KURIKULARNO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE

Osnovna škola “I. G. Kovačić”, Slavonski Brod, 25.8.2014.

Sadržaj

1. Hrvatski kvalifikacijski okvir– Uvod– Osnovni pojmovi: kompetencije, ishodi učenja, kvalifikacije

2.Nacionalni okvirni kurikulum– Usmjerenost prema kompetencijama– Odgoj i obrazovanje usmjereni na dijete i učenika– Odgojno-obrazovne razine i ciklusi– Odgojno-obrazovna područja

3. Kurikularno planiranje i programiranje4. Definiranje obrazovnih postignuća - ishoda učenja za

nastavne cjeline i nastavne jedinice

Očekivani ishodi učenja izlaganja

Nakon završenog izlaganja sudionici će biti sposobni:• Objasniti vezu HKO i EKO• Opisati što podrazumijeva pojam kompetencije i

ishoda učenja.• Diskutirati o Bloomovoj taksonomiji i ciljevima

obrazovanja.• Primijeniti Bloomovu taksonomiju kao pomoć za

pisanje ishoda učenja na razini predmetnog kurikuluma, nastave cjeline i nastavnog sata.

1. Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO)

• Hrvatski kvalifikacijski okvir (engl. Croatian Qualifications Framework, CROQF) instrument je uređenja sustava kvalifikacija u Republici Hrvatskoj, kao i povezivanja razina kvalifikacija u Republici Hrvatskoj s razinama kvalifikacija EQF-a i QF-EHEA

• HKO predstavlja bitan uvjet za uređenje sustava cjeloživotnog učenja

• Europski kvalifikacijski okvir – EKO (engl. European Qualifications Framework – EQF) je instrument uspostave razina kvalifikacija ustrojen tako da djeluje kao sredstvo prepoznavanja i razumijevanja kvalifikacija između nacionalnih kvalifikacijskih okvira.

Osnovni pojmovi• Kompentencije (engl. Competences) označavaju cjeloviti skup svega što pojedinac

može stjecati učenjem. Sve ono što učenici trebaju steći i moći pokazati po završetku određenoga odgojno-obrazovnoga ciklusa: znanja i vještine, te pripadajuća samostalnost i odgovornost. Kompetencije su stoga nešto poput značajki neke osobe koje se očituju u njenom djelovanju.

• Ishodi (engl. Learning Outcomes) su rezultati učenja. Opisuju udio kompetencije (znanja i vještine, te pripadajuća samostalnost i odgovornost) koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja.

Osnovni pojmovi – KVALIFIKACIJA• Kvalifikacija (engl. Qualification) je formalni naziv za skup kompetencija

određenih razina, obujma, profila i kvalitete, koja se dokazuje svjedodžbom ili diplomom odnosno drugom javnom ispravom

Ishodi učenja i razine kvalifikacija HKO-a

Razina 1: osnovno obrazovanje

Razina 2: strukovno osposobljavanje

Razina 3: jednogodišnje i dvogodišnje srednjoškolsko strukovnoobrazovanje

Razina 8.1: poslijediplomski znanstveni magistarski studiji;Razina 8.2: poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studiji; obranadoktorske disertacije izvan studija.

2. NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM (NOK)

• Obuhvaća predškolski odgoj i obrazovanje, opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje

• NOK je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava: vrijednosti, ciljevi, načela, sadržaj i opći ciljevi odgojno-obrazovnih područja, vrjednovanje učeničkih postignuća te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma.

• Središnji dio NOK-a čine učenička postignuća za odgojnoobrazovna područja, te opisi i ciljevi međupredmetnih tema.

• NOK pridonosi planiranju i organiziranju rada škola, uključujući donošenje školskoga kurikuluma.

Usmjerenost prema 8 temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje:

1. Komunikacija na materinjem jeziku2. Komunikacija na stranim jezicima3. Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u

prirodoslovlju i tehnologiji4. Digitalna kompetencija (ICT)5. Učiti kako učiti6. Socijalna i građanska kompetencija7. Inicijativnost i poduzetnost8. Kulturna svijest i izražavanje

NOK promiče odgoj i obrazovanje usmjeren na učenika

Oni podrazumijevaju:

1. prilagođivanje odgojno-obrazovnih i nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinačnim potrebama i sposobnostima učenika,

2. odabir i primjenu odgojno-obrazovnih oblika, metoda i sredstava koji će poticajno djelovati na razvoj svih područja djetetove/učenikove osobnosti

3. planiranje i pripremu školskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima učenika, pripremajući različite sadržaje, različitu organizaciju i tempo nastave

4. prihvaćanje različitih stilova učenja djeteta/učenika, kao i razvojnih razlika između dječaka i djevojčica te između pojedinih učenika općenito

