KUKURUZ

(Lat: Zea mays L.; eng: maize; njem: Mais; fran: maïs; rus: кукуруза)

1) Rokovi sjetve: Za proizvodnju zrna kukuruz se u naknadnoj sjetvi ("presijavanju") može

sijati sve do sredine juna. Preporuka je da se hibridi kukuruza iz FAO grupe zrenja 400 i 300 mogu sijati sve do kraja maja, a hibridi iz FAO 200 i 100 do 15. juna. Posebnu pažnju treba posvetiti pregledu posijanih usjeva kukuruza koji su pretrpjeli izvjesne negativne uticaje prekomjernog vlaženja ili pak plavljenja, kako bi se donijela odluka o tome da li da se i kako da se postojeći usjev adekvatnim agrotehničkim mjerama njege dovede u što bolje stanje ili da se donese odluka da se izvede naknadna sjetva presijavanjem.

2) Razmak sjetve: 70 cm između redova, dok se razmak biljaka u redu određuje na osnovu FAO grupe zrenja hibrida kukuruza. Preporuka za razmak biljaka u redu hibrida kukuruza iz FAO grupe 100 i 200 je 20 cm, za FAO 300 je 22 cm i za FAO 400 je od 22 do 24 cm.

3) Gustoća sklopa: kreće se oko 60.000-75.000 biljaka/ha, a ako se radi o silažnom usjevu onda gustina sklopa gajenog hibrida može da bude 10% veća u odnosu na preporučeni optimalan sklop biljaka za gajenje u zrnu.

4) Dubina sjetve: 4-7 cm, s tim da se vodi računa da se sjeme prilikom sjetve položi u vlažni sloj zemljišta.

5) Norma sjetve: U zavisnosti od mase 1.000 sjemena i drugih svojstava kvaliteta sjemena norma sjetve se izražava u sjetvenim jedinicama, tako da u prosjeku iznosi 15-18 kg/ha za merkantilni, a za silažu i do 20 kg/ha.

6) Način sjetve: mašinski, odnosno višerednim sijačicama.

7) Izbor hibrida: Preporuka je da se u zavisnosti od roka naknadne sjetve kukuruza koriste hibridi iz FAO grupe zrenja 400, 300, 200 i 100, neke od sjemenskih kuća koje su prisutne na tržištu Republike Srpske i BiH (NS, ZP, Pioneer, Syngenta, Dekalb, Bc, Os, As, LG, KWS i dr.).

8) Đubrenje: Ukoliko se kukuruz sije u naknadnoj sjetvi treba voditi računa da li je upotrebljeno đubrivo kod osnovne pripreme zemljišta i ako je upotrebljeno onda je potrebno primjenjivati samo azotno mineralno đubrivo (KAN, 27% N), i to u toku vegetacije (u fazi 5-7 listova kukuruza), istovremeno sa kultivacijom usjeva, u količini od 200 kg/ha. Kod parcela koje se koriste za naknadnu sjetvu gdje nije došlo do primjene osnovnog đubrenja potrebno je đubrenje obaviti na sljedeći način: 250 kg/ha NPK 15:15:15 se daje pod tanjiraču u pripremi zemljišta i 200 kg/ha istog đubriva startno

(prilikom sjetve), a u prihrani sa kultivacijom, i to u dva navrata (prvo u fazi 5 listova i drugo u fazi 6-9 listova), primjenjuje se KAN, u količini od 250-300 kg/ha.

9) Navodnjavanje: Preporučuje se da se navodnjavanje izvede u zavisnosti od potreba gdje god je to moguće sa zalivnom normom od po 20 l/m2 u jednom turnusu.

10) Ostale mjere njege: kultivacija usjeva u vrijeme prihrane.

