Informativno glasilo Splitsko-dalmatinske županijebr. 81Split / prosinac '12 - siječanj '13.

veljača 2013. ISSN 1332 - 6465

Klapsko pjevanje – kulturna baština čovječanstvaOd 3. do 7. prosinca održan je u Parizu sastanak Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu. Posebno stručno tijelo Međuvladinog odbora pregledalo je i evaluiralo pristigle nominacije za upis na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva te je podnijelo prijedlog da se na spomenuti popis uvrsti klapsko pjevanje. Međuvladin je odbor za nematerijalnu kulturnu baštinu jednoglasno prihvatio prijedlog!

Tako je klapsko pjevanje postalo dvanaesto dobro Republike Hrvatske upisano na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Klapsko pjevanje je tradicijsko višeglasno homofono pjevanje bez pratnje instrumenata. Tradicija klapa i klapske pjesme kakvu je poznajemo i danas, formira se sredinom 19. stoljeća, u vrijeme kada su se profilirali kulturni i glazbeni identiteti mediteranskih gradića na našoj obali i otocima, posebice u Dalmaciji. Javlja se u pučkim slojevima društva kao rezultat sklada postojećeg duhovnog stanja u mediteranskim gradićima toga doba. Stil pjevanja je vremenom evoluirao od tipično tradicijskog oblika pjevanja (klapska pjesma) i postojanja klapa, do stručno postavljenog i organiziranog oblika pjevanja koji se u današnje vrijeme svojim načinom prezentacije više ubraja u stilove popularne nego tradicijske glazbe.

2 kronika sdž

Impressum:

„Kronika Splitsko-dalmatinske županije“Informativno glasiloSplitsko-dalmatinske županije

ISSN 1332-6465

Broj 81, prosinac '12 - siječanj '13.

Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županijaGlavna urednica: Mihovila Franetović, dipl.iur. Tajnica ŽupanijeZamjenica glavne urednice: Ana-Marija Škorić, prof.

Uredništvo: Visko Haladić, dipl. ing.Luka Brčić, prof.Anđelka Vuković, mag.oec.Ana Grgić, dipl.iur.Tajnica Uredništva: Linda Nerlović

Adresa Uredništva: Split, Domovinskog rata 2,Telefon: 021 400 019E-mail: ana-marija.skoric@dalmacija.hr

Grafička priprema i tisak: ≈DES« - Split

Poštovano čitateljstvo,

Pred Vam je Kronika koja obuhvaća zadnji mjesec prošle i prvi nove godine. Osim uobičajenih izvješća sa sjednica, u ovom broju donosimo i opširno Izvješće o stanju okoliša naše županije. Od tema iz gospodarstva izdvajamo Hrvatski otočki proizvod te Vas upoznajemo sa ovogodišnjim dobitnicima ove važne oznake. Predstavljamo Savjet za socijalnu skrb, te donosimo neke od aktivnosti JU za zaštićene prirodne vrijednosti u SDŽ. O ostalim događajima i aktivnostima pročitajte na stranicama Kronike pred Vama.

Most Franje Josipa, kako ga Bračani zovu od milja, izgrađen je na vrhu klanca Veliki dolac. Pretpostavlja se da je izgrađen zbog predostrožnosti od poplave. Brač je danas otok bez izvora pitke vode, a ovaj kameni most premošćuje duboki klanac ispod kojega je u prapovijesno doba tekla rijeka Elaphusa (kasnije Bretanide).

3kronika sdž

županijska skupština

26. studeni – 30. studeni

• Francuska delegacija u posjetu Županiji. Splitsko-dalmatinska županija organizirala susrete francuskog izaslanstva s uzgajivačima, riboprerađivačima i ribarskim zadrugama, naše i susjednih nam županija. Svrha ovih susreta je stvaranje gospodarskih kontakata koji bi mogli stvoriti uvjete za zajednička ulaganja u području marikulture. Povodom toga održana je konferencija za tisak Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i europske integracije na temu „Mogućnosti suradnje s departmanom Hérault (regija Longuedoc-Roussillon, Francuska), u području ribarstva s naglaskom na školjkarstvo, te razmjena iskustava na područjima interesnog udruživanje u ribarstvu i trženju proizvoda ribarstva.“ Razmijenila su se iskustava na području interesnog udruživanja u ribarstvu i trženja proizvoda ribarstva uvažavajući činjenicu skorog pristupanja RH u EU. Ribarski sektor pomalo se udružuje preko zadruga, a one će dovesti do stvaranja proizvođačkih organizacija koje se u Uniji prepoznaju kao jedini način za povlačenje sredstava iz fondova.

29. studenoga – 2. prosinca

• U organizaciji Glazbene mladeži Split održani 16. Dani duhovne glazbe – Cro Patria 2012.

Na ovogodišnjem festivalu, projektu koji je izuzetno važan za amatersko glazbeno muziciranje i glazbenu kulturu uopće sudjelovali su zborovi, voditelji, skladatelji, pjesnici i članovi ocjenjivačkog suda iz 10 zemalja.

3. prosinca

• Obilježen Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Tim povodom Udruga osoba sa cerebralnom paralizom „Srce“ Split organizirala je svečanu premjeru filma „Odgovor je ljubav – a pitanje?“.

KRONOLOGIJA DOGA�AJA

Dana 21. prosinca održan je nastavak 33. sjednice Županijske skupštine na kojem je prihvaćeno Izvješće o poslovanju ustanove „DES“ za 2011. godinu, nakon čega je održana 34. sjednica. Objedinjena je rasprava o rebalansu proračuna, te o programima vezanim uz isti. Zdravko Mulić, predsjednik Odbora za proračun i financije iznio je stav Odbora. Programe su detaljno razmotrili i predložili da se u području gospodarstva preispitaju kriteriji i mjerila za dodjelu sredstava EU vezano za energetsku učinkovitost kako je to obrazložio Odbor za gospodarstvo. Uz ove stavove Odbor je prihvatio sve predložene programe i rebalans.

Nakon donošenja programa o izmjenama i dopunama Programa javnih potreba u zdravstvu, socijalnoj skrbi, osnovnom školstvu, kulturi i tehničkoj kulturi i športu Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu, Programa o izmjenama i dopunama Programa ulaganja Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša za 2012. godinu, te Programa o izmjeni i dopuni Programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva EU projekata i ostalog gospodarskog razvitka Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu, vijećnici su izglasali Odluku i izmjenama i dopunama Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu. Donesen je Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog II. izmjene i dopune Financijskog plana i Plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalmatinske županije za 2012. godinu, Odluka o povećanju temeljnog kapitala Agencije za razvoj Splitsko-dalmatinske županije, društva s ograničenom odgovornošću za promicanje regionalnog razvoja, Odluka o povećanju temeljnog kapitala Regionalnog centra čistog okoliša društva s ograničenom odgovornošću za gospodarenje otpadom, te Plan o izmjenama Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini u osnovnom i srednjem školstvu Splitsko- dalmatinske županije za 2012. godinu. Županijska skupština donijela je Mišljenje da je izvođenje radova na sanaciji stijena iznad grada Omiša na dijelu k.č.z. 140/1 152, 372 i 386 K.O. Omiš, katastarski plan 7 i 9, od interesa za Republiku Hrvatsku. Naime, iznad grada Omiša nalaze se potencijalno obrušavajući fragmenti stijenske mase od kojih prijeti realna opasnost za ljude i građevine na tom području. Grad Omiš je ishodio pravomoćnu lokacijsku dozvolu za sanaciju navedenih stijena, te potvrdu glavnog projekta za

IZ RADA SKUPŠTINEOdržane 33. i 34. sjednica Županijske skupštine

4 kronika sdž

županijska skupština

Autor filma je Matko Petrić, a član udruge Leo Hajder potpisuje glazbu iz filma.

4. - 9. prosinca

• U Komiži obilježeni Doni Svetega Mikule, Dan Grada Komiže i zaštitnika Sv. Nikole.

5. prosinca

• Dan sjećanja na Prosinačke žrtve iz 1918. godine. U znak sjećanja na prosinačke žrtve

iz 1918. godine te utemeljenje domobranstva 1868.godine, predstavnici splitskog ogranka Udruge ratnih veterana “Hrvatski domobran”, te Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita i Općine Dugopolje, uz skupinu domoljuba, položili su cvijeće i zapalili svijeće na Lovrincu pred spomenikom palim domobranima u Drugom svjetskom ratu.

U ime Splitsko-dalmatinske županije vijenac je položio župan Ante Sanader, uz kojega je bio zamjenik župana Luka Brčić te savjetnik za pitanja branitelja Damir Gabrić. U ime domobranske udruge, vijenac su položili izaslanstvo predvođeno tajnikom Dragom Jerkićem, a u ime Grada Splita izaslanstvo na čelu sa Zdravkom Parčinom, voditeljem Službe za branitelje. Polaganju vijenaca nazočio je i prof. Stanko Balić, u ime Općine Dugopolje, te Petar Škorić. Molitvu za sve poginule hrvatske vojnike i domoljube izmolio je župnik samostana Sv. Dominika, otac Luka Prcela. Podsjećamo, na današnji dan, 5. prosinca 1918. vojnici srpske kraljevske vojske pucajući strojnicama s okolnih zgrada na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, pobili su nenaoružane pripadnike 25. i 53. domobranske pukovnije, koji su izašli na ulice prosvjedujući protiv ujedinjenja tražeći samostalnost hrvatske države. • U organizaciji Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova održan okrugli stol na temu „Prava i uloga očeva nakon razvoda braka – skrbništvo nad djecom“. • Održana konstituirajuća sjednica Savjeta za socijalnu skrb Splitsko-dalmatinske županije.• Obilježen Međunarodni dan volontera.

KRONOLOGIJA DOGA�AJA

izvođenje predmetnih radova. Kako bi se mogli riješiti imovinsko – pravni odnosi, a prije ulaska u posjed zemljišta, od Vlade Republike Hrvatske zatraženo je utvrđivanje interesa Republike Hrvatske za izvođenje radova na sanaciji predmetne stijenske mase. Sukladno Zakonu o izvlaštenju Odluci Vlade Republike Hrvatske prethodi mišljene Županijske skupštine na čijem području se izvode radovi, stoga je Županijska skupština Splitsko- dalmatinske donijela predmetno mišljenje. Županijska skupština donijela je zaključke o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, kompleksa Didolića dvori“ u Selcima na otoku Braču, čestica zgrade 82/1-13, čestica zgrade 79/7, 79/11, 9/12, 112, 115, 416, čestica zemlje 407/1/3 i 352/2 Z.K.U. 845 sve K.O. Selca, pravo prvokupa kulturnog dobra, čestica zgrade 508 Z.K.U. 6176, K.O. Trogir, anagrafske oznake Trogir, Ribarska 15, pravo prvokupa kulturnog dobra, jednosobnog stana, položenog na III (trećem) katu zgrade u Splitu, anagrafske oznake Narodni trg 4, označen kao čestica zgrade 2474 upisan u Z.K.U 2964 K.O. Split, pravo prvokupa kulturnog dobra, čestice zemlje 3991 Z.K.U. 2921 K.O. Solin, površine 1270m2, pravo prvokupa kulturnog dobra, čestice zgrade 170 Z.K.U. 620, K.O. Kaštel Stari, anagrafske oznake Kaštel Stari, Don Frane Ivasovića 44, u naravi stara kamena kuća na tri (3) kata, površine 106m2, pravo prvokupa kulturnog dobra, nekretnine označene kao 600/1152 dijela čestice zgrade 1642, Z.K.U. 3513, Poduložak 6, K.O. Split, u naravi poslovni prostor, anagrafske oznake Split, Obala hrvatskog narodnog preporoda 23, pravo prvokupa kulturnog dobra, dijela čestice zgrade 114/2 , Z.K.U. 584, K.O. Kaštel Stari, pravo prvokupa kulturnog dora, dijela nekretnine označene kao čestica zgrade 967/3 Z.K.U. 9268, K.O. Split, u naravi stan na II katu, označen brojem 4, površine 103,73m2, anagrafske oznake Split, Tončićeva 6, te pravo prvokupa kulturnog dobra, u naravi stana u Splitu, i to baš stana na II katu, označen brojem 2, ukupne površine 189 m2, Sinjska 2, čestica zgrade 3817, Z.K.U. 4525 K.O. Split. Donesena je Odluka o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje (postavljanja) i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – sidrišta na dijelu k.o. Hvar, predio uvala Vinogradišće – otok Sv. Klement, Grad Hvar, te odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja benzinske postaje na

IZ RADA SKUPŠTINEOdržane 33. i 34. sjednica Županijske skupštine

5kronika sdž

županijska skupština

13. prosinca

• U znak potpore Županija kupila 100 dionica splitskih Žutih.• U organizaciji Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije i Visoke škole Aspira, a uz potporu Ministarstva turizma u Splitu održana javna tribina na temu: Menadžment turističke destinacije – pokretač razvoja turizma i produljenja turističke sezone.

17. prosinca

• U Sveučilišnoj knjižnici u Splitu održana radionica „Kako osigurati potrebna sredstva EU fondova“ Predavači dr. Eleftherios Iakovou i dr. Paris Kokorotsikos iznijeli su svoja iskustva o razvoju znanstveno-tehnologijskih parkova i inovacijskih zona, te posebno o osiguravanju financiranja iz strukturalnih fondova. • Promovirana prva generacija studenata studija Dentalne medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

19. prosinca

• Obilježena 80. obljetnica izlaženja znanstvenog časopisa Acta Adriatica Insitiuta za oceanografiju i ribarstvo Split.

Acta Adriatica jedini je znanstveni časopis u Hrvatskoj koji objavljuje znanstvene radove iz područja oceanografije i ribarstva, te se nalazi među „Top 5“ odnosno prvih pet znanstvenih časopisa u zemlji prema trenutnoj ljestvici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, dok je s IF 0,50 (impact factor) među respektabilnim svjetskim časopisima.

20. prosinca

• Upriličeno primanje za udruge hrvatskih branitelja naše županije proizašlih iz Domovinskog rata.

21. prosinca

• Održana 34. sjednica Županijske skupštine.

KRONOLOGIJA DOGA�AJA

dijelu k.o. Vis, predio obala, Grad Vis, na dijelu k.o. Split, predio zapadna obala, Grad Split, na dijelu k.o. Makarska, predio obala, Grad Makarska, na dijelu k.o. Hvar, predio Križna luka, Grad Hvar, te odluke o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje (postavljanja) i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – sidrišta na dijelu k.o. Stari Grad, predio uvala Tiha, Grad Stari Grad, na pomorskom dobru u svrhu obavljanja ugostiteljske djelatnosti u spilji Osejava i korištenje terase (štekata) te korištenje plaže na dijelu k.o. Kotišina, Grad Makarska, na pomorskom dobru u svrhu korištenja luke posebne namjene – sportske luke na dijelu k.o. Split, predio sjeveroistočni dio sportske luke Mornar, Grad Split. Skupština je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o davanju na uporabu i korištenje luke posebne namjene – športske luke Mornar, Uvala Baluni 1, Split, Odluku o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu proširenja i gospodarskog korištenja tvorničkog kruga „Sv. Juraj“ u Kaštel Sućurcu za manipulaciju i transport rasutih tereta, Grad Kaštela, te Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije. Doneseno je Rješenje o imenovanju ravnateljice Muzeja cetinske krajine, Sinj, Rješenje o razrješenju i imenovanju pomoćnika za mjere civilne zaštite i članova Zapovjedništva civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije, Rješenja o razrješenju i imenovanju članova Stožera zaštite i spašavanja Splitsko-dalmatinske županije, Rješenja o razrješenju i imenovanju mrtvozornika za područje Općine Hrvace, Rješenje o ispravku Rješenja o imenovanju članova Školskog odbra Srednje škole braća Radić, Kaštel Štafilić-Nehaj.

