UVOD

Kriza zaduenosti Svjetski dug___________________________________________________________________________

UVOD

Dunika kriza (engl. world debt crisis,) je situacija u kojoj zemlje nisu u mogunosti ispunjavati ugovorne obaveze po zajmovima dobivenim od stranih poslovnih banaka. Sredinom sedamdesetih godina nakon izbijanja naftne krize, na meunarodnom tritu kapitala pojavila se velika koliina slobodnih sredstava koja su najveim dijelom proizala iz vikova tzv. petrodolara zemalja izvoznica nafte. Zbog naglog porasta ponude kapitala i injenice da su razvijene zemlje zapada ule u recesiju, cijena kapitala postala je izuzetno niska.Mnoge zemlje u razvoju s kroninim nedostatkom kapitala vidjele su u tome mogunost svog ubrzanog privrednog razvoja. U takvoj situaciji dolo je do ubrzanog rasta zaduenja velikog broja zemalja u razvoju.

Poetkom 1980-ih godina stanje na svjetskom tritu kapitala se konsolidiralo, kamatne stope su poele rasti, a mnoge zemlje u razvoju ija ambiciozna investicijska ulaganja jo nisu davala rezultate ule su u duniku krizu. Krize su bile naroito izraene u zemljama u razvoju, koje su svoj razvoj temeljile na rastu domae potronje i stoga su imale kronine deficite u platnim bilancama. Zemlje koje su bile izvozno orijentirane nisu imale takvih platno bilansnih problema.Mnoge prezaduene zemlje ule su i u krizu vanjske likvidnosti, pa je dolo do naglog usporavanja privredne aktivnosti, pada ivotnog standarda i ope recesije. Reprogramiranje dugova bilo je jedino rjeenje kojima su zemlje dunici mogle smanjiti teret servisiranja duga i zaustaviti opadanje gospodarske aktivnosti. No, reprogramiranje je u pravilu bilo uvjetovano mjerama ekonomske politike koja bi osigurala usklaivanje domae potronje s kretanjem drutvenog proizvoda, uravnoteenje platnog bilansa i uredno servisiranje (reprogramiranje) duga. Veliku ulogu u procesu reprogramiranja duga i definiranja mjera ekonomske politike zemalja dunika imao je Meunarodni monetarni fond.

Promatrano dugoronije, dunika kriza utjecala je na pojavu neto priliva kapitala u razvijene zemlje (zemlje kreditore) te do opeg smanjenja indirektnih ulaganja u svjetskoj privredi i rasta vanosti direktnih ulaganja. Deveti avgust 2007. ostat e zabiljeen u historiji kao dan kad su eksplodirali dugovi; dan kad je poeo kraj deregulacije i privatizacije finansija koje su u samim osnovama globalizacije. Ve godinama predvia se ovakav razvoj situacije, iako samo u medijskom 'podzemlju'; dakle ne u onom sloju medija koji danas vladaju svijetom. Prvi dokaz ove teze pojavio se u junu 2007., kad je najvei svjetski privatni investicijski fond (Blackstone Group sa sjeditem u New Yorku) objavio vijest da izlazi na burzu. Drugim rijeima, privatni vlasnici ovog fonda odluili su da izlazei na trite vrijednosnih papira, na iznenaenje mnogih, svoje djelovanje uine javnim. Mnogi su ovaj 'dobroiniteljski' korak objasnili kao nastojanje kompanije da i 'malim ljudima' omogui da sudjeluju u bogatstvu najveeg svjetskog investicijskog fonda (u tome trenutku nije bilo rijei o dugovima ovog fonda). Problem koji se dakle razotkrio devetog avgusta zapravo je sistemska kriza koja dopire do u samo srce finansijskog modela kojeg smo uobiajili zvati 'globalizacija'. Radi se o potpuno dereguliranom finansijskom sektoru koji potkopava efikasnost rada vlada te koji nasilno otvara trita kapitala i trita openito. Ta je deregulacija dovela do pada cijene rada, zahtijevajui sve vee zarade na raun tog istog rada i ekosistema ime posebno ide na ruku onima koji su ve bogati. Meu njima posebno se istiu menaderi privatnih investicijskih fondova i veliki investitori. Upravo taj posve deregulirani finansijski sektor utopio je svijet u moru dugova te stvorio uvjete za trinu krizu svjetskih razmjera. Stanje prije globalne ekonomske krize