5. uvođenje primjerenih oblika i metoda poučavanja i učenja koji će omogućiti aktivno, samostalno učenje i praktičnu primjenu naučenoga

6. uporabu različitih relevantnih izvora znanja i nastavnih sredstava koji potiču sudjelovanje, promatranje, samostalno istraživanje, eksperimentiranje, otkrivanje, zaključivanje, znatiželju te učenje kako učiti

7. stvaranje ugodna odgojno-obrazovnoga, razrednoga i školskoga ozračja koje će poticati zanimanje i motivaciju djeteta/učenika za učenje te će im pružiti osjećaj sigurnosti i međusobnoga poštivanja.

8. prepoznavanje i praćenje darovite/tih djece/učenika i djece/učenika s teškoćama u učenju i ponašanju

9. pružanje pomoći djeci/učenicima s teškoćama i senzibiliziranje ostale djece i učenika za njihove potrebe, pružanje pomoći i suradnju.

Kurikulumski pristup usmjeren na razvoj kompetencija traži promjene:

• Predlažu se otvoreni didaktičko-metodički sustavi koji učenicima, ali i učiteljima i nastavnicima, pružaju mogućnosti izbora sadržaja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje programskih ciljeva. Radi se o interaktivnim sustavima koji omogućuju samostalno učenje i učenje na temelju suodlučivanja.

• Svoju punu potvrdu nalaze ove metode, oblici i načini rada: - istraživačka nastava, - nastava temeljena na učenikovom iskustvu, - projektna nastava, - multimedijska nastava, - individualizirani pristup učeniku, - interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje programskih sadržaja prema načelima međupredmetne povezanosti, - problemsko učenje,- učenje u parovima, - učenje u skupinama i slično.

• Prednost se daje socijalnomu konstruktivizmu u kojemu učenik, uz podršku učitelja i nastavnika, sam istražuje i konstruira svoje znanje.

• Potrebna je stalna suradnja i dogovor učitelja• podrazumijeva redovitu i trajnu suradnju s roditeljima/skrbnicima u smislu jasno

podijeljene odgovornosti.

Odgojno-obrazovne razine i ciklusi• Odgojno-obrazovne razine jesu:

- predškolski odgoj i obrazovanje, - osnovnoškolsko opće obvezno obrazovanje i- srednjoškolsko opće obvezno obrazovanje.

Struktura NOK-a

Odgojno-obrazovna područja1. jezično-komunikacijsko područje2. matematičko područje3. prirodoslovno područje4. tehničko i informatičko područje5. društveno-humanističko područje6. umjetničko područje7. tjelesno i zdravstveno područje.

• Uza svako odgojno-obrazovno područje stoji:- opis područja (svrha i važnost područja)- odgojno-obrazovni ciljevi područja, - očekivana učenička postignuća, odnosno očekivani ishodi za svako područje i za svaki ciklus

PRIMJER: Drugi ciklus - 3.Prirodoslovno područje

I. PRIRODA I ČOVJEK

1. Povijest znanosti i razvoj civilizacije

Učenici će:

- na određenim primjerima analizirati odnos čovjeka i prirode

- usporediti razvoj civilizacije tijekom povijesnih razdoblja

- opažati prirodne pojave i usporediti njihova objašnjenja s onima iz različitih povijesnih razdoblja.

3. Kurikularno planiranje i programiranje

Kurikularni pristup bazira se na određenju:• Što treba naučiti? NPiP: sadržaji, ciljevi, ishodi• Koliko? RAZINE• Kako? STRATEGIJE i METODE• Kojim sredstvima? • Gdje? MJESTA UČENJA• Kako provjeriti postignuto? VREDNOVANJE i OCJENJIVANJE• Gdje to primijeniti? UČENJE ZA ŽIVOT

RAZLIKA IZMEĐU TRADICIONALNOG PLANIRANJA I KURIKULUMSKOG

• TRADICIONALNI nije temeljen na proučenim životnim

situacijama jednostrani, centralizirani sadrže formule učenja koje se mogu

različito tumačiti odvojeni od društvene stvarnosti podržavaju tradicionalnu ulogu

nastavnika i direktivno vođenje GLAVNA TEŽIŠTA -

SADRŽAJ, ZADACI

• KURIKULUMSKI temeljen na analizi životnih situacija

i potreba tržišta rada proces donošenja programa teži

demokratizaciji, procesi su “vidljivi” omogućuje naknadno preispitivanje aktivna i promijenjena uloga učenika

(odgovornost), nedirektivno vođenje GLAVNA TEŽIŠTA –

CILJ – ISHODI (OČEKIVANA RAZINA ZNANJA)

