8/13/2019 Kranstvo i New-age duhovnosti

1/3

169

Recenzije i prikazi

propustiti genijalnost Finneyjeva uma kojilogino, a opet duboko i otroumno, ulaziu problem te dijagnosticira njegove uzroke

i posljedice. Knjiga trai odreeno pozna-vanje teologije openito, a onda i same Fin-neyjeve teologije i to zbog dubine i istan-anosti s kojima Finney govori i razraujelekcije. Iako je glavna tema probuenje,Finney se dotie i drugih teolokih temakao to su uloga Duha u obraenju, trebali forma bogosluja biti vrsto zapisana iodreene ili slobodna, vanost i uloga teo-lokog obrazovanja, odgovornost crkve za

spasenje ljudi, doktrina o predodreenju,uloga ljudskog razuma i volje u vjeri itd.Ovu knjigu moemo smatrati Finney-

jevom sistematskom teologijom na temuprobuenja. Njena posebna vrijednost leiu tome to Finney temu probuenja obra-uje i donosi iz vlastitog iskustva. Navodeivlastite doivljaje daje autoritet i kredibili-tet onome to govori. Knjiga bi zasigurnoizgledala puno drugaije da ju je napisala

osoba koja nikada nije iskusila probuenje.Ova knjiga ima prvenstveno prakti-nu pa tek onda teoloku vrijednost. Pra-

ktinu zato to autor pokazuje to i kakotreba raditi na probuenju, a ne uputa sepreduboko u doktrinarne rasprave. Teolo-

ku zato to Finneyjeva teologija na nekinain proizlazi iz njegove prakse, iskustvai promiljanja o ovoj temi (bar u ovoj knji-zi). Iako se Finneyjevi plodovi i rezultatine mogu osporiti, neka njegova teolokapromiljanja (kao to su sloboda ljudskevolje, uloga krivnje u ivotu vjernika, pro-kletstvo vjernika ako je u neposluhu, per-fekcionizam...) zasluuju paljivo itanje irazmatranje, a ne samo slijepo prihvaanje

svega to govori.Tema probuenja uvijek je aktualnatema jer uvijek trebamo vie Boje sile i sla-ve. Zbog vrlo malog (ili gotovo nikakvog)broja knjiga na hrvatskom jeziku o ovojtemi, ova e knjiga barem malo popunitiprazninu na tome podruju. Prvenstvenoje namijenjena gladnim duama vjer-nicima, pastorima, teolozima koji eznu zaBogom i njegovim slavom ali moe po-

sluiti studentima teologije i svim ostalimzainteresiranima kao polazna toka za pro-uavanje Finneyjeva lika i djela.

Ervin Budiseli

Stanko JAMBREK

Kranstvo i New age duhovnostiZagreb, Bogoslovni institut, 2005, str. 256

Stanko Jambrek zavrio je studij teologijei magisterij iz povijesti crkve na Evaneo-skom teolokom fakultetu u Osijeku, a do-ktorirao je iz teologije u SAD-u i jedan jeod vodeih hrvatskih protestantskih teolo-ga koji se bave povijeu crkve i prouava-

njem pokreta new agea. Na Bogoslovnom

institutu u Zagrebu predvodi istraivanjepovijesti i suvremenih zbivanja u crkvamareformacijske batine.

Upravo je knjiga Kranstvo i Newage duhovnosti slinosti i suprotnostiozbiljniji pokuaj da se prikau suprotno-

sti i slinosti izmeu biblijskog kranstva

8/13/2019 Kranstvo i New-age duhovnosti

2/3

170

KAIROS - Evaneoski teoloki asopis / Godite I. (2007), br. 1, str. 165-175

i new agea.To nije prvi pokuaj autora da se po-

zabavi temom new agea tako da ova knjigapredstavlja daljnje produbljivanje toga pro-uavanja i istraivanja. Autor je u svojoj pr-voj knjizi New age i kranstvo (Zaprei,Matica hrvatska Zaprei, 1997) s pozicijeprotestantskog teologa ukazao na proble-me s kojima se suoava moderno kran-stvo, pa i opasnostima koje mogu utjecatina duhovnu zakrljalost vjernika.

injenica je da se nastavlja trend skraja 20. stoljea i da ovjeanstvo i dalje

zapljuskuju valovi novih religijskih pokre-ta kao to kae jedna stara pjesma, naistoku nita novo, na zapadu stare prie.Gotovo sve to se moe staviti pod nazi-vnik alternativno ulazi u poplavu misti-ne duhovnosti. Pojam new agea ili novogdoba oznaava skupine duhovnih strujanjau zapadnim civilizacijskim krugovima, po-sebno u dominirajuim konformistikimslojevima.

New age ne predstavlja kontrakulturuiz razdoblja 60-ih i 70-ih koja je tada pre-plavila zapadnu Europu i Sjevernu Ameri-ku te ostavila utjecaj i u nekim krugovimaostalih civilizacija. Za razliku od kontra-kulture new age ne predstavlja pokret kojibi se bavio politikim ili ideolokim radi-kalizmom, niti pokazuje tendencije suko-bljavanja s postojeim poretkom. Parafra-zirajui Karla Marxa koji je govorio da je

religija opijum za narod, moglo bi se reida new age predstavlja opijum srednjeklase.

itajui ovu knjigu moe se uoitikako Jambrek ne ulazi u prepisku i speku-lativnu raspravu s tim pokretom, niti o-pingira idejama, to je karakteristika newagea. On jednostavno navodi injenice inudi rjeenje eventualnih problema. Knji-ga ne predstavlja neku vrstu vedskog stola

pa neka svatko uzme ono to mu se svia

autor nudi slobodu izbora, ali pri tomeukazuje na mogunost pravog izbora. Neuvjerava, ne istie ekskluzivitet. Daje osno-vne pojmove i tumaenja te teoloki aspektnew agea, ali ne takav da ga razumiju samoteolozi, ve i svaki itatelj.