Prije krize na tritima je vladala optimistika atmosfera. Trite nekretnina je sve vie sticalo vrijednost. Cijene nafte su shodno porastu potranje bile u stalnom poveanju. U mjesecu julu cijena nafte po barilu dostigla je 147 dolara. Porast cijena nafte odrazio se i na porast cijena prehrambenih proizvoda uslijed sue a to je preraslo u krizu. Kako su cijene stambenih objekata u SAD-u bile u porastu, banke su pruanjem kredita na ovom polju planirale profitirati. Ovim kreditima su se ak mogli koristiti i klijenti koji su posjedovali slabu mo plaanja. Oni koji su putem kredita postali vlasnici stambenih objekata nakon rasta vrijednosti stambenog objekta, kao garanciju su pokazivali dodatnu vrijednost stambenog objekta i tako uzimali novi kredit. Na primjer ukoliko je kua u vrijednosti od 10.dolara kupljena u potpunosti od kredita, porast vrijednosti stambenog objekta u iznosu od 51% vrijednost kue poveava na 15 hiljada dolara, tako da je klijent kao garanciju pokazivao dodatnih pet hiljada dolara na osnovu kojih je mogao da uzme novi kredit. Banke koje su nudile kredite, ne ekajui isplatu kredita, kao obveznice na trite su pokazivale vrijednost stambenih objekata pod hipotekom i tako izvlaile nove izvore i otvarale nove kredite. Ove kupljene obligacije su takoer kao fond prodavale vlasnicima tednje.Osvrt na uzroke svjetske ekonomske krizeSa poveanjem broja zemalja koji su milom ili sugestijom MMF-a, Svjetske banke i SAD-a prihvatili pravila Vaingtonskog koncenzusa, odnosno neoliberalizam, pregovori o stvaranju treeg stuba svjetskog trojstva Svjetske trgovinske organizacija dobijali su sve vee anse za uspjeh i poetkom 1995. stupila je u ivot ova organizacija koja svim lanicama, ali i zemljama kandidatima za lanstvo, namee liberalizaciju spoljnje trgovine i stranih direktnih investicija. Broj lanica se vrlo dinamino poveavao sa 104 na 154 do kraja 2008. godine. Sve vanije zamlje u razvoju, sem Kine i Indije, su milom ili po sugestiji MMF-a, Svjetske banke i SAD-a prihvatile su koncept voenja ekonomske politike koji preporuuje Vaingtonski koncenzus, odnosno model neoliberalizma. Svim zemljama u tranziciji, sem Slovenije, bio je nametnut koncept reformi i pravila voenja ekonomske politike koji predlae Vaingtonski konsenzus, odnosno model neoliberalnog kapitalizma. To, naravno vai i za Srbiju koja je poetkom 2001. Godine prihvatila model reformi i ekonomske politike koje su nametali MMF, Svjetska banka i Svjetska trgovinska organizacija (iako ona nije bila jo uvijek lanica ove Organizacije). Pored liberalizma spoljne trgovine, koja se znatno vie koristila u razvijenijim nego nerazvijenim zemljama, forsirana je i liberalizacija stranih direktnih investicija koja je najvie koristila sve monijim i sve brojnijim transnacionalnim kompanijama, prije svega iz razvijenih zemalja. U devedesetim godinama prolog vijeka dolo je do liberalizacije protoka tzv. pekulativnog kapitala. Zahvaljujui injenici da je dolar ostao jedina rezervna valuta kao i ogromnom prilivu stranog kapitala po bruto osnovama, SAD su dvije decenije troile znatno vie nego to je iznosio njihov bruto domi proizvod, to se ispoljava kroz ogroman deficit tekueg rauna platnog bilansa. Troenje budueg dohotka postala je praksa na svim nivoima u toj zemlji od pojedinca, porodice, kompanije i drave u cjelini. Sve vea razlika izmeu ukupnog priliva stranog kapitala u zemlju od njegovog ukupnog odliva, omoguavao je viegodinje troenje od stvorenog BDP. Zbog toga se vrijednost akcija i nekretnina u SAD enormno poveavala. Zahvaljujui ogromnom prilivu stranog kapitala u banke na teritoriji SAD-a, stvoren je i ogroman kreditni potencijal, pa su banke preko svoje agresivne kampanje dokazivale da e cijene stanova i kua dinamino rasti i da je racionalno uzeti kredit za njihovu kupovinu ili izgradnju. I kao posljedica svega toga, odnos iznosa privatnih dugova prema BDP od poetka osamdesetih godina prolog vijeka, zakljueno sa 2008. Godinom, poveavala se sa 183% na ak 290%. Dugovi domainstava prema BDP su se istovremeno poveali sa 48 na 100%. I ba zbog toga, vrlo kompetentni strunjaci smatraju da napori federalnih rezervi da poboljaju likvidnost imaju samo ogranieno dejstvo. Ogroman priliv stranog kapitala u SAD omoguavao je i rast jeftinog uvoza, to je guilo domau industriju i dovodilo do ogromnog spoljnotrgovinskog i platnog deficita, stimulisalo troenje i destimulisalo tednju, to je sve skupa moralo da dovede do teke ekonomske krize. Zbog te krize, izgubljenog povjerenja u vezi sa tim, Amerikanci ponovo ue kako da ponovo tedljivi, ali ako se tedljivost zaista razvije, nastae poznati Kejnsov paradoks anemina tranja i zbog toga nemogunost oivljavanja privredne aktivnosti. U SAD-u, dravni sektor je maksimalno zamjenjivan privatnim sektorom. Sprovedena je privatizacija ak i penzijskog i zdravstvenog osiguranja, javnog saobraaja, snabdjevanja energijom, kolstva, univerzitetskog obrazovanja, kulture, pisanih i elektronskih medija, pa ak i zatvora i djelova armije. Krupan kapital, odnosno transnacionalna preduzea postaju sve moniji akteri u svim oblastima drutvenog ivota. Oni bitno utiu na stvarnje javnog mnjenja. Kultura, obrazovanje i nauka sve vie zavise od interesa ovih kompanija. Demokratija zapada u sve vei krizu. Kapital postaje sve dominatniji u odnosu na politiku. Politika je sve vie orijentisana na realizaciji ostvarenja interesa domaih TNK, posebno kada je u pitanju stvaranje nednacionalnog, odnosno slobodnijeg svjetskog trita. I kao posljedica svega toga, nejednakost u prihodima i bogatstvu izmeu vrlo malog procenta bogatih i ogromnog procenta siromanih ili relativno siomanih biva sve vea, to ima niz negativnih ekonomskih i socijalnih posljedica. Zbog svega navedenog, kriza je morala da dobija dramatine razmjere. Sve u svemu, statistiki izraen impresivan rast BDP u SAD-u nije bio zasnovan na zdravim ekonomskim i drutvenim temeljima, te je kao i posljedica toga. Morala doi drutvena i ekonomska kriza. Za vrijeme procvata neoliberalizma u SAD-u, niz ekonomista, na elu da uvenim M. Fridmanom su dobijali Nobelove nagrade. Nakon smrti, u kampusu ikakog univerziteta, Fridmanu je podignut spomenik. Prije nekoliko mjeseci, velika grupa profesora i asistenata sa tog univerziteta je sadanjem rukovodstvu predala peticiju sa zahtjevom da se taj spomenik skloni, jer je izraz jednoumlja. Mnogi intelektualci, prije svega u SAD-u, ali i u drugim zemljama, ak istiu da ekonomisti uopte ne zasluuju Nobelove nagrade, a mnogi zahtjevaju da neki od onih koji su dobili (zahvaljujui propagiranju neoliberalizma i trinog fundamentalizma) vrate ove ugledne nagrade. Kao to smo napomenuli, pod ogromnim uticajem SAD, u veoj ili manjoj mjeri neoliberalizam je prihvaen u vrlo velikom broju zemalja. Tako je Fridman zemljama u tranziciji, poetkom devedesetih godina prolog vijeka poruivao: privatizujte, privatizujte i samo privatizujte, ali poetkom ovog vijeka, priznao je da je pogrijeio konstatujui da sada shvata da je vanije stvoriti pravnu dravu, jer su bez nje efekti privatizacije, najblae reeno, vrlo problematini. Sad su SAD agresivnim metodama izvozile svoj neoliberalni model drutvenog i ekonomskog naina ivota i sem ranije Jugoistone Azije, a od poetka ovog vijeka, nakon gorkog iskustva, posebno Argentine, taj model je napustio itav niz zemalja Latinske Amerike. Ekonomska i drutvena kriza koja je u SAD dobila dramatine razmjere i kojoj se ne vidi kraj, kao to je napomenuto, prelila se u sve dijelove svijeta i praktino u sve zemlje, a posebno u Island, Letoniju i Maarsku pa i Slovaku, a na podruju Balkana u Hrvatsku, Crnu Goru, Srboju, Bugarsku, Rumuniju, pa i Grku. Tragikomino je da je uveni ekgleski univerzitet Kembrid u kome je koncentrisana ogromna univerzitetska elita Engleske ostao bez 300 miliona funti koje je zbog visoke kamate, uloio u banke Islanda. irom svijeta, kako meu politiarima tako i meu naunim radnicima iz vie drutvenih nauka, istie se da je neoliberalizam bio teak promaaj i da je donio mnogo vie tete nego koristi, te je zbog toga izgubljeno povjerenje naroda i da ga zbog toga treba to prije napustiti.