11) Sredstva za zaštitu: U zaštiti kukuruza od korova herbicidi se mogu primjeniti odmah nakon sjetve i prije ponicanja, i poslije nicanja biljaka do razvića 6 lista. Preporučuje se upotreba sljedećih herbicida: Gardoprim Plus Gold 500-SC (S-metolahlor 312,5 g/l + terbutilazin 187,5 g/l) i to poslije sjetve, a prije nicanja usjeva i korova, sa 4-4,5 l/ha ili Lumax (aktivne materije: S-metolahlor 375 g/l + terbutilazin 125 g/l + mezotrion 37,5 g/l) i to 3,5-4 l/ha (manja količina na lakšim zemljištima) takođe nakon sjetve, a prije nicanja, ili odmah nakon ponicanja usjeva i korova sa 3-3,5 l/ha; Laudis (tembotrion 44 g/l + izoksadifen-etil 22 g/l) 1,5-2 l/ha, nakon nicanja korova (širokolisni u fazi 2-6 listova, a uskolisni u fazi 2 lista do početka bokorenja); ili u kombinaciji Terbis (terbutilazin 500 g/l) 2 l/ha sa Mont-om (S-metolahlor 960 g/l) 1,5 l/ha, a primjenjuje se nakon sjetve, a prije ponicanja, sve do faze 3 lista kukuruza; i sl. Takođe, po ponicanju usjeva i korova mogu se koristiti brojne kombinacije različitih herbicida, npr, preparati na bazi dikambe ili bentazona sa preparatima na bazi nikosulfurona.

S obzirom na veliki broj herbicida u ponudi, koje naši poljoprivredni proizvođači mogu da nabave, poželjno je da se prije nabavke i primjene herbicida poljoprivredni proizvođači posavjetuju sa stručnim osobljem iz oblasti zaštite biljaka.

U slučaju da se obavlja naknadna sjetva u vidu presijavanja prethodno posijanog, tretiranog i uništenog usjeva od plavljenja, treba izbjegavati takozvane zemljišne herbicide i tretirati nanovo posijani usjev u fazi ponicanja kukuruza sa adekvatnim herbicidima.

12) Namjena korišćenja: U ishrani stoke i to korišćenjem zrna kukuruza ili u silaži, kao i u prerađivačkoj industriji i ishrani ljudi.

13) Berba i vrijeme korišćenja: Kod kasnije sjetve kukuruza, krajem maja i u prvoj polovini juna, berba se obavlja tokom oktobra, a što je u zavisnosti od dužine vegetacije gajenog hibrida i vremenskih prilika u vegetacionom periodu. Berba kukuruza se obavlja u zrnu ili u klipu pomoću adekvatnih berača. Kada zrno kukuruza bude suvo, odnosno kada postigne potrebnu vlažnost od 14% moguće ga je koristiti direktno za ishranu stoke ili u preradi. Ovako suvo zrno nema ograničenja u vremenu korišćenja, ukoliko se adekvatno sačuva od skladišnih štetočina.

14) Mogući prinosi: U zavisnosti od FAO grupe zrenja hibrida kukuruza koji se uzgaja i kod naknadne sjetve mogu se ostvariti prinosi zrna kukuruza od 5 do 8 t/ha.

15) Napomena: Zbog specifičnosti vremenskih uslova i elementarnih nepogoda na nekim našim proizvodnim regijama u RS i BiH, u prethodnom periodu, preporučuje se poljoprivrednim proizvođačima da se savjetuju sa stručnim licima u pogledu sjetve kukuruza i primjene adekvatnih agrotehničkih mjera.

SOJA

(Lat: Glycine max L.; eng: soybean; njem: Soja; fran: soya; rus: сои)

1) Rokovi sjetve: do sredine juna

2) Razmak sjetve: 50-70 cm između redova, 2-3 cm u redu

3) Gustoća sklopa: od 550.000 - 600.000 biljaka/ha

4) Dubina sjetve: 4-5 cm, što zavisi od tipa i vlažnosti zemljišta

5) Norma sjetve: 90-120 kg/ha

6) Način sjetve: mašinska

7) Sorte: Moguća je sjetva sorti soje iz grupe 00, kao što su npr. NS sorte - Fortuna, Merkur, Favorit; Os sorte - Korana, Lucija, kao i mnoge druge inostrane sorte soje kratke vegetacije

8) Đubrenje: orijentaciono 300-400 kg/ha NPK mineralnog đubriva formulacije 15:15:15