AKTUAlNI SAT

Matko Kuzmanić – još je u svibnju zatražena koncesija za prostor ispred hotela Medena. Na pitanje o toj koncesiji odgovoreno je kako nije dostavljena sva dokumentacija, a radilo se o nekim podacima iz katastra i zemljišnika. U međuvremenu su svi ti dokumenti pribavljeni i dostavljeni pa mu nije jasno zašto se dodjela koncesije još nije našla na dnevnom redu ove Skupštine?

Mate Ivanković, pročelnik Upravnog odjela za pomorstvo i turizam, je rekao kako zbog nekih tehničkih razloga još nisu usklađene površine ali će za sjednicu u siječnju ili veljači koncesija biti pripremljena.

6 kronika sdž

županijska skupština

28. prosinca

• Održana 35. sjednica Županijske skupštine.• Upriličen tradicionalni prijem za novinare.

15. siječnja

• Obilježen Dan međunarodnog priznanja RH.

23. siječnja

• U sinjskoj gradskoj vijećnici održana prezentacija projekta „Žena u Dalmatinskoj zagori“.

25. siječnja

• Dodijeljene novčane nagrade najuspješnijim studentima. • Povodom obilježavanje Europskog dana zaštite osobnih podataka u organizaciji Savjeta mladih Splitsko-dalmatinske županije održan Seminar zaštite osobnih podataka.

28. siječnja

•Obilježena 20. obljetnica akcije Peruča.

29. siječnja

• Čelnicima županije, te gradonačelnicima i načelnicima općina predstavljen projekt Jadranski podmorski tunelski mostovi. Tvrtka Jelić - inženjering osmislila je tunelske mostove koji bi se slagali poput lego kockica. Bili bi postavljeni u moru na dubini od oko 20 metara pa ne bi ugrožavali brodski promet, a ne bi se ukopavali na morsko dno. „Ti tuneli ne leže na morskom dnu već na nekakvim osloncima da bi se što manje ugrožavao život u podmorju. Takvi tuneli se već grade po svijetu stotinu i više godina.

Za projekt bi trebalo oko godinu dana kada bi političari trebali pronaći investitore pa ćemo za jedno tri godine na otoke ići automobilima ili pješice kroz tunele“, kazao je Boženko Jelić. Takvim bi se tunelskim mostovima Brač, Šolta, Hvar i Drvenik mogli povezati sa Splitom, ali i međusobno. „Ovo je strateški projekt i o njemu moramo razgovarati s članovima Vlade. Ako ga prihvati, onda će vjerojatno dogovarati financiranje s europskim fondovima. Riječ je o projektu koji bi preporodio naše otoke.“, kazao je župan Ante Sanader.

KRONOLOGIJA DOGA�AJALuka Kolovrat je postavio pitanje stacionara u Imotskom, za koji postoji inicijativa, elaborat i prostor. Projekt ima potporu svih općina s područja Imotske krajine i samog Grada Imotskog. Pitao je da li Županija podupire tu inicijativu i da li su u tom smislu napravljeni kakvi koraci. Potaknut viješću da će se u 2013. godini izraditi nova strategija zdravstva 2013.-2020. pitao je da li je spremno da se izgradi jedna „mini bolnica“ za koju bi najlogičnija lokacija bila Zagvozd.

Helena Bandalović, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb odgovorila je kako Županija podupire inicijativu stacionara u Imotskom i to je već izneseno kroz primjedbe na Prijedlog mreže javnog zdravstva (sjednica u srpnju). Na žalost 4. rujna Ministarstvo je donijelo mrežu ali bez prihvaćanja županijskih primjedbi. U razgovoru s ministrom rečeno je da će se izrađivati nova mreža u kojoj će se uvažavati sve kvalitetno potkrijepljene inicijative. U tom smislu su inicijativu dr. Strinića ocijenili kvalitetnom i sve relevantne udruge s područja Imotskog su je podržale. Sada je potez na Domu zdravlja da tu inicijativu obrade i podupru. Master plan bolnica je dio Strategije zdravstva 2012.-2020. i on će biti izrađen u 2013. godini. Županija će se aktivno uključivati kako bi se u tom planu našli i Imotski i Makarska i potencijalno drugi krajevi koji bi se s određenim kapacitetima zadovoljili.

Prije samog početka sjednice predsjednik Mandatne komisije Kruno Peronja podnio je Izvješće. Mandatna komisija utvrdila je da je vijećnik Milivoj Jurčić dopisom od 2. listopada izvijestio predsjednika Skupštine da podnosi ostavku na dužnost vijećnika. Županijska organizacija Hrvatske seljačke stranke je odlukom zaprimljenom 2. listopada 2012. odredila Tonča Božanića za svog člana u Županijskoj skupštini. Mandatna komisija utvrdila je kako dana 4. listopada prestaje mandat vijećnika Milivoja Jurčića, a istoga dana započinje mandat vijećniku Tonču Božaniću.

7kronika sdž

županijska skupština

Pod predsjedanjem predsjednika Županijske skupštine Petroslava Sapunara 28. prosinca 2012. održana je 35. sjednica Županijske skupštine. Nakon prihvaćanja programa javnih potreba u zdravstvu, socijalnoj skrbi, predškolskom odgoju, osnovnom i srednjem školstvu, kulturi i tehničkoj, zaštite kulturne baštine, športa u Splitsko-dalmatinskoj županiji za 2013. godinu, te Programa ulaganja Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu, Programa razvoja turizma i pomorstva na području Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu, Programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva, projekata EU i ostalog gospodarskog razvitka Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu, donesen je Proračun Splitsko-dalmatinske županije za 2013. i projekcije za 2014. i 2015. godinu, te Odluka o izvršavanju Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu. U skladu sa Zakonom o proračunu, člancima od 16. – 21. proračun se sastoji od općeg, posebnog dijela i plana razvojnih programa razvrstanih po proračunskim klasifikacijama. Ukupni prihodi i primici te rashodi i izdaci u 2013. se planiraju u iznosu od 418 mil kn, u 2014. za 4,7% manje od 2013., a u 2015. za 0,3% više od 2014. Ukupni prihodi i primici se planiraju u iznosu od 418 mil kn što je 10,2 mil kn ili 2,5% više od Rebalansa II. 2012., odnosno 5,3 mil kn ili 1,3% manje od 2011. Udio poreznih prihoda u Proračunu za 2013. je 57%, a udio neporeznih prihoda i primitaka u ukupnim je 43%. Porezni prihodi se planiraju u iznosu od 238,5 mil kn što je 1,8 mil kn ili 0,8% više od Rebalansa II. u 2012., odnosno 9,9 mil kn ili 4,3% više od 2011. Neporezni prihodi i primici se planiraju u iznosu od 179,6 mil kn što je 8,4 mil kn ili 4,9% više od Rebalansa II. u 2012., odnosno 15,2 mil kn ili 7,8% manje od 2011.

Donesen Proračun Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu

8 kronika sdž

županijska skupština

Donesen Proračun Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu

Uvodno obrazloženje za točku dnevnog reda Zaključak o davanju prethodne suglasnosti na Prijedlog Financijskog plana i Plana građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta Županijske uprave za ceste na području Splitsko-dalmatinske županije za 2013. godinu dao je ravnatelj Zlatko Čaljkušić.

Radna tijela Odbor za proračun i financije, Odbor za gospodarstvo i Odbor za lokalnu samoupravu u cijelosti su podržali predložen akt. Na pitanje vijećnika Mladena Lažete o radovima na cesti Studenci-Cera-Ričice ravnatelj je odgovorio kako je izvođač u problemima. Kilometar ceste je spreman za asfaltiranje i to će se obaviti u siječnju. Nakon toga će se nastaviti s radovima za što će tijekom 2013. godine trebati rebalansirati sredstva. Za još jednu dionicu imaju građevinsku dozvolu i u tijeku je rješavanje imovinsko-pravnih poslova. Veljan Radojković je napomenuo kako će Klub vijećnika SDP-a, HNS-a i HSU-a podržati predložene akte i to iz razloga što su s gospodom u ŽUC-u kroz ovaj mandat imali odličan kontakt bez obzira kojoj političkoj strukturi pripadali. U svim slučajevima kada su zastupali interese svojih sredina od strane ŽUC-a iskazano je razumijevanje i iznalaženje povoljnog rješenja. Volio bi da u budućem radu Skupštine takav odnos bude sa svim tijelima.

Nakon zaključene rasprave predloženi akti su jednoglasno prihvaćeni. Prihvaćen je Programa rada i Financijski plan Županijskog savjeta mladih za 2013. godinu.

9kronika sdž

županijska skupština

O stavu Odbora za prostorno uređenje za točku dnevnog reda Izvješće o stanju okoliša izvijestio je njegov član Živko Nenadić. Odbor je pohvalio trud na sastavljanju predmetnog Izvješća ali i istaknuo kako propisi i zakoni iz područja zaštite okoliša trebaju biti primjenjiviji kako ne bi bili zapreka, odnosno trebaju biti poticajni za investitore koji žele ulagati sredstva u obnovljive izvore energije i poslove u svezi odvojenog prikupljanja otpada a sve u cilju što veće zaštite okoliša i prirode.

Odbor za lokalnu samoupravu, izvijestio je predsjednik mr.sc. Boris Ćurković jednoglasno je podržao Izvješće kao dobro i sveobuhvatno i tiče se bitnih odrednica humanog življenja na ovom prostoru. S obzirom na njegov sadržaj zaslužuje da mu se posveti mnogo više vremena a po mogućnosti i tematska sjednica u siječnju. Nema struke koja u ovom Izvješću ne može naći dio svog djelovanja. Nakon zaključene rasprave Izvješće je jednoglasno prihvaćeno.

Prihvaćena su izvješća o radu za 2011. godinu Muzeja hvarske baštine, Centra za kulturu Brač (dopunjeni sa Izvješćem Upravnog vijeća), te Muzeja Cetinske krajine.

Prihvaćeno je Izvješće o radu školskih odbora osnovnih i srednjih škola kojih je Županija osnivač za razdoblje rujan 2011. – listopad 2012. Kao vlasnik i osnivač navedenih ustanova Županija je odgovorna za njihov rad i funkcioniranje, te redovito i detaljno praćenje rada ustanova. Ustanove su stoga dužne po potrebi podnositi Upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu i šport izvješća o svome radu, kao i radu njihovih Školskih odbora imenovanih od strane vlasnika i osnivača, putem kojih se vlast u ustanovama neposredno i ostvaruje.

Imenovanje svih školskih odbora osnovnih škola, srednjih škola i učeničkih domova obavila je Skupština Splitsko dalmatinske županije početkom 2009. godine ( veljača i ožujak), s tim da mandat svim članovima školskih odbora traje četiri godine , bez obzira jesu li tada imenovani ili je u međuvremenu došlo do izmjene pojedinih članova. Sukladno izmjenama zakonskih propisa u području školstva i posebnim rješenjem Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa na Splitsko-dalmatinsku županiju prenesena su osnivačka prava nad 63 osnovne škole, 40 srednjih škola i 2 učenička doma. 2006. godine Županija je osnovala još jednu osnovnu školu u Solinu ( OŠ kraljice Jelene) čime se ukupan broj osnovnih škola popeo na 64. U Izvješću se navodi kako je, obzirom na probleme u radu, prostorne udaljenosti naših škola, kao i na činjenicu da članovi školskih odbora ne primaju nikakvu naknadu za svoj rad opća ocjena za cjelokupan rad školskih odbora zadovoljavajuća. Podaci iz ovog izvješća koristiti će u aktiviranju manje aktivnih školskih odbora, kao i uočavanju mogućih problema u budućem radu, te vođenju brige o pojedinačnoj aktivnosti pri budućim imenovanjima u sastave školskih odbora.

10 kronika sdž

A.-M. Škorić

županijska skupština

Doneseni su zaključci o očitovanju na ponudu na pravo prvokupa kulturnog dobra, dijela nekretnine označene kao čestica zgrade 967/3, Z.K.U. 9268 K.O. Split, u naravi stan u potkrovlju, označen brojem 11, površine 66,64m2, anagrafske oznake Split, Tončićeva 6. i pravo prvokupa kulturnog dobra, čestica zgrade 133/2, Z.K.U. 1299 i dijela čestice zgrade 133/3, Z.K.U. 1497 sve K.O. Stari Grad.

AKTUAlNI SAT

Stjepan Kolovrat pitao je o pojavi upisivanja Hrvatskih šuma kao vlasnika gradskih zemljišta. Da li je u ovoj godini zabilježen priliv sredstava od korištenja turističkog zemljišta?Odgovor na prvo pitanje dao je župan Ante Sanader. Upoznat je s ovlasti Hrvatskih šuma da se

uknjiže na sva društvena zemljišta koja nisu građevinska i za ona za koja nisu doneseni detaljni planovi uređenja. Jedan od takvih slučajeva je i županijsko Dječje selo za što se vodi sudski postupak. Dosta takvih postupaka vode gradovi i općine i svi skupa se bore protiv toga.

Pročelnica Sanja Viculin odgovorila je kako su naknade za koncesije na turističko zemljište (kampovi) počele stizati zadnja dva mjeseca i do sada je uplaćeno 161.342,60 kn. Prihod je planiran u narednoj godini.

11kronika sdž

posjeti

Nakon oslobađajuće presude generalima sve je lakšeUpriličeno primanje za udruge hrvatskih branitelja SDŽ proizašle iz Domovinskog rata

„Ovo je jedna dobra godina za sve nas, a posebno za vas branitelje zbog oslobađajuće presude generalima čime je skinula etiketa zločinačkog pothvata sa Domovinskog rata“, kazao je župan Ante Sanader zahvaljujući se na suradnji braniteljskim udrugama proizašlima iz Domovinskog rata. Uz dobre želje povodom nadolazećih blagdana župan im je čestitao na organizaciji proslave povodom tog pobjedničkog događaja, te istaknuo kako Županija, koliko je u mogućnosti, ima volju i želju pomoći svim udrugama u rješavanju svakodnevnih problema. Pridružujući se božićnim i novogodišnjim čestitkama zamjenik župana Luka Brčić naglasio je kako je međusobna suradnja

udruga i Županije već dulje vremena iskrena i otvorena. Na suradnji čelnicima Županije zahvalilo se predsjednik

Koordinacije udruga roditelja hrvatskih branitelja poginulih u Domovinskom ratu SDŽ Milan Rimac naglasivši kako, da nije financijske potpore Županije mnoge udruge prestale bi sa radom, te se ne bi mogao ostvariti zacrtani plan rada. Posebnu zahvalu uputio je zamjeniku Brčiću, te Damiru Gabriću iz Ureda župana. „Nadam se da ćete i dalje biti naš dobar vjetar u leđa“, kazala je Nela Sučić predstavnica Udruge udovica Domovinskog rata. Na proteklu uspješnu suradnju uz nadu za isto tako i buduću blagdane je čestitao u ime Udruge veterana 4. gardijske brigade Ivan Mršić uz napomenu kako se nakon oslobađajuće presude lakše diše, te je svim udrugama lakše djelovati i raditi.