Knjiga se sastoji od etiri glavna di-jela, dok se u petome uz literaturu nalazikratki pregled uenja biblijskog kranstvai duhovnosti new agea te rjenik pojmova.U prvome dijelu knjige, U potrazi za ispu-njenim potrebama, autor ukazuje na ljud-ska traganja radi zadovoljavanja svojih te-

meljnih potreba. Kao to navodi Jambrek,ta traganja najee mogu odvesti ili premakranskoj duhovnosti ili prema duhovno-sti new agea.

U drugome dijelu, New age duho-vnosti, prikazana je duhovna povijest tetemeljna vjerovanja pokreta new age. Iakoje pokret dosta difuzan, autor izdvaja ne-koliko zajednikih obiljeja: panteizam,monizam, animizam, neosobni bog, bo-

anskost ovjeka, mo za osobno i subje-ktivno stvaranje realnosti, reinkarnacija,karma, univerzalna religija te novi svjetskiporedak.

New age, bez obzira o kakvom sesklopu duhovnih tendencija radi, u bitipredstavlja odbacivanje hijerarhijskogustroja religioznih uenja, a usmjeren jena ezoterine i okultne doktrine iz cijelogsvijeta, uz parcijalno usvajanje modernih

znanstvenih i paraznanstvenih paradigmi.Upravo u sredinjem, treem dijelu knji-ge, Biblijsko kranstvo nasuprot new ageduhovnostima, autor nastoji ukazati nanepremostive razlike i suprotnosti izmeukranstva utemeljena na Bibliji i pokretanew agea i njegove duhovnosti. S jedne jestrane Boja objavljena rije nasuprot ra-zliitim vrelima objava. Osoban Bog otacsuprostavljen je bogovima religija koji u

new ageu nemaju osobnosti. Isus Krist

8/13/2019 Kranstvo i New-age duhovnosti

3/3

171

Recenzije i prikazi

predstavljen je u new ageu kao uitelj, zarazliku od kranskog poimanja Spasiteljasvijeta. Dok se u kranstvu govori o DuhuSvetomu kao jednoj od osoba trojedinogBoga, new age gotovo i ne poznaje pojamDuha.

Jambrek posebno ukazuje i na razlii-to poimanje ovjeka. Dok kranstvo uka-zuje na to da je ovjek Boje stvorenje, unew ageu smatraju da je ovjek samo diosvega to postoji. Slinu suprotnost navodii u pogledu grijeha i spasenja u kran-stvu je naglasak na spasenje, dok je u newageu u prvom planu samoostvarenje.

Autor posebno navodi i razliito poi-manje postojanja anela. U kranstvu suoni Boja stvorenja, a u new ageu predsta-vljaju pojmove okultnih aktivnosti. to setie Sotone i zlih duhova, autor predoujeniz argumenata koji potvruju njihovo po-stojanje, kao i razliita tumaenja drugogKristova dolaska. Problem je u tome topripadnici new agea oekuju neosobnogkrista s malim k dok krani vjerujuda e Kristov dolazak predstavljati sveopeiskustvo u kojem e svako oko posvjedo-iti o tom dolasku.

Veliku vrijednost ovoj knjizi daje e-tvrti dio u kojem autor ne namjerava ostati

na teoretskoj razini, ve se izdie na pra-ktinu. U tom poglavlju, Kranstvo kaoivi odnos s Bogom, Jambrek predstavljasvjedoanstva osoba koje su, svaka na svojnain, bile ukljuene u pokret ili su imaleneki kontakt s new ageom. itajui njiho-va iskustva mogue je vidjeti gdje se nalaziizlaz iz iskustava tog pokreta, ali i kakavivot nastaviti ivjeti. Vano je uoiti da seta iskustva ne odnose samo na osobe kojeive tamo negdje, ve se mnoge stvari do-gaaju i u vlastitom dvoritu. Autor eliisprovocirati reakciju kod krana i njiho-vog duhovnog stanja jer injenica je da newage ne predstavlja religiju u nastajanju, vesimptom svjetonazorske krize i pogodnotlo za cvjetanje spiritualnog sinkretizmasvake vrste.

Kao to Jambrek ukazuje, new age po-lako puta korijene u opoj duhovnoj kri-zi koja zahvaa Zapad ve stoljeima. Sudkoji je poljski filozof Leszek Kolakowskidao o marksizmu da je rije o samoobo-avanju ovjeka vrijedi i za new age; hoeli zavriti kao svi kolektivni i individualnipokuaji samooboavanja, kao kominastrana ljudske muke, ostaje na prosudbiitateljima. Jambrek samo nudi klju zaotvaranje vrata.

Robert Bogei

Dragan VELEANOV

Protestantizam u Makedoniji 1868.-1922.Bogoslovni institut, Zagreb, 2007, 158 stranica

Ove se godine na hrvatskom knjinom tr-itu pojavila tematikom pomalo neobinaknjiga - Protestantizam u Makedoniji 1868.-

1922. Ponajprije neobina zato to se hrvat-

ski itatelj (najire uzevi) rijetko susree sknjigom koja obrauje bilo kakvu tematikuvezanu uz Makedoniju, dragu i prijateljsku

zemlju s kojom smo donedavno bili i u