Upload
vannguyet
View
223
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
Kussiyana doyo iŋ
jalkiyaŋ 2 ǃSyllabaire 2
en langue baraïn (jalkiya/ gilliya)
A.D.P.L.B.2012
Kussiyana doyo iŋ jalkiyaŋ 2 ǃ
Syllabaire 2en langue baraïn (jalkiya/ gilliya)
Association pour le Développement et la Promotion de la Langue Baraïn (A.D.P.L.B.)
MelfTchad2012
Langue : baraïn (jalkiya et gilliya), parlé dans le département de Bahr Signaka, sous-préfecture de Melf, République du Tchad
Traduction du titre : Apprenons à lire le baraïn 2 !
Genre : matériel didactique
Réalisé par : l’équipe ADPLBIllustrations : Idriss BAKAYE
Deuxième édition : novembre 2012 en 150 exemplaires (orthographe provisoire)
© 2012, Association pour le Développement et la Promotion de la Langue Baraïn, (A.D.P.L.B.) Melf, Tchad
2
Avant-propos
Ce syllabaire est le deuxième manuel de lecture et d'écriture écrit en langue baraïn. C'est un outil de base mis à la disposition de tous ceux qui désirent apprendre à lire dans la langue baraïn. C'est un matériel didactique conçu à la demande de nombreux locuteurs aimant lire et écrire dans leur langue.
Ce syllabaire 2 ne traite qu’une partie des lettres de l’alphabet. Il est destiné aux illettrés, et des activités pré-syllabaires sont comprises.
Vos remarques et suggestions sont vivement sollicitées pour la révision des Syllabaires 1 et 2.
Note: L’orthographe sur laquelle ce syllabaire est basé est conforme à l’alphabet national tchadien.
3
Doyo 20
Nandeti iŋ Toma pideyi korya iŋ kuro. korya kuro
kor ku k k
1. k o rkor
kor tokorto
koo ga kooga
kun nikunni
ku makuma
2. kor kur
kurkuro
kuro kubo
koomo kooko
keemee
4
k K
3. kuro k K Komi
4. Nandeti Toma raggeyi korya. korya ya
gargargargarya ya
Rama mareyi kumaya. kumaya ya
emberemberya ya
Iŋ geege, nandeti iŋ Toma mareyi iŋ kuro. Nandeti iŋ Toma miiga wo ni teyi kunni kooga. Ni mareyi korya kur. Ni raggeyi korya iŋ kuro. Toma iŋ nandeti teyi korya. Nandeti iŋ Toma mareyi mo ?
k k K K kuro kur
5
Doyo 21
Rama iŋ nandi seebeyi buusiya iŋ mooro. seebeyi buusiya see si s s
1. see boseebo
buu si buusi
su rosuro
so dasoda
sub busubbu
2. seero sero
seebo seero
soda sodo
sumo suro
sii tii
6
s S
3. seebo s S Sorto
4. Rama seebeyi buusiya subbu. Ramat seebeyi buusiya anaŋ ?Ramat seebeyi buusiya anaŋ ?
Nandi seebeyi buusiya kur. Nandi seebeyi buusiya anaŋ ? anaŋ ?
Rama issati bura.
Iŋ geege, Rama iŋ nandi seebeyi buusiya iŋ mooro. Ni sureyi iŋ bonte iŋ kuro wo iŋ bura. Ammi baata ganda mooro, wo buusiya kooga. Rama issati bura iŋ ammi, wo seebeyi buusiya subbu. Wo nandi issati bura iŋ mooro, wo seebeyi buusiya kur. Rama seebeyi buusiya anaŋ ? Nandi seebeyi buusiya anaŋ ?