Hipotekarna kriza u SAD-u kao okida svjetske krize

Kriza koja je aktuelna najvea je od tridesetih godina XX vijeka. Poela je amerikim kolapsom u hipotekarnim kreditima (US mortgage collapse) u avgustu 2007. Kao i posljedica neusklaenosti ponude i potranje. Kriza amerikog trita nekretnina, koja nije odmah ozbiljno shvaena, prijeti razornom krizom u cijelom svijetu. Uzrok je, po miljenju ekoknomista, u besprizornoj primjeni neoliberalne ekonomske politike.Kriza amerikog trita nekretnina, koja nije odmah ozbiljno shvaena, prijeti razornom krizom cijelom svijetu. Uzrok je, po miljenju ekonomista, u besprizornoj primjeni neoliberalne ekonomske politike. Kriza amerikog trita nekretnina, koja je ve hiljadama Amrikanaca donjela gubitak krova nad glavom, ali i izazvala razornu krizu na finansijskom tritu irom svijeta, vjerovatno e ostati upamena kao dosad najtea finansijska kriza u istoriji SAD-a. Odgovorni u SAD-u, ali i Njemakoj i mnogim drugim dravama, meutim, jo podcjenjuju obim i znaaj te krize, ali mnogi ugledni ekonomisti i analitiari upozoravaju da se s tim stvarima ne treba aliti.Da se kriza hipotekarnog trita u SAD-u zaotrava i moe izazvati dramatine posljedice za cijelu svjetsku privredu, pri emu njena druga faza moe biti neuporedivo tvra od prve ,smatraju mnogi ekonomisti. Osnovni problem u SAD-u jeste cjenovni balon koji je doveo do toga da su cijene kua vjetaki dvostruko ili, ak, trostruko poveane u odnosu na realnu vrijednost. To vjetako poveanje izazvali su takozvani podprvoklasni, ili subprimarni hipotekarni krediti koji imaju vee i promjenjive stope koje su, recimo, sa poetnih 3.75% za dvije do pet godina dospjele na 8,25 pa i vie procenata. Ti krediti su odobravani korisnicima koji se nisu kvalifikovali za zajmove sa niim i fiksnim kamatnim stopama, a pogodni su za one ljude koji prvi put kupuju kuu, zbog poetnih povoljnijih uslova kredita.Strunjaci ukazuju da su neki korisnici tih kredita u SAD-u, moda bile i rtve brokera. Zbog toga su mnogi korisnici pobjegli iz odreenih podruja, prije no to je vrijednost hipoteke, zbog stalnog rasta kamata, dostigla takav nivo da korisnici vie nisu mogli da ih otplauju.U Klivlendu, u saveznoj dravi Ohajo, recimo, u pojedinim gradskim podrujima, samo u jednoj ulici je ak 20 od 30 porodica izgubilo cijelu svoju imovinu, jer nisu mogli vie da otplauju kredite, a irom tog okruga zapljenjeno je do aprila ove godine vie od 70. 000 kua. Nije samo problem to su ljudi prinueni da napuste svoje kue, ve poslije njihovog odlaska ostaje prava pusto, jer im neka porodica napusti zapljenjenu kuu , za nekoliko dana, pa ak i sati, takozvani sakupljai starog gvoa provaljuju u naputene domove, probijaju zidove i vade vodovodne cijevi, a sa tavanice skidaju bakarne elektrine instalacije i aluminijumsku izolaciju. Odnose ak i metalne lavaboe i kune ureaje, koje kasnije prodaju poto sve to je metalno ima dobru prou na meunarodnom tritu. Tako zapljenjena kua u sumornim predgraima mnogih amerikih gradova postaje samo prazna, bezvrijedna ljutura koja vie ne moe prodati.Istinske rtve krize su stanovnici predgraa koji su potovali pravila igre, plaali porez i sauvali svoju imovinu, a onda ostali da ive u takvom pustom kraju, posmatrajui kako odlaze prve komije ija je imovina i cijela ivotna uteevina nepovratno izgubljena. Ukupan iznos hipotekarnih kredita u SAD-u dostigao je sumu od oko 12 biliona dolara, od kojih su za gotovo polovinu (5,3 biliona) garanti ili davaoci zajmova dvije najvee domae hipotekarne agencije Fredi Mek i Fani mej. Fani je meu desetak najveih firmi na svijetu. Kreditna kriza se upravo prelomila i na ove dvije hipotekarne kue, pretei da njihovim uruavanjem povue za sobom i ameriku privredu.Svjestan velike opasnosti zbog duboke finansijske krize u zemlji, u pomo privredi priskoio je Predstavniki dom amerikog Kongresa, usvajajui program za podrku tritu nekretnina u SAD koji bi poreske obveznike mogao da kota ak 25 milijardi dolara.Ameriko trite nekretnina je u dubokoj krizi od prole godine, pri emu je sada dolo do pada prodaje, izgradnje i cijene nekretnina. Ta kriza povlai nizbrdo cijelu ekonomiju te zemlje, a preliva se i na evropski kontinent i mnoge drave i finansijske institucije u svijetu koje su, polakomljene mogunou dobrih zarada, ulagale novac u rizino ameriko hipotekarno trite. Posljedice hipotekarne i finansijske krize ne osjeaju samo amerike banke, ve e se i evropske banke u naredne tri godine suoiti sa gubicima koji bi mogli da dostignu i 120 milijardi evra, proizilazi iz studije istraivakih i konsultantskih firmi Oliver Vajman i Intrum Justicija. Pri tome e najvie biti pogoene banke u Velikoj Britaniji, paniji i Irskoj, zbog odobrenih hipotekarnih zajmov i potroakih kredita, a ve tokom ove godine mnoge najvee evropske banke, meu njima i vajcarske, bile su prinuene da otpiu milijardske novane iznose, zbog nemogunosti naplate odobrenih hipotekarnih kredita.Procjenjuje se da e ovogodinji gubici banaka na starom kontinentu dostii ukupno 34,7 milijardi eura, a dogodine 42,5 milijardi, pri emu bi samo u Britaniji gubici naredne godine mogli premaiti 21 milijardu evra est milijardi vie nego prole godine.Analitiari upozoravaju da za razliku od trita akcija, trite nekretnina reaguje sporije na poremeaje, pri emu ne dolazi odmah do kraha, naduvani cjenovni balon se nee probuiti naglo, ve do njegovog splasnua dolazi polagano, tokom nekoliko godina. Prva faza pada tritna nekretnina je relativno mirna, ali je faza koja slijedi neuporedivo tvra, poto je tednja gotovo iscrpljena, kreditne linije bez izvora, a banke ostaju bez kiseonika.Ekonomisti smatraju da je dolo do velikog oteenja amerike drave i finansijskog sistema te zemlje, a u toj situaciji je Centralna banka bila primorana da u potpunosti ignorie inflaciju i orjentie se samo na rast i finansijsku stabilnost. U problemima se nalo jo mnogo banaka zbog toga to: kamate e ostati niske, inflacija e porasti, kurs dolara e i dalje slabiti prije svega, prema evru. Takva situacija je pogodila, prije svega, izvozno orjentisane privrede, kao to je recimo Njemaka.Nosilac Nobelove nagrade za ekonomiju i profesor na amerikom Univerzitetu Kolumbija, poznati antiglobalista Dozef tiglic, istie da je sadanja kriza posljedica besprizorne primjene neoliberalne ekonomske politike. Svijet, meutim, nije sazidan na postulatu da se trite regulie samo po sebi, kao to tvrde visoki svetenici neoliberalne politike. Prirodno, nijedan od tih sektora nije primjer za slobodno trite, a ba je to dio problema, jer se retorika o slobodnom tritu koristi selektivno, pri emu joj se daje znaaj samo kad slui neijim interesima. On je istakao da neoliberalni, trini fundamentalizam slui kao teoretska osnova za propagiranje privatizacije, liberalizacije i nezavisnosti centralnih banaka, koje tobo treba da se staraju samo o najnioj inflaciji i ni emu vie.To je uvijek bila politika doktrina koja je sluila odreenim interesima, smatraju ekonomisti, pri emu valja imati na umu injenicu da neoliberalna teorija nikada nije imala istorijsko uporite u drutvu, niti je ikada uivala iroku podrku. Ako bismo iz toga izveli pravilne zakljuke, onda bi nam to moglo dati nadu da bismo jednoga dana, ipak mogli da nazremo svjetlost na kraju tunela, izlaz iz mraka koji se nadvija nad svjetskom privredom, istakao je ekonomista tigli.Analiza uzroka krize na meunarodnom finansijskom trituNajsnaniji uticaj na meunarodno finansijsko trite imaju promjene na deviznim tritima, jer se preko njih uspostavljaju veze izmeu pojedinih nacionalnih finansijskih trita. Zato su najvjerovatniji razlozi izbijanja krize na meunarodnom finansijskom tritu deviznog porjekla. Nameu se nove dileme: neodrivost dolara kao svjetskog novca, potreba uspostavljanja novog meunarodnog novca, potreba uspostavljanja novih valutnih blokova kao odraza snage nacionalnih ekonomija. Dolar kao svjetski novac rezultat je procesa globalizacije koji namee Amerika. Dominacija SAD nakon Drugog svjetskog rata, njihova elja i nastojanja da se dolar koristi kao svjetski novac u itavom svijetu, uz enormno narastanje budetskog i platnog deficita Amerike, glavni su uzroci svjetske finansijske i ekonomske krize, koja se javila tokom jeseni 2008. Godine na finansijskom tritu u SAD-u. Kriza finansijskog trita najprije se manifestovala pucanjem balona na finansijskom hipotekarnom tritu u Americi.

