Upload
others
View
19
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
središnje eudikotiledone
bazalne eudikotiledone
2%
jednosupnice22%
magnolidni kompleks
4%bazalne porodice 0.6%
središnje
eudikotiledone 72 %
bazalne
kritosjemenjače
ANITA linija magnolidni
kompleks
bazalne eudikotiledone
(trikopalte)
dvosupnice dvosupnice
središnje kritosjemenjače
kritosjemenjače (Angiospermae)
jednosupniceN
ymph
aea
nae
Au
stro
bail
eyan
ae
Lilianae Myr
oth
am
nan
ae
EudikotiledoneMagnolianae Cer
ato
ph
ylla
nae
Am
bo
rell
an
ae
Ran
un
cula
nae
Pro
tean
ae
Tro
choden
dra
nae
Bu
xan
ae
prave dvosupnice (eudikotiledone)bazalne
kritosjemenjače
NA
DR
ED
podrijetlo od evolucijski primitivnih bazalnih kritosjemenjačavrijeme zbivanja: srednja kreda (prije cca. 120 m.g.)prvi jasno prepoznatljivi fosili iz gornje krede (Arecaceae)
Predak jednosupnica vjerojatno je imao/bio:
•apokarpni ginecej•nespecijalizirani perijant•korisepalni/koripetalni perijant•zeljasto močvarno i vodeno bilje•slabo aktivni kambij•dominantnu laminarnu placentaciju
nalik današnjemredu Nymphaeales(bazalne kritosjemenjače ANITA linija)
a. predak širokih listova uvodenom staništub. reducirani oblik listovakao prednost u vodenim staništimac. sekundarna prilagodba nasuha staništa i prednostširim laminamad. širokolisni oblici razvojemmarginalnih meristema
Podrijetlo listova i paralelnenervature
a) b)
c) d)
Morfološko anatomske osobine jednosupnica:
1. jednosupnice imaju većinom jednu supku
2. žilni sustav jednosupnica je razbacan u stabljici
4. listovi posjeduju nekoliko do mnogo jednako važnih, paralelnih žilnih snopova koji se spajaju na vrhu plojke
3. primarni korijen, radikula, nestaje u ranim fazama, a njegovu ulogu preuzima adventivno korijenje (nestanak primarnog korijena je povezan s nedostatkom meristemskog tkiva koji korijen može snabdijeti provodnim sustavom)
5. cvjetovi jednosupnica su trimerni
6 . polovici vrsta jednosupnica nedostaju traheje u stabljici, a u većembroju vrsta nedostaju i u listovima
9. u većine entomofilnih jednosupnica nektar se luči sa stijenke plodnihlistova
7 . prisutan perigon i prašnici u dva kruga
8. monokolpatan pelud
itd.
Dasyp
og
on
aceae
Aco
rale
s
Petr
osavia
les
Dio
sco
reale
s
Pan
dan
ale
s
Lilia
les
Zin
gib
era
les
Asp
arg
ale
s
Are
cale
s
Po
ale
s
Co
mm
elin
iale
s
Lilianae (jednosupnice, monokotiledone)
-
Ali
sm
ata
les
RE
D
Porodica: Musaceae - banane
♂*P3+3 A3+3 G0; ♀ *P3+3A0G(3)
hiropterofilija, plod: boba
Porodica: Dioscoraceae
*P3+3A3+3G(3)
plod: bobaTamus communis - bljušt
red Alismatales
Alismataceae,
Aponogetonaceae,
Araceae, Butomaceae,Cymodoceaceae,
Hydrocharitaceae,
Juncaginaceae,
Lemnaceae, Limnocharitaceae,
Najadaceae,
Posidoniaceae,
Potamogetonaceae,
Scheuchzeriaceae,
Tofieldiaceae,
Zannichelliaceae,
ZosteraceaePosidonia oceanica
Zoostera marina - svilina
Alisma plantago-aquatica- obični žabočun
Sagittaria sagittifolia L. - strelica
*P3+3 A3+3 Gbesk.
plod jednosjemeni orah
- apokarpni ginecej
Lemna minor –barska leća
Lemna trisulca - podvodna leća
muškicvijet
ženskicvijet
spata
A3 G1
Potamogeton natans –plutajući mrijestnjak
*P0A4 G4
spata
spadiks
stupica
spadiks
s. m. c.
f. m. c
s. ž. c.
f. ž. c
♂P0 A3-4 ♀P0 G1
- cvjetovi neugledni, većinom skupljeni u klip (spadix - otuda staro ime skupine Spadiciflorae) obavijen
pricvjetnim listom (spatha). Perijant je slabo diferenciran s 2 kruga ili reduciran, a cvjetovi su
jednospolni vrlo pojednostavljeni.