S s S S seebo buusi 7
Doyo 22
Nandeti iŋ Toma mareyi liidiya iŋ itti. liidiya lii l
1. lii diliidi
luu taluuta
lu ku malukuma
le la galelaga
lit tolitto
2. liiga leega
lii liidi
liimii
lii sii
liitii
8
l L
3. liidi l L Luwa
4. Nandi gureŋ lukumaya. gureŋ eŋLukuma gureŋ liidiya. gureŋ eŋ lukuma
Iŋ bonte, nandeti iŋ Toma mareyi liidiya. Liidiya iŋ itti baata. Ni mareyi liidiya subbu iŋ itti. Wo lukuma setta iŋ itti wo ka teyi, wo gureŋ liidiya. Wa nandi lelaga do. Nandi gureŋ lukuma. Lukuma kole. Nandi mareyi liidiya anaŋ ?Nandi lelaga ?
l l L L liidi lukuma
9
Doyo 23
Iŋ bonte, Ooto kolga iŋ maŋa iŋ baŋa. maŋa baŋa ŋa ŋa ŋ ŋ
1. ba ŋabaŋa
ma ŋamaŋa
kaŋ kikaŋki
du ŋoduŋo
al aŋalaŋ
daŋ gudaŋgu
maa laŋmaalaŋ
2. baŋa maŋa
anaŋalaŋ
daŋgudeŋgu
duŋodiŋo
duŋomuŋo
10
ŋ Ŋ
3. baŋa ŋ Ŋ Ŋolŋoli
4. Toma kettiga Ooto : « Iŋ bonte, ki kolga iŋ alaŋ ? » Ooto gaseyi : « Iŋ kolga iŋ maŋa. »
Toma kettiga Ooto : « Ki ŋ kolo iŋ maŋa duŋo ? » Ooto gaseyi : « Iŋ kolo iŋ bodo. »
Toma iŋ Ooto teyi tii iŋ bodo. Toma kettiga Ooto : « Iŋ bonte, ki kolga iŋ alaŋ ? »Ooto gaseyi : « Iŋ kolga iŋ maŋa iŋ baŋa. Iŋ raggo kaŋki. »Toma kettiga Ooto : « Ki ŋ kolo iŋ maŋa duŋo ? »Ooto gaseyi : « Iŋ ŋ kolo iŋ bodo. » Toma
lelati. Ooto kolga iŋ alaŋ ? Ooto ŋ kolo duŋo ?
ŋ ŋ Ŋ Ŋ baŋa maŋa
11
Doyo 24 : Duwojiga iŋ doojiga
k K s S l L ŋ Ŋ
k Nandeti iŋ Toma pideyi korya iŋ kuro.
kuro
s Rama iŋ nandi seebeyi buusiya iŋ mooro.
buusiya
l Iŋ bonte, nandeti iŋ Toma mareyi liidiya iŋ itti.
liidiya
ŋ Iŋ bonte, Ooto kolga iŋ maŋa iŋ baŋa.
baŋa
k kur kolga korya kooko kee kole
s seebo sii subbu buusi suro gaseyi
l liidi kolga kole lelaga kolo lukuma
ŋ maŋa iŋ kaŋki duŋo alaŋ maalaŋ
k Ŋ k → ___
s S s → ___
l K l → ___
ŋ L ŋ → ___
12
Nandeti Toma raggeyi korya. korya ya
Rama seebeyi buusiya subbu. Rama seebeyi buusiya anaŋ ? anaŋ ?
Nandi gureŋ lukumaya. gureŋ eŋ
Lukuma gureŋ liidiya. gureŋ eŋ
Toma kettiga Ooto : « Iŋ bonte, ki kolga iŋ alaŋ ? » Ooto gaseyi : « Iŋ kolga iŋ maŋa. »
k s l ŋ
__ uro buu __ i __ukuma ba __ a
13
kurobaŋa
lukumabuusi
Ooto, Toma wa nandi kolga iŋ maŋa iŋ baŋa wo nandi seebeyi buusiya iŋ mooro. Nandi issati bura iŋ ammi, wo seebeyi buusiya kur. Wo nandi lelaga. Wo lukumaya setta iŋ maŋa wo teyi itti. Wo nandi gureŋ lukumaya iŋ silam. Toma kettiga Ooto : « Buusiya alaŋ ? »Ooto gaseyi : « Baŋa teyi buusiya ! »Nandi lelaga do wo baŋa leleyi. Nandi kolga alaŋ ? Baŋa teyi mo ?
