KREŠIMIR BAGIĆ : BELETRISTIČKI STIL

- Iznosi dva uvriježena, ali dvojbena stava o jeziku književnosti:1. ''Piši kako dobri pisci pišu'' – jez. književnosti proglašava se uzoritim obrascem

koji bi govornici trebali slijediti2. O jez. književnosti treba govoriti u sklopu funkcionalne stilistike i odrediti ga kao

odstupanje od norme ili knjiž. standarda

1. ''Piši kako dobri pisci pišu''

- NE TREBA TAKO PISATI (NI GOVORITI)!!! - 5 razloga za to:

1. na taj se način poistovjećuje jez. književnosti i jez. komunikacije2. možemo li se složiti koji su to pisci??3. trebamo se ugledati na stil više pisaca, ali kako prepoznati najbolje?? (ta nas krilatica tretira kao neznalice, a istodobno od nas očekuje kritičko procjenjivanje!)4. ako jez. fikcionalnih tekstova nekog pisca može biti uzorit obrazac za standardni jezik, teško da je riječ o dobrom piscu – jer – pisac govori posredno, figurativno, a ne pokušava biti jezično korektan5. i sami pisci, kad pišu nefikc. tekstove, pišu drukčijim diskurzom nego kad pišu fikc. tekstove – zašto bi ih onda drugi slijedili??*primjer Ujevićeve pjesme i nefikc. teksta na temu ljubavi

! svaki kanonizirani oblik uporabe jezika posjeduje vlastite zakonitosti i logiku, te je kontraproduktivan svaki pokušaj njegova bogaćenja preuzimanjem elemenata iz drugih oblika jez. praksa → uzori administrativnom stilu trebaju se tražiti isključivo u administr. tekstovima, znanstvenom u znanstvenim itd.

2. Funkcionalna stilistika

- o jez. književnosti treba se govoriti u okviru literarne, a ne funkc. stilistike → stilističnost pojedinih jez. relacija treba se utvrđivati u odnosu na jez. sustav dotičnog knjiž. teksta, a ne u odnosu na apstraktni sustav jezika

- lingvistički stilističar ne brine o kontekstu!

?? je li beletristički stil jedan od funkcionalnih stilova?? - Odgovor: NE !- razlozi:

1

1. funkc. su stilovi društveno verificirani ustaljeni načini iskazivanja; beletristički je stil shematska apstrakcija izvedena iz odlika raznorodnih i autonomnih literarnih iskaza-osnovna odlika svih funkc. stilova: visok stupanj komunik. konvencionalnosti(stalni izrazi, frazeologizirane sintagme…)-u odnosu na funkc. stilove trebalo bi ga odrediti kao NADSTIL – na oblikuje se unutar sustava kao jedan od njegovih podsustava, nego polifunkcionalnost jezika predstavlja kao svoju funkciju

2. funkc. stilovi proizvod su stvarnih čovjekovih potreba za praktičnim oblicima komunikacije; literarni iskaz ne mora uspostaviti komunikaciju između autora i čitatelja

3. funkc. stilovi rade protiv jezične kreativnosti; beletristički stil odlikuje jezični ekskluzivizam – u beletrističkom tekstu nema arhaizama, barbarizama, neologizama, grešaka u upotrebi pravopisa, jer su to sve elementi kojima pisac gradi svoj svijet – svaki beletristički tekst ima svoju implicitnu gramatiku, pravopis i rječnik*primjer: početne rečenice Krležina Filipa Latinovicza-M. Bahtin inzistira na razlici između poetskog i proznog jezika: za razliku od poetskoga, prozni jezik uspostavlja posredne relacije spram povijesnoga i socijalnoga konteksta

4. semantika izraza ili iskaza u funkc. stilovima također je funkcionalna; svaki beletristički tekst ima onoliko potencijalnih smislova koliko je njegovih potencijalnih čitača, tj. Čitanja-lingvistički opis nikada nije interpretacija – lingvist poništava razliku između nefikcije i fikcije, čime zapravo zanemaruje i autonomnost jezika literature u odnosu na prirodni jezik-beletristički tekst zahtijeva interpretaciju, a ne goli opis!!

5. primjer s pištoljem: jedan je Englez uperio pravi pištolj u pilota, prizemljio avion i završio u zatvoru; neki je Šveđanin napravio pištolj od tijesta, uperio ga u pilota, prizemljio avion i završio u zatvoru – isti učinak, ali različita metoda!

2