OSNOVNI SADRŽAJ KURIKULUMA:

• Ciljevi učenja (očekivana učenička postignuća: koja znanja svaki učenik treba usvojiti te koje vještine, sposobnosti i stavove treba razviti, koje kompetencije za određene kvalifikacije se nastoje postići)

• Sadržaji (odgojno-obrazovna područja)

• Metode (sredstva i načini za postizanje ciljeva)

• Situacije i strategije (okupljanje sadržaja i metoda, te planiranje situacija)

• Ocjenjivanje i vrednovanje (konkretnih postignuća učenika i škole, objektivna mjerenja)

Proces planiranja predmetnog kurikuluma

Definiranje ishodaučenja

Izborkompetencija

Nastavne metode Postupci procjene znanja

Evaluacijauspješnosti

Nastavni sadržaji

Proces planiranja predmetnog kurikuluma temeljenog na ishodima učenja

Ciljevi predmetnogkurikuluma

18

Povezivanje ishoda ucenja i provjeravanja

• Tri su glavne svrhe procjene znanja:1. omogućavanje prelaska na viši stupanj,2. razvrstavanje učenika po uspješnosti i3. poboljšavanje učenja.

Provjera efikasnosti učenja je u funkciji ciljeva - ishoda

• Nema objektivnog testa• Često procjenjujte: Individualni napredak i napredak razreda utvrđuje se procjenom i

ocjenom postignuća cilja - ishoda. - AKO JE BIO CILJ DA UČENICI NEŠTO RAZUMIJU – PROVJERAVAMO RAZUMIJEVANJE. - AKO JE BIO CILJ DA NEŠTO OPIŠU – PROVJERAVAMO OPISIVANJE. - AKO JE BIO CILJ DA PRAKTIČNO IZVEDU NEŠTO – PROVJERAVAMO IZVEDBU.• Da bi povratna informacija bila djelotvorna dajte je što prije• Koristite različite oblike provjere• Vodite i koristite bilješke o napredovanju• Vaš cilj je pomoći učenicima tako što ćete im ponuditi način na koji mogu pokazati što su

naučili

KATEGORIJE PROCJENE1. Krajnji rezultat: Što je to što učenici stvaraju? Koja je to vrsta kvalitete? Učenik pita:”Što ja znam? Što s time činim?”2. Proces učenja: Proces koji je učenik prošao da bi postigao rezultat je podjednako važan, a ponekad i važniji od samog rezultata.3. Znanja, vještine i sposobnosti: Možemo nazvati “stopom napretka”. Pitanje je koliko je daleko učenik dospio u danim okolnostima?

Samoprocjena učitelja nakon realiziranog nastavnog sata

• Zadovoljan/na sam….• U svom daljnjem nastavnom radu pokušat ću drugačije….• Procijenite razinu postignuća (1-nije ostvareno, 5-ostvareno u

potpunosti) * zadani cilj nastavnog sata uspješno je realiziran * nastavne metode primjerene su nastavnom sadržaju i usklađene

s ciljem * izbor oblika rada usklađen je s ciljem sata * pitanja i zadaci sukladni su znanju i sposobnostima pojedinih učenika * učenici se osjećaju kompetentnima/subjektima * učenicima dajem jasnu povratnu informaciju o njihovom radu na satu * nastavno gradivo je sistematizirano zajedno s učenicima * upute za rad dane su jasno i jednoznačnoOstala zapažanja….

4. Definiranje obrazovnih postignuća - ishoda učenja za nastavne cjeline i nastavne jedinice

• Važnost definiranja ishoda učenja- učiteljima – određivanje sadržaja, aktivnosti, načina vrednovanja- učenicima – jasan okvir i očekivanja- roditeljima – slika o radu njihove djece, osnova za praćenje napredovanja- poslodavcima - informacije o vještinama i kompetencijama stečenim tijekom školovanja

Ishodi (engl. Learning Outcomes) su rezultati učenja. Opisuju UDIO kompetencije (znanja i vještine, te pripadajuća samostalnost i odgovornost) koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja.

ŠKOLSKI KURIKULUM

PREDMETNI KURIKULUM

PODRUČJA – CJELINE PREDMETNOG KURIKULUMA

PROCES UČENJA NEPOSREDNA NASTAVA NASTAVNI SAT

23

IU proizlaze iz svrhe i ciljeva školskog kurikuluma, upućuju na željene opće i stručne kompetencije

IU proizlaze iz ciljeva predmetnog kurikuluma, upućuju na željene opće i stručne kompetencije

IU proizlaze iz ciljeva nastavne cjeline, upućuju na željene opće i stručne kompetencije

IU postupci koji se kroz definirane zadatke mogu mjeriti i ocjenjivati prema zadanom kriteriju

Razine definiranja ishoda učenja

PLANIRANJE

REALIZACIJA

Veza između ciljeva i ishoda učenja?• Ciljevi učenja mogu se opisati kao ishodi. Ishodi učenja

označavaju pokazivanje naučenog, a ciljevi učenja sročeni su tako da budu smjernice za nastavnike, koje mogu, ali i ne moraju, proizvesti željeno učenje.