Sadanji meunarodni monetarni sistem poiva na bretonvudskom sistemu u kome je dolar glavni denominator vrijednosti drugih valuta i glavni izvor meunarodne likvidnosti. U dolaru se izraava vrijednost unce zlata, cijena barela nafte, u dolarima se obavljaju meunarodna plaanja izmeu velikog broja zemalja, velika koliina dolara krui po svijetu van Amerike, u dolarima se vode depoziti, devizne rezerve. Uloga dolara je postala prenaglaena u odnosu na snagu amerike privrede i nesrazmjerna njenim proizvodnim mogunostima, pa se sad postavlja pitanje realnog robnog pokria. Kad je rije o dolaru u poslijeratnom meunarodnom monetarnom sistemu, moe se rei da je to fabrika greka napravljena u Breton-Vudeu pri stvaranju MMF, ali greka je namjerno napravljena. Taj sistem je podrazumjevao da dolar igra ulogu svjetskog novca: da se u dolarima iskazuju devizni pariteti dugih valuta, vri meunarodna plaanja, prave kalkulacije i fakturiu cijene, da se dolari dre kao monetarna rezerva u drugim zemljama, da i stranci tede u dolarima. Dolar je postao stub bretonvudskog monetarnog sistema, ali posle ukidanja zamjenjivosti dolara za zlato 1971. Godine i dvije devalvacije dolara dolara 1971. I 1973. Godine dolo je do promjene meunarodnog monetarnog sistema (prelo se na sistem promjenjivih deviznih kurseva). Meutim, dolar ipak nije izgubio ulogu svjetskog novca zahvaljujui injenici da on i dalje odlaze iz Amerike, kroz deficit platnog bilansa SAD-a. Enormi rast deficita ipak ima granice i kad-tad morao da pukne prenaduvanog deficita i ispolji se u vidu krize, najprije na amerikom, a poslije i na meunarodnom finansijskom tritu.

Uticaji globalne ekonomske krize

Kako je dolo do suenja na tritu pad potranje ili oekivanja pada poeli su zabrinjavati investitore. Kako je obim finansijske krize jako veliki on je duboko uticao na svijetska trita. Poveanje cijene zlata na jako visok nivo jedan je od pokazatelja nesigurne sredine. Ova kriza se poredi sa velikom krizom iz 1929. godine koja je poela u SAD-u. U tom periodu SAD su doivjele veliku tetu a nezaposlenost je dosegla vrhunac. U tom periodu SAD je godinama ostao pod uticajem ove krize.