- oko 2000 vrsta u 106 rodova, u Hrvatskoj 10-tak vrsta
- široka rasprostranjenost , sub-tropsko, tropsko i u manjoj mjeri umjereno podrućje.
Porodica: Araceae - kozlaci
red ArecalesPor. Arecaceae (=Palmae) - palme
- oko 2 500 vrsta u oko 205 rodova
- rasprostranjene u sub-tropskom i tropskom području
- drveće (bez sekundarnog rasta u debljinu)
Ocvjeće neugledno i slabo diferencirano, većinom dvodomne biljke, broj prašnika
promjenjiv, plodnih listova 3, izuzetno gusti i mnogocvjetni cvatovi (do 250.000 cvjetova u
cvatu!)
Chamaerops humilis - jedina autohtona europska palma, uglavnom dvodomna
(mediteransko područje)
cvat,
obično
metlica
spata
*♀P3+3 G(3) *♂P3+3 A3+3
ženski cvijet muški cvijet
Chamaerops humilis - žumara
adventivno korijenje ženska metlica ovijena spatom
Phoenix dactylifera - datulja
- svi djelovi biljke se koriste bilo kao građevni materijal, vlakna za
tkanje, plodovi za hranu i izradu pića, ukrasno drvo, visoka tolerancija
na zaslanjenje, uporaba u sakralne svrhe i dr.
- jestivi plodovi su bobe.
- dvodomna (od Sahare do Indije)
- cenkarpni ginecej od 3 plodna lista razvija se
u jednosjemenu koštunicu
egzokarp
mezokarp
endokarp
kruti endosperm
tekući endosperm
otvori na
endokarpu
namjenjeni
klijanju
Coccos nucifera - kokosova palma
- Jednodomna, jednospolni cvatovi
red Poales
Bromeliaceae, Poaceae,Anarthriaceae, Centrolepidaceae,
Ecdeiocoleaceae, Flagellariaceae,
Joinvilleaceae, Restionaceae,
Cyperaceae, Juncaceae, Thurniaceae,
Sparganiaceae, Typhaceae,
Eriocaulaceae, Hydatellaceae,
Mayacaceae, Rapateaceae,
Xyridaceae (incl. Abolbodaceae)
ananas cvat i skupni plod boba
*P3+3A3+3G(3)
Typha latifolia
- rogoz, cvat
plod mjehur (dlakav)
Por: Poaceae - trave
Veličina. oko 12000 vrsta u oko 700 rodova
(= Gramineae)
Cvjetovi. većinom dvospolni, jednostavni u
skladu s ekstremnom adaptacijom na
oprašivanje vjetrom, 2-3 udruženi u cvat
klasić.
Habitus. uglavnom zeljasto bilje,
jednogodišnje, dvogodišnje ili trajnice.
Mlade stabljike su većinom člankovite,
uglavnom lako lomljive u nodijima
(čvrste u bambusa. Listovi su gotovo
uvijek s ligulom (na granici rukavca i
plojke).
Rasprostranjenost. kozmopolitska
U Hrvatskoj flori:107 rodova, 343
svojte (sp+ssp)
stigma
plodnica
lodikule
prašnici
košuljica
vanjski krug perigona
palea superior
gornja pljevica
* ↑P1+2 A3 G(2)
Andrecej. uobičajeno prašnika ima 3, (Oryza 6)
Ginecej. sastoji se obično od 2 plodna lista.
Ocvjeće je zakržljalo, sastoji se od košuljice i dvije lodikule.
više cvjetova formira cvat klasić
pljevice
košuljica ili
vanjski
listovi perigona
ili palea superior
ginecej
andrecej
lodikule ili unutarnji
listovi perigona (uloga u
otvaranju cvjetova)
cvijet
obuvenac
(pricvjetni list ili
brakteja ili
palea inferior)
pljeve ili pricvatni listovi
(gornja i donja)
Cvat klasić
- klasići su nadalje udruženi najčešće u cvatove višeg reda: sastavljene metlice, grozdove,
klasove, glavice …
T. aestivum
klas klipmetlica
Poa pratensis
Plod. U tipičnom slučaju razvija se orah (=pšeno ili zrno (caryopsis) kod kojeg je
sjemenka srasla s usplođem. Osat je bodlja koja se kod nekih vrsta razvija na obuvencu te
higroskopskim gibanjem pomaže u ukapanju pšena u tlo. Sjemenke su gotovo uvijek s
endospermom bogate škrobom, embrio se razvija u skutelum (organ za apsorbiranje
hranjivih tvari iz endosperma tjekom klijanja). U nekih je žitarica (npr. ječma) pšeno
sraslo s pljevicama, u drugih je samo obavijeno njima (zob, riža, proso) ili tijekom žetve
ispada iz pljevica (pšenica, raž).
