l l )

STARINA t'LAt::.t. l~A u IJU!UVU.

LIST IZLAZI TJEDNO. GODišNJA PRET PLATA 30 DI . ZA l OZEM.STVO 60 - -

OGLASI PO NAROCITOJ TAR.IFI. l DI A VIII. BROJ 43. Sib nik, 2.J. li ·topada 1937.

RUKOPISI SE NE VRAćAJU - ADRESA

UREDNIATV A I UPRAVE: ai BENIK pp. 17.

Milijarda Ev~nd~lje je blaga vijest; vi­

st ko]u )e čovjek primio od Bo­.- . On~ _n~ m pripovijeda k~ko se ~Ja RIJec utjelovi/a i prebiva~a :d~ nam~: ~ .1 _kako je otkupila

a~ kOJI ztvtmo, koji su živjeli ed nama i ko)'i će doc" · 1 tza nas.

U ~~ mi ~je rujemo! I to je isti­Ah ko!t~o ih ima koji zato

u nikad cul1• k ·. · . . . ' 011 nt)esu čuli o,mm]ati niti samo Kristovo ime.

. To su pogani.

T ~10. iza širokih mora sferu _bes~ra)ne pokrajine, nad kojima ~ mkad zasvijet!ilo sunce B ~. me A K. OZJe

· - nst je i radi njih do-na zemlju! l ZaJJ.iih _u, A.o .-l- ­

IO mrrm ka ez gortmef Krist je, prije nego se A_onač­

odijelio od svojih apostola i \

ašao k Ocu, mislio na sve. Mi-o je na one koji će Ga o,d naj­•anjega djetinjstva nositi u svom cu i ljubiti Ga najnježnijom /ju­lv~ju, ali je mislio i na sve one ji će ostariti i umrijeti, a da Mu ti zar ime ne domaju. Zato J·e ' ' n /jubavi i •samilosti, naredio:

»Idite i naučavajte sve narode, rsteći ih u ime Oca i Sina i Duha vetoga« ...

Apostoli su Ga poslušali. I etar, i Pavao, i Andrija, i Jakov, i ate j ... T o~ se i danas izvršuje. I

udi koji izvršuju taj Kristov na­)g zovu se misionari - poslanici,

djeT,o koje on·i izvršuju jesu mi­ije.

Misije ne smiju biti zadnja tvar u našem životu i radu. Da­ače, moramo im dati jedno od 1rvih mjesta. - Eto, i Crkva je to činila, kad im jJ posvetila poseb­

IU nedjelju u godini i nazvala ju nisijskorn nedjeljom.

Predzadnja listopadska nedje­ja jest mis{jska nedje1ja. Ona as živo potsjeća na Kristovu /ju­

. av prema ljudima, aM i na našu iužnost da nastavimo Kristov apo­dolski rad il osvajanju duša za ilaženu vječnost: ' Uvijel<: je bilo [judi koji su se

mali žrtvo,vati i umirati za svijet­le i visoke ideale. r Ima ih i danas. _._ Zar nisu to't~:misianari koji, po­stignuvši visok:u' kt.i~turu u evrop­skim zeml/anta, polaze medu pri­mitivne poganske nl/rode, da im donesu Boga,•a s Njim pravdu, lju­bav i pro~jefu. - Sama malena Holandlfja ih godišnje šalje na sto-

line! 1 •

1

Misionari idu, a mi ostajemo kod kuće. Pa :zar zato mi ne mo-

Pismo preuzv. Milete

Ovogodišnji blagdan bl. Nikole Tavilića " t_kovinu Bl. ilrole Tavilića · mo u S1beniku bi · k ... · ml Boljega kraljev tva rnedli nevJ·ern 1'c1·_

.. t ... , uplJI 1 apo t. ad- rna.' nlln i raCIJI provle ~ d ' . la, ili u n~d ·

1. t:.

0 me večano pro-

L.. Je JU 15. novembra lJe · · · k k po J~ 1 radosno bilo vidjeti

vJer~i~y porodm wadb. ka~~~a Blaženika i na lm I uprJama . ., ..

hvat ili pa r k . . pnrm l l . rrs o plsmo, koje sam u-pravio na ve vete 1936 d . taknuo d v• • • • go . J po-

a . e ozrvr l proširi ku lt pra-rn_a J ru~o ll m kom Mučeniku S'b v mnu. 1 enca-

BL ~i~~ ~~od ine, Bogu hvala, blagdan 19 ' dozvolom v. tolice od vi . marta 193y., p:o la\:iće e, po pr­d ~pu_t, . po sv lm b t kupi jama u našoj brzav J, I to u .nedjelju 14. novembra a_ nab danj '<II

1Jezove JTI U rPn i Či.-P <:.mrti

no ,•em ra ,J";/ •

P ro lava ovoga dana bi će vugdje nadasve večana. Po mnogim mje ti­ma već. se dižu oltari Bl. ikoJi, po­tavljaju e sl ike ili kipovi, 1.aziv lje e Tjego zagovor pred Bogom i moli

se za jegovu pomoć.. Pri prave u da-Jde po vim na im bi ku pijama da o­va vetkovina u pije što ljepše.

Ova veta akcija, ovaj pokret da e propagi ra štovanje a ega Jentzo-

li rnskog Mučen i ka uvel ike ve el i n jegov rodn i grad, koji je, po S\'Om bi kupu blagupokojnom Antunu Fosco, rad io 1 na tojao te i po tigao da je 25. ma­ja 1889. v. to lica, svoj im vrhovnim a uk-tor itetom, potvrdila javni crkveni kult ko ji se od pamtivi jeka davao slu­gi Božje mu ikoli Tavili ću , reda v. Frane, Siben čaninu, Muče11 iku Blaže­niku .

Ako igd je to ovaj dan mora da bude svečan i radostan za grad Si-ben ik !

U nj em u je Bl. ikoJa u gledao svijetlo Božje. U n je mu ue čuo Božji poziv za redovnički život!

U samostan skim zidinama Sv. f ra­ne u Sibeniku i Br ibira sazrela je u dušt ovoga Heroj a vjere misijska ide­ja obrane katoličke Crkve i širen ja

žeJno ništa učiniti za miSije? -Možemo i moramo!