14
k K kuro s S buusil L lukuma ŋ Ŋ baŋa« Ŋ kolo iŋ maŋa. »
15
GilyaŋNandeti iŋ Toma pidigi korya iŋ kuro. pidigiRama iŋ nandi seebigi buusiya iŋ mooro. seebigiIŋ bonte, nandeti iŋ Toma margi liidiya iŋ itti. margi
Toma kettiga Ooto : « Iŋ bonte, ki kolga iŋ anaŋ ? » anaŋOoto gasagi : « Iŋ kolga iŋ maŋa. »
Doyo 25
Toma jaŋgeyi iŋ jeedo iŋ ammi iŋ koo. jeedo jee j
1. jee dojeedo
juŋ ga rijuŋgari
jaŋ gojaŋgo
je lojelo
mi jimiji
jej jojejjo
de jadeja
ji lajila
2. baŋa baja
miji mijo
dejadeju
jelojulo
jaŋgo jaŋga
16
j J
3. juŋgari j J Jabbu
4. Toma kettiga miji: « Killa , kolga alaŋ ? » killaMiji gaseyi : « Inu , ŋ jaŋgo iŋ jeedo. » inu
Toma kettiga miji: « Killa , jaŋko duŋo ? » killaMiji gaseyi: « Inu , ŋ jaŋgo iŋ bodo. » inu
Iŋ bonte, Toma kolga iŋ jeedo ŋ bii iŋ ammi ganda iŋ koo. Iŋ jeedo ti dareyi miji gale. Wo ti jeliga koo iŋ kida. Toma kettiga miji : « Killa, kolga alaŋ ? »Miji gaseyi : « Inu, iŋ jaŋgo iŋ jeedo. »Toma beyi iŋ ammi wo ti jeleyi koo. Wo Toma iŋ miji jaŋgeyi iŋ jeedo iŋ maalaŋ. Toma dareyi iŋ jeedo ma ? Ti gaseyi mo ?
j j J J jeedo miji
17
Doyo 26
Rama pideyi itti iŋ peesi iŋ pus. peesi pee p
1. pee sipeesi
rup poruppo
pa tal patal
pii lopiilo
jap pajappa
pi dopido
pann iŋ panniŋ
p u spus
2. ruppo tuppo
pissa pissi
piilo pillo
pato paso
guppogoppo
18
p P
3. peesi p P Pancila
4. Rama pideyi iŋ maŋa ta mo ? ta mo ?
Ta mo Rama pidati patal iŋ peesi ? Ta mo ?
Iŋ bonte, Rama koleyi iŋ peesi iŋ maŋa. Ka jappa totto iŋ itti. Iŋ daki iŋ jeedo, ka jaŋgeyi iŋ peesi wo ka totteyi itti panniŋ. Rama darati patal iŋ kida. Ka pidati patal wo jelati iŋ pus. Wo Rama pideyi itti wo patal iŋ peesi iŋ pus. Nandi lelaga iŋ patal wo Amma jappa do. Rama pideyi iŋ maŋa ta mo ? Ta mo Rama pidati iŋ patal iŋ peesi ?
p p P P peesi pus
19
Doyo 27
Ooto ta ŋ woolo iŋ juŋgari. woolo woo w
1. w iiwii
waa nowaano
woo lowoolo
wa la wala
a woawo
wa wiwawi
du woduwo
2. walawalo
wiitii
woolowollo
duwoduwa
woawo
20
w W
3. wawi w W Willa
4. Ooto piilaŋ Toma iŋ noŋgeti talaŋ ? talaŋ ?
laptan
Ooto piilaŋ Toma iŋ noŋgeti iŋ pus. piilaŋ aŋ
Toma jiŋgaŋ nandeti iŋ jeedo iŋ kuro. jiŋgaŋ aŋ
golmo
Iŋ jaande pana, Toma weyi miji iŋ laptan. Ooto leleyi baata wo gaseyi : « Pusa ! Inu, lelawu ! »Wala Ooto piilaŋ Toma iŋ noŋgeti iŋ pus ta kolo siidi. Toma iŋ noŋgeti waaneyi iŋ golmo. Ooto woolati juŋgari wo ka awati awo ta tii. Toma weyi iŋ alaŋ ? Ooto piilaŋ Toma iŋ noŋgeti talaŋ ?