Tradicionalni prijem za predstavnike medijaPovodom božićnih i novogodišnjih

blagdana, po dobrom starom običaju čelnici Županije upriličili su prijem za novinare. Bila je to prilika u opuštenoj atmosferi prokomentirati međusobnu suradnju u protekloj godini. Čelnici Županije ocijenili su proteklu suradnju kao izvrsnu, a kroz blagdansku čestitku zaželjeli su svim predstavnicima medija svako dobro, a prije svega očuvanje radnih mjesta. U ime nazočnih novinara domaćinima se na suradnji zahvalio novinar HRT-a Marinko Čavar. Uz čestitku za daljnji uspješan rad kazao je kako su novinari ustvari oporba političarima, ali kako je odnos sa županijskim čelnicima maksimalno korektan. Novinarka „Slobodne

Dalmacije“ Ojdana Koharević zahvalila se na suradnji, te istaknula kako, ne treba zaboraviti veliku ulogu svih županijskih djelatnika. Naglasila je kako se u Županiji novinarima na svaki upit odgovara i izlazi u susret. U blagdanskom ozračju predstavnicima medija i njihovim obiteljima sve nabolje u 2013. zaželjeli su: župan Ante Sanader, predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar, zamjenici župana Luka Brčić i Visko Haladić, te potpredsjednik Županijske skupštine Veljan Radojković.

12 kronika sdž

posjeti

A.-M. Škorić

Obilježen Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske

Povodom obilježavanja Dana međunarodnog priznanja RH čelnici Županije upriličili su prijem za predstavnike Konzularnog zbora i vijeća, predstavnike i udruge nacionalnih manjina. „Dan priznanja je veliki događaj na putu ka samostalnosti Hrvatske. Bio je to rezultat velike diplomatske aktivnosti na kojoj vam i ovom prilikom zahvaljujem“, kazao je župan Ante Sanader. Također, pozdravljajući predstavnike nacionalnih manjina naglasio je kako je država dobra onoliko koliko su njeni građani zadovoljni. „Vremena su teška, ali ne valja klonuti. Ulazak u EU trebao bi biti impuls za daljnji gospodarski oporavak i rast“, naglasio je župan. O važnosti današnje obljetnice govorio je i predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar. „Svi znamo što je ovaj dan značio za sve nas. Da je to dan kada se moramo sjetiti i onih koji su dali trajni obol u stvaranju samostalne Hrvatske“, istaknuo je predsjednik Skupštine. Čestitkama su se pridružili zamjenici Luka Brčić i Visko Haladić, te potpredsjednik Skupštine Veljan Radojković. U ime konzularnog zbora domaćine je pozdravila doajen Konzularnog zbora i počasna konzulica Kraljevine Nizozemske Silvana Kondić. „Ove 2013. godine očekujemo jednako tako važan datum – 1. srpnja 2013. kada će Hrvatska postati 27 članica Europske unije.“, kazala je Kondić.

Iako je Island još u prosincu 1991. godine priznao neovisnost Hrvatske, 15. siječnja 1992. godine to su učinile i tadašnje članice Europske unije. Istog dana odluke o priznanju su donijele i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. Već slijedeći dan uslijedilo je još priznanja, a do 31. prosinca 1995 Republiku Hrvatsku su priznale 124 države. Hrvatska i danas održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja, posebice Njemačkom koja je odigrala bitnu ulogu u priznavanju samostalnosti Hrvatske.

Pomoć najpotrebnijimaPovodom božićnih i novogodišnjih blagdana, kao

i svake godine, čelnici Splitsko-dalmatinske županije svojim posjetima i darivanjem obradovali su one najpotrebnije. Župan Ante Sanader i njegov zamjenik Luka Brčić posjetili Centar za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj“ Split, i Specijalni centar za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonači“. Zamjenik Luka Brčić posjetio je Dom za djecu i mladež „Maestral“ Split. Djeca i štićenici domova i ustanova svojim božićnim predstavama i nastupima oduševili su svoje goste. Župan Ante Sanader i zamjenik župana Luka Brčić posjetili su Zavod za rehabilitaciju Samaritanac i Županijsku udrugu slijepih. Zamjenik Brčić posjetio je: Klub roditelja djece oboljelih od malignih bolesti «Sanus», Klub roditelja osoba s mentalnom

retardacijom Zvono, Udruga za inkluziju Lastavica, Centar za autizam Split, Rendićeva, Dom za odgoj djece i mladeži Split, Društvo multiple skleroze, Centar Halo za pomoć, Dom za starije i nemoćne osobe Split, Dom za starije i nemoćne osobe Lovret, Nadbiskupski Caritas, Humanitarnu udrugu Ivan Merz, Solin, Udrugu MoSt, te Centar za smještaj i rehabilitaciju Mir, Kaštela, Rudine.

Svim ustanovama i udrugama uručeni su čekovi u iznosu od 10.000 kuna.

13kronika sdž

gospodarstvo

Puno dobrih prijedloga i radna atmosfera obilježila je susret županijski čelnik i ovogodišnjih dobitnika čiji su proizvodi dobili oznaku „Hrvatski otočki proizvod“

“Hvala vam, jer vi na najbolji način promovirate naše otoke i želju za ostankom i opstankom na njima. Što se tiče Županije, na našu pomoć uvijek možete računati“, kazao je župan Ante Sanader. Kako najbolje obraditi kamen, te proizvesti najbolje proizvode od meda, vina i ulja vrhunske kvalitete, to je ono čime se ponose proizvođači vrijednih ruku sa naših otoka Brača, Hvara, Šolte i Visa. „Otočki proizvod je specifika ovog područja, autohtoni proizvod ovog kraja koji svaki turist, želi imati. To su ovi ljudi uspjeli napraviti“, naglasio je župan. Istaknu je kako su svi oni koji su svoje proizvode afirmirali, sada u poziciji, osim sebe i svoje obitelji zaposliti i druge. To je borba za svako radno mjesto, što županija i podupire kroz poljoprivredne fondove, sufinanciranje kamata, te kroz vlastita direktna sredstva za određene proizvode. Otočka kvaliteta je neupitna, ali sada se treba poraditi na kvantitetu. Župan je naglasio kako proizvođači mogu računati na pomoć stručnih tijela županije od marketinga pa do financijske pomoći.

„Moj suprug i ja nakon završetka fakulteta nismo odmah našli posao. To nas je ponukalo da se odlučimo za nastavak obiteljskog tradicionalnog posla“ kazala nam je Sandra Dulčić iz Agro Hvar d.o.o. Obitelj Dulčić od davnina se bavi maslinarstvom. Uz stoljetna stabla maslina posađene su i mlade masline na krševitom tlu, koje se obrađuju motikom ili kultivatorom. Masline se tradicionalno ubiru ručno. Zbog jakog obrezivanja, maslina je niske krošnje tako da se plodovi

mogu brati sa zemlje. Skladištenje ulja se vrši pri konstantnim temperaturnim uvjetima u spremnicima od emajliranog čelika. Ulje je proizvedeno prirodnim načinom. Obitelj ima 700 maslina, 250 košnica, tu je i lavanda, sve se radi po čistoj ekologiji.

Svečana dodjela oznaka HOP - “Hrvatski otočni proizvod” za 2012. godinu održana je na otoku Hvaru od 29. do 30. 11. 2012. u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Cilj dodjeljivanja oznake HOP je pronalaženje i pojavljivanje na tržištu kvalitetnih otočnih proizvoda koji će kao takvi biti prepoznati u Hrvatskoj ali i Europskoj uniji. Ovim projektom, otočni proizvođači potiču se da kroz samozapošljavanje ostaju na otocima, te potrošačima nude proizvode natprosječne kvalitete. Radi se o prehrambenim (vina, rakije, likeri, maslinova ulja, sirevi, slastice, ribe, salatne marinade, džemovi, med),

kozmetičkim i odjevnim proizvodima, te suvenirima. Oni su rezultat otočne tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije čija razina kvalitete mora biti mjerljiva.Oznaku kvalitete “Hrvatski otočni proizvod” (HOP), u hvarskom Arsenalu dobilo je 47 otočnih proizvođača za 79 proizvoda i proizvodnih linija, a 17 je iz Splitsko-dalmatinske županije s otoka Visa, Hvara, Brača i Šolte. Od 2007. godine, kad je započela provedba ovog projekta, ukupno je oznaku “Hrvatski otočni proizvod” dobio 121 otočni proizvođač za 334 proizvoda i proizvodne linije s 19 otoka i poluotoka Pelješca.

Evo dobitnika oznake iz naše županije: MOZAIK, Obrt za obradu i trgovinu kamena, Pučišća, otok Brač - suveniri od bračkog kamena; OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO Ana Fistonić, Zastražišće, otok Hvar - eterično ulje lavande, cvijet lavande; AGRO - HVAR d.o.o., Hvar, otok Hvar - ekološko ekstra djevičansko maslinovo ulje; VINARSKA ZADRUGA VRISNIK, Jelsa, otok Hvar - tradicionalni kolači (Starogrojski paprenjaci/Cviti); IVANOV HRUH d.o.o., Jelsa, otok Hvar - tradicionalni kolači (Ivanov kruh; Carobpir); DOMAĆA RADINOST Nina Zanki, Komiža, otok Vis - džem (kupina, naranča, suhe smokve-orasi, naranča-grejp-limun); ŠOLTANSKI TRUDI – Udruga za održivi razvoj stanovnika otoka Šolte, Grohote, otok Šolta - maslinovo ulje, dalmatinski cvjetni med, marmelada (rogač, limun, naranča, gorka naranča), slastice (Rolada „Šoltanski trudi“; smokvenjak, umak

od smokve), linija sapuna (lavanda, smilje/čajavac, koromač/mrkva, jabuka/kadulja, sapun za robu), šumeća kupka, krema od smilja, macerat od smilja, voćni likeri (rogačica, orahovica, limun); OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO Edo Bogdanović, Komiža, otok Vis - džem od limuna; POLJOPRIVREDNO-TRGOVAČKI

HRVATSKI OTOČKI PROIZVOD najbolji način promocije naših otoka i ostanka na njima

14 kronika sdž

gospodarstvo

Potpisani Ugovori o sufinanciranju izrade dokumentacije za četiri projekta s potpomognutih područja iz Splitsko-dalmatinske županije

Potpisivanje Ugovora o sufinanciranju izrade dokumentacije između Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i nositelja projektnih prijedloga odabranih za potporu održano je 16. siječnja u prostorijama Javne ustanove za koordinaciju i razvoj Splitsko dalmatinske županije RERA S.D. u Splitu.

U okviru programa „Priprema lokalnih projekata na potpomognutim područjima“, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije odabralo je četiri projekta iz SD županije, kojima se osigurava financijska pomoć u izradi projektne dokumentacije, a riječ je o lokalnim projektima utemeljenim na strateškim razvojnim dokumentima te prihvatljivim za financiranje iz EU fondova.

Odabrani projekti s područja Splitsko-dalmatinske županije su:

1) Smještajni objekt veslačkog kampa - Grad Vrlika, 2) Dom kulture u Cisti Velikoj – Općina Cista Provo; 3) Stara župna kuća na Ćemeru – Općina Zagvozd i 4) Izrada projekta uređenja staza i vidikovaca uz Lokvička jezera – Općina Lokvičići.

Vrijednost potpore Ministarstva za četiri jedinice lokalne samouprave očituje se u mogućnosti daljnje razrade njihovih projekata, kako bi se isti mogli pravovremeno i potpuno pripremiti za natječaje Strukturnih fondova.

RERA S.D. kao akreditirani regionalni koordinator provela je pripremu, prikupljanje i ocjenjivanje projektnih prijedloga, pripremila listu prvenstva te administrirala postupke do donošenja prijedloga za odabir Županijskog partnerskog vijeća, nakon čega je lista projekata dostavljena Ministarstvu na konačnu odluku.

Program Priprema lokalnih projekata na potpomognutim područjima jedna je od ukupno pet komponenti obuhvatnog Programa pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske unije koje je Ministarstvo pokrenulo s ciljem potpore razvojnim projektima čiji su nositelji organizacije na lokalnoj i regionalnoj razini i za koji je u 2012.g. osiguralo 30 milijuna kuna.

Održan seminar o javno-privatnom partnerstvu

U organizaciji JU RERA S.D. za koordinaciju i razvoj SDŽ i Agencije za javno-privatno partnerstvo, korisnika projekta IPA 2008 FPP RAC twinning light „Daljnje jačanje sustava javno-privatnog partnerstva u Republici Hrvatskoj“, 14.-15. siječnja 2013.g. u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore Split održan je seminar na temu javno-privatnog partnerstva.

Seminar je bio namijenjen javnom sektoru, prije svega predstavnicima tijela središnje državne uprave, županija, gradova, regionalnih razvojnih agencija te poduzetničkim centrima uključenima u provođenje projekata po modelu javno-privatnog partnerstva.

Sudionicima seminara detaljno su predstavljeni; pravni, tehnički i financijski aspekti JPP-a, projektni ciklus JPP-a, pravna procedura za provedbu i financiranje projekata JPP-a u Hrvatskoj te načini korištenja Strukturnih fondova i JPP-a kao i mogućnosti za Hrvatsku u perspektivi 2014-2020. Stručnajci iz Litve također su predstavili primjere dobre prakse i iskustvo kombiniranog financiranja u Litvi.

Javna ustanova RERA SD

OBRT „KAMENICE“, Komiža, otok Vis- limuncini, marmelada (naranča, limun), liker od divlje kupine; OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO Nikola Tomas, Milna, otok Brač- tradicionalni brački suhi kolači (hrstule, krokant, bročanci), brštulane mendule; POLJOPRIVREDNI OBRT BROJNE, Vis, otok Vis- viški cviti; OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO Boris Buratović, Stari Grad, otok Hvar- med (ružmarin, lavanda, vrijes); PČELARSKA ZADRUGA „FOR – MED“, Hvar, otok Hvar - med (ružmarin, vrijes); OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO Željko Bičanić, Selca, otok Brač - ekstra djevičansko maslinovo ulje; ZLATNA POLJA d.o.o., Bobovišća bb, otok Brač - ekstra djevičansko maslinovo ulje; OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO Šimun Marasović, Vis, otok Vis – grožđa, sušene i mljevene korice limuna i naranče; POLJOPRIVREDNA ZADRUGA SVIRČE, Vrbanj, otok Hvar - kvalitetno vino Pošip de luxe;

A.-M.Š.

15kronika sdž

zdravstvo i socijalna skrb

Održana konstituirajuća sjednica Savjeta za socijalnu skrbDana 6. prosinca održana je prva sjednica Savjeta za

socijalnu skrb Splitsko-dalmatinske županije. Prema članku 178. Zakona o socijalnoj skrbi broj članova Savjeta za socijalnu skrb u županiji određuje se odlukom iz stavka 2. ovoga članka, a čine ga predstavnici područne (regionalne) i lokalne samouprave, centara za socijalnu skrb, domova socijalne skrbi, centara za pomoć i njegu, korisnika, vjerskih zajednica te drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, ustanova iz područja obrazovanja, zdravstva, zapošljavanja i drugih djelatnosti važnih za socijalno uključivanje korisnika, strukovnih komora i udruga, udruga za promicanje prava korisnika socijalne skrbi te sindikata i poslodavaca u socijalnoj skrbi.