Možemo barem molitvom, ako ne i novčanim doprinosima. A moramo radi ljubavi prema samoj ist/ni, radi /jubavi prem.a 1 Bogu i prema bližnjemu.

Naša je vjera istinita . A isti­na n'ije vlasništvo samo pojedinih [judi, a niti pojedinih naroda. Op­ća je. Katolička. I čovjek , koji po­sjeduje istinu, osjeća u sebi po,riv i neodoljivu težnju da je saopći drugima, da je svi upoznaju. -Dakle već rađi same ljubavi pre­ma istini moramo se truditi, da na­ša sveta v jer a osvoji sva srca i sve krajeve zem~}e.

. . O\ im mje tima najpri.je je 0 _ cutro aš Mučenik žar Bo:-· 1· b · k · . . zJe JU avi OJ~ ga Je JOŠ u mladim godinama

poz!val~ na mučeništva za spa duša 1 IreryJe _katoličke v jere!

Stb nrk_ dak! ~ ima hiti prvi u 0 _ om . ~tovanJu. Srberti !t .i n jegova bi­k~plJa t_reb~ d~ što· jace ra'2bukte u rclma VJernika kult i po d- ·

0. B v· uz anJe u

'oga OZJe~&' . lugu i tf učenika. :-.

1 edok_ucrv~.. u putevi i osnove

Bo~Je · 1 tortJl katoličke Crkve vidi e l~ no kako e Bog, tokom vijekova luzr~ od~branirn osobama, uzorima i

P?bozno t r ~a da u narodima probud· ~~~mga l Hoba ti Jeruzollrnu, preK6-na~ ih hodoča nika, da naš hrvat ki ..,.,.

rod, koji je u naše doba izložen to­likim i kuš njima te mu prijete sa raznih trana pogibelji za njegovu vje­ru, bax učv r ti u katoličkoj vjeJ1i i lju­bavi pra ma katoličkoj Crkvi?

1 učenički Lik Bl. ikoJe vijetli dana voj im vetim životom u po­gan kom življenju naše dobe; vojom revno ću i žarom u obrani katoličke vjere pr otiv sadanjih modern ih hereza i bezvjerstva koje se šire te vojom mučeničkom mrću u divnoj ljubavi za Krista o poda i jegovu vetu božan ku nauku!

Dragi vjernici ! Poziv ljem as da da ove godine š to svečanije pro Ja­vite ovaj blagdan i t im pokažete kol iko štujete svoga Mučen ika, Blaženika, i­na hrva ls kog naroda !

Po svim župama iben ke bi ku pije 1 apo tolske ad rnini tracije laviće zvo­na t ri dana pr ije svečanosti, naime ll. , 12. i 13. novembra. Na sam i b lagdan , naime u ned jelj u 14. novembra, sl užba Božja mora da bude svečana, a pr eko ove dušobrižn ici i svećenici po crkva­ma propovijedaće o Bl. i kol i Tavi liću.

U katedra li u $ ibeniku, gdje je već. od god ine l 89 . o ltar Blaženika,

htio roditi u skrajnjem siromaštvu Betlehem-8, radi njih je privolio da Ga razapnu na uzdignuto drvo kri ­ža. - A mi, ako ljub~mo Boga, mo­ramo Pjubifi i sve što On ljubi. Dakle i duše svojih bližnjih, pa makar oni bili na zadnjem kraju svijeta, makar bili crni kao najcr­niji lonci i žuti kao suncokreti.

Sve bi to vrijedilo, i u slučaju da nije rečeno : »Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe<c. A~i kad još i za tu zapovijed znamo, naša se dužnost prema misijama, prema poganskoj braći, povećava i po,dvo -stručuje.

r I Duša je neumrla. Slika je i prili-ka Božja. l Zafb Bos, poslije sebe, naj?i~e ljubi duse! Radi duša se.

U ladici Kristovoj plove mno­gi milijuni, ali još više je milijuna izvan nje. Put neba se di žu stoti­

tisuća kršćanskih oltara, na ko­žrtvuje prebijelo i nedužno.

~baviće s~ trodnevna pobožno t i to 1., 1_2. J 13. novembra. a b la dan

mik lrkol~/ tol noj bazilici biće ~on­-~ na . lsa u l l sati, a u 6 sati pro­

povrJed I blagoslov sa Pre vetirn 'k ~repo;učuje se revno li du obr iž­

~! a l S\'ec~n tva da porade te vetko-ln;-. B~. rkole u pije na veću lavu

BozJU 1 duhov_n u korist vjern ika. . Ovo se P1 mo ima pročitati

vtm crkvama u iben koj 'bi k .. J~ ~posto! koj admini traciji u n~g.;~:j~

. novembra o. g.

Sibenik, dn 29. oktobra 1937 .

BI 1\UP i POST ADM.

t DR l ERO TM MILETA

Kako da nas to ne uzbudi i ne gane!?

Misijsk a je nedjelja. Nedjelja po,svećena uzvi enom cilju, da JE­DNA PUNA MILIJARDA PO­GAN A upozna Svijet! o svijeta da i za nju Nazarenac postane put, istina i život .

U tu svrhu ćemo , ako može-mo, dati koji dinar. A onda ćemo moliti dana , btta preko~ufra ..• do slijedeće misijske nedjelje, da sa svih dijel:ova zemlje jedan od­liježe glas: Slava Ocu i Sinu i Du­hu Svetome! ...

I g.

l •

Str. 2. ,,KATOLIK"

bavljeno je 16 hiljada_ noćni h ?d ijenja uz bole n e i po razntm za.v?d tma _da­no 19 hiljada 900 l i ječn ičk t h ~v_jeta uz trošak od 1 mil ijuna i 300 hJI;ada, čehos]o,·ački h kruna.

]U1 ACKI CI JeD OO S Eć -IKA

R,al n i sud u a lenciji ne~avno _je 'osudio n a smr t jedrtoga S pan jo lca, j~r je u tanov iloj zgo? i pok~zao v_oJe simpat ije prema . na~IOl~alno J SpanJol­skoj, Prije n go je bw_ IL\red en na lr~: tište, zatražio je_, da b~ m?gao g?vor.ttl s jedn im vcćemkom. ZelJa m u je b tla u lišan a .