Smanjenjem kredita otvora se put ogranienju u investicionim i potroakim odlukama a moe doi do porasta nezaposlenost i zastoja. Zbog toga se na ovu temu vre znaajne intervencije. SAD je poznata kao centar liberalne ekonomije i intervencija drave na tritu je na minimalnom nivou. Meutim finansijska kriza je toliko zastraujua i dola je u opasno stanje tako da su neke banke konfiskovane. U nekim krugovima ovo stanje se vezuje za socijalistiki pristup.

Cijene nafte

Prije krize cijene nafte su dostigle najvei nivo u historiji. U julu mjesecu cijena jednog barila nafte dostigla je 147 dolara po barilu. I ako su zemlje izvoznice nafte bile zadovoljne zbog poveanja cijena nafte na meunarodnim tritima, potroai su se poeli susretati sa velikim cijenama u maloprodaji. Zemlje su planirale svoj budet prema novim cijenama nafte jer su bile stava da e cijene nafte biti na visokom nivou. Ali nakon nastanka finansijske sa poveanjem oekivanja o smanjenju potranje na tritu naglo su pale cijene nafte. Polovinom Oktobra mjeseca cijene nafte su pale za 50 posto i snizile se ispod 70 dolara.

Zemlje koje izvoze naftu su pogoene ovim naglim padom i zatraile su hitan sastanak Organizacije Zemalja Izvoznica Nafte OPEC-a. Zemlje izvoznice nafte su bile u tolikoj panici da su redovni sastanak koji se trebao odrati 17. decembra pomjerile na 24. Oktobar. Neke zemlje lanice su zatraile da se smanji dnevna proizvodnja kako bi se zaustavio pad cijena nafte. Poto OPEC obuhvata oko 40 posto proizvoaa nafte u svijetu ne moe direktno uticati na promjenu cijena i moe se nastaviti pad cijena nafte.

Poslijedice krize na svjetske kompanijeKriza koja se desila uticala je na funkcionisanje mnogih velikih kompanija, na smanjenje njihovog profita i dovela do situacije u kojima su vlasnici bili prinueni na otputanje svojih radnika. Neke od velikih kompanija u kojima su se deavale takve i sline promjene:

SITIGRUP

Sitigrup, kompanija sa najveom svjetskom mreom za pruanje finansijskih usluga, saoptila je da planira da u narednim mjesecima otpusti dodatnih 50.000 zaposlenih, u pokuaju da smanji trokove za personal za oko 20%. Broj zaposlenih u kompaniji je pao sa 352. 000 krajem septembra 2008. Godinena oko 300. 000. Sitigrup ve je ukinula 23. 000 radnih mjesta od poetka godine. U periodu jun-septembar uknjiila je neto gubitak od 2,8 milijardi dolara, zabiljeivi negativan saldo etiri kvartala zaredom. Vrijednost akcija kompanije pala je za ak 70% od poetka godine. Program smanjenja trokova ukljuuje i prodaju riskantnih akcija, uglavnom vezanih za krizu na hipotekarnom tritu, i kresanje ukupnih trokova za petinu. TOJOTA

Japanska Tojota (Toyota) je u tromjeseju zakljueno sa junom zabiljeila gubitak od 77,8 milijardi jena (819 miliona dolara). U saoptenju se navodi prognoza da e u fiskalnoj godini zakljueno sa martom 2010. Gubitak iznositi 4,7 milijardi dolara, to je nie u odnosu na ranije procjenjeni gubitak od 5.8 milijarni dolara. Tokom tri mjeseca zakljueno sa junom, 2009. Godine taj japanski proizvoa automobila zabiljeio i pad prihoda, koji su smanjeni za 38,3% na 40,4 milijarde dolara, to je posljedica smanjenja prodaje u gotovo svim regionima svijeta. Novi Tojotin hibridni automobil, koji vozi na benzin i elektrinu energiju, trenutno je najprodavaniji model u Japanu. Manji gubitak od oekivanog u prolom kvartalu ukazuje na to da Tojotin agresivni program obuzdavanja trokova, koji ukljuuje smanjenje broja radnih mjesta i proizvodnje, manje plate za rukovodioce i smanjenje investicija, ipak daje neke rezultate. Tojota je poveala prognozu prodaje svojih vozila u svijetu tokom tekue fiskalne 2009.godine na 6,6 sa 6,5 miliona automobila, to upuuje na rast prodaje na domaem tritu, zahvaljujui mjerama vlade u Tokiju za podsticanje prodaje energetski tedljivijih vozila. Novi Tojotin hibridni automobil, koji vozi na benzin i elektrinu energiju, trenutno je najprodavaniji model u Japanu, to je prvi put da vodee mjesto u plasmanu zauzme neko hibridno vozilo, vlada u Tokiju je nedavno ukinula porez na kupovinu takvih vozila i pokrenula program ke za krntije. GENERAL MOTORS - GM

GM je jedan od vodeih proizvoaa automobila u svijetu i ubjedljivo najvea autokompanija u SAD-u. Ima 235 hiljada zaposlenih, a lani je iz proizvodnog pogona GM izalo 8,35 miliona putnikih i teretnih vozila. Vrijednost prometa posrnulog amerikog automobilnskog dina pala je tokom prvog kvartala za 47% na 22,4 milijarde dolara. Kvartalni gubitak GM-a po akciji, od 9,66 dolara bio je meutim za 1,31 dolar nii nego to je predviala grupa analitiara u anketi agencije Blumberg. Poslije informacije da je kvartalni gubitak GM bio nii od oekivanog, akcije kompanije su poskupele na amerikom tritu osam centi ili 4,8% na 1,74 dolara.

Uticaj finansijske krize na privredu BIHU bankarskom, odnosno finansijskom sektoru BiH i FBiH nije dolo do inicijalnih gubitaka na nain kako je to prethodno opisano, a desili su se u finansijskom sektoru razvijenih zemalja. Naime, ne samo da uesnici na finansijskom tritu kod nas nisu uestvovali u poslovima sa finansijskim instrumentima slinim onima koji su bili okida krize u razvijenim zemljama, ve je samo trite kapitala nedovoljno razvijeno tako da ono nema odluujui uticaj na kretanje u realnom sektoru. U isto vrijeme, makroekonomsku poziciju BiH, prije izbijanja krize, u duem periodu,karakterie izraziti deficit u raunu tekuih plaanja koji osnovne korijene vue iz deficita u vanjskoj trgovini. Ova okolnost ukazuje na tri osnovne injenice:

potronja u BiH i FBiH je znaajno vea od proizvodnje pri emu se viak potronje finansira iz inostranih izvora (strana ulaganja, krediti, doznake graana itd.),

prevelika potronja je u sprezi sa pregrijanom tranjom, odnosno u krajnoj instanci sa vikom likvidnosti na tritu, i visoki rast BDP-a posljednih godina je u tijesnoj vezi sa visokom tranjom koju stvaraju kako sredstva pristigla iz inostranstva, tako i sredstva iz lokalnih izvora.