Savjet za socijalnu skrb u županiji predlaže socijalni plan u djelatnosti socijalne skrbi za područje jedinice područne (regionalne) i jedinica lokalne samouprave, a donosi ga predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Županijska skupština.

Socijalni plan obuhvaća detaljnu analizu kapaciteta, dostupnost mreže socijalnih usluga i specifične ciljeve razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, s posebnim naglaskom na usluge za skupine u većem riziku od socijalne isključenosti. Članovi Savjeta imenuju se na mandat od četiri godine.

U Savjet za socijalnu skrb imenuju se: za predsjednicu Helena Bandalović , Splitsko-dalmatinska županija / područna (regionalne) samouprava, za članove: Tatjana Vukman , Centar za socijalnu skrb Split /centar za socijalnu skrb, Milda Pancirov, Dom za starije i nemoćne osobe Split / dom za starije i nemoćne osobe, Jasenka Pleadin Raić, Centar za odgoj i obrazovanje Juraj Bonači / dom za djecu, Petar Smajić , Dom za odgoj djece i mladeži Split, dom za djecu, Ivana Šegvić, Poliklinika za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju / zdravstvene ustanove, Sretna Vrdoljak , Obiteljski centar Splitsko-dalmatinske županije / obiteljski centar, Elena Gudelj, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Split/ zavod za zapošljavanje, i č.s. Mirja Tabak , Školske sestre franjevke / vjerske zajednice.Korisnici socijalne skrbi su:

• samac, članovi obitelji ili obitelj koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom, prihodima od imovine, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način,

• dijete bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, mlađa punoljetna osoba, dijete žrtva obiteljskog, vršnjačkog ili drugog nasilja, žrtva trgovanja ljudima, dijete s teškoćama u razvoju, dijete i mlađa punoljetna osoba s problemima u ponašanju (s rizikom za poremećaje ili s poremećajima u ponašanju i problemima socijalne integracije), dijete bez pratnje koje se zatekne izvan mjesta svog prebivališta bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu te dijete strani državljanin koje se zatekne na teritoriju Republike Hrvatske bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu,

• trudnica ili roditelj s djetetom do godine dana života bez obiteljske potpore i odgovarajućih uvjeta za život,

• obitelj kojoj je zbog poremećenih odnosa ili drugih nepovoljnih okolnosti potrebna stručna pomoć ili druga potpora te osobe koje su bile u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici i imaju zajedničku djecu,

• odrasla osoba s invaliditetom ili osoba s drugim privremenim ili trajnim promjenama u zdravstvenom stanju zbog kojih nije u mogućnosti udovoljiti osnovnim životnim potrebama, žrtva obiteljskog ili drugog nasilja te žrtva trgovanja ljudima,

• osoba koja zbog starosti ili nemoći ne može samostalno skrbiti o osnovnim životnim potrebama,

• osoba ovisna o alkoholu i drogama, kockanju i drugim oblicima ovisnosti, osoba društveno neprihvatljivog ponašanja, osoba koja se nalazi na izdržavanju kazne zatvora ili je otpuštena s izdržavanja te kazne,

• beskućnik te druge osobe koje ispunjavaju uvjete propisane Zakonom.

16 kronika sdž

školstvo

Najboljim studentima dodijeljene nagrade

Na zajedničkom sastanku Studentskog zbora Sveučilišta u Splitu i Savjeta mladih Splitsko-dalmatinske županije, održanom 20. studenog, župan Ante Sanader i rektor Sveučilišta Ivan Pavić između ostalog, dogovorili su se o dodjeli stipendija najuspješnijim studentima. Složili su se kako će stipendije koje će županija dodjeljivati studentima koji moraju ispunjati uvjete da su prikupili svih 60 ECTS bodova, da imaju prosjek ocjena 5.0, te da nisu ponavljači, biti dodijeljene u obliku nagrada. Javni natječaj objavljen 13. prosinca u dnevnom tisku, kao i na web stranicama Županije i na stranicama Sveučilišta.

Nagrade su dodijeljene 25. siječnja u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu. „Ovo je stara strategija razvoja naše županije u županiju znanja. Najprije smo donijeli odluku da nagrađujemo najbolje srednjoškolce na državnim natjecanjima, a potom smo donijeli odluku i da nagrađujemo najbolje studente. Računali smo ih nagraditi s po tisuću kuna mjesečno, a isplaćen im je godišnji iznos od 10.000 kuna kako ne bi imali problema s dobivanjem stipendija.“ kazao je župan Sanader dodjeljujući nagrade. „Uvjeren sam da će ova nagrada biti poticaj za izvrsnost mnogim studentima i profesorima.“, zaključio je župan. Rektor Ivan Pavić istaknuo je kako oni koji su odlazili iz Hrvatske u potrazi za zaradom vraćali su se kad-tad, ali oni koji su odlazili za diplomom nisu se vratili nikada. „Neće proći puno vremena i ovo atraktivno područje će postati zanimljivo visokoobrazovanim ljudima. Pred nama je rasprava o tome kako stimulirati maturante da ostanu na našem Sveučilištu. Studirati znači raditi, a mi još uvijek živimo u društvu u kojem se najboljim studentima ruga da su štreberi“ kazao je Pavić.

Zrinka Koprčina, studentica četvrte godine računarstva na FESB-u kaže, da je za odlične ocjene najvažniji kontinuirani rad tijekom cijelog školovanja. „Još mi je ta nagrada nekako neopipljiva, ali je super osjećaj biti jedan od najboljih studenata“, kazala je buduća inženjerka računarstva.

Osim nje nagradu su dobili još: Marko Abram, Ante Antunović, Ivana Babić, Miriam Bilač, Igor Boban, Nives Bonačić, Ante

Braović, Ante Dagelić, Azra �ulović, Marko Glavinić, Duško Jakić, Ivan Karin, Ivo Leko, Davor Meštrović, Fani Milan, Lea Mladineo, Željana Nejašmić, Ante Perić, Tanja Radić, Anamarija Rađa, Petra Stazić, Silvia Šitum, Anna Šušnjara, Lovre Šušnjara, Marija Todorić, Marko Udiljak, Mislav Udiljak i Bojan Vujatović.

A.-M. Škorić

17kronika sdž

zaštita okoliša

Sastavnice okoliša su: zrak, voda, more, tlo, krajobraz, biljni i životinjski svijet te zemljina kamena kora.

KOPNENE VODEKontrolu stanja površinskih i podzemnih voda na

području Županije provode Hrvatske vode kroz nacionalni monitoring program (Program praćenja kakvoće površinskih voda i izvorišta). Rezultati monitoringa poslužili su za izradu Studije o zaštiti voda i mora Splitsko-dalmatinske županije. Kao glavni zaključak Studije utvrđeno je kako je stanje voda na području Splitsko-dalmatinske županije, unatoč slabom stanju segmenta provedbe zaštite voda u cjelini – ZADOVOLJAVAJUĆE. U odnosu na prethodne godine ono nije pogoršano, a na ugroženim područjima je uvelike i poboljšano. Prema fizikalno-kemijskim pokazateljima, režimu kisika i hranjivim tvarima vode na području Županije pripadaju I. i II. vrsti voda, dok je prema mikrobiološkim parametrima većina županijskih voda svrstana u III. vrstu (na izvorištima rijeka Jadro, Žrnovnica i Butina u V. vrstu). Ugroženost kopnenih voda na području Županije prisutna je zbog nekontroliranog ispuštanja industrijskih i fekalnih voda u more, vodotoke

i podzemlje, nekontroliranog odlaganja otpada, primjene kemijskih sredstava u poljoprivredi te prometa.

Trenutno kolektorska mreža još uvijek pokriva uglavnom samo središnje dijelove glavnih naselja, a otpadne vode uglavnom se ispuštaju bez pročišćavanja u recipijent. Domaćinstva koja nisu pokrivena kolektorskom mrežom problem odvodnje otpadnih voda još uvijek rješavaju uglavnom „crnim jamama“. Do 2025. godine predviđena je dogradnja postojeći i formiranje novih sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda pri čemu bi se

kompletan sustav u konačnici trebao sastojati od 85 pojedinačnih sustava s 85 pročišćivaća (27 uređaja imalo bi prethodni stupanj pročišćavanja, 13 bi bilo prvog stupnja, 25 drugog te 20 uređaja trećeg stupnja pročišćavanja). Kroz Program ispitivanja ispravnosti vodovodnih voda na području Splitsko-dalmatinske županije, županijski Nastavni zavod za javno zdravstvo u 2010. i 2011. godini uzorkovanjem vode za piće iz 7 vodoopskrbnih sustava utvrdio je kako fizikalni, kemijski i bakteriološki pokazatelji u ispitanim uzorcima vode za piće odgovaraju Pravilniku i zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08). Prema podacima Državne uprave za zaštitu i spašavanje, na području Županije je u razdoblju od 2008. do 2011. godine došlo do svega 3 slučaja onečišćenja kopnenih voda, a prema podacima Hrvatskih voda za isto razdoblje do 6 izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda.

MORENaselja morske cvjetnice Posidonia oceanica dobro

su razvijena na čitavom području Županije, no ugrožena su uslijed antropogenog utjecaja (podmorski ispusti otpadne vode, nasipavanje u more, uzgajališta riba i školjkaša, stanice za punjenje goriva, marine, lučice,

Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprječavanje nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete. Za održanje našeg okoliša a time i održanje svega stvorenog osjećamo se i mi odgovornima. Kako bi tu odgovornost ispunjavali na pravilan način, polazimo od čuvanja okoliša i poštivanja zakonskih pravila i uredbi. Kroz povijest ljudska aktivnost nije značajno utjecala na okoliš sve do razvoja industrije. Prve promjene koje je čovjek izazvao su nastale uslijed fizičke aktivnosti, fizioloških potreba. No razvojem i stvaranjem društvenih zajednica počinje nagli utjecaj na životni okoliš. Tako u prvotnim gradovima i naseljima dolazi do biološkog i biokemijskog onečišćenja što je dovodilo do epidemija zaraznih bolesti. Razvojem industrije i upotrebom ugljena u proizvodnji energije u 18. stoljeću, dolazi do povećanja ispuštanja ugljičnih,

sumpornih i dušičnih oksida. Novi val onečišćenja dolazi uporabom nafte i naftnih derivata. Razvojem kemije i primjenom kemijskih tvari u industriji, krajem 19. i kroz 20. stoljeće raste doprinos i drugih štetnih tvari u onečišćenju okoliša. Interes o zaštiti okoliša kroz povijest je bio malen i svodio se na sporadične slučajeve. Tokom industrijalizacije želja za profitom je bila iznad svijesti o potrebi očuvanja okoliša. Prvi koraci i ekološko osvješćivanje dolaze tek poslije 1945. godine i to nakon što se zapaža da se broj bolesnih od određenih bolesti znatno povećava u industrijskim središtima. U tome su prednjačile zapadne zemlje s velikim centrima onečišćenja kao što su Njemačka i Velika Britanija, te Švedska. No i dalje u suprotnosti zaštiti okoliša je želja za profitom što usporava napore u borbi za čisti i zdravi okoliš. Sjedinjene Američke Države i Narodna Republika Kina su najveći proizvođači onečišćenja u svijetu.

Upravni odjel za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša bio je u obvezi, sukladno odredbi članaka 52. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne Novine“ broj 110/07) podnijeti Izvješće o stanju okoliša u Splitsko-dalmatinskoj županiji za razdoblje 2008. - 2011. godine, te ga dostaviti Županijskoj skupštini na razmatranje. Naime, navedeno Izvješće izrađuje se u svrhu praćenja stanja svih sastavnica okoliša i njihovog opterećenja, sve u cilju provedbe zaštite okoliša na području Splitsko-dalmatinske županije, te zbog cjelovitog uvida u stanje okoliša.

STANJE OKOLIŠA U SPLITSKO-DALMATINSKOJ ŽUPANIJI

18 kronika sdž

zaštita okoliša

sidrenje, ribolov alatima koji oštećuju njena naselja i sl.) te napredovanja invazivnih svojti. Ekološko stanje istraživanih postaja na području Županije u 2009. i 2010. godini s obzirom na stanje zajednica makroalga ocijenjeno je maksimalnom ocjenom: vrlo dobro. Stanje zajednica makrobentoskih beskralježnjaka na istraživanom području Županije u 2009. i 2010. godini potvrđuje kako nije došlo do promjena u kvaliteti mora koje bi mogle utjecati na promjenu sastava beskralješnjaka, a koji je karakterističan za plići dio biocenoze fotofilnih alga. Ekološko stanje istraživanih postaja prijelaznih voda na području Županije u periodu od 2008. do 2010. godine s obzirom na sastav ihtiofaune (na skali: umjereno dobro, dobro, vrlo dobro) ocijenjeno je kao: umjereno dobro do vrlo dobro na području Cetine te kao dobro na području rijeka Žrnovnice i Jadro. Ekološko stanje istraživanih postaja priobalnih voda na području Županije u istom periodu ocijenjeno je kao umjereno dobro do vrlo dobro. Istraživanja biomase i sastava fitoplanktonske zajednice pokazala su da je ekološka situacija na čitavom obalnom području Jadranskog mora znatno bolja od iste krajem devedesetih godina. Čitavo razmatrano razdoblje (2008. – 2010. godina) na području Županije obilježio je višegodišnji trend izostanka „red tide“ cvatnji dinoflagelata, umjesto kojih su prevladavale dijatomeje koje preferiraju visoku koncentraciju hranjivih soli.

Rezultati ispitivanja morske vode na plažama i kupalištima u 2007. i 2008. godini pokazali su da je more na najvećem broju plaža podobno za kupanje (II kategorija). U narednom periodu (2009. – 2011.), promjenom metodologije ocjenjivanja more je na najvećem broju plaža ocijenjeno maksimalnom ocjenom (izvrsne kakvoće). Izuzetak predstavlja područje Kaštela gdje je more pojedinih plaža konstantno ocjenjivano kao more lošije kvalitete (dobro do nezadovoljavajuće). Na pojedinim plažama na području Baške vode, Brela, Dugog Rata, Makarske, Podgore i Trogira stanje je varijabilno, odnosno, na nekim plažama ono prati trend poboljšanja, a na nekima trend pogoršanja stanja. Stanje na području Gradaca u 2011. godini poboljšano je s dobrog na izvrsno. Prema mikrobiološkim parametrima koji se prate u uzorcima mora može se zaključiti da je glavni izvor onečišćenja mora na plažama neodgovarajuća odvodnja fekalnih otpadnih voda. S obzirom na zdravstvenu kakvoću školjkaša u Županiji tijekom 2009. i 2010. godine, istraživano područje uvale Stipan Jaz razvrstano je kao mikrobiološki razred visoke zdravstvene kakvoće školjkaša (razred A). Također, tijekom višegodišnjih mjerenja na tri kontrolne točke u Županiji utvrđeno je kako je morski okoliš s obzirom na

prisustvo morskih biotoksina primjeren i zadovoljavajući za razvoj školjkaša.