w w W W wawi wii21
Doyo 28 : Duwojiga iŋ doojiga
j J p P w W
j Toma jaŋgeyi iŋ jeedo iŋ ammi iŋ koo.
jeedo
p Rama pideyi itti iŋ peesi iŋ pus.
peesi
w Ooto wooleyi juŋgari. woolo
j juŋgari jeedo miji jejjo jelo jaŋgo
p peesi ruppo jappa piilo panniŋ
w wii waano awo wo duwa wawu
j P j → ___
p W p → ___
w J w → ___
22
Toma kettiga miji : « Killa , kolga alaŋ ? » killaMijji gaseyi : « Inu , iŋ jaŋko iŋ jeedo. » inu
Rama pideyi iŋ maŋa ta mo ? ta mo ?
Ooto piilaŋ Toma iŋ noŋgeti talaŋ ? talaŋ ?
Ooto piilaŋ Toma iŋ noŋgeti iŋ pus. piilaŋ aŋ
j p w
__ eedo __ eesi __a __ i
23
jeedopeesiwoolowawi
Iŋ jaande pana, Rama iŋ mijo panniŋ piileyi iŋ peesi iŋ pus. Ni jappa totto iŋ itti iŋ jeedo. Iŋ jeedo, ni jaŋgeyi iŋ peesi wo ni totteyi itti. Rama iŋ mijo jelati itti iŋ pus. Ni waaneyi daketi iŋ itti panniŋ. Rama wooleyi juŋgari wo ni awati awo ta tii. Rama wo mijo jaŋgeyi iŋ jeedo iŋ maalaŋ, wo ni ta ŋ kolo siidi iŋ pus iŋ itti baata. Ta mo Rama iŋ mijo kole iŋ jeedo ? Talaŋ ni piilaŋ ittiya ?
24
j J jeedo p P peesiw W wawiMijji gale iŋ jeedo.Rama kolga iŋ peesi.
25
GilyaŋToma jaŋgigi iŋ jeedo iŋ ammi iŋ bili. jaŋgigi bili
Rama piidigi itti iŋ peesi iŋ pus. piidigi
Rama piidigi iŋ maŋa ta moŋ ? ta moŋ ? Ooto piilaŋ Toma iŋ noŋgeti tanaŋ ? tanaŋ ?
Doyo 29
Toma bedeyi peye iŋ noŋgeti baata. bedeyi peye eyi ye y y 1. pe ye
peyewa yowayo
la pi yalapiya
mo yomoyo
do yodoyo
ga yogayo
kay pokaypo
2. goyogowo
gayowayo
gayogoyo
wayo ayo
moyodoyo
26
y Y
3. kaypo y Y Yaraŋa
4. Noŋgeti Toma waaneyi iŋ balli.Noŋgeti Toma waaneyi iŋ balli.
Noŋgeti Toma dopaje lapiya. dopaje
daptor
Toma iŋ noŋgeti waaneyi iŋ golmo wo Toma bedeyi peye iŋ noŋgeti baata. Noŋgeti moyogu wo ka pilleyi pillo baata. Ooto piilaŋ Toma iŋ noŋgeti iŋ pus ta kolo iŋ laptan. Noŋgeti Toma wayeyi moyogu iŋ laptan. Daptor bedeyi libar iŋ noŋgeti. Wo ni kole siidi iŋ pus. Noŋgeti Toma dopaje lapiya wo ka waaneyi iŋ balli. Toma bedeyi mo iŋ noŋgeti ? Toma iŋ noŋgeti kolga alaŋ ?