Ekonomsko značenje. Većina, ako ne i sve, velike ljudske civilizacije nađene su na
mjestima obimnog kultiviranja trava i uporabe pšena u prehrani. Najraniji dokazi uzgoja
pšenice (Triticum) i ječma (Hordeum) u područja Azije i Bliskog Istoka, stari su 8000 -
10000 godina. Širenjem agrikulture u ostale dijelove Azije i u umjereno Europsko
područje, različite su svojte domestificirane, npr. zob (Avena sativa) i raž (Secale
cereale). I u drugim dijelovima svjeta počinje uzgoj mnoštva vrsta. Osobito je značajna
riža (Oryza sativa), glavna žitarica tropske Azije, uz proso (Panicum miliaceum). U
Africi su glavne domaće kulturne svojte siraka (Sorghum bicolor) i panisetuma
(Pannisetum glaucum), a lokalno su u primjeni i druge svojte. U srednjoj Americi i
Meksiku najstariji su podaci o uzgoju kukuruza (Zea mays). Pored direktne primjene
žitarica u prehrani, podjednako je za čovjeka važna uporaba trava kao stočne hrane. U
ekološkom pogledu trave određuju izgled i osnovne karakteristike velikih vegetacijskih
pojasa, stepa, savana i livada.
Aegilops
geniculata
Cynosurus echinatus
Melica ciliata
Avena barbata
Festuca valesiaca
– sitna vlasulja
Poa bulbosa
ssp. vivipara
Por: Cyperaceae - šaševi
Veličina. oko 5000 vrsta u 120 rodova
U Hrvatskoj 132 svojte u 16 rodova
Rasprostranjenost. kozmopolitska,
većinom u vlažnim i močvarnim
staništima
Habitus. zeljasto bilje nalik “travama”,
Anatomija. Stabljika je s čvrstim do
spužvastim, ili rjeđe sa šupljim
internodijima. Mlada stabljika je
obično trokutasta u presjeku
Cvijetovi. Jednospolni ili dvospolni.
Carex riparia
Cyperus longus
♂A3 ♀G(3) ♀A3G(3)
Andrecej. prašnika ima najčešće 3.
Ginecej. sastoji se od 3 plodna lista, jednogradne plodnice s jednim sjemenim
zametkom
Plod. oraščić
pokrovni
list
stigme
utrikulus
srasla brakteja
ženskog cvijeta
Carex sylvatica
Carex extensa
Por: Juncaceae - sitovi
Veličina. 400 vrsta u 8 rodova
Rasprostranjenost. Hladna do umjerena područja.
Habitus. većinom zeljasto bilje. Obično su
`normalno' razvijene biljke koje nalikuju “travama”.
Anatomija. Stabljika i listovi su često (Luzula,
Juncus) ispunjeni posebnim, saćama nalik, tkivom
za prozračivanje (aerenhim) ili zračnim kanalima,
što je pogodna prilagodba za rast u vlažnim
staništima.
Cvjetovi. Ocvjeće je homohlamidejsko (s
tepalima), koritepalno
*P3+3 A3+3 G(3)
Plod. tobolac
Luzula (plodnica jednogradna
3 sjemena zametka)
Juncus (plodnica trogradna
više sjemenih zametaka
U Hrvatskoj flori: 2 roda s ukupno 48 svojti
Juncus acutus
Scirpus holoschoenus
Dasyp
og
on
aceae
Aco
rale
s
Petr
osavia
les
Dio
sco
reale
s
Pan
dan
ale
s
Lilia
les
Zin
gib
era
les
Asp
arg
ale
s
Are
cale
s
Po
ale
s
Co
mm
elin
iale
s
Lilianae (jednosupnice, monokotiledone)
-
Ali
sm
ata
les
RE
D
Cvijet: cvjetovi su uglavnom dvospolni, rijetko jednospolni. U svojoj osnovi cvjetovi su
pentaciklični. Pojavljuju se radijalno simetrični cvjetovi ili često, u skladu s ektremnim
adaptacijama na zoofiliju, zigomorfni cvjetovi. Perigon najčešće od dva ciklusa s po tri lista.
Veličina: 19 porodica, oko 25.000 vrsta. Više od 80% vrsta pripada porodicama Liliaceae i
Orchidaceae.