Na području Županije prati se i određuje stupanj eutrofikacije priobalnog mora (skala: slabo, umjereno dobro, dobro i vrlo dobro). U periodu od 2008. do 2010. godine na većini županijskih postaja ekološko stanje ocijenjeno je maksimalnom ocjenom: vrlo dobro, izuzev Kaštelanskog zaljeva gdje je utvrđeno nešto lošije stanje. Također treba napomenuti kako u razmatranom razdoblju na čitavom istraživanom

području Županije nisu zabilježene štetne ni toksične fitoplanktonske cvatnje. Praćenjem unosa opterećenja/tereta rijekama, na ušću rijeke Cetine u 2009. i 2010. godini uočava se trend poboljšanja kakvoće vode, i to prvenstveno prema skupini hranjivih tvari. Provedena ispitivanja kakvoće otpadnih voda na ispustima iz sustava javne odvodnje u 2009. godini ne pokazuju značajnije promjene u odnosu na kakvoću u 2008. godini. Utvrđeno je kako se komunalne otpadne vode, a koje ne odgovaraju kakvoći vode koju je potrebno postići za ispuštanje u površinske vode, na području Županije u more ispuštaju uglavnom nepročišćene ili uz prethodni stupanj pročišćavanja s podmorskim ispustom s difuzorom. Provedena ispitivanja kakvoće industrijskih otpadnih voda u 2009. godini također ne pokazuju značajnije promjene u odnosu na kakvoću u 2008. godini.

Rezultati mjerenja teških metala u sedimentu u periodu od 2008. do 2012. godine pokazuju da su u njima najonečišćenija područja onečišćenja mora ona ispred većih gradova i luka što je posljedica antropogenog utjecaja (unos industrijskog i komunalnih otpadnih voda, brodski promet). Rezultati analiza teških metala u morskim organizmima u istom periodu općenito upućuju na to da je ekološki sustav istočno jadranske obale umjereno opterećen analiziranim kovinama. Povišena vrijednost pojedinih kovina zabilježene su u blizini gradskih i lučkih središta, bilo zbog velikog intenziteta prometa, bilo zbog specifičnog izvora zagađenja (industrijske i komunalne otpadne vode, lučke vode i riječni donosi). Rezultati mjerenja organskih spojeva u sedimentu u istom periodu pokazuju kako su naviše utvrđene mjerljive vrijednosti masenih udjela pesticida utvrđene na području Županije u razmatranom razdoblju bili su ispod granice detekcije. Dobiveni rezultati mjerenja organskih spojeva u sedimentu i morskim organizmima pokazuju da su poliklorirani bifenili prisutni u znano većim iznosima od kloriranih pesticida, što ukazuje na prevladavajući utjecaj industrijskog onečišćenja nad poljoprivrednim. Povišene vrijednosti kloriranih ugljikovodika zabilježene su u blizini gradskih i lučkih središta kao posljedica utjecaja specifičnih izvora zagađenja (industrijske i komunalne otpadne vode, lučke vode i riječni donosi).

Zagađenost sedimenata teškim metalima koji su sastavni dio antifouling boja, posljednji je puta na području Županije ispitivana 2005. godine. Istraživanja su pokazala da su mjesta s najvećim koncetracijama teškim metala u sedimentu u pravilu prališta i zone servisa u marinama. Međutim, zabrinjavajuća je činjenica

19kronika sdž

da su i u uzorcima uzetim s molova ACI marinama nađene znatno povećane koncentracije teških metala. Iz rezultata se može zaključiti da je utjecaj prališta vidljiv i na udaljenostima od stotinjak metara (možda i većim). Od 2010. godine prati se i koncentracija zabranjenog TBT-a i njegovih razgradnih spojeva u dagnjama na području Županije. Rezultati su pokazali da značajan udio TBT-a u ukupnim butil kositrenim spojevima na istraživanom području ukazuje da je on nedavno unesen u morski okoliš, što znači da se boje na bazi organokositrenih spojeva kod nas još uvijek koriste, unatoč tome što su zabranjene. Utjecaj balastnih voda na morski okoliš na području Županije istražen je u sklopu Studije „Nulto stanje mora“, te je utvrđeno kako je ispuštanjem vodenog balasta na ovo područje uneseno nekoliko novih, alohtonih vrsta fitoplanktona, betonskih alga, betonskih beskralježnjaka i riba.

Prema podacima Državne uprave za zaštitu i spašavanje, na području Županije u razdoblju od 2008. i 2011. godine došlo je do ukupno 20 slučajeva onečišćenja mora. U sitom periodu, prema podacima Županijskog operativnog centra, brodica ECO13/5 imala je 31. intervenciju, a brodica ECO C1 imala je 34 intervencije uslijed iznenadnih onečišćenja mora.

Od stranih invazivnih vrsta alga na području Županije do danas je utvrđeno prisustvo 3 vrste: Caulerpa racemosa var. cylindracae, Caulerpa taxifolia i Womersleyella setacea.

Trend širenja iznimno invazivne vrste C. racemosa var. cylindracae prati intenzivan rast od prvog nalaza 2000. godine do danas (prema posljednjim informacijama ova vrsta nađena je na ukupno 100 lokacija u Jadranskom moru), dok se broj nalaza vrste C. taxifolia smanjio.

Iako se kontrola vrste C. taxifolia uspješno provodi zatrpavanjem vapnom i prekrivanjem crnim folijama, ista se ne preporuča za uklanjanje vrste C. racemosa var. cylindracae, osim na područjima od iznimne biološke i kulturne vrijednosti, i to ukoliko alga nije zahvatila velike površine. Dok se za vrstu C. racemosa var. cylindracae smatra da se primarno širi morskim strujama, širenje vrste C. taxifolia uvjetovano je prenošenjem sidrima i ribolovnim alatima.

W. setacea je od prvog nalaza u Jadranskom moru 1997. pa do 2009. godine zabilježena na ukupno 50 lokacija te se pretpostavlja da je trenutno čitava obala Jadranskog mora pod njenim značajnim utjecajem. Smatra se da je ova vrsta u Sredozemno more unesena putem brodova te da se na ovom području širi morskim strujama. Ukoliko se dokaže njen destruktivni utjecaj na autohtone bentoske zajednice, vrsta bi mogla dobiti

status najinvazivnije alohtone makrofite u Jadranskom moru. Od stranih invazivnih vrsta beskralješnjaka na području Županije do danas je utvrđeno prisustvo plavog raka Callinectes sapidus, vrlo agresivne i uspješne vrste koja brzo kolonizira vode u koje se unese. Smatra se da se ova vrsta širi balastnim vodama. Od stranih i potencijalno invazivnih vrsta riba na području Županije do danas je utvrđeno prisustvo 12 vrsta, većina kojih su u Jadranu prije bile rijetke ili vrlo rijetke, a danas su znatno brojnije te se postupno šire prema njegovom sjevernom dijelu.

ZRAKU razdoblju od 2006. do 2010. godine uočava se

trenda porasta količine oborine na području Županije. S obzirom na kemijski sastav oborine u 2010. godini na području Republike Hrvatske utvrđene su prostorne razdiobe srednjih godišnjih koncentracija i srednjeg godišnjeg taloženja sulfatnog, nitratnog i amonij iona.

Kakvoća zraka na području Županije prati se prikupljanjem i obradom podataka iz lokalne (županijske) i državne mreže te mjerenja posebne namjene oko industrijskih objekata.

Prema podacima o kakvoći zraka iz lokalne mreže, zrak na području Županije u razdoblju od 2008. do 2011. godine ocijenjen kao zrak I. kategorije, izuzev postaje: Split – Poljud koji u čitavom razmatranom razdoblju bilježi lošije rezultate te je ocijenjen kao zrak II. kategorije. Na području Županije nalazi se tek jedna mjerna postaja državne mreže (Komiža) uspostavljena za mjerenje pozadinskog onečišćenja, regionalnog i prekograničnog daljinskog prijenosa, te mjerenja u okviru međunarodnih obveza države, a kako se radi o novoj mjernoj

postaji koja je trenutno u probnom radu, podaci o kakvoći zraka s ove postaje trenutno nisu dostupni.

Iz dostupnih podataka (u razdoblju 2008. – 2010. godine), koji su u vlasništvu tvrtke CEMEX Hrvatska d.d., zrak na 11 postaja istraživanog područja Kaštelanskog zaljeva i Solina ocijenjen je kao zrak I. kategorije, izuzev 3 postaje u 2008. godini na kojima je ocijenjen

kao zrak II. kategorije. Iz dostupnih podataka za 2008. godinu, koji su u vlasništvu tvrtke Željezara Split d.d., zrak je na sve 4 postaje istraživanog područja Kaštelanskog zaljeva i Solina ocijenjen kao zrak II. kategorije.

TLOS obzirom na to da do danas u Republici Hrvatskoj

nije uspostavljeno sustavno praćenje stanja i promjena kakvoće tala, a noviji podaci znanstvenih i stručnih istraživanja nisu nam bili dostupni, konkretnije o stanju tala na području Splitsko-dalmatinske županije u razmatranom razdoblju od 2008. do 2011. godine, pritiscima na njega kao i posljedicama trenutno nije moguće govoriti. Jedini noviji podaci, preuzeti iz Baze podataka o potencijalno onečišćenim i onečišćenim lokalitetima, procijene su broja potencijalno onečišćenih lokaliteta kojih je na području Splitsko-dalmatinske županije do sada identificirano ukupno 217. Podaci o zaista onečišćenim tlima na području Županije ne postoje.

zaštita okoliša20 kronika sdž

BILOŠKA RAZNOLIKOSTPrema klasifikaciji stanišnih tipova, na području

Županije utvrđeno je ukupno 49 tipova kopnenih, vodenih i morskih staništa, od kojih se njih 18 smatra ugroženim i rijetkim tipovima. Na području Županije utvrđene su ukupno 392 endemične/ugrožene/zaštićene biljne vrste te 86 ugroženih/zaštićenih divljih vrsta životinja. Prema kriteriju ugroženosti od tvrđenih vrsta životinja: 8 su kritično ugrožene (CR), 13 je u kategoriji ugroženih vrsta (EN), 17 je rizičnih (VU), 27 potencijalno ugroženih (NT), 1 je najmanje zabrinjavajuća (LC), 1 regionalno izumrla (RE) te 19 vjerojatno ugroženih vrsta (DD). Među utvrđenim vrstama 72 vrste su strogo zaštićene (SZ), dok ih je 14 zaštićeno (Z). Izvorne i zaštićene pasmine i sojevi domaćih životinja koje se uzgajaju na području Županije su primorsko dinarski magarac, buša, ovca dalmatinska pramenka, hrvatska bijela i šarena koza i siva pčela. Ukupno su 4 projekta čiji osnovni cilj je usmjeren na održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, a koji pritom obuhvaćaju pojedina područja Županije. Na području Županije trenutno se nalaze 44 zaštićena dijela prirode upisana u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti, a koji zajedno zauzimaju površinu kopna od 270,76 km2. Dok se novom revizijom Upisnika očekuje brisanje spomenika prirode „Ruskamen“, iz evidencije zaštićenih prirodnih vrijednosti, do 2012. godine iz Upisnika su već izbrisani jedan značajni krajobraz te 7 spomenika prirode. Postupak proglašenja trajne zaštite kanjona rijeke Cetine je u tijeku. Prijedlogom županijske Javne ustanove za proglašenje 29 kopnenih i 27 morskih područja zaštićenim ukupna površina zaštićenog dijela Županije povećala bi se s 6% županijskog kopna na 25,7% županijskog kopna i 1,11% županijskog mora. Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije utvrđeno je ukupno 40 lokaliteta prirodnih vrijednosti predloženih za zaštitu. Trenutno se u izradi nalazi novi županijski Prostorni plan kojim bi se broj lokaliteta predloženih za zaštitu trebao povećati. Na području Splitsko-dalmatinske županije u sastavu ekološke mreže nalazi se ukupno 7 međunarodno važnih područja za ptice te 255 važna područja za divlje svojte i stanišne tipove. Ukupna površina ekološke mreže na području Županije iznosi 4.213,500 km2, odnosno oko 30% površine Županije.

OPTEREĆENJE ZA OKOLIŠPrema našem Zakonu o zaštiti okoliša opterećivanje

okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš, ili utjecaj na okoliš određene aktivnosti, koja sama ili povezana s drugim aktivnostima, može izazvati ili je mogla izazvati onečišćivanje okoliša, smanjenje kakvoće okoliša, štetu u okolišu, rizik po okoliš ili korištenje okoliša. Opterećenja su: emisije tvari i njihovih pripravaka, fizikalni i biološki činitelji (energija, buka, toplina, svjetlost i dr.) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša,

OTPADSplitsko-dalmatinska županija se uz Grad Zagreb

nalazi među najvećim proizvođačima komunalnog

otpada na teritoriju Republike Hrvatske. Sakupljanje komunalnog otpada na području Županije u razdoblju od 2008. do 2010. godine prijavilo je ukupno 30 sakupljača. Najveće količine otpada (oko 40% ukupno sakupljenog otpada) sakupila je tvrtka Čistoća d.o.o. Split. Obuhvat stanovništva organiziranim sakupljanjem u 2008. i 2010. iznosi 99%, dok je 2009. godini bio nešto manji i iznosio je 98%. U 2008. godini sakupljeno je 227.526 t, u 2009. ukupno 223. 066 t, a u 2010. godini sakupljeno je 223.367 t komunalnog otpada od (najveće količine sakupljene su na području Grada Splita) od kojeg je odvojeno sakupljeno manje od 10%, dok je preko 90% činio miješani komunalni otpad. Na području Županije u 2008. godini proizvedeno je ukupno 61.023 t (7,7% opasnog i 92,3% neopasnog), u 2009. godini 47.270 t (10,6% opasnog i 89,4% neopasnog), a u 2010. godini 167.849 t (2,3% opasnog i 97,7% neopasnog) proizvodnog otpada. Od posebnih kategorija otpada u koji spadaju ambalažni otpad, građevni otpad, otpad koji sadrži azbest, otpadna vozila i gume, otpadne baterije, akumulatori i ulja, elektronički i električki uređaji i oprema, mediscinski otpad, poliklororani bifenili, te otpad od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, na području Splitsko-dalmatinske županije u razdoblju od 2008. do 2010. godine nije skupljan jedino otpad iz industrije titanovog dioksida.

Na području županije nalazi se ukupno 15 aktivnih službenih odlagališta komunalnog otpada te 4 zatvorena. Najveća količina ukupno odloženog otpada u razmatranom razdoblju odložena je na odlagalištu „Karepovac“, na kojem je tijekom 2008. i 2009. godine odloženo 55%, a tijekom 2010. godine 59% ukupno odložene količine otpada na području Splitsko-dalmatinske županije. Slijedeći po količini su odlagalište „Mojanka – Kukuzovac“ s 12-14% odloženog otpada, i odlagalište „Vučje Brdo – Plano“ s 9-10% ukupno odloženog otpada. Na svim ostalim odlagalištima, u razdoblju od 2008. do 2010. godine odlagalo se svega 23% ukupno odloženog otpada s područja Županije.

Postoji relativno velik broj nelegalnih odlagališta, a za čiju sanaciju Županija godišnje izdvaja oko 300.000,00 kuna. U razdoblju od 2008. do 2010. godine Županija je sufinancirala sanaciju nelegalnih odlagališta na području 25 gradova i općina.