Imajui navedeno u vidu, slijedi da se poetak ekonomske krize odvija u razliitim okolnostima kada se radi o razvijenim zemljama u odnosu na okolnosti u BiH i FBiH. Pri tome, u razvijenim zemljama poetak krize ispoljavao se kroz smanjenu likvidnost trita, dok se u BiH pocetak krize odvijao u uslovima pregrijane tranje. Bez obzira to finansijsko trite FBiH nije pretrpilo gubitke zbog neadekvatnih garancija plasmana, dolo je do preljevanja negativnih efekata finansijske i ekonomske krize na privredu FBiH. Najvei problem i makroekonomski rizik BiH i FBiH, je ve pomenuti deficit rauna tekuih plaanja. To je i ujedno najosjetljivija karika preko koje se deavaju prvi efekti preljevanja krize na nae trite. Konkretno, moe se govoriti o slijedeim posljedicama:

Kao posljedica nelikvidnosti razvijenih trita ve je manji iznos sredstava na raspolaganju za priliv u BiH. Prvo je smanjen priliv kreditnih sredstava koja se usmjeravaju preko banaka koje imaju svoje osnivae u razvijenim zemljama. Jasno je ve sada da su strane direktne investicije smanjene, usporene, uz veci oprez stranih investitora pri donoenju odluka o ulaganju sredstava.

Smanjeni priliv inostranih sredstava po osnovama navedenim u prethodnoj taki e otvoriti pitanje izvora finansiranja deficita rauna tekuih plaanja.

Kao posljedica, doi e do jaih pritisaka na devizne rezerve, a u krajnjoj liniji uticat e na smanjenje tekue potronje. Smanjene potronje (tranje) u kombinaciji sa generalnim smanjenjem tranje u inostranstvu direktno utie na proizvodnju, odnosno rast privrede FBiH. Istovremeno, pojaat e se pritisci stranih proizvoaa koji ce eljeti da svoje proizvode plasiraju na nae trite, a to ce se dogadati u kombinaciji sa oteanim plasmanom naih proizvoda u inostranstvo (primjer izvoza mlijeka u Hrvatsku). Na ovaj nain e konkurentska sposobnost nae privrede u vecoj mjeri nego do sada biti stavljena na probu.

Posljedice svih prethodno navedenih kretanja dovee do usporavanja, ili zaustavljanja rasta privrede sa odgovarajuim uticajem na zaposlenost, ivotni standard i generalno na cjelokupan ivot. Oekivani efekti ekonomske krize mogu biti umanjeni po razliitim osnovama. Prije svega mjere za poveanje likvidnosti u razvijenim zemljama kao odgovor na krizu imat e povoljno dejstvo i na nau ekonomiju jer se time istovremeno kreiraju i sredstva koja e biti raspoloiva za plasman na nae trite. Takoe, pitanje poveanja konkurentnosti e biti postavljeno ne samo pred nau privredu ve i privrede svih zemalja u okruenju. Nije teko pretpostaviti da na kratak rok, naa privreda ima mnogo vee mogunosti da se pokae konkurentnom u okruenju nego na irem ekonomskom tritu. Ovim se otvara i pitanje sektora koji e biti pod najveim udarom, kao i sektora koji e u manjoj mjeri biti pogodeni krizom. Prema naoj procjeni kriza e najvei uticaj imati u metalskoj industriji i graevinarstvu. U ovom momentu postoje veoma oskudni statistiki i drugi podaci da bi se u kraem periodu oslikale negativne posljedice svjetske ekonomske krize na ekonomiju FBiH.

U FBiH, u januaru 2009. godine, u odnosu na januar 2008. godine, fiziki obim industrijske proizvodnje smanjen je za 11,1%, a u januaru 2009. godine u odnosu na prosjek 2008. godine proizvodnja je smanjena za 19,2%. U posljedne dvije godine u FBiH, prvi put se desio pad broja zaposlenih u jednom mjesecu u odnosu na prethodni, i to u decembru 2008. u odnosu na novembar 2008. evidentirano je 2.874 zaposlena manje.

Takoe, kad je u pitanju broj nezaposlenih u FBiH biljeimo poveanje u novembru 2008. godine (2.455), decembru 2008. (3.291) i januaru 2009. (3.531), u odnosu na prethodni mjesec. Posljedice globalne krize najvie se osjeaju u naem najjaem izvoznom sektoru, a to je metalna industrija gdje je dolo do smanjenja proizvodnje uzrokovane globalnim padom potranje i cijena ruda, metala i autodijelova. Tako je u FBiH u proizvodnji metala u januaru 2009., u odnosu na januar 2008. godine zabiljeena smanjena proizvodnja za 21,1%, a u proizvodnji od metala, osim maina i opreme smanjena je proizvodnja za 20,7%. U januaru ove godine smanjena je i proizvodnja maina i ureaja za 6,1%, proizvodnja kancelarijskih maina i raunara za 14,2% i proizvodnja elektrinih maina i aparata za 7,0%. Takoe, u januaru je smanjena i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica za 78,2% i proizvodnja ostalih saobraajnih sredstava za 11,9%. Tekstilna industrija FBiH, koja kontinuirano posluje na granici rentabilnosti, suoena je sa pojaanim problemom likvidnosti, jer ak i neznatno poveanje kamatnih stopa na kreditna zaduenja proizvodaca u ovom sektoru dramatino se odraava na njihovo poslovanje. Proizvodnja tekstila u FBiH u januaru 2009. godine u odnosu na isti mjesec prethodne, smanjena je za 40,1%. I energetski sektor suoit e se sa znaajnim padom potranje uzrokovanim smanjenjem obima proizvodnje velikih industrijskih potroaa na domaim i stranim tritima, to e oteati realizaciju ambicioznih planova ulaganja u nove proizvodne kapacitete i restrukturiranje i integraciju rudnika uglja.