y y Y Y peyyi kaypo27
Doyo 30
Deji minn̰aga nn̰elme iŋ silam. minn̰aga nn̰elme minn̰ nn̰el nn̰ nn̰
1. nn̰o monn̰omo
nn̰a lonn̰alo
nn̰el menn̰elme
sinn̰ jasinn̰ja
mi nn̰ominn̰o
nn̰i ronn̰iro
pinn̰ nn̰opinn̰nn̰o
2. nn̰alo yalo
nn̰alo nn̰abo
nn̰ama nn̰aro
senn̰ja sinn̰ja
ann̰aara
28
nn̰ Nn̰
3. nn̰elme nn̰ Nn̰ Nn̰amko
4. Nandi suleyi nn̰omeyi iŋ mooro. suleyi
Nandi ne sina suleyi suleyi nn̰aleyi nn̰alo. suleyi
Nandi ne sina suleyi waaneyi waani. suleyi
Iŋ jaande pana, nandi suleyi nn̰omeyi iŋ mooro. Nandi ne sina suleyi nn̰aleyi nn̰alo wo ne sina suleyi waaneyi waani iŋ daketi iŋ itti. Wo nama ge pana kole iŋ peri. Wo ka luleyi : « Nn̰elme ka gi ! Nn̰elmeeee ! » Wo ka juke gore. Deji setta minn̰aga nn̰elme iŋ silam wo nn̰elme mote! Nandi lelaga baata !Ta mo nandi lelaga ? Deji ganeyi mo ?
n n N̰ N̰ n N̰ N̰ n n elme n omo
29
Doyo 31
Hassan iŋ Helimo ni suleyi ham.Hassan hamHa haH h
1. Hass anHassan
h a mham
He li moHelimo
Ha wa naHawana
H a y !Hay !
2. Hassan Helimo Patime Sayide Sayid
Hawa Hurra Panne Senaba Hissen
30
h H
3. ham h H Hassan
4. Walo de iŋ gege tawa waa do.Walo de iŋ gege
Walo de iŋ gege tawa waaje baata.Walo de iŋ gege
Hassan iŋ Helimo ni suleyi ham ta nandiga kojaga iŋ gerjiga. Nandiga dassisubbu. Ne mijje panniŋ sindi Hissen, Harun, Sayid wo Sale. Wo ne minn̰ya panniŋ sindeti Hurra, Patime, Palmata wo Hawa. Walo de iŋ gege tawa waa do. Tii diyo wo ni suleyi ham. Hassan jappa ŋ bito iŋ mooso panniŋ ka ta gordo tawa. Ka goraje tawa sak kur. Hay ! Helimo wa nandeti lelagaje ! Hassan iŋ Helimo nandiga anaŋ ? Ta mo Hassan iŋ Helimo ni suleyi ham ? Ta mo Hassan biteyi mooso ?
h h H H ham Hawa31
Doyo 32
Íŋ bukiyana barayin iŋ Cad. Cad Ca C
1. c o pcop
C a dCad
par cakparcak
cop tecopte
C ooCoo
2. Pancila Kace Ciilaga Paca Coo
32
c C
3. cop c C Cad
4. Irmu cop ! cop
Copte na inu kolo dopogo siidi. copte
Íŋ koleyi kusseyi doyo wo jaŋo. Íŋ
Inu, wegajo iŋ kida ge iŋ barayin iŋ Cad. Inu, ni wellanu Coo wo deju sindi Paca. Iju sindeti Kace. Gerjine sindeti Pancila. Íŋ bukiyana barayin iŋ Pancila. Íŋ koleyi kusseyi doyo wo jaŋo. Ayana lelayana! Deji sindi mo ?Ka suleyi alaŋ ?
c c C C Cad cop!
33
Doyo 33 : Duwojiga iŋ doojiga
y Y nn̰ Nn̰ h H c C
y Toma bedeyi peye iŋ noŋgeti baata.