9) Navodnjavanje: obavezna mjera

10) Ostale mjere njege: preporučuje se međuredna kultivacija

11) Sredstva za zaštitu:

Herbicidi namijenjeni za suzbijanje korova koji se primjenjuju poslije sjetve, a prije nicanja soje:

Sencor WG 70 (a.m. metribuzin) u količini 1 kg/ha + Dual Gold 960 EC (a.m. S-metolahlor) u količini 1,5 l/ha;

Korektivni tretman herbicidima namijenjenim za suzbijanje širokolisnih korova:

Pulsar 40 (a.m. imazamoks) u količini 1 l/ha ili Basagran 600 (a.m. bentazon) u količini 3 l/ha ili Harmony 75 DF (a.m. tifensulfuron-metil) u količini 10 g/ha

Korektivni tretman herbicidima namijenjenim za suzbijanje uskolisnih korova:

Fusilade Forte 150 EC (a.m. fluazifop-P-butil) u količini od 1-2 l/ha

12) Namjena korišćenja: za stočnu i ljudsku hranu, te za dobijanje ulja

13) Vrijeme žetve i korišćenja: žetva soje se obavlja u oktobru, a osušeno zrno soje sa ispod 12% vlage može se koristiti tokom čitave godine

14) Mogući prinosi: 2-2,5 t/ha

15) Napomena: glavni problem predstavlja nabavka sorti soje kratke vegetacije iz grupe 00, kao i komplikovana procedura uvoza sjemena inostranih sorti soje koje nisu na sortnoj listi. U slučaju da se donirano sjeme ne uspije zasijati na vrijeme, isto se može uskladištiti i sijati u narednoj godini.

SUDANSKA TRAVA

(Lat: Sorghum sudanense Pers., syn. Sorghum vulgate var. sudanensis Piper.; eng: Sudan grass; njem: Sudangras; fran: sorgho-soudan; rus:

суданская трава)

1) Rokovi sjetve: Naknadna sjetva obavlja se do 10. juna, a postrna sjetva od 20. juna do sredine jula.

Sjetva poslije 15. jula nema ekonomske opravdanosti, jer se ne može postići zadovoljavajući prinos i kvalitet krme.

2) Razmak sjetve: Za zelenu masu i sijeno sije se na rastojanje red od reda 15-20 cm. Za proizvodnju silažne mase sudanska trava se sije na međuredni razmak od 70 cm.

3) Gustoća sklopa: kod guste sjetve 90.000-120.000 biljaka/ha. 4) Dubina sjetve: 2-4 cm, što zavisi od tipa i vlažnosti zemljišta. 5) Norma sjetve: Norma sjetve kod uskoredne sjetve je 25-30 kg/ha. U postrnoj sjetvi ponekad je

potrebno i do 40 kg/ha sjemena. U širokorednoj sjetvi norma sjetve iznosi oko 15 kg/ha sjemena. 6) Način sjetve: Mašinska sjetva. 7) Sorte i hibridi: NS Zora (Srbija), NS Srem (Srbija), Lahoma (USA), Sweet sudangrass (USA), Tiff

(USA), Piper (USA), Orkan (Mađarska), Abetone (Italija), Minotauro (Italija), Mestana sudanka (Rusija), Sirius (Rumunija).

8) Đubrenje: Osnovno đubrenje 400 kg/ha NPK 15:15:15. Prihrana sa 150 kg/ha KAN 27%N se obavlja kada biljke imaju 5-6 listova ili visinu do 30 cm. Druga i treća prihrana se obavlja nakon košenja odnosno regeneracije drugog i trećeg otkosa sa 100 kg/ha KAN-a.

9) Navodnjavanje: Dobro reaguje na navodnjavanje. Navodnjava se po potrebi. Najkritičniji period za vodom je u toku drugog otkosa. Optimalna zalivna norma u tom periodu je 40-60 l/m2. U toku vegetacije po jednom otkosu se može navodnjavati 1-2 puta.