Veliki problemi i smanjenje proizvodnje oekuju se i u graevinarstvu i industriji graevinskih materijala jer kreditna kriza oteava finansiranje izgradnje i smanjuje potranju i cijene nekretnina, to posljedino smanjuje i potranju za graevinskim materijalima.Posljedice krizeBitno je naglasiti da je ekonomska kriza do sada proizvela niz tekih ekonomskih i socijalnih posljedica koje e se vremenom samo poveavati. Meu najteim posljedicama su: Smanjenje svjetskog bruto domaeg proizvoda

Poveanje nezaposlenosti;

Smanjenje volumena, a pogotovo vrijednosti svjetske trgovine proizvoda i usluga;

Bitno smanjenje stranih direktnih investicija

Sve tee dobijanje kredita u inostranstvu i zapadanje u duniku krizu itavog niza zemalja;

Smanjenje priliva deviza po osnovu doznaka radnika zaposlenih u inostranstvu;

Protekcionizam koji praktikuje sve vei broj zemalja;

Sve vee gubljenje povjerenja, naroito poslije samita G-20 odranog poetkom aprila tekue godine;

Kriza Svjetske trgovinske organizacije, pogotovo nakon nagovjetaja najveeg pobornika slobodne svjetske trgovine SAD-a da se mogu povui iz te organizacije.

S obzirom na temu kojom se bavimo, istai emo da e, po procjeni Svjetske trgovinske organizacije, u 2000. Godini fiziki obim svjetske trgovine biti za preko 9% manji nego prethodne godine. Imajui to u vidu, kao i da e, po projekcijama Svjetske banke, cijene niza proizvoda od nafte, obojenih metala, proizvoda crne metalurgije, pa sve do automobila i niza usluga u 2009. Godini biti znatno nie nego u 2008. Godini, jasno je da e vrijednost svjetske robne trgovine i trgovine uslugama biti znatno manja nego to je bila prethodne godine. To je ve i sada teko pogodilo, a jo tee pogoditi zemlje koje imaju vrlo visoke tzv. Izvozne koeficijente, kao to su Hong-Kong, Sigapur, Irska, Belgija, Holandija, Slovaka, Maarska, Slovenija, Malezija i dr. To e teko pogoditi zemlje u ijoj strukturi izvoza vrlo visoko uee imaju nafta, obojeni metali, proizvofi crne metalurgije, priprodnog kauuka i sl, pogotovo ako su njihovi izvozni koeficijenti vrlo visoki. Naravno da e to teko pogoditi i zemlje u ijoj strukturi deviznog priliva vrlo visoko uee imaju i prihodi od izvoza usluga, kao to je sluaj sa Egiptom, Grkom, Panamom, Hrvatskom. Kiprom, Kubom i sl.

U ogromnim tekoama e se nai desetak ekstremno visoko zaduenih zemalja, a bie i u jo veoj nemogunosti da obezbjede nove kredite da bi njima pokrili bar izdatke za servisiranje postojeih spoljnjih dugova. Jo vei broj zemalja, zbog vrlo vjerovatnog smanjenja izvoznih prihoda i relativno visokog spoljnog duga i visokog iznosa dospjelih obaveza po osnovu servisiranja tih dugova nai e se u statusu visoko zaduenih. Na kraju, edestak zemalja od Indije, Vijetnama, Kine, pa do BiH bie pogoene vrlo vjerovatnim osjetnim smanjenjem doznaka njihovih graana koji rade u inostranstvu, jer e veliki broj ljudi ostati bez posla.

MMF je iznio sumornu procjenu negativnih efekata globalne ekonomske krize u ovoj godini. Strunjaci ove institucije procjenjuju da e se svjetski BDP smanjiti za 1,3%, to je najvei pad od zavretka Drugog svjetskog rata. Oni procjenjuju da e BDP u Japanu biti smanjen za 6,2% u Njemakoj za 5,6%, Italiji 4,4%, V. Britaniji 4,1%, u Francuskoj 3%, u evrozoni 4,2%, u SAD-u za 2,8%. Konstatuju da je globalna ekonomija u tekoj recesiji izazvanoj finansijskom krizom i akutnim gubitkom poslovnog povjerenja. Predviaju da e posljedica Grafikon - Javni dug u%BDP-a u nekim novim lanicama EU-a te u zemljama kandidatima za pristup EU-u

teke ekonomske krize biti i masovno bjeanje investitora iz zemalja u razvoju, da e doi do dramatinog skoka nezaposlenosti i da e se svjetska trgovina smanjiti za 11%. Izvrni direktor te institucije konstatuje da e 2009. Godina biti uasna za tekui globalni finansijsko-ekonomski poredak, sa blago domaeg proizvoda trebalo da iznosi 1,9%. Ako se ima u vidu da je MMF samo prije nekoliko mjeseci (za svijet u cjelini) za 2009. Godinu prognozirao privredni rast od 3,9%, postavlja se pitanje da li se moe vjerovati njegovoj procjeni da e u iduoj godini doi do blagog oporavka svjetske privrede.

Zbog svega navedenog ogroman broj ozbiljnih zemalja preduzima dugorone i kratkorone mjere u cilju minimiziranja negativnih efekata svjetske ekonomske krize, smanjenja svjetske trgovine, smanjenja stranih direktnih investicija i vrlo vjerovatno smanjenja dotoka ostalih oblika stranog kapitala.

Pored niza ranije iznijetih problema koji prate i koje e pratiti napore razvijenih zemalja da izau iz ekonomske krize i u vezi sa tim ulaganja ogromnih finansijskih sredstava, pored ranije navedenih , postavlja se niz drugih vrlo vanih pitanja kao to su:

1. Da li je realno oekivati da e se brzo povratiti teko poljuljano povjerenje kako privredde, tako i stanovnitva;

2. Da li ulaganje tih ogromnih sredstava de facto znai spasavanje i nastavak dosadanjeg neoliberalnog koncepta kapitalizma;

3. Koliko e vremena proi dok se doe do prihvatljivog koncepta trinog kapitalizma uz optimalnu regulaciju, prije svega sektora bankarstva;

4. Nee li ulaganje pgrpmnih sredstava u cilju spasavanja posrnulih banaka i kompanija stimulisati banke i kompanije, osiguravajua drutva u sl. Da olako ulaze u kazardne aktivnosti raunajui da e ih, u sluaju neuspjeha, drava spasavati (tzv.moral-hazard);

5. Kako obezbjediti da se sredstva koja su do sada drave uloile i koje e ubudue ulagati u cilju izlaska iz ekonomske krize, zaista u predvieno vrijeme i vrate.6. Da li je realno oekivati da e ulaganje finansijskih sredstava dati oekivane rezultate ako je u pitanju drutvena kriza prije svega u SAD-u i ako se nita ozbiljnijie ne preduzme da se ta kriza prevazieZAKLJUAK

Velika depresija tridesetih odredila je sudbinu civilizacije u dvadesetom vijeku. Nesumnjivo je da e velika ekonomska kriza s poetka 21-og vijeka odrediti nau sudbinu i vjerovatno sutinski promjeniti privredni sistem i geopolitike odnose na planeti. Kako se najznaajniji svjetski ekonomisti ne slau o uzrocima i posljedicama kao i nainu izlaska iz krize tu u biti slobodna da kao neko ko tek ulazi u oblasti ekonomskih problematika iznesem i svoj stav.