Centar za gospodarenje otpadom (CGO), a koji je uključen u Strategiju gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. do 2015.

zaštita okoliša 21kronika sdž

te Plan gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije od 2007. do 2015. godine trenutno predstavlja najvažniju infrastrukturnu građevinu u Županiji. Projekt izgradnje CGO-a trenutno se nalazi u fazi postupka otkupa zemljišta za izgradnju Centra.

BUKAOd gradova na području Splitsko-dalmatinske

županije, zakonsku obvezu izrade Strateške karte buke ima jedino Grad Split. Dobiveni rezultati predstavljaju polaznu točku u upravljanju bukom okoliša ovog područja, a temeljem koje stručne službe kroz „instrumente“ konfliktne karte buke i akcijskih planova moraju utjecati na određena područja grada Splita koja su pogođena prekomjernim razinama buke prouzročenim određenim izvorom buke. Mjerenja ekvivalentne razine buke koja na području grada Splita obavlja Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije započela su u rujnu 2005. godine te su nastavljena tijekom perioda od 2006. do 2010. godine na tri odabrane lokacije, da bi se broj mjernih lokacija u 2011. godini povećao na njih pet.

Rezultati analize komunalne buke na području odabranih mjernih lokacija u gradu Splitu tijekom razmatranog razdoblja (2008. - 2011. godine) za period dana i za period noći, pokazuju kako dobivene vrijednosti u cijelom periodu ispitivanja prelaze zakonom propisane vrijednosti iz Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Uslijed izraženog prekoračenja noćnih razina buke (za više od 10 dB(A) od najviše dopuštene ocjenske razine buke) u budućnosti je potrebno voditi računa o ugradnji sredstava zaštite od buke na najugroženijim prometnicama. Rezultati mjerenja ukazuju na značaj buke kao javnozdravstvenog problema.

SVJETLOSNO ONEČIŠĆENJETemeljem rezultata modeliranja iz 1998. godine

pokazalo se, posve očekivano, da je gusto urbanizirano područje grada Splita, uz Zagrebačku regiju i riječko područje, najjači izvor svjetlosnog onečišćenja u Republici Hrvatskoj. Iako je ova problematika prepoznata te je još 2008. godine uvrštena u Program zaštite okoliša Splitsko-dalmatinske županije, uslijed nepostojanja zakonske regulative, do danas na ovom području nije

bilo značajnijih pomaka u smislu smanjenja svjetlosnog onečišćenja, a inicijativa da se na području naše Županije osvijesti ovaj problem još uvijek je na nivou aktivnosti nevladinih udruga.

S obzirom na novodoneseni Zakon o svjetlosnom onečišćenju (kojim Hrvatska, kao prva europska zemlja koja donosi posebni Zakon o ovoj vrsti onečišćenja postaje svojevrsni lider na tom području u regiji), u bližoj budućnosti mogu se očekivati pozitivni pomaci u smislu smanjenja svjetlosnog onečišćenja i na području Splitsko-dalmatinske županije.

ZAŠTITA OKOLIŠA NA RAZINI ŽUPANIJEProvodi se kroz donošenje dokumenata

zaštite okoliša (Program zaštite okoliša i Izvješće o stanju okoliša), kao i ostalih dokumenata važnih za provedbu zaštite okoliša, provedbu instrumenata i mjera zaštite okoliša definiranih

Zakonom o zaštiti okoliša. Također, u okviru svojih nadležnosti upravni odjel nadležan za poslove zaštite okoliša i prirode provodi: stratešku procjenu utjecaja plana i programa na okoliš (SPUO), procjenu utjecaja zahvata na okoliš (PUO), izdaje posebne uvijete zaštite okoliša, ocjenu prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu, izdaje posebne uvijete zaštite prirode,

izdaje rješenja o dopuštenju zahvata na zaštićenom području.

P O D I Z A N J E RAZINE SVIJESTI

Provodi se kroz suradnju s nevladinim udrugama kroz ekološke akcije čišćenja okoliša,

izradu promotivnih i edukativnih materijala, te praćenje biološke raznolikosti na području Županije i dr., kao i suradnju sa školama akcije prikupljanja otpadnog papira i kartona i akcije uređenja školskih vrtova osnovnih škola. Županijski upravni odjel nadležan za poslove zaštite okoliša kroz svoju trajnu aktivnost „podizanja razine svijesti o okolišu“ svake godine redovno sufinancira navedene aktivnosti. Analizom ciljeva i mjera za provedbu zaštite okoliša na području Županije, a koji su određeni Programom zaštite okoliša Splitsko-dalmatinske županije, ocjenjeno je kako se iste učinkovito provode. Iako se u Splitsko-dalmatinskoj županiji redovito, dosljedno i savjesno radi na zaštiti okoliša, uslijed obima i kompleksnosti same problematike nužno je poticati: institucionalno jačanje aktera zaštite okoliša, još bolju suradnju među akterima, bolji protok i dostupnost, informacija, te veće uključivanje okoliša u sve značajne sektore.

Upravni odjel za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša

zaštita okoliša22 kronika sdž

turizam

RIMSKE CESTE – NOVA ATRAKCIJA KULTURNOG TURIZMA

Predstavljen projekt ima za cilj proširiti ponudu kulturnog turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji tako što će turiste povesti cestama sagrađenim i korištenim u antičko doba.

Prezentaciju je otvorio župan Ante Sanader, ujedno i predsjednik Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, te pozdravio veliki broj nazočnih turističkih i kulturnih djelatnika iz čitave županije. Projekt, koji je u skladu s realizacijom usvojene strategije razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije, prezentirali dr. sc. E. Kušen i dr. sc. R. Tomljenović iz Instituta za turizam u Zagrebu.

Rimske ceste u Dalmaciji zapravo nisu veliki opipljiv i jasno vidljiv spomenik, nego se radi o fragmentima trasa i putova koji su izgrađeni još u rimsko doba i bili dijelom velike cestovne mreže u rimskoj provinciji Dalmaciji.

Ishodište svih pravaca i antičkih cesta bila je Salona, metropola provincije Dalmacije. Iz Salone se pružalo najmanje osam poznatih različitih pravaca prema unutrašnjosti i na obali.

Najvažnije ceste bile su one prema rimskim vojnim utvrdama Tilurij i Burnum i mreža cesta bila je izgrađena prije svega u cilju pacifikacije Ilirika i ratobornih Delmata. Nakon završetka sukoba, ta je mreža cesta od vojne dobila javnu funkciju. Na predstavljanju projekta zaključeno je da se taj dio antičkog nasljeđa najbolje može predstaviti u Saloni, gdje je bio početak tih cesta. U samom gradu i okolici bila je mreža komunikacija prema Dioklecijanovoj palači, Epetiumu (Stobreč) i prema Trogiru. Rimska mreža cesta nije bila samo građena u vojne svrhe, već je građena i u cilju eksploatacije ruda i trgovine. Sve ceste prema zaleđu prolazile su klancem ispod strateške utvrde Klis, a zatim se granale u tri smjera. Jedan je komunikacijski pravac vodio na logor Andetrium (Gornji Muć), a drugi na Aequum (Čitluk pored Sinja). Treća u nizu prometnica bila je za Tiluriju (Trilj) na rijeci Cetini (Hyppus).

Putevi se odatle račvaju na sjeveroistok prema rudarskom distriktu Argentaria (područje Srebrenice) te na jugoistok, preko trgovačke kolonije Narone (Vid, kod Metkovića) do gradova Scodra (Skadar) i Dyrrachion (Drač) u Albaniji.

Grupiranje očuvanih dijelova

23kronika sdž

događaji i susreti

Lokalna samouprava spremna za pripremu EU programa i projekata

Županijska razvojna agencija JU RERA S.D. je tijekom mjeseca listopada i studenog 2012. godine provela treći ciklus edukacije pod nazivom „EU škola“ koji je uspješno završilo 35 djelatnika jedinica lokalne samouprave i institucija s područja Splitsko-dalmatinske županije. Potvrde o uspješno završenoj „EU školi“, podijelio 14. prosinca zamjenik župana Visko Haladić.

„EU škola“ je program cjeloživotnog obrazovanja za upravljanje programima i projektima financiranim iz EU bespovratnih sredstava, a cilj ove edukacije je prvenstveno ojačati kapacitete jedinica lokalne samouprave i županijskih institucija za razumijevanje politika i programa Europske unije te za uspješnu pripremu i provedbu projekata.

Važnost ovakve edukacije očituje se upravo u tome što je veliki dio EU bespovratnih sredstava već u ovom prepristupnom razdoblju kroz EU programe pomoći namijenjen upravo za projekte na regionalnoj i lokalnoj razini, a od iduće godine ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije otvaraju nam se još veće mogućnosti povlačenja sredstava iz Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda Europske unije. Ulazak Hrvatske u EU za lokalnu i regionalnu razinu znači i puno veće mogućnosti financiranja projekata većih vrijednosti koji uključuju i financiranje javne infrastrukture.

JU RERA S.D. nastoji pravovremenom edukacijom dovoljnog broja stručnjaka na regionalnoj i lokalnoj razini te njihovim umrežavanjem potaknuti razvoj kvalitetnih zajedničkih projekata putem kojih će se osigurati povlačenje sredstava iz EU fondova.

„EU škola“ održana je uz potporu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske Unije i Splitsko-dalmatinske županije koji su omogućili JLS i institucijama besplatno obrazovanje djelatnika. Polaznici su izrazili svoje zadovoljstvo stečenim znanjima i praktičnim vježbama kroz koje su razrađivali projektne prijedloge uz vodstvo i pomoć stručnih predavača.

Također, obzirom da je do sada više od 80 stručnjaka iz lokalne samouprave, institucija, ustanova i udruga s područja županije završilo edukaciju pokrenuta je inicijativa za osnivanje Mreže stručnjaka za pripremu i provedbu projekata EU o čemu je prisutne informirao Srećko Radnić, ravnatelj RERE.

J.U. RERA SD

24 kronika sdž

događaji i susreti

Noć muzeja 2013. u Muzeju otoka Brača u Škripu

Već se treću godinu za redom Muzej otoka Brača u Škripu organizira zanimljiv program u sklopu manifestacije Noć muzeja koju organizira Hrvatsko muzejsko društvo u cilju popularizacije muzeja u Hrvatskoj. Nakon iznimno uspješne „Vilinske noći“ i „Noći broške škrtosti“ i ovogodišnji je program pod nazivom „Kako se živilo i trajtovalo na Broču“ privukao iznimnu pozornost publike. Više od 400 posjetitelja uživalo je u muzejskoj dobrodošlici koju su uz organizatore Centar za kulturu Brač, TZ Grada Supetra i Narodnu knjiižnicu Supetar pripremili Udruga Hrapoćuša , Osnovna škola Pučišća, Osnovna škola Vladimira Nazora Postira i Centar za kulturu općine Bol.

„Život na škojima nikal ni bi lak. Ma u svakon nevoji i siromaštvu judi sa škoja rišpetali su svakoga ko bi nin duošo u vižite. Iznili bidu na stuol sve ča su u kući imali i sve ča su apožito za trajtat jude i za take prigode čuvali…Za goste je uvik vajalo jemat…“ – tekst je iz pozivnice za Noć muzeja u Škripu.

Za svoje brojne noćne goste, neka je kriza posvud, brački je zavičajni muzej parićao pravi trajtamenat. Posladili su se hrapoćušom koju su pripremili vrijedni članovi dolske udruge, a tajnu njezine pripreme otkrila je maestra o’ hrapoćuše Barbara Matulić. I tema izložbe postavljene u prizemlju muzeja bila je povijest hrapoćuše. Starinsku slasticu iz Bola – bolske cvite pripremila je gospođa Fani Katić koja je istaknula kako je ovaj kolač bio nezaobilazan dio bolskih vjenčanja. Na bolskome slatkome stolu guštalo se i uz mendule u cukru koje su pripremile članice ženske klape Užonca. Profesorice Sanja Nejašmić i Darija Šantić dovele su svoju ekipu iz školske slastičarske zadruge Podježice osnovne škole Postira koji su pripremili još jednu starinsku deliciju – brošku tortu. Tri ure njezinu je pripremu nadgledao učenik sedmog razreda Ivo Matulić, a bila je – za prste polizat. Sa stolova su brzo nestajali i slasni medujoci u obliku pučiških kula - rad djece iz osnovne škole Pučišća. Najmlađi učenici ove škole svojim su svojim uprizorenjem života i običaja iz prošlosti otoka Brača oduševili sve prisutne i „začinili“ ovu slatku večer.

Svoju su tradicionalnu gostoljubivost i ove Noći muzeja pokazale škripske žene koje su pripremile raznovrsne domaće kolače , a zahvaljujući sponzorima pekari eM– Ka- Split , Agroturizmu Ranjak i općini Nerežišća nije nedostajalo ni soparnika, domaćega soka od kadulje, čaja, prošeka i rakije od trava… Trajtali su nas svojon pismon klape Mrduja,Vala i Užonca, a uz te lipe zvuke posjetitelji su mogli pogledati stalni muzejski postav kroz koji ih je provela kustosica Andrea Matoković. U Noć muzeja ove godine po prvi put se uključila i nedavno otvorena Galerija „Nerežišća“ sa izložbom crteža i skulptura „Crtač u kiparu“ Janeza Pirnata-Nejašmića. Bila je to prigoda za razgovor sa autorom koji je osobno poželio dobrodošlicu brojnim posjetiteljima.

Jasna Damjanović

25kronika sdž

događaji i susreti

EUROPSKI DAN ZAŠTITE OSOBNIH PODATAKA

Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.’ Navodi se u Članku I. Zakona o zaštiti podataka. Osim osobnih podataka štite se i javni podaci. Zaštita podataka se također koristi kod prijenosa podataka osjetljivog sadržaja (vladinih, bankarskih, korporacijskih…). Potrebno je zaštiti i podatke na vlastitom računalu od neovlaštenih upada.

Povodom Europskog dana zaštite osobnih podataka u sjevernom tornju Sveučilišne knjižnice u Splitu u organizaciji Savjeta mladih Splitsko dalmatinske županije, Savjeta mladih grada Solina, Savjeta mladih Grada Splita i Studentskog zbora Sveučilišta u Splitu 25. siječnja održan je seminar i edukacija na temu “Zaštita osobnih podataka”. Na seminaru su se mogle čuti zanimljive informacije oko aktualnih tema kao što su pravna zaštita i europske konvencije zaštite osobnih podataka, zaštita privatnosti na društvenim mrežama, zaštita mailova, osnovnih osobnih podataka, kupovine preko interneta, Internet bankarstva itd. Predavanje je održala dr. sc. Marija Boban profesorica na

Pravnom fakultetu Split, te mladi informatičari i programeri studentske Udruge mladih programera DUMP.

Godine 2007. se po prvi puta obilježio Europski dan zaštite osobnih podataka (izvan Europe se koristi naziv Privacy day) nakon što je u travnju 2006. godine, Vijeće Europe odredilo promoviranje zaštite osobnih podataka svakog 28. siječnja, što predstavlja datum godišnjice potpisivanja Konvencije Vijeća Europe o zaštiti osoba glede automatizirane obrade osobnih podatka (Konvencija 108). Glavna svrha navedene Konvencije, koja je već više od 30 godina temelj zaštite osobnih podataka u Europi ali i šire, je jamčenje prava na privatnost svake fizičke osobe glede automatizirane obrade osobnih podataka u svakoj državi potpisnici.