Habitus: zeljasto bilje koje naseljava kopno, vodu ali su i epifiti, geofiti, lijane ili grmlje.
Ponekada je građa prividno drvenasta
red Liliales
Liliaceae, Alstroemeriaceae,
Colchicaceae, Coorsiaceae,
Luzuriagaceae, Melanthiaceae,
Philesiaceae, Ripogonaceae,
Smilacaceae
red AsparagalesAlliaceae, Amaryllidaceae,
Agavaceae, Iridaceae
Asparagaceae, Ixioliriaceae,
Lanariaceae, Orchidaceae, itd.
*P3+3 A3+3 G(3)
Agave americana
Por: Iridaceae - perunike
Veličina. oko 1800 vrsta u 92 roda.
Rasprostranjenost. gotovo kozmopolitska
Cvjetovi. aktinomorfni do zigomorfni
(Gladiolus), 3-merni, obično tetraciklički.
Sintepalno ocvjeće je obično
homohlamidejsko.
Andrecej. prašnika ima 3.
Ginecej. sastoji se od 3 plodna lista, a obično
je djelomično petaloidan tj. njuške su obojane
kao perigon. Plod je tobolac.
U Hrvatskoj 35 svojti unutar
rodova:
1. Crocus - šafran
2. Gladiolus - gladiola
3. Iris - perunika
Građa cvijeta - Iris sp.
meranthium
Pa - perigon
St - prašnik
G - vrat tučka
N - njuška tučka
*P(3+3) A3 G(3)
Iris illyrica
Iris variegata
X
Iris x rotschildiiIris adriatica
Por: Liliaceae (incl. Asparagaceae)
- ljiljani
Veličina. oko 4600 vrsta unutar 300 rodova
Rasprostranjenost. Sjeverna hemisfera s
centrom rasprostranjenosti u jugozapadnoj i
himalajskoj Aziji do Kine.
U Hrvatskoj 158 svojti unutar 30 rodova
Ocvjeće je obično homohlamidejsko, a
građeno je od 6 (3+3) elemenata. Boja
ocvjeća je vrlo raznolika
Andrecej. prašnika ima 6, nisu srasli s
ocvjećem, svi su jednaki, nisu međusobno
srasli, a dolaze u diplostemonu (3+3), te
alterniraju s elementima ocvjeća.
Ginecej. sastoji se od 3 plodna lista.
Plod. suhi pucavac, tobolac, rjeđe boba.
*P3+3 A3+3 G(3)
Poznatiji rodovi:
Asparagus - šparoga (filolokladiji)
Ruscus - veprina (filokladiji)
Colchicum - mrazovac (kolhicin)
(sintepalija)
Convallaria -đurđica (sintepalija)
Polygonatum - Salamunov pečat
(sintepalija)
Lilium - ljiljani
Tulipa - tulipani
Scilla - procjepak
Hyacinthus - zumbul
Erythronium - pasji zub
Ornithogalum - ptičje mlijeko
Fritilaria - kockavica
Endemi:
Lilium carniolicum Lilium martagon Fritillaria meleagris
Tulipa sylvestris
Ugrožene vrste:
Scilla (Chouardia) litardierei
Lilium martagon ssp. cattaniae
Allium sphaerocephalon Asparagus acutifolius-šparogaMuscari comosum
Ornithogalum sp.- ptičije mlijekoColchicum autumnale - mrazovac
Porodica Alliaceae - lukovi
češnjak - odebljali pupovi
jednog nodija
lukovica - odebljali rukavci
listova na skraćenoj stabljici
Por: Orchidaceae - orhideje
Veličina. oko 750 rodova s oko 18.000 vrsta jedna od najvećih biljnih porodica.
U Hrvatskoj 129 svojti.
Rasprostranjenost. kozmopolitska
labelum
(usna)
ginostemij
resupinirana
plodnicaostruga
ginostemij
P3+3 [A1 G(3)]
2 polinarija = 2 teke prašnika,
svaka sa svojim drškom i
ljepljivim tjelešcem (= filament prašnika)
ljepljiva
tjelešca
ginostemij
rod Orchis Fertilni prašnik
polinij = sljepljena
peludna zrna jedne teke
kaudikula = držak
stigma
ostruga
Cvjetovi koji zavaravaju kukca
oblik, veličina, dlačni pokrov, miris, vrijeme cvatnje, pseudokopulacija i dr.
Rod Ophrys - kokice Rod Vanilla
Neotia nidus-
avis
Orchis laxiflora ssp. palustrisAnacamptis pyramidalis
Orchys purpurea Cephalanthera longifolia