peye
nn̰ Deji minn̰aga nn̰elme iŋ silam. nn̰elme
h Hassan iŋ Helimo ni suleyi ham. ham
c Íŋ bukiyana barayin iŋ Cad. Cad
y peyi bedeyi lapiya kaypo wayo
nn̰ minn̰o nn̰elme sinn̰ja pinn̰nn̰o nn̰alo
h ham Hassan Hawa Hay! Helimo
c cop copte Pac Kace Pancila
y Nn̰ y → ___
nn̰ Y nn̰ → ___
h C h → ___
c H c → ___
34
Noŋgeti Toma waaneyi iŋ balli. balli
Noŋgeti Toma dopaje lapiya. dopaje
Nandaŋga suleyi nn̰omeyi iŋ mooro. suleyi
Walo de iŋ gege tawa waa do.Walo de iŋ gege
Irmu cop ! cop
Copte, na inu kollo dopogo siidi. copte
y nn̰ h c
__ elme pe __ e __ elimo __ ad
35
Cad
peye
nn̰elme
Hassan
Walo de iŋ gege, Toma suleyi ham. Noŋgeti moyogu baata. Ka pilleyi pillo wo ka bolleyi bollo. Noŋgeti seyi peye do. Wo Ooto kole iŋ maŋa ka saa do. Toma suleyi ham : « Íŋ kolna iŋ laptan iŋ mo ? » Wo ti welleyi baageti ge miji, Harun. Harun setta iŋ pusji. Yella! Kolna iŋ laptan. Noŋgeti iŋ Toma dopaje lapiya wo ka suleyi nn̰omeyi nn̰omo. Ma moyogu ? Ooto kole alaŋ ?
36
Ta mo Harun seyi ?
y Y n N̰ N̰ n h H c Cpeye n elme HassanCad N̰ N̰ n elme mote! Toma bedeyi peye.
37
GilyaŋToma bedagi peye iŋ noŋgeti baata. bedagi Noŋgeti Toma waanigi iŋ balli. waanigiDeji miyga nn̰elme iŋ silam. miygaNandi suleyi nn̰omigi iŋ mooro. nn̰omigiNandi ne sina suleyi nn̰algi nn̰alo. nn̰algi
Doyo 34: Gomo de siiki iŋ nn̰elme
Dogo ela iŋ kida ge iŋ barayin mon wonnogu suleyi. Iŋ jaande pana wossugo baata do iŋ kalu ana mon, peesi wo nopuno suleyi sumajo sumo wuŋdo ge ti iŋ girpilo.
38
Iŋ balijiga abbeyakum nopuno iŋ peesi wossugo baata do, siiki iŋ nn̰elme suleyi gomojo gomo. Gomejiga tegatu. Sarnn̰a wo iŋ senn̰ja jeejjo wossugo.
39
Na peesi gaseyi nopuno : « Aya kolu woriŋ. »
Nopuno dipeyi: « Ta mo, jekiŋ ni gomojo, aya jo wossigeya ? Woda sarnn̰aŋ woda sam dopeya do. »
Peesi dipeyi : « Heyi woriyani, gomejiga iŋ dopeya. »
« Leegeya mo, dopeya do. » Soka nopuno gaseyi.
40
Iŋ deye peesi iŋ nopuno suleyi sero gomo de nn̰elme iŋ siiki diyo wullojo iŋ wajaŋji iŋ siiki, ge pidaga nn̰elme luwa ittiya kiijiga wa ka kolga isode iŋ jeedo, ge nandi kakire isode iŋ kalo iŋ mon kiijiga iŋ golmeya ne iŋ mon.
41
Dey nn̰elme indeyi iŋ sarnn̰aŋji iŋ siiki wo ka galeyi iŋ maati mon wo ka omiga. Mon mote. Mejere paajiga koteyi aro : « Mon mote ! Mon mote ! » Maka topeyi kay wo ka guseyi kay iŋ aro iŋ buji: « Mon mote ! Mon mote ! »
42
Dey peesi duwga alli 'Mariya' ajiga : « Ge ajiga alli ka gi na ma gi. » Keteyi peesi iŋ nopuno. Nopuno dipeyi : « Wonniga do. »
43
« Haŋ ! » Peesi seyi ambeji. « Ka gi na 'Mariya' gi », ka ajigaŋ nn̰akiya. Inu ta kolo iŋ gaso moto de mon iŋ geraya paajiga de iŋ barayin. Killa ni woologo ne ni iŋ woolejiga sodaka.
Dey nopuno koteyi aro : « Bee ! Bee ! Bee ! »
Ta mejere suleyi ŋ gomo, jukku woriŋ diyona gomejiga iŋ dopogo.
44