Obilježavanje ovog datuma kao primarni cilj ima poticati upoznavanja europskih građana sa svojim pravima i obvezama na polju zaštite osobnih podataka.

A.-M.Š.

Županija kupila 100 dionica Žutih

Splitsko - dalmatinska županija kupila 100 dionica Žutih vrijednih 25 tisuća kuna. „ Mi smo se kao Županija odlučili podržati ovu akciju i čestitati svima koji su zaslužni za pokretanje ovog procesa. Želimo da se klub vrati na stare staze slave, mi smo se kao dica zaludili košarkom u doba Jugoplastike, a ovaj put je najbolji način za vraćanje kluba tamo gdje mu je mjesto. Mi smo kao Županija razgovarali o tome. Nismo toliko bogati i nismo u situaciji da kupimo veliki broj dionica, ali izdvojit ćemo sredstva za njih 100. To je to za sada, vidjet ćemo kako će se stvari razvijati, pa ćemo možda i u sljedećem proračunu izdvojiti neka sredstva za dionice ako bude trebalo“, kazao je župan Ante Sanader.

26 kronika sdž

događaji i susreti

Operacija Peruča spriječila katastrofuPrije dvadeset godina 28. siječnja 1993. godine

započela je operacija Hrvatske vojske “Peruča”, kojom su potpuno neplanirano postrojbe HV-a snažnim protunapadom, za svega nekoliko sati, protjerale srpske snage sa brane Peruča koju su prethodno minirali, sprječavajući time nesagledivu katastrofu koja je mogla nastati za cjelokupno stanovništvo cetinskog kraja u slučaju izlijevanja vodenog vala iz Peručkog jezera. Obljetnici su nazočili predsjednik RH Ivo Josipović, ministri Ante Kotromanović i Fred Matić. Izaslanstvo SDŽ predvodio je zamjenik župana Luka Brčić. Obilježavanju ove važne obljetnice pridružio se i general Ante Gotovina.

Te 1991.godine 17. rujna srpske snage okupirale su i zauzele branu Peruča prijeteći njenim miniranjem

i urušavanjem. Dolaskom i preuzimanjem tzv „ružičaste zone” od strane snaga UNPROFOR-a srpske snage su se povukle 10 km od crte razdvajanja, a pripadnici UN-a rasporedili su se na samoj hidroelektrani što je smanjilo opasnost od neprijateljskog djelovanja i prijetnji urušavanjem brane. Potpuno neplanirano, pri završetku operacije Maslenica, na sinjskoj bojišnici provedena je oslobodilačka akcija HV-a na brani Peruča, čime je konačno otklonjena prijetnja srpske vojske o rušenju brane i potapanju brojnih naselja u slivu Cetine što bi ugrozilo desetke tisuća ljudskih života i imovine građana. Akciju su isprovocirali pokreti i prijetnje neprijateljskih snaga da će u znak odmazde zbog pretrpljenih gubitaka u akciji Maslenica srušiti branu Peruča. Izvidnici HV-a uočili su grupiranje neprijateljskih snaga u selima Potravlje i Satrić, nakon čega se odmah izdaje zapovijed o podizanju bojne spremnosti na najvišu razinu te su izvršene pripreme za bojna djelovanja. Srpske paravojne postrojbe tijekom popodneva 27. siječnja 1993. godine upale su na prostor Peruče odakle su u 16,00 sati protjerale kenijske snage UNPROFOR-a i preuzele položaje na Alebića kuli, dovlačeći topništvo na Babića brig i prostor oko brane Peruča. Zatim su srušili most koji je bio sastavni dio sustava brane s konačnom namjerom miniranja, sa 30 tona eksploziva, i rušenja cjelokupne brane. Snage HV-a koje su bile raspoređene na tom području tijekom večeri se organiziraju, te uz neznatna ojačanja pristigla tijekom noći, ujutro 28. siječnja sprječavaju neprijateljski pokušaj pješačkog proboja prema Biteliću. Cilj napada HV-a bio je osloboditi branu HE Peruča, otkloniti opasnost od miniranja brane te spriječiti katastrofalne posljedice u slučaju nastanka vodenog vala iz Peručkog jezera, kao i zauzeti dominantne visove na Svilaji kako bi se otklonila ugroza neprijatelja na širem području Sinja. Zamisao operacije je bila iznenadnim i brzim napadajnim djelovanjem posebno ustrojenih manjih snaga, potpomognutih topništvom i oklopništvom, nanijeti gubitke neprijatelju te zaposjesti ključne zemljišne objekte i obraniti ih od protunapada neprijatelja. U 10.15 sati srpske snage aktivirale su eksploziv postavljen u nadzornoj galeriji brane namjeravajući njenim rušenjem stvoriti veliki vodeni val koji bi potopio sve što se nalazi u donjem toku rijeke Cetine. Naboji su eksplodirali, ali brana unatoč teškim oštećenjima nije popustila što je spriječilo katastrofu velikih razmjera.

Odmah nakon detonacije postrojbe HV-a su krenule u napad i ubrzo su ovladale kompletnim područjem oko brane Peruča, izbijajući na planiranu crtu: Umac tt 1120 – Gornji Kunci – Babića brig tt507. Po dostignutoj crti, brzom i učinkovitom dvodnevnom intervencijom utvrđivanja i sanacije oštećenja brane Peruča sa svim snagama, spriječena je katastrofa nesagledivih razmjera koju bi prouzročilo izlijevanje vodenog vala iz Peručkog jezera. Tijekom izvođenja napadnih djelovanja omjer u ljudstvu bio je 2:1 u korist HV-a, dok je odnos u topništvu i oklopništvu bio gotovo izjednačen, s malom prednošću na strani neprijatelja. U izvedbi operacije Peruča angažirani su pripadnici 16. domobranske pukovnije, interventne skupine iz 126. brigade i protuoklopna skupina iz 141. brigade, pripadnici SOOV-a Sinj i Vojne policije. Tijekom operacije Peruča poginuo je pripadnik HV-a Ante Buljan, a trojica pripadnika HV-a su ranjena.

A.-M.Š.

27kronika sdž

događaji i susreti

Aktivnosti Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije

Djelatnici Ustanove su posjetili 19. prosinca otok Brač, točnije zaštićena područja Zlatni rat, Vidovu goru, stijenu Kolač i borić u Nerežišću. Razlog posjeta Zlatnom ratu bio je provođenje nadzora vezanih za uklanjanje četiri osušena/nagnuta bora od strane tvrtke „Grabov rat“. Iako su radovi prethodno dogovoreni za taj dan, zbog velikog vjetra nisu provedeni. Djelatnici Ustanove upoznati su od strane voditelja komunalne službe o kojim stablima se radi, te ih fotografirali. Neposredno nakon obilaska Zlatnog rata uputili su se na poučnu stazu Vidova gora u pratnji komunalnog redara Općine Nerežišća kako bi provjerili stanje na samoj stazi. Obišli su poučnu stazu, utvrdili i fotografirali oštećenja na edukativno–informativnim tablama i putokazima. Nakon toga su obišli stijenu „kolač“ s koje bi trebalo maknuti spitove i područje obilježiti edukativno–informativnom tablom JU. Borić na crkvici je u urednom stanju.

•

Međunarodni dan planina obilježava se svake godine 11.prosinca od 2003. godine na razne načine i kroz razne aktivnosti. Ove godine obilježavanje je bilo u znaku sprječavanja katastrofa (Upravljanje rizikom od katastrofa). Kako je navedeni dan posvećen zaštiti planinarskih ekosustava i unaprjeđenju života ljudi u planinskim zajednicama, postoji potreba stalnog osvješćivanja golemog značenja planina i održivog razvoja njihova okoliša. Ustanova

redovito obilježava značajne datume u zaštiti prirode na razne načine, a najčešće provodeći edukaciju po školama. Tako je ove godine u suradnji s OŠ Lučac iz Splita održala edukativno predavanje u školskoj knjižnici za grupu njenih učenika „mlade geografe“. Kroz predavanja se nastojalo „mlade geografe“ bolje upoznati s zaštićenim planinskim područjima u RH, kao i na području SDŽ, te njihovim vrijednostima i problemima koji im prijete. Prije same prezentacije učenicima i nastavnicima su podijeljeni promidžbeni materijali, letak za Vidovu goru.

•

I ove godine tradicionalno u mjesecu studenom obavljena je berba stare masline u Kaštel Štafiliću u nazočnosti predstavnika JU, članova Društva za očuvanje kulturne baštine Bijaći, djelatnika Vlastitog komunalnog pogona, vatrogasaca, predstavnika Instituta za jadranske kulture i djelatnika Muzeja grada Kaštela, TZ grada Kaštela i gradonačelnika. Stara maslina je zaštićena 1990. godine kao spomenik prirode - rijetki primjerak drveća, a pretpostavlja se da je stara preko 1500 godina. Unatoč velikoj starosti, vitalna je i rađa svake godine ovisno o vremenskim prilikama. Tako je ove godine urod bio očekivan i veći od prošlogodišnjeg i iznosio je preko 200 kg. Urod masline se

28 kronika sdž

događaji i susreti

Okrugli stol na temu Prava i uloga očeva nakon razvoda braka – skrbništvo nad djecom

Okrugli stol je održan u organizaciji Povjerenstva za ravnopravnost spolova Splitsko-dalmatinske županije, a na njemu su sudjelovali Hrvoje Jukić, odvjetnik iz Udruge Otac za dijete "Dudeki", Branka Reić Kukoč, savjetnica Pravobraniteljice za djecu u Uredu Split, sutkinja Ivanka Marasović Duvnjak, Dijana Selak – Općinski sud Split, Lara Varkaš Krajinović, psihologinja iz Centar za socijalnu skrb Split, Dragan Vuletim, psiholog, Dječji dom Maestral, te Blaženka Klarić iz Obiteljskog centra Splitsko-dalmatinske županije.

Hrvoje Jukić, upozorio je na nelogičnost u našem društvu: „ Kod nas majka i otac nisu u jednakom položaju nakon razvoda, kod nas je još uvijek uvriježeno mišljenje kako je majka bolji roditelj, pa u većini slučajeva

dijete nakon razvoda pripada majci. Zato pod hitno treba mijenjati Obiteljski zakon jer tu leži srž problema“. U nastavku je iznio niz primjera iz svoje prakse gdje su se očevi pokazali mnogo boljim roditeljima od majki. Upozorio je na pojavu manipuliranja djecom prilikom brakorazvodne parnice, a što ostavlja posljedice na mentalno i fizičko zdravlje djece. Ove godine sud je zaprimio čak 750 tužbi zbog skrbništva što je do sada najveći broj i stalno je u porastu. Nije uvijek problem u zakonu već u njegovoj provedivosti. "Brojne savjete oko postupanja nakon braka kojim bi se zaštitila djeca svakodnevno se provode u Obiteljskom centru u Splitu" kazala je Blaženka Klarić. Najavila je kako su u tijeku specijalizacije za socijalnu meditaciju čiji bi stručnjaci mogli pomoći u ravnopravnoj podjeli uloga i obveza nakon razvoda.

A.-M.Š.

prerađuje u ulje koje se u prigodnim replikama staklenih grčkih lakrimarija koristi kao suvenir. U sakupljanje plodova masline uključila su se i djeca iz obližnjeg vrtića sa svojim tetama.

JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

na području SDŽ

29kronika sdž

30 kronika sdž

INFO STRANICE SDŽGRADOVI Grad Split• Adresa: Obala kneza Branimira 17, 21000 Split• Telefon: (+385 21) 310-252, 310-253• Faks: (+385 21) 310-254• E-mail: grad@split.hr• Web: http://www.split.hr

Grad Hvar• Adresa : Fabrika bb, 21450 Hvar• Telefon: (+385 21) 741-608, 718-094• Faks: (+385 21) 718-096• E-mail: procelnik@hvar.hr • Web: http://www.hvar.hr/gradhvar

Grad Imotski• Adresa: dr. Ante Starčevića 23, 21260 Imotski• Telefon: (+385 21) 841-125• Faks: (+385 21) 841-409• E-mail: grad-imotski@st.htnet.hr• Web: http://www.imotski.hr

Grad Kaštela• Adresa: Braće Radić 1, 21212 Kaštel Sućurac• Telefon: (+385 21) 205-205• Faks: (+385 21) 224-201• E-mail: gradonacelnik@kastela.hr• Web: http://www.kastela.hr

Grad Komiža• Adresa: Ulica hrvatskih mučenika 9, 21485 Komiža• Telefon: (+385 21) 713-166, 713-019• Faks: (+385 21) 713-166, 713-019• E-mail: grad.komiza@st.t-com.hr• Web: http://www.komiza.hr

Grad Makarska• Adresa: Obala kralja Tomislava 1, 21300 Makarska• Telefon: (+385 21) 608-400, 608-401• Faks: (+385 21) 612-046• E-mail: gradonacelnik@makarska.hr• web: http://www.makarska.hr

Grad Omiš• Adresa: Trg kralja Tomislava 5/1, 1310 Omiš• Telefon: (+385 21) 755-500, 862-059• Faks: (+385 21) 862-022• E-mail: grad@omis.hr• Web: http://www.omis.hr

Grad Sinj• Adresa: Dragašev prolaz 10, 21230 Sinj• Telefon: (+385 21) 708-601, 821-081• Faks: (+385 21) 826-591• E-mail: info@sinj.hr• Web: http://www.sinj.hr

Grad Solin• Adresa: Stjepana Radića 42, 21210 Solin• Telefon: (+385 21) 555-200, 555-201• Faks: (+385 21) 211-120• E-mail: gradonacelnik@solin.hr• Web: http://www.solin.hr

Grad Stari Grad• Adresa: Novo Riva 3, 21460 Stari Grad• Telefon: (+385 21) 765-520, 765-022• Faks: (+385 21) 717-818• E-mail: grad@stari-grad.hr• Web: http://www.stari-grad.hr

Grad Supetar• Adresa: Vlačica 5 21400 Supetar• Telefon: (+385 21) 756-710• Faks: (+385 21) 756-712• E-mail: grad-supetarst.t-com.hr• Web: http://www.gradsupetar.hr

Grad Trilj• Adresa: Poljičke Republike 15, 21240 Trilj• Telefon: (+385 21) 831-030, 831-135• Faks: (+385 21) 831-198• E-mail: grad-trilj@st.htnet.hr

Grad Trogir• Adresa: Trg Pape Ivana Pavla II. 1, 21220 Trogir• Telefon: (+385 21) 800-401• Faks: (+385 21) 800-408• E-mail: tajnik@trogir.hr• Web: http://www.trogir.hr

Grad Vis• Adresa: Trg 30. svibnja 1992. 2, 21480 Vis• Telefon: (+385 21) 711-125, 711-031• Faks: (+385 21) 711-063• E-mail: grad-vis@st.t-com.hr

Grad Vrgorac• Adresa: Tina Ujevića 8, 21276 Vrgorac• Telefon: (+385 21) 674-031, 674-128• Faks: (+385 21) 674-012• E-mail: grad@vrgorac.hr• Web: http://www.vrgorac.hr

Grad Vrlika• Adresa: Trg fra Filipa Grabovca 5, 21236 Vrlika• Telefon: (+385 21) 827-023, 827-024• Faks: (+385 21) 827-222• E-mail: grad@vrlika.hr• Web: http://www.vrlika.hr

