJEŠNE KOMUNIKACIJE
• Zadovoljstvo
• Što osobe koje komuniciraju emocionalno doživljavaju.
• Naši osjedaji određuju afektivnu polarizaciju stavova, pa se javljaju: simpatije, antipatije, ljubavi, mržnje i dr.
• Naša naklonost ili nenaklonost može utjecati na interpretaciju sadržaja.
Karakteristike uspješne komunikacije
• Uticaj na stavove
• Oplemenjivanje odnosa
• Negativni osjedaji otežavaju komunikaciju.
• Ravnodušnost.
• Nastavnikov osjedajni angažman značajan je u nastavnom procesu i komunikaciji.
• Stvara mogudnost da student razvije svoju ličnost i oplemeni odnose i s drugima a ne samo s nastavnikom.
KARAKTERISTIKE USPJEŠNE KOMUNIKACIJE
• Izazivanje akcije
• U ljudskoj komunikaciji izazivanje aktivnosti je najteže, a u nastavi najvažnije.
• Učenja nema bez vlastiteaktivnosti studenta.
• Studentova motivacija –nastavnikova motivacija.
Kako ste? Loše.
Fino, a obitelj?
Sit sam obitelji i svega.
Drago mi je što to čujem, svratite ponekad.
UMJESTO ZAKLJUČKA
“Ako nastavnik stalno rabi iste strategije,
a učenik je stalno neuspješan,
tko od njih dvojice zapravo sporo uči?”
Jensen, E.
UMJESTO ZAKLJUČKA
Studenta motivira kada nastavnik:
1. Daje konstruktivne i profesionalne komentare u vezi sa radnim procesima, metodama i rezultatima studenta.
2. Potvrđuje sebe, tj. ima autoritet, ali nije autoritaran.
3. Razvija i usavršava svoje profesionalne ipedagoške vještine.
UMJESTO ZAKLJUČKA
Studenta motivira kada nastavnik:
4. Ima prilagođen pristup različitim sposobnostima studenta.
5. Voli podučavati.
6. Uvijek dolazi na vrijeme.
7. Primjenjuje aktivnu nastavnu metodologiju.
8. Daje studentima povratnu informaciju.
UMJESTO ZAKLJUČKA
Studenta motivira kada nastavnik:
9. Upuduje studenta na različite izvore znanja.
10. Sarađuje sa studentima.
11. Drži se dogovora.
12. Motiviran je i predan u radu.
13. Pokazuje poštovanje studentima.
UMJESTO ZAKLJUČKA
1. Održavati kontakt očima sa sudionicima
grupe. Pokušati gledati u različite sudionike u
grupi, a ne konstantno u jednu osobu.
2. Volumen glasa je izuzetno važan prilikom
govora: potrebno je da sudionici jasno čuju
svaku riječ.
3. Jasnoća govorenja je važna pri obraćanju
grupi ljudi. To može pokazivati
samopouzdanja.
UMJESTO ZAKLJUČKA
4. Govoriti polako (kad god je moguće).
5. Govor tijela. Treba biti izražajan i siguran. To
uključuje dobro držanje, korištenje ruku i
osmijeha, te čini sudionike opuštenijima i
stvara pozitivnu atmosferu.
6. Biti upoznat s time ko su sudionici. Ako se
radi o formalnoj grupi neće se s njima
razgovarati na isti način kao što se razgovara
sa prijateljima.
UMJESTO ZAKLJUČKA
Studenti nisu samo naši studenti...