PRIMJER 1.:Cilj: Cilj ovog modula je analizirati pitanje discipline u učionici u jednoj osnovnoj školi. Analizirat ćemo uzroke problematičnog ponašanja te strategije discipline i kontrole. Ishod učenja: Na kraju modula od polaznika se očekuje da bude sposoban objasniti najčešće uzroke problematičnog ponašanja u učionici kod djece osnovnoškolske dobi, uključujući i standardne tehnike za poboljšanje takvog ponašanja.

PRIMJER 2.:• Obrazovni cilj: Opisati sudionicima Učiteljskog vijeća definiranje ishoda učenja

temeljenih na aktivnim glagolima prema HKO-u.• Ishod učenja: Nakon uspješno završenog predavanja sudionik će moći primijeniti

aktivne glagole u definiranju ishoda učenja za nastavni predmet prema HKO-u.

Kako napisati očekivane ishode učenja?

• 1. Definirati što je najvažnije što učenik nakon savladavanja programa mora znati, razumjeti ili biti sposoban učiniti/izraditi.

• 2. Ishode učenja definirati korištenjem aktivnih glagola vodeći računa o razini postignuća.

Tri su osnovna procesa tijekom kreiranja ishoda učenja:1. pisanje – stavljanje na papir ishoda učenja2. kritički osvrt na postavljene ishode učenja3. provjera provedivosti postavljenih ishoda učenja.

Razine postignuća - Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva/ishoda

• Prema Bloomovoj taksonomiji, rezultati poučavanja kategorizirani su u tri povezana područja:

(1) kognitivno područje znanja i razumijevanja(2) afektivno područje stavova(3) psihomotoričko područje vještina.

• VAŽNO: Kod definiranja ishoda učenja, učitelj mora objaviti svoja očekivanja o tome što će učenici morati demonstrirati kako bi potvrdili da su nesto naučili, razumjeli, usvojili i slično.

(1) kognitivno područje znanja i razumijevanja

Prihvatljiva društvena razina je razina primjene

(2) afektivno područje stavova

Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti

(3) psihomotoričko područje vještina.

Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije

Glagoli koje ne smijemo upotrebljavati:

JER SU NEMJERLJIVI: biti osposobljen; biti sposoban; imati znanje; imati osnovna znanja; imati snažan smisao za; naučiti; ovladati; osposobljavati se za; osvijestiti; postići; poznavati; primijenjivati znanje; rabiti činjenično znanje; razumjeti; razviti potrebe; upoznati; usvojiti; shvatiti da se isti događaj i pojave mogu različito tumačiti; spoznati osnovna načela; steći znanja / sposobnost / stav; zapamtiti; znati, te slične nemjerljive glagole.

Sastavnica dobro definiranog ishoda učenja treba sadržavati:

• Postupak (čin) – opis zadatka kojemu težimo izražen radnim glagolom (Bloom).

• Sadržaj – specificira predmet, temu prema kojem treba izvršiti čin

• Kriterij koji definira prihvatljivu razinu učinka očekivanu od učenika koju je moguće mjeriti i ocjenjivati.

Definiranje ishoda za učenike

Kontrolna lista za pisanje ishoda učenja

• Jesam li započeo svaki ishod aktivnim glagolom?

• Izbjegavam li NEMJERLJIVE glagole kao što su znati, razumjeti, učiti, biti upoznat s, biti izložen, biti svjestan ?

• Jesam li uključio ishode učenja sukladno razinama Bloomove taksonomije?

• Jesu li moji ishodi učenja mjerljivi?

• Da li su svi ishodi u skladu s ciljevima i sadržajem predmeta?

• Jesam li koristio samo jedan glagol po ishodu u učenja?

Više o svemu …

• Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, RH MZOS, ZG 2013. (NN 22/2013.)

• PRIMJENA ISHODA UČENJA, četvrta publikacija iz serije o Europskom kvalifikacijskom okviru (EQF), RH MZOS, ZG 2013.

• Sanja Loncar-Vickovic, Zlata Dolacek-Aiduk, ISHODI UČENJA priručnik za sveučilišne nastavnike, Sveučilište Josipa Jurja Štrossmayera u Osijeku,Osijek, 2010.