OPĆINEOpćina Baška vodaSjedište: Baška VodaAdresa: Obala sv. Nikole 65Telefon: (+385 21) 620-244, 620-691Fax: (+385 21) 620-244E-mail: opcina.baska.voda@st.t-com.hrWeb: http://www.baskavoda.hr

Općina BolSjedište: BolAdresa: Uz pjacu 2Telefon: (+385 21) 635-811, 635-114Fax:: (+385 21) 635-044E-mail: nacelnik@opcinabol.hrWeb: opcinabol.hr

Općina BrelaSjedište: BrelaAdresa: Trg žrtava Domovinskog rata 1Telefon: (+385 21) 618-561, 618-330Fax: (+385 21) 618-331, 618-330E-mail: opcina-brela@st.t-com.hrWeb: http://www.opcina-brela.hr

Općina Cista ProvoSjedište: Cista ProvoAdresa: Cista Provo bbTelefon: (+385 21) 722-201, 722-103Fax: (+385 21) 670-218, 722-105E-mail: opcina.cista.provo@st.t-com.hrWeb: http://www.opcina-cista-provo.hr

Općina DicmoSjedište: DicmoAdresa: Kraj bbTelefon: (+385 21) 837-937Fax: (+385 21) 837-466E-mail: opcinadi-1@st.htnet.hr

Općina Dugi RatSjedište: Dugi RatAdresa: Poljička cesta 133Telefon: (+385 21) 734-900, 735-291Fax: (+385 21) 734-900E-mail: opcina.dugi.rat@st.t-com.hrWeb: http://www.dugirat.com

Općina DugopoljeSjedište: DugopoljeAdresa: Trg dr. Franje Tuđmana 1Telefon: (+385 21) 668-290, 668-280Fax: (+385 21) 660-250E-mail: opcina-dugopolje@st.htnet.hrWeb: http://www.dugopolje.hr

Općina GradacSjedište: GradacAdresa: Stjepana Radića 3Telefon: (+385 21) 697-601Fax: (+385 21) 697-549E-mail: opcina-gradac-proracun@st.t-com.hr

Općina HrvaceSjedište: HrvaceAdresa: Hrvace bbTelefon: (+385 21) 829-005, 829-186Fax: (+385 21) 829-700E-mail: opcina.hrvace@st.htnet.hr

Općina JelsaSjedište: JelsaAdresa: Riva bbTelefon: (+385 21) 761-400, 761-548Fax: (+385 21) 761-549E-mail: nacelnik@jelsa.hrWeb: http://www.jelsa.hr

Općina KlisSjedište: KlisAdresa: Megdan 68Telefon: (+385 21) 240-292, 240-445Fax: (+385 21) 240-657E-mail: opcina.klis@st.t-com.hrWeb: www.klis.hr

Općina LećevicaSjedište: LećevicaAdresa: 21 202 LećevicaTelefon: (+385 21) 250-099Fax: (+385 21) 250-037E-mail: opcinale@globalnet.hr

Općina LokvičićiSjedište: LokvičićiAdresa: Lokvičići bbTelefon: (+385 21) 853-700Fax: (+385 21) 853-700E-mail: opcina.lokvicici@st.t-com.hr

Općina LovrećSjedište: LovrećAdresa: Dr. Franje Tuđmana 7Telefon: (+385 21) 723-001Fax: (+385 21) 723-002E-mail: opcina.lovrec@st.t-com.hrWeb: http://www.lovrec.hr

Općina MarinaSjedište: MarinaAdresa: Ulica Ante Rudana 47Telefon: (+385 21) 889-088Fax: (+385 21) 796-541E-mail: opcina-marina@st.t-com.hrWeb: http://www.marina.hr

Općina MilnaSjedište: MilnaAdresa: Sridnja kala bbTelefon: (+385 21) 636-122Fax: (+385 21) 636-122E-mail: milna@milna.hr

Općina MućSjedište: Donji MućAdresa: Donji Muć bbTelefon: (+385 21) 652-225, 652-237Fax: (+385 21) 652-214E-mail: opcina-muc@st.t-com.hrWeb: http://www.muc.hr

Općina NerežišćaSjedište: NerežišćaAdresa: Nerežišća bbTelefon: (+385 21) 637-300, 637-059Fax: (+385 21) 637-058E-mail: op-nerezisca@st.t-com.hrWeb: http://www.nerezisca.com

Općina OkrugSjedište: Okrug GornjiAdresa: Bana Jelačića 17Telefon: (+385 21) 688-502Fax: (+385 21) 887-477E-mail: info@okrug.hrWeb: http://www.okrug.hr

Općina OtokSjedište: Otok na CetiniAdresa: Trg dr. Franje Tuđmana 8Telefon: (+385 21) 834-503Fax: (+385 21) 835-088E-mail: opcina-otok@st.t-com.hrWeb: http://www.opcina-otok.hr

Općina PodbabljeSjedište: DrumAdresa: KamenmostTelefon: 021 848 064Fax: 021 848 064opcina.podbablje@inet.hr

Općina PodgoraSjedište: PodgoraAdresa: A. Kačića Miošića 2Telefon: (+385 21) 625-299, 625-103Fax: (+385 21) 603-954E-mail: opcina.podgora2@st.t-com.hrWeb: http://www.podgora.hr

Općina PodstranaSjedište: PodstranaAdresa: Trg dr. Franje Tuđmana 3Telefon: (+385 21) 330-545, 330-477Fax: (+385 21) 330-271E-mail: opcina.podstrana@st.htnet.hrWeb: http://www.podstrana.hr

Općina PostiraSjedište: PostiraAdresa: Vrilo bbTelefon: (+385 21) 632-133Fax: (+385 21) 632-107E-mail: opcina.postira@st.t-com.hr

Općina PrgometSjedište: PrgometAdresa: Prgomet bbTelefon: (+385 21) 797-790, 797-788Fax: (+385 21) 797-790E-mail: opcina.prgomet@st.htnet.hr

Općina Primorski DolacSjedište: Primorski DolacAdresa: Primorski Dolac bbTelefon: (+385 21) 899-445Fax: (+385 21) 899-445E-mail: opcina.primorski.dolac@st.t-com.hr

Općina ProložacSjedište: Proložac DonjiAdresa: Trg dr. Franje Tuđmana bbTelefon: (+385 21) 846-158Fax: (+385 21) 845-013E-mail:mate.lasic@st.t-com.hrWeb: http://www.prolozac.hr

Općina PučišćaSjedište: PučišćaAdresa: Trg svetog Jeronima bbTelefon: (+385 21) 633-205, 633-290Fax: (+385 21) 633-205E-mail: opcina@pucisca.hrWeb: http://www.pucisca.hr

Općina RunovićiSjedište: RunovićiAdresa: Trg fra Mije Runovića bbTelefon: (+385 21) 849-507, 849-125Fax: (+385 21) 849-508E-mail: opcina-runovici@st.htnet.hrWeb: http://www.runovici.hr

Općina SegetSjedište: Seget DonjiAdresa: Trg hrvatskog vitezova Špiro Ševo PrzelinTelefon: (+385 21) 880-037, 880-171Fax: (+385 21) 880-037, 880-171E-mail: opcina.seget@inet.hr

Općina SelcaSjedište: SelcaAdresa: Trg Stjepana RadićaTelefon: (+385 21) 622 663Fax: (+385 21) 778-187E-mail: info@selca.hrWeb: www.selca.hr

Općina SućurajSjedište: SućurajAdresa: Sućuraj bbTelefon: (+385 21) 773-229, 773-435Fax: (+385 21) 717-736E-mail: opcina-sucuraj@st.t-com.hr

Općina SutivanSjedište: SutivanAdresa: Blato bbTelefon: (+385 21) 638-366, 717-508Fax: (+385 21) 717-509E-mail: opcina-sutivan@st.t-com.hrWeb: http://www.sutivan.hr

Općina ŠestanovacSjedište: ŠestanovacAdresa: Šestanovac bbTelefon: (+385 21) 721-006, 721-441Fax: (+385 21) 721-006E-mail: info@opcina-sestanovac.hrWeb: http://www.opcina-sestanovac.com

Općina ŠoltaSjedište: GrohoteAdresa: Podkuća 8Telefon: (+385 21) 654-150, 654-123, Fax: (+385 21) 654-130E-mail: opcina-solta@st.htnet.hr

Općina TučepiSjedište: TučepiAdresa: Kraj 39 ATelefon: (+385 21) 623-568Fax: (+385 21) 623-595E-mail: opcina-tucepi@st.t-com.hrWeb: http://www.tucepi.hr

Općina ZadvarjeSjedište: ZadvarjeAdresa: Zadvarje bbTelefon: (+385 21) 729-018Fax: (+385 21) 729-018E-mail: opcina.zadvarje@st.t-com.hr

Općina ZagvozdSjedište: ZagvozdAdresa: Franje Tuđmana 65Telefon: (+385 21) 847-080, 670-172Fax: (+385 21) 847-080E-mail: opcina.zagvozd@st.t-com.hrWeb: http://www.zagvozd.hr

Općina ZmijavciSjedište: ZmijavciAdresa: ZmijavciTelefon: (+385 21) 840-588, 840-177Fax: (+385 21) 840-177E-mail: opcina.zmijavci@st.t-com.hrWeb: hhtp//www.zmijavci.hr

Općina PučišćaSjedište: PučišćaAdresa: Trg svetog Jeronima bbTelefon: (+385 21) 633-205, 633-290Fax: (+385 21) 633-205E-mail: opcina@pucisca.hrWeb: http://www.pucisca.hr

Općina RunovićiSjedište: RunovićiAdresa: Trg fra Mije Runovića bbTelefon: (+385 21) 849-507, 849-125Fax: (+385 21) 849-508E-mail: opcina-runovici@st.htnet.hrWeb: http://www.runovici.hr

Općina SegetSjedište: Seget DonjiAdresa: Trg hrvatskog vitezova Špiro Ševo PrzelinTelefon: (+385 21) 880-037, 880-171Fax: (+385 21) 880-037, 880-171E-mail: opcina.seget@inet.hr

Općina SelcaSjedište: SelcaAdresa: Trg Stjepana RadićaTelefon: (+385 21) 622 663Fax: (+385 21) 778-187E-mail: info@selca.hrWeb: www.selca.hr

Općina SućurajSjedište: SućurajAdresa: Sućuraj bbTelefon: (+385 21) 773-229, 773-435Fax: (+385 21) 717-736E-mail: opcina-sucuraj@st.t-com.hr

Općina SutivanSjedište: SutivanAdresa: Blato bbTelefon: (+385 21) 638-366, 717-508Fax: (+385 21) 717-509E-mail: opcina-sutivan@st.t-com.hrWeb: http://www.sutivan.hr

Općina ŠestanovacSjedište: ŠestanovacAdresa: Šestanovac bbTelefon: (+385 21) 721-006, 721-441Fax: (+385 21) 721-006E-mail: info@opcina-sestanovac.hrWeb: http://www.opcina-sestanovac.com

Općina ŠoltaSjedište: GrohoteAdresa: Podkuća 8Telefon: (+385 21) 654-150, 654-123, Fax: (+385 21) 654-130E-mail: opcina-solta@st.htnet.hr

Općina TučepiSjedište: TučepiAdresa: Kraj 39 ATelefon: (+385 21) 623-568Fax: (+385 21) 623-595E-mail: opcina-tucepi@st.t-com.hrWeb: http://www.tucepi.hr

Općina ZadvarjeSjedište: ZadvarjeAdresa: Zadvarje bbTelefon: (+385 21) 729-018Fax: (+385 21) 729-018E-mail: opcina.zadvarje@st.t-com.hr

Općina ZagvozdSjedište: ZagvozdAdresa: Franje Tuđmana 65Telefon: (+385 21) 847-080, 670-172Fax: (+385 21) 847-080E-mail: opcina.zagvozd@st.t-com.hrWeb: http://www.zagvozd.hr

Općina ZmijavciSjedište: ZmijavciAdresa: ZmijavciTelefon: (+385 21) 840-588, 840-177Fax: (+385 21) 840-177E-mail: opcina.zmijavci@st.t-com.hrWeb: hhtp//www.zmijavci.hr

ŽUPANIJSKI UPRAVNI ODJELII SLUŽBE

Ured ŽupanaTel: +385 21 400 212 Fax: + 385 21 400 166Adresa: Domovinskog rata 2/IV

Tajništvo ŽupanijeTel: + 385 21 400 252Fax: + 385 21 400 087Adresa: Domovinskog rata 2/IV

Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i europske integracijeTel: +385 21 400 232Fax: +385 21 400 085Adresa: Domovinskog rata 2/IV

Upravni odjel za pomorstvo i turizamTel: + 385 21 400 282 Fax: + 385 21 400 153Adresa: Domovinskog rata 2/I

Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrbTel: + 385 21 400-223Fax: + 385 21 400-000Adresa: Domovinskog rata 2/IV

Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i športTel: + 385 21 400-222Fax: + 385 21 400-000Adresa: Domovinskog rata 2/IV

Upravni odjel za proračun i financijeTel: + 385 21 400 272 Fax: + 385 21 400 071Adresa: Domovinskog rata 4/III

Upravni odjel za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okolišaTel: +385 21 400-120Fax: + 385 21 490-941Adresa: Bihaćka 1

Upravni odjel za prostorno uređenje Tel: +385 21 400-130Fax: + 385 21 490-940Adresa: Bihaćka 1

Služba za javnu nabavuTel: +385 21 400 030Fax: + 385 21 400-166Adresa: Domovinskog rata 2/I

Služba unutarnje revizijeTel: + 385 21 400-299 Adresa: Domovinskog rata 2/IV

Splitsko-dalmatinska županija• Sjedište: Split

• Adresa: Domovinskog rata 2

• Telefon: 021 400 259

• E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr

• Web stranica: http://www.dalmacija.hr

31kronika sdž

Zaštićena područja - Spomenik prirode - Modra špilja

Modra špilja zaštićena je 1951. godine.To je špilja s morskim ulazom, a nalazi se na otoku Biševu, nedaleko od Grada Komiže na otoku Visu. Duga je 24 m, široka 10-12 metara, visoka do 15 i duboka do 16 m. Sam ulaz u špilju visok je oko 1,5 m i širok oko 2,5 m sa dugim morskim hodnikom.Predstavlja tipičnu kršku formu. Geomorfološki je vrlo zanimljiva, a osobitu joj ljepotu i atraktivnost daju nesvakidašnji specifični svjetlosni efekti, koji nastaju prelamanjem sunčeva svjetla. Spilja ima dva otvora, jedan manji, onaj umjetno produbljen, kroz koji može proći čamac. Drugi je otvor poput svoda i mnogo širi, na južnoj strani špilje, ispod razine mora. Kroz taj podvodni otvor prodire kroz špilju sunčana svjetlost, koja se, prolazeći kroz vodu, najprije lomi, a onda se od dna špilje odbija, ispunjavajući cijelu špilju srebrno plavim odsjajem.Ovisno o godišnjem dobu, najljepše vrijeme za razgled špilje je između 9 i 13 sati.Godine 1884. barun Eugen von Ransonnet opisao ju je i naslikao. Na njegov prijedlog otvor špilje je proširen, učinivši je tako dostupnom cijelom svijetu.