Redovn ik, koji ga je d ošao poho­di ti n ije do tada ništa znao ? _smr t­noj' o udi. Ci m je . to sazn31-o t JO . k tom u, da je o suden tk otac _cet~ero dj ~­ce, u pu ti e ra n? k u pr~vtt~lJU tan:~n~ ce. li jedećega Jutra bto Je dotl <-'11 1 sveć n ik trije ljan . On e sam ponu­dio u zam jenu mje to iromaynog oca četvero d jece l

ŽIVOT S CRKVOM ~~~~=======

Crkveni kalendar

edjelja, 24 . X.: Dvade ~t i treća nea"je/ja po Dulr<wima. Ova ~e nedjcl_ja posvećena mi ijama, t. j . širenJU v. vje­re medu poganima . loga dana ~ na­šim crkvama propovijeda o misijama l lmr pi se milostinja u tu vrhu . - Dana se slavi blagdan sv. R.a faew, arha.ndcla.

Ponedjeljak, 25. X.: Sv. Kman{ ? sv. Darija, mučenici. Bijahu bračni drugovi: O­bojica podniješe mučen ičku s~nr_l u Rtmu_. Na jednoj cesti bijahu za uli 1 pokopam kamenjem. .

Utorak, 26. X.: Sv . E vari ( Papa I mučenik. Proslavio je Crkvu Božju sv~­jom neustrašivom mučeničkom smrti za vri-jeme cara Trajana. . .

Srijeda, 27. x.: Sv . Vincencij . BIO J_e mučen zajedno sa sv. Sabinom. ~ v .. Kn­stetom u španjolskom grad u Avtl!. S~ t tr~­je podniješe groznu smrt ~~ lomaČI. Pn­je nego su ih spalil i, ra ~vih _su !m zgl_o­bove, a glave toljagama IStukli ,da su Im vrcali iz glave moždani. . .

Cetvrtak 28. X.: Sv. Suntuz t l ' . Juda! --- , . - , --- s- pv

bješnjeli pogani nijesu uhvatili, na kr iž pro-peli i napolak pre(Yil ili. - Sv. Juda, na­zvan Revn itelj, za razliku od nesretn ika J u­de izdajnika. Prop(>vijed'ao je sv. vjeru u Mezopo tam iji i Perziji . I on je b!o propet u Araratu, armenskom gradu.

Petak, 29. X.: Sv. Narcis, biskup. Po­stao je biskup u Jerutolimu g. 180. u­zor ustrplj ivosti i blago ti. Um ro je u 11 6. god ini života.

Subota, 30. X.: Sv. !(/audi;. Otac mu Marce l bijaše kapetan u rimskoj vojsci.; Prilikom rođen d ana cara Maksim il ijana do­bio je bio nalog, da prikaže žrtvu pogan~ skim bogovima. No Marcel j un ački odbije, pa skinuvši vojn ičk i opasač pred sv im voj­nicima reče :"Ja sam vojnik Krista Kralja višnjega, a prezi rem drvene i kamene bo­gove". Rad! ovog od1 učnog nastupa bio

je osuđen na smrt. Sutradan uhvatiše ~­nove njegov.e Klaudija, Luperka i Viktori­ja. va lri ponoviše oče~ riječ i pred su­r;cm, na'to sva tri kupa pogubiše.

Nedjelja XXIII. po Duhovima

Citanje poslanice blaže/toga Pavla Apo­stola Filipl janima (3, 17- 21; 4 , 1-3). -Braćo! Nasi jed u j tc mene i ugledaj le se n~ one koji žive po Izgledu šlo vam ga mt davamo. jer mnogi, 7A'l koje sam vam če­sto govorio (a sad i p l ačući _govorim), __ ži­ve kao neprijatelji križa Kn tova. Jima je svr etak propa t, njima je ~g trb_uh: oni se hvale sramotom svojom, om zemalJSki misle. tašc je pak življ~enjc na nebesima, otkuda i Spasitelja očekujemo, Gospodina na"ega Isu a l(ri ta, koji će preobrazi ti na­še poniženo tijelo, da budie jed~ako sla~no~ mu tijelu jegovu, jakošću ko)om moze I sve sebi pokorili. Dakle, braćo moja, lj u­bezna i požcljena, radost i moja i krun? moja, lako stoj te u . G_ospodinu,. ~red'rag:. Evoaij u mol im i Smli hu opominJem, ~a jedno misle u Go pod inu. Takoder moli~1 i tebe, vjerni druiJe, pomozi njima koJe su se sa mnom u Evanđelju trudile s K~­mentom i ostalim suradnicima mojim, ko­jih su imena u knjizi života.

t Sli jedi sv. Ev011delje po Maiej1t ( 9, / 8- 26 ) . - U ono vrijeme, do k je Jsu_s govorio narodu, gle, neki poglavica pr ~­stupi i pokloni l\ u se govoreći: Go pod_I­ne, kći je moja sad um rla, nego d'od1, metni na nju ruku svoju, i oživjet će . l ustavši Isus pođe za njim s učenicim~ svoj im. I eto žena, koja je dvana:est godt­na bolovala od krvotoka, pri tupi otraga i dotače se skuta haljine jegova. j er go­voraše u sebi: Ako sc samo dotalrnem haljine jegove, ozdravit ću . A I_sus okre­nuvši se i vidjev' i je re : UzdaJ se, kće­ri, vjera te je tvoja ozdravi la. I ozdravi žena od onoga časa. I do:(avvi Isu u h-u~u poglavice, i vidjev i svira v ! m~o tv~ . gdJe buč i , reče · Odslupi t-c, jer dJ CVOJka mJe u· mrla, nego spava. I podsmijehivahu Mu se. A kad bi istjcrano mnoštvo, udle i uhvar ti je z.a. ruku, i djevojka ustadle. I olide glas o tom po svem onom kraju.

Konačno oslobođenje

Kr~nstvo je u kinulo ropstvo , ". i TV-> lc _ d.ok le,q()(J hud~Q_žjvi.~.U ... n~ tamnici našega tije la . Duh mo že kro­ti ti i svlada va ti t ijelo , a li nikad~ d'ok s mo tu na svijetu, ne može se potpu­no os loboditi ro p tva tijela.

A_li d?ći će jednom potpuno oslo­bođenj e , 1 duh će biti jedini gospo­dar. T o će biti posli je mrti . A kad' se, na sudn jem danu, zbude uskr nu­će tije la , neće više tije lo imati nikakve ~la ti. nad ~uhom , jer će biti preobra­zeno 1 sas 1rn produho vljeno .

O svemu to mu nać i ćemo gX)vora u današnjo j Misi. - U vim molitvama 1govori se o oslobođenju. A to je oslo­bodenje iz ropstva t ijela i preobra ­ženje u vječnosti.

. Svaka Misa počima s početnom pjes~om. A_ . d~ašnja početna !)je ma , kao mtonac11a č1iave Mise, glasi:

JI:) n-T fl 0 d T~ Kako kršćan ska duša može uro-JF-' ({)\.\l u. n J> JI<{\ D.\ niti u tajan s tveno t nekrvne Zrtve i <><><>~ letje ti u visine s pijevo m, svijetlom

1 kadom lituPgije na jbolje nam dbka­Knjiga za sve nas* zuje najnovija zbirka p jesama J. Kor­

Danas je Marije Majka na nebo uznC9ella a s n joiTlf! i naša nada i sva želja naša za srećom .

Kristovo evanđelje je životni za­kon koji čovjeka usrećuje i o lobađa okova strasti , a n e zarobljuje. Bog je postao čovjekom da nam dbkaže ka­ko Njegovi zakoni nisu samo za nebo, maštu ili izuzetne pojedince, već Z{])

Žl:vot_ sviju. s iromaha i bogat~, mla­dih 1 stari11. Evanđelje moramo pro­življava ti: mis liti, ćuvstvovati i raditi po Uzoru, Is usu Kristu: Bogu-čovjeku.

. LiJurgiia ili život s Crkvom je naJbolji put k praktičnom kršć. živo­tu. Ako li u adventu s osjećajima Cr­kve očekujemo Spasi telja, o Božiću se veselimo, u korizmi kajemo za Uskrs očistimo . . . i ako li sve ob(ede u Cr­kvi, osobito sv. Misu, slušamo s ra ­zumijevanjem i voljnim, čuvstvenim sudjelovanjem - tada ćemo najlak~ u

n er a : "U hramu cisterciia". . J. Korner je mladt pjesnik, iz­

r~t.to ~toličkog uvjerenja, pisac če­tmju zbtrka pjesama, čij i talena t pri­znava ju 1 svi o bjekt ivn i kritičari ne­kato~ici. N a jnovija kn j iga i forma lno znači napredak, a o sobito pak sad'r­~jno. To je prva zbirka lituJ1gijslcih p jesam a kod nas.

Pjesnik je boravio u slovenskom samostanu cis te rcija i zanosnom du­šom prož ivljavao blagdan Uznesenja Marijina koji krasn i obredi b'ijelih re­dovnika još više uzdižu . Nabujali os­jećaj i n jegove duše pre lijevaju se u s kladne pjesme Oficija i Mise.

" G ospod in govori : Ja. ~is~im mi­Ji mira a ne cviljenja, pnztvacete me

1 ja ću vas u lišati , i i z v ešć u ro ­b ova n je vaš e iz s vih m j es ta ."

Eto, Bog nam svečano <;>bećaje ?a ć:e nas o lo bod iti iz rolYovan Ja. Je­govo obecan je neće o sta ti sam ? kod r i ječ i . Sto On obeća, to će srgurno izvrši t i. .

Jai rova kć i Je. b i~~ u mrla, ~ K~1s! jo j je ipak uskn to ztvo t. T o 1Je JOS jeda n do kaz Njegove božanske ~vem?­ć i , koja n am ~lij ev~ ~~rs to ~v)e.rwje u uskrsn uće ttj ela 1 ztvot vjecnt.

l dan a e Evanđelje pokla [Xl s po lanicom. Sto Pava o u po lani~iop­ćeni to tvrd i, to vid imo u evanđelJU da l(ri t djelom po tvrđu je .

" aš je pak ži_vl j ~nje vna !lebe-ima , otkuda i S pa ItelJa o~ekujem~!

Gospodina n ašega I u~y Kns?, k'OJl će preobraziti naše pomze.~o bjel_o, da bude jed nako s lavnomu l!J elu _N_Je~­vu ... " Tako Pavao u p'Oslantct Fl­li p ljanima . A n ije li Kris~ uskr nuće~ .Jairove kćer i vj_ero~'?st?JnO potvrdiO isti ni to t Pavlo vth nječi?

I mi ćemo, poput Jai rove kće: i ! doživjeti u skr nuće . To će o nda b1_b naše konačno ·i savršeno o lobodenJe tz ro ps tva, o kojemu na m Svemogu ći govori u početnoj pj esmi. - A dok e to n e zbude, nastojmo da se dine­

vice sve više oslobađamo ropstva u­mrlo g a ti jela i živ imo ž ivotom neu­mrloga duha .

Lit arg

Hrvatski Socijalni Tjedan U Zagrebu

(od 25. - 31. X. 1937.)

U ponedjeljak 25. X.: u -'1 1/2 s. pos . JY: u crkvi sv. Katarine: zaziv Duha Svetoga I govor zagrebačkog ad biskupa-koadjutora d'ra A. S t e p i n e a "Moral no i svrhu naravno značenje obitelji; u 51/2 s. pos. p. u dvo­ran i biv' e Hrvatske sabornice otvorenje So­cijalnoga tjedna. Pozdravi i uvod no pre­davanje predsjeanika dra Ju rja S ć e t i n e a , prof. Ekonomsko-komercijalne visoh-x: škole u Zagrebu "Obitelj i društvo", .

G 1 1 .. /,vh l• ,'J. A . X " ll'ronim"koi dvoralll

a h s , sveučihšni profesor " Povijesni ra-zv?j obit~j i ", u 5 s. pos. p. dr And'r1ja 2 1 v k o v I ć , sveu čilišni profesor, ,, Ob!helj 1 kršćanstvo", u 6 s. pbs. p. dr Ivo S e hr e­e k e i s, liječni k, ,,Obi belj i potomstvo".

U srijedu 27. X. poslije podnJC u Je­ronims koj dvorani konferenclijiC i ankete o­bi telj po staležima i zvanjima" : u 9

11

s. pr. P· " Grada nska obitelj " (dr Velim ir D 1e ­

ž e l i ć , sin, ravnatelj kancelarije Društva Sv. jeronima), u l O s. pr. p. " Radnička o­bitelj" (Rudolf P e t e k, predsjedn ik Rad­n i čkog s trukovnog saveza ). Poslije podn.e u jeronimskoj dvorani predavanja : u 4 s. pos. p. dr Edo L o vri ć, prof. i rektor hrv. sveu čil i ta "Brak u suvremenom zakonodav­stvu", u 5 s. pos. p. dr Milan I v š i ć profeso r i prorektor Ekonomsko-kom.crci]at­ne v1soke škole u Zagrebu "Obiteljska bašti­na", u 7 s. pred veČ!er u franjevačkoj crkvi

vima. Zbor le vita veliča Nju slavnu Djevicu, koja je čistoćom i od~icanjem svladala smrt i bila uznesena da bu­de "Judita, što lađom Oospod'njom ra vna". I usred svih bjesomučnih vje­trova Ona čuva i vodi ladicu sv. Petra .

Dan se već budi i u crkvu su prispjeli eljaci, krunicom u ruci i djeca ve elom pjesmom na u na~a. Sad se izmjenjuju iz srdaca redovnika ~lja~a, djece i pjesnika, posluje jutre~ nje 1 pohvala , časovi kroz dan u koji­ma se o~tava divni lik Majke podJ Oolg?tskim križem, koji je oborio sr­ce Njeno, ali ju je i uzdigao iz bolnih uza u luku sp~sa . Tamo Ona zagovara sve nas, o~b1to pr<>g10njene, iskuša­ne, lg'ladn c 1 zapostavljene.

Zato pjesnik moli:

O b_ijela ~lub'ice moja, Kraljice SVJetla i duha • • • l

na Kaptolu Msgr. Miho P u š ić, biskup hvarski, govori : "Nerazrješivosl braka".

U četvrta/t 28. X. prije podrue u Je­ronimskoj dvorani konferencijiC i an kete: 111

9 s. pr. p. "Seljačka obitelj" (Pavao M a ... ti j evi ć, župn i'k) , ,,Obi telj i zdra.ylje". u l O s. pr. p. " tan, hrana, odjeća" (D~ Juraj Rebok, liječn i k) , u ~1 s. P:· J:1. " e uvanje zdravlja" (dr Katanna V o J v. o­d a , liječn ica ) . Poslije podrue u Jeronim­skoj dvorani predavanja: u 4 s. pos. p. dt Eugen S l a d o v l ć , prof. Ekon?m~k~ko. mere. vi soke škole u Zagrebu "O!:.htefJ I dr· žava", u 5 s. pos. p. O. Pogl a j e n, D. I. "Komun izam prema obitelj i" .

U pe/ak 29. X. prije podne u Jero­nimskoj dvorani kon ferencije i ankete "Za· štita obitelj i": u 9 s. pr. p. "Pravna i ekn no m s ka zaštita obitelj i" (dr Đuro K u n t a · r i ć , odvjetnik), u l O s. pr . p. ,,Moralm zaštita obi telj i" (dr Đuro G ra č a n i !n sveu č . docen t) . Poslije podne u Jeronim skoj dvorani predavanja : u 4 s. pos. p. Lu P er i n l ć , predsjednik Okružja Ii. K. Mu ževa " Obitelj 'i škola" , u 5 s. pos . P· dr lii jacinl B o š k o v i ć , domin ikanac "0 goj na uloga obitelji", u 6 s_- pos. P· ? ·.d Bonifacije P er o v i ć, franJevac .,ObttelJ društva Katoličke Akcije" .

U subotu 30. X. prije podne u ]K ronimskoj dvoran i konferencije i ankete : 9 s. pr. p. "Obiteljski odgoj i djelatno prosvjetnih i športskih društava" (Sal. . _J sip T k a l e e, ravnatelj ad b. orfanotroflJa u 10 s. pr. p. " Upliv knj iževnosti, kazališ i kina na obiteljski živo l" (dr Ljubiom M ar a k o v i ć, profesor) . Poslije podne Jeronimskoj dvorani predav~nja :_ u 4 s. • p. Sofija Br a j š a , predsJednica Okru H. 1(. lena ,,Vjerska i odgojna uloga že1 u obitelj i", u 5 s. pos. p. dr Marijar K r a 1 j , profesorica "Socijalna i ekonor ska uloga žene o obi l-elj i", u 7 s. _pos. u crkvi Oo. lsusovaca Te Deum 1 gov vladike kr iževačkog dr Dionizija N j ar~ d i j a "Kušnje i pobje<k! u obitelji" .

U ned;elju 31. X. poslije pod'ne u s. u dvorani Zagreb. Zbora na proslavi sta Kra lja govor! : l. "Obitelj i narod" (I Or š ani ć , profesor ). 2. "Krist-Kralj - v đa obi telji" (Petar Or g e e, profesor).

Po svijetu - -- - ... - ... - ... 1""\. J. l".MrYl"\. v

NESJ<O-JAPANSKOM RATU vatikan "?_sservatore /?.>Omano" od 17. t. mj . d'on sh~~~ću službenu obavijest : "Evening Star koJI Izlazi u Washingtonu, 14. listopa 1937. objavio je izvještaj, koji je raširi agencija .,,Associated Press" (a po njoj Reuterov ured), u kojemu se tvrd'i već nasl~vima , _da "Vatikan podupire Japan proti crvemm Kinezima" i da je važ li čn~st u Vatikanu priznala, da je" Sve Sto l1ca razaslala biskupima i misionarima Dalekom Istoku posebnu okružnicu s uput ma, ~ko sc treba vladati u sadašnje sporu IZmedu Kineza i Japanaca". V3.tika sko glasilo nato navodi čitav članak ameri· ~oga lista i zaključuje : "Iako neistinito I tendenci_~znost toga članka pada u oči ~ komu, koJI pozna načela, po kojima ruk.o voš.i S\·oje djelovanje Sveta Stolica. u bri radt posljed'ica. što ih takve vijesti lak

Najprife, kao moli:

tona, tr! m·

ZNATNI Uj~ osvaj lo fiuta samih 15 k

npt"•l: .l ruobn~

plljennt .ial.t Ovi

Smiluj se nama, Gospode, l\·id3ciju fron Smiluj se nama, Jaganjče. , . lldnjih dat

.Za~im slavi beskrajno milosrđe 1200 crvenih, Spas1telja: 12 bll~a ih

Ti si odbacio slasti 1 s oruž' ?a nas obogatiš porfirom. ju sa Čtsti , l posljednje haljine svoje otl l oko da nas obogatiš parfirom. u Astur

• l .njegova je duša zanesena, puna lladollol!b~ MI!os~t, JXl. vjeruje ,,ko ono dijete 1 ~ IQ 1-eltb! malent pastir, dobri, u istine vj'ečne lito it akb svete" Kt tsKe

. Najglavniji dio Mise je Lrtva ~te 0:

gd~e. Isu sebe_ prikazuje pravd'i vječ- l~j u ofen·

l 'flO. rno1 Ozrl se 'lU/rod, čuvaj ga grijeha i strasti! Jer netko nema ni kruha a drugi živi u slasti. '

noJ ~ .. tako. daje zadovolj~inu za na- !~Qnd rl4lje ~ ~ g'riJehe 1 slabosti, Seljaci i radnici tiankau i PeJ sav !l~od zaJedno sa misnikom pri~ l Q SUljllansk k:azu.Je žrtvu, ~er su, plodov-i žitnih po- u Honan, ~ lja ~ .s<;>k na~h vinograda vanjski žr- ~'U llol sv tveni hk. :ru Mu, kao nekada jeru- hl~ Vrlo 1 zolemska ~jeca haljine, oni srce i lju,'­bav proshru pred dolazak. A Kristova Ij~bav se ne iscrpljuje, već hoće da se ml po bijeloj hostiji pretvorimo u. nebeski kristal.

- Tako je pjesnik na vrlo origina-J život odlučno i iskreno provesti ka­

tolicizam.

- Već uoč1 blagdana, za prve ve­černje, dok se u crkvi Marijin kip zlati posljednjim zrakama sunca, u toj privlačivoj tišini sa kora proviruju 'gla­ve pobožnih redovnika, iz čijih se us­tiju izvija molitva smjerna. Srce ti osjeća da po molitvi i hvali Majci "nebo i zemlja {!anas po ve su, posve blizu" (13 . str.) Marija s mrtvim Si­nom na krilu je vez koji ih spaja.

Ujutro, na sam blagdan Uzne­• jeronim Korner : U hramu Cisterci ja. senja - još s jena pokriva oltar i

Nakl<lda : Narodne Prosvjebe, Zagreb, Kap- klupe - ži~ci se JX1lucaju, molitve o-to! 29. re a duše otvaraju nebeskim mJtzo-

r

Ti iedi.na možeš ga spasti. (Druga noćnica)

Centar kr~nskoga života jesva­k?dn~vno, ~ep_restano . Kristovo prika­ZI~~je na našim oltar1111a. To je i srž S~IJU. 9lag<;tana, pa nam pjesnik div­m~ st1hov1ma izrazuje uzvišenost sv. M1se. ; ·l .

l~ .način. liturgiju jednoga· blagdana. ucmt<? pnstu.(Xlčnom svima, da se w tog 1zvora razbukti u nama ljubav p:ema sv. Crkvi i Kristu: i da se po. pjesmama §to više približimo - Go­spodinu.

Zvonimir Malić. .

mzrokuju nada ve oln:irom na katoličke ;Ije u l ini, ona se požurila, da proglasi nim a v taj izv j ' taj, tc j izjavila, da šta od toga, š to se tvrdi u n j e­l, ne potjcčte od Vatikanskih asti te da je potpuno izmi -

lažno lc očito tenden-

POTR,ES R, O R, 1\A R,EC U S. A. f:>rllikorn ek plozije u rudniku Mul­u Alabami poginula u 34 rudara . Ovo treća k.-ttastrofa o~ vr tc u is tom rudni-

1910. g. poginulo je 39, a 1914. g. rudara. RIJ C S . O A JEMACKIJ\1\ l A-

LJCI \A. 14. t. mj. prilikom primanja pine njemackih hodočasnika iz Bavar ·ke Otac Papa je u svom govoru na nj~

kom jeziku alud irao na vjerski polož.1j olika, koji ada vlada u Hitlerovoj je-koj. v. Otac im je zatelio naročitu do­

•došlicu, pošto "dolaze iz jemačlre, ze­e, koja nije odveć daleko, d:~pače je 1grafski do ta blizu", ali mnogi ljudi.

kojih, u mnogo slučajeva, ovisi život mačke, kao da sc dnevno sve više uda­

vele Stolice. Izrazio je nato ju čvrstu vjeru, da $e katolici jemačke jek ostati nepokoleb1vo vjerni svetoj Cr-

ITALIJA PO BROJU PODMOR ICA siječnju 193 ., kad će u more spustili "ih 20 podmornica, prestići će Englesku, će tada imati 86 podmornica, a ngl ka

Japan ih imaju svaka samo po 62. Italij~ biti slabija samo od jedinjenih Ame­

Jdh Država, koje ih imaju 95. OVI AMERICKI 1 O AC AVIO A

orktown" - golema ratna jedinica - sta­l je 20 milijuna dolara, a posada mu ji 2 hiljade momaka.

RIM IMA TA OV IKA prema po-ednjim stati tičkim podacima koncem mj~

rujna 1 milijun 236 hiljada i 600. NAORUZAVA JE JEDI JE IH DR­VA I FRA CUSKE. U upućenim kruge­

na uporno se ši re glasine, prema kojima Rooseveltov govor između ostaloga imao

· u svrhu, da englesku i američku javno t ·premi na objavljivanje jednog orijaškog

ta za naoružanje, za koji se misli izda­okruglo d v i j e m i l i j a r d e d o l a r a

ko 120 miljardi dinara). Ministarstvo jske naručilo je d'aljih 14 bombardera zv. letećih tvrđa a, č!me re se broj ovih jvećlh aviona američke vojslre popeti na . Ovi bombarderi naoružani su sa 5 stroj­

pušaka i imaju posadu od 9 ljudt inistarstvo mornarice kani izradiH ! nove

mne hidroavione, koji će svojom vc­inom premašili čak najnovije amerlčlre ikorski" bombardere. Težina ovih novih roaviona bit će 50 do 60 tona, d'ok imati kr ila od 57 metara širine, a ak­

ni radius od 8 hiljada milja. Troška­izgradnje jed nog ovah'Vog hid'roaviona

ene se na m.l.jun dolara. - Francuski )!ni program za 1938. predvi đa izgrad­:u novih ratnih brodova u iznosu od 55 !jada tona, za koje će troškovi i'znosltt i!zu t r l m i l l j a r d e f r a n a k a .

ZNATNI USPJESI NACIONALISTA. )Slije osvajar ja Co l u n g e, Ar i o n d e I nf i e s t a na::ionalističke Ilete udaljene samih 15 km od Gijona te čini se, da jtC

ć zapd'ać:ena njegova sudbina. Pri tome , zarobile veliki broj crvenih vojnika l plijeni le ogromne količine voj noga ma­· jala. Ovi uspjesi fl! tako pospješiti 11-idaciju fronte u Asturiji. Računa se, d'a zadnjih dana u ovim borbama poginulo

' 00 crvenih, 1400 bilo ih je zarobljeno, a ' btljada ih se predalo nacionalistima, VIe­

m s oružjem na sebi. CTVJCni pokuša-ju sa čestim napadajima na aragons!<Pj ont! l oko Madrida, da spriječe potpuni raz u Asturiji. No u tome ne uspijevaju, - nacionalisti odbijaju sve be njihove na­le uz velilre i teške gubitke crvenih. 0-bfto je aktivna nacionalistička avijacija.

KINESKO-JAPANSKI RAT. Dok ki­ske Ilete osme armije s uspjeh.bm na­

~\vljaju ofenzivu u sjeVJernom Sansiju, Ja­cl dalje napreduju duž pruga: Aeki'ng-

lnkau i Peking~Suijuan te su zau21eli ci­u suljuansku prugu i prodr11 u provinci~

Honan, kao i započeli novu veliku o­ozfvu na svim sektorima oko Sarrgaja. U ku je vrlo krvava borba.

PEK Veliki izbor jesenskih cipela za dame, gospodu i djecu.

ŠIBENIK Kralja Tomislava

"}(ATOLI}("

Moćno oružje protiv ncpri,tatelja Vječnoga

EnciRliRa o sv. Krunici astavak 2. )

. Ali želimo, Ca na Braćo, da o-?btto narednoga mje eca listopada to

čtne sa što u rdnijom pobožnošću svi Kristovi vjernici, koliko u velim zgra­dama toliko u privatnim kućama. To neka e čini o e godine navla tito zbog' loga, da bi se nepri jatelji Božjeg imena, kolikogod ih poriče i bezočno prezire vječnoga Boga, kolikogod ih ro a ri protiv ka toličke vjere i dužne lobode Crkvi, kolikogod ih napokon luđačkim naporom di/ bunu protiv Božjih i ljudskih prava te na toje da ljud l·:u zajednicu povuku do unište­nja i propa ti da bi vi oni, po red tvom veoma moćne molitve Bo­g'orodi D j evice, napokon već jednom prignuli iju i raskajan i popravili se te povjerili zaštiti i obrani .Marijinoj. na, koja je kao pobjednica o tjerala iz kršćanskih krajeva zlogla nu ektu 1-bigeza, ona ista će, zaziva na u rd n im prošnjama, o tjerati i nove zab lude, u prvom redu komur1isfli, koji nam ne samo zbog jednoga motiva i ne sa­mo jednim činom dozivlju u pamet one tare zablude. Pa kao što je u doba križar kih vojna bio jedan g las i jedna molba naroda Evrope, ta ko ne­ka se i sada, po vemu svijetu, u gra­dovima, u varo vima, te čak i u elima 1 zaseocima, ud rul nim dušama i sna­gama, od elike Roditeljke Božje na-toji izmoliti, da e nadvladaju takvi

rušitelji iašćan ke i čovječan ke kul­ture te da izmorenim i tjeskobnim na­rodima grane pravi mir. Budu Ji pak vi to pravilno radili, najvećim ufa­

;njem i žarkom pobožno ću, irna nade, da će, kao što u predašnje doba, ta­ko i u ovo naše Blažena Djevica od svoga božanskog Sina ispo lo a ti , da valovi oluja popuste, oslabe, utihnu, te da nakon ove hvalevrijedne molitve­ne utakmice Krista ih vjernika na tu­pi i nadođe vijetla pobjeda.

im toga Marijina Krunica veo­ma mnogo vr ijedi, da nadvlada one, koj1 mrze Boga i neprijal !ji su vje­re, nego ona takoder evandeoske vrli­ne budi, njeguje i prilagod uje dušama viju. U prvom pak redu hrani kalo­ličku vjeru, koja zgodnim razmatra­njem svet ih otaj tava lako procvate i diže rca k od Boga objavlj nim isti ­nama. da je ovo veoma spa onosna u ov ir:n našim vremenima, kad nerije tke čak 1 m du Kristovim vjernicima o­buzima neka odvra tno t prema duhov­mm tvarima i neka zlovolja prema kršćan koj nauci, to će valko uvi ­djeti.

A ufanJe u besmrtna dobra ona či ni življim, jer nam tr iumf I usa !(ri-la i njegove '1ajke, o kojemu raz­

mišljamo u zadnjem dijelu ove po­božne vježbe, pokazuje otvoreno nebo i poziva na , da do tignemo vječn u domovinu . toga, dok duše sm rtnika zahvaća tolika požuda za zemaljskim stvarima, dok danomice ljudi sve žešće čezn u za propadljivi m bogatstvom i prolazmm nasladama, dotle e vi ko­ri no pozivaj u k riznici neb kih stva­ri, " kuda ne prist iže tat niti moljac k ari" (Mt. 12, 33) i k dobrima vječ­ne trajno ti.

!(ad je dakle o !abila i oh ladnila ljubav u mnogih, zašto e ne bi vi t i ra pali li na novu lj ubav, ako bi, tugom u srcu, razmatral i muk'U: i smrt našeg Otkupitelja te tjeskobe njego-

e PreLa.lo ne Majke, prema običaju, propisanom kod !..Tunice ? Iz ove pak božan ke ljubavi zaista ni je moguće, da ne bi nastala još toplija lj ubav prema bližnjemu, ako se pomno razmišl ja, ko­liko je napora i bolova podnio Kri t Oo podin, da bi e vi nanovo uvr­st ili u izgubljenu bašt inu d jece Božje.

(Svršit će se. )

Ima još ljubavi, idealizma i požrtvovnosti!

Ciljevi • l putevi križarske organiza~ije

(Govor dra Ivana Protulipca na Radiostanici Zagreb 2. listopada 1937 u 8· sati na večer.)

Poštovan e gospođe i gospodo l

Veliki apoleon nekao je one znameni-te riječi: da uzgoj djeteta počima sto godina prije njegova rođenja . Htio je is taći, kako je za život jednoga čovjteka, njegova gle­danja i njegove ideale prevažan duh, ko­jim su disall ne samo otac njegov, nego i njegovi djedovi kroz nekoliko pokoljenja. Ako ova životna istina vrijedi za jednoga čovjeka, onda je ona tim Y!eća i važmja u životu jednoga naroda. Tko hoće, d'a odj.e­ni vrijednost onih dobara, koje imademo u sadašnjici, taj mora znali, d'a su ta dobra, bila ona duhovna, kulturna ili materijalna - plod stvaralačke djelatnosll daLekih po­koljenja. Ali to s druge strane znači, đa

naša generacija, mi koji danas činimo živo narodno tijelo, grad'imo ill rušimo ne samo za sebe, nego za daleka još nova pokolje­nja. A grade se ili ruše ne samo kuće, tvor­nice, materijalna dobra. Još više i još odgovornije se grad1 ili ruši na polju du­hovnih dobara, jer l a for m ir a j u d1 u­š u n a r o d a . Gradi se ill ruši napose na izvorima, odakle dolazi novi život naro­dima, odakle dolaze no~ struje, koje će is.., puniti rijeku narodnog života. To je po­dručje u z g o j a l i z gr a d n j e m l a d l h generacija, omladinle, onih po k o j i m a će m o svoj život protegnuti u nova, nedogledna stoljeća: časno, sretno za nas i ljudsku zajednicu ili po kojhoa će

nam nadoći smrt, strašna i neumoljiva. Kakove će biti be nove naše generaci­

je! Sto nam nose oni, koji sc uzdlžu i ra­stu, da sutra budu zajednica, narod? Te­ško pitanje i odgovorno pilanje nad1 kim bi morale bdjeli savjesti l skrb svih nas!

Nema važnijeg pitanja od o· vog ni na području politike ni ekonomije ni kulturiC. Ono je pi­t a n j e n a d p i t a n j i m a i za obitelji l za društvo i za narodnu cjelinu. Kakova će biti domovina naša u onima, koji se Igraju ju po šetalištima, igralištima, lutaju po pla­ninama l sjede u školama, rad'ionlcama ll! rade po poljima našim l U onhna koji đ'o­

laze ... Među onima, koji žere odgovoriti na

ovo osudno pilanje nalazi se i mlado j!edno gibanje, o kom se mnogo ču~ a malo znade. O komu Imade dal.eko više krivih ne-

go pravih i valjanih saznanja. Koje je neki­ma crno jer ga neznaju, ali koje je za to drugima dio života, d:1, cio život, sva na­da i sva ljubav. To je naše knža rstvo. Ono kojega ste, Zagrebčani, sudili po nje­govim Zborovima u Velikom Zagrebačkom

Zboru, po njegovim nastupima na ulicama, po onim malim vijestima, koje su prodrle u štampu. Oni, koji su mnogima i danas zagonetka i nad kojima i danas mnogi ki­maju glavom .. . A Ipak to križarstvo, kri­žarska organizacija, nije ništa tajnovita l ništa neobična! Ona je ~!iki zahvat u du­šu mladeti; novog, pokoljenja, sa jed'n im jedinim ciljem : D a t i n ar o d u , n a m a l našoj budućnosti novo poko­ljenje, koj1e ć e bili garancija naše sigurne v1elike i č asne bu­dućnosti.

I odmah vam velimo, gospod:~ i gospo­do, da mi ne iznosimo pred Vas planove jednoga rada, koji se lick okušavaju, nego vam prikazujemo djelo, koje je u velikom di­jelu ostvareno, a dalje se o tvaruje sigur­nošću i mirom od koga nema odstupanja. Pred vama se već danas nalazi živi zid' mla­deži muške i 2lenske, ukupno 712 društava križarske omladine, sa ukupno ok.o 26.000 pripadnika raznih kategorija, koji su živi svjedoci, k.-tko se mo2Je stvarno, uspješno, sa puno snage l opravdanih nada grad'iti veliku, sigurnu, našu l samo našu narodnu budućnosti

Ta omladina, koja slavi svoj organi­zacijski dan po svim krajevima ovih d'ana, evo sutra u Zagrebu, Ispovijeda kao po­laznu točku svoga uzgojnog i narodno-iz~

gll3dbenog rada jed'nu ~liku istinu : N e m a t eri j a, n e g o d u h mora biti te­melj na kom ćemo sve gradili i izgrad'itf.

Covjek, pošten č ovjek, z na­čajan čovjek prije SVICga i iznad svega!

Uzalud sva kulturna i materijalna d(r bra, ako nema ljudi, koji će hill ljud'i l ostati ljudi. Uzalud će nam škole dati mase inte!ig,enclje, radionice 'dobre rad'nlke, a selo naše uzorniC radnike polja, ako svi oni ne budu najprije ljudi po srcu i d'uš(, poštenju l vFijednostl, po načelu i djelu. Stoga tu valja početi. U carstvu duha, na Izvoru gdje se jedino temeljito i sigurno

Str. 3.

gradi! I evo, zato ova omladina naša tako odrešito 1spov1jl'da svoje opredjel jenje du­hu, Bogu I vječnim ;akon una Bo~jirn! Ona 11 vjeri nalat.i izvor snage t.a i.tgradnju svo­jih duša 1a nesebične, pune ljubavi, uvijek, uvijek stalne i .tnal'a jrv.!, po.icnju i pravici odane ljude. I~ad ·C:i na toj pola.tnoj točci

Kri/arstvo diže mlade/. visoko na goru idcali­;ma. Otima ju 11. mo(varne doline, gcfje vlada duh gramtivosti, samoiiv,lva