10) Ostale mjere njege: Međuredna kultivacija kod širokoredne sjetve. 11) Sredstva za zaštitu: Za suzbijanje korova mogu se koristiti isti herbicidi kao u usjevu kukuruza,

osim herbicida koji su namjenjeni za uništavanje divljeg sirka. Suzbijanje širokolisnih korova u usjevu sudanske trave može se vršiti sa hormonskim herbicidima na bazi 2,4 D koji se mogu primjenjivati do faze 3-4 lista u dozi od 2,5 l/ha.

12) Namjena korišćenja: Sudanska trava se koristi za ishranu stoke, a može se koristiti za spremanje silaže, sjenaže i sijena, kao i u vidu zelene mase.

13) Vrijeme košenja: Sudanska trava se za spremanje silaže kosi kada biljke formiraju metlice. U toku vegetacije mogu se ostvariti 2-4 otkosa u zavisnosti od vlažnosti zemljišta. Visina košenja sudanske trave treba da je 10-12 cm od zemlje, kako bi se biljke mogle brzo regenerisati. Nakon nicanja za prvo košenje dospjeva za oko 50 dana, nakon čega naredni otkos dospjeva za oko 40 dana.

14) Mogući prinosi: Zavisno od hibrida ili sorte u naknadnoj sjetvi 50-80 t/ha zelene mase ili 12-15 t/ha sijena. U postrnoj sjetvi prinosi se kreću 40-45 t/ha zelene mase ili 8-10 t/ha sijena.

15) Napomena: Pri đubrenju sudanske trave sa azotnim đubrivima treba biti oprezan jer ona sadrži glikozid durin čijom razgradnjom nastaje cijanovodonik koji je otrovan za domaće životinje. Od momenta prihrane do košenja sudanske trave treba da prođe najmanje 20 dana. Sudanska trava se ne bi smjela koristiti za ispašu dok ne dostigne visinu veću od 50 cm.

KRMNI SIRAK

(Lat: Sorghum vulgare Pers., syn. Sorghum sorghum L.; eng: sorghum; njem: Sorgum; fran: sorgho; rus: сорго)

1) Rokovi sjetve: Naknadna sjetva obavlja se do 10. juna, a postrna sjetva od 20. juna do sredine jula. Sjetva poslije 15. jula nema ekonomske opravdanosti, jer se ne može postići zadovoljavajući prinos i kvalitet krme.

2) Razmak sjetve: Sjetva krmnog sirka za silažu se obavlja na rastojanje od 70 cm red od reda, dok rastojanje biljaka u redu treba da je 10-15 cm.

3) Gustoća sklopa: 75.000-80.000 biljaka/ha.

4) Dubina sjetve: 3-6 cm, što zavisi od tipa i vlažnosti zemljišta.

5) Norma sjetve: oko 30 kg/ha.

6) Način sjetve: mašinska sjetva.

7) Sorte i hibridi: Sweet sioux (USA), Grazer (USA), NS Džin (Srbija), NS Šećerac (Srbija), Lilus (Francuska), Rona 4 (Mađarska), Roza (Rumunija), Cosmosol (Italija) i dr..

8) Đubrenje: Osnovno đubrenje 350 kg/ha NPK 15:15:15. Prva prihrana se obavlja kada biljke imaju 5-6 listova ili visinu do 30 cm sa 150 kg/ha KAN 27%N, dok se druga i treća prihrana obavljaju nakon košenja odnosno regeneracije drugog i trećeg otkosa sa 100 kg/ha KAN-a.

9) Navodnjavanje: Dobro reaguje na navodnjavanje. Navodnjava se po potrebi u zavisnosti od vremenskih prilika, kao i 4-5 dana nakon košenja sa zalivnom normom 30-50 l/m2.

10) Ostale mjere njege: Međuredna kultivacija, suzbijane korova.

11) Sredstva za zaštitu: Za suzbijanje korova mogu se koristiti isti herbicidi kao u kukuruzu, osim herbicida koji su namjenjeni za uništavanje divljeg sirka. Suzbijanje širokolisnih korova u krmnom sirku može se vršiti sa herbicidima na bazi 2,4 D do faze 3-4 lista. Doza hormonskih herbicida na bazi 2,4 D iznosi 2,5 l/ha.

12) Namjena korišćenja: Krmni sirak se koristi za ishranu domaćih životinja, a može se koristiti za spremanje silaže i sjenaže, ali i kao zelena masa.

13) Vrijeme košenja: Dužina vegetacije krmnih sirkova je od 90-145 dana u zavisnosti od sorte ili hibrida. Nakon nicanja za prvo košenje krmni sirak dospjeva za 50-60 dana, a naredni otkos dospjeva za 45 dana. Krmni sirak za zelenu stočnu hranu se kosi prije početka izbijanja metlice. Visina biljaka u ovoj fazi je 80-120 cm. Krmni sirak se kosi 10-12 cm iznad zemlje. U toku vegetacije mogu se ostvariti 2-4 otkosa zelene mase.

14) Mogući prinosi: Zavisno od hibrida ili sorte u naknadnoj sjetvi može se ostvariti prinos od 50-70 t/ha zelene mase. U postrnoj sjetvi prinosi se kreću od 30-40 t/ha zelene mase.

15) Napomena: Kod sorti i hibrida sirka koje sadrže više glukozida „durina“ zelenu krmu treba provenuti nekoliko sati na suncu prije davanja stoci. Tehnološka zrelost sirka za spremanje silaže je u mliječno-voštanoj zrelosti. U toj fazi sirak sadrži oko 30% suve materije.

HELJDA

(Lat: Fagopyrum esculentum Moench.; eng: buckwheat; njem: Buchweize; fran: sarrasin; rus: гречиха)

1) Rokovi sjetve: do kraja juna.

2) Razmak sjetve: 15-25 cm između redova, 2-3 cm u redu.

3) Gustoća sklopa: 150-200 biljaka/m2.

4) Dubina sjetve: 4-5 cm, što zavisi od tipa i vlažnosti zemljišta.

5) Norma sjetve: oko 100 kg/ha.

6) Način sjetve: mašinski ili ručno.

7) Sorte i hibridi: U našoj zemlji nema sorti heljde, već su umnožene populacije, pa bi bilo poželjno uvesti kvalitetne sorte iz Njemačke, Austrije, Poljske ili neke druge srednjoevropske zemlje.

8) Đubrenje: orjentaciono 200 kg/ha NPK đubriva formulacije 15:15:15.

9) Navodnjavanje: preporučuje se u zavisnosti od potrebe, odnosno vremenskih uslova.

10) Ostale mjere njege: –

11) Sredstva za zaštitu: Heljda je osjetljiva na herbicide namijenjene za suzbijanje širokolisnih korova. Za korektivni tretman namijenjen suzbijanju uskolisnih korova može se koristiti herbicid Fusilade forte 150 EC (a.m. fluazifop-P-butil) u količini 1-1,5 l/ha.

12) Namjena korišćenja: Za ljudsku i stočnu hranu. Heljdino brašno ne sadrži gluten pa ga mogu koristiti osobe oboljele od glutenske enteropatije ili osobe koje imaju alergiju na pšenično brašno. Osim toga, brašno od heljde se može koristiti za spravljanje mnogih jela, a može i da doprinese poboljšanju kvaliteta pšeničnog brašna (sporije sušenje hljeba, dopunjava hranjivu vrijednost pšeničnog brašna). Takođe, heljda ima dugotrajno cvijetanje zbog čega je veoma korisna medonosna biljka od koje se dobija med odličnog kvaliteta.

13) Vrijeme korišćenja: Tokom cijele godine. Suho zrno heljde treba skladištiti u suhim i prozračnim skladištima u kojima se može čuvati duže od godine.

14) Mogući prinosi: 1-1,5 t/ha.

15) Napomene: ZZ "Sitnica" iz Ribnika posjeduje doradni centar za čišćenje sjemena heljde, kao i mašinu za skidanje ljuske čime se popravlja kvalitet brašna. Ova biljna vrsta je zahtjevnija za sušenje poslije žetve od drugih žita, jer 1/3 zrna pri žetvi nije u punoj zriobi.