Poredei krizu s poetka XXI vijeka i Veliku depresiju evidentno je:

Obje krize su nastale u SAD-u i odatle se prelile u ostatak svijeta;

Kriza s poetka XXI vijeka se smatra dramatinijom od krize 1930-tih godina;

Krizu Velike depresije karakterisao je brz slom (krah) berze, dok je pad berze koji se vezuje za krizu savremenog svijeta bio neto sporiji.

Uzroci krize su:

Pad cijena trita nekretnina (hipotekarna kriza)

Nepravda u raspodjeli prihoda ostvarena dinaminim privrednim aktivnostima;

Iskljuenje drave iz sfere privrede;

Maksimalna liberalizacija spoljne trgovina;

Maksimalna liberalizacija stranih i direktnih investicija;

Primjena neoliberalne politike i dr.

Posljedice krize su:

Smanjenje svjetskog bruto domaeg proizvoda;

Smanjenje obima prizvodnje to uzrokuje poveanje nezaposlenosti;

Pojava radnikih trajkova u sve veem broju zemalja;

Duboko nepovjerenje graana i dr

Svi elementi ukazuju da bi posljedice krize XXI vijeka mogle biti dramatinije od posljedica Velike depresije, a putevi izlaska iz krize znatno komplikovaniji. to se tie pravaca izlaska iz krize, mogue su slijedee opcije: Ukoliko je kriza ciklinog karaktera, onda je mogue uz razliite finansijsko ekonomske terapije (prije svega upumpavanja svjeeg novca u privredne tokove) oekivati oporavak za nekoliko godina;

Ako je kriza sutinskog karaktera, onda e proces trajati dosta dugo, jer e se morati pronai novi drutveno-ekonomski sistem koji e se bazirati na jasnim moralnim principima u privredi, na pravinoj preraspodjeli dobiti i na ujednaenoj preraspodjeli plata.

I na kraju postavlja se pitanje, zato su obe krize generisane u SAD-u, ali je to kod njih sistemska greka ili je ta greka elja za bezgraninim vladanjem svijetom? Na to pitanje je nemogue odgovoriti. No, jedno je izvan sumnje: Svako carstvo je za svog vijeka. LITERATURA1. ulahovi, Besim, Ekonomija svijeta : rast, razvoj i trendovi, (EKonomski fakultet u Sarajevu,2008)2. Predrag Jovanovi Gavrilovi Karakteristike savremenog meunarodnog finansijskog trita, Vruica 20073. www.diplomacy.bg.ac.yu/pdf/20090429_MKovacevic.pdf4. http:/www.capital.ba/category/vijesti-iz-svijeta/5. Toma R., (2009), Svjetska ekonomska kriza kao faktor produbljavanja opte krize u Bosni i Hercegovini, Forum Bosna br. 47/09 Petrodolar (engl. petrodollar, njem. Petrodollar) su financijska sredstva ostvarena izvozom nafte, uobiajeno nominirana u amerikim dolarima, to ih ekonomski subjekti iz zemalja izvoznica nafte plasiraju u obliku depozita iulaganjau razvijene industrijske zemlje

Stutely, R. Ekonomski pokazatelji : smisao ekonomije i ekonomskih indikatora. Zagreb : Poslovni dnevnik : Masmedia , [2007].

www.diplomacy.bg.ac.yu/pdf/20090429_MKovacevic.pdf

www.diplomacy.bg.ac.yu/pdf/20090429_MKovacevic.pdf

http://www.kurir-info.rs/aktuelne-vesti/2008-07-27/nn-hipotkarna-kriza-se-iz-sad-prelila-u-svet

Josip Eugen Stiglitz,, HYPERLINK "http://translate.googleusercontent.com/translate_c?depth=1&hl=hr&rurl=translate.google.com&sl=en&tl=hr&u=http://en.wikipedia.org/wiki/British_Academy&usg=ALkJrhj_FbM0CvpbHM0nvFPeooBsadkMCA" \o "Britanske akademije" FBA(roen 9 veljae 1943) je ameriki ekonomist i profesor na HYPERLINK "http://translate.googleusercontent.com/translate_c?depth=1&hl=hr&rurl=translate.google.com&sl=en&tl=hr&u=http://en.wikipedia.org/wiki/Columbia_University&usg=ALkJrhjfbVtsaAgOmS_XrDOaqunDU80ETA" \o "Sveuilite Columbia" sveuilitu Columbia.On je dobitnik HYPERLINK "http://translate.googleusercontent.com/translate_c?depth=1&hl=hr&rurl=translate.google.com&sl=en&tl=hr&u=http://en.wikipedia.org/wiki/Nobel_Memorial_Prize_in_Economic_Sciences&usg=ALkJrhhdOYejKo4cqejPxz5HaRGJiHBhEA" \o "Nobelova nagrada za Memorijalni ekonomske znanosti" Nobelove nagrade za Spomen ekonomskih znanosti(2001) i HYPERLINK "http://translate.googleusercontent.com/translate_c?depth=1&hl=hr&rurl=translate.google.com&sl=en&tl=hr&u=http://en.wikipedia.org/wiki/John_Bates_Clark_Medal&usg=ALkJrhhmJuOMQjqcL9vwWTEaXSvZ-9_r0g" \o "John Bates Clark Medal" John Bates Clark Medal(1979) nagrade

4 Jakovevi, D. Mogua je nova ekonomska kriza. // Poslovni magazin. -5 (2007), 11 ; str. 10-11.

http://www.blic.rs/politika.php

http:/www.capital.ba/category/vijesti-iz-svijeta/

http:/www.salonautomobila.rs/jedna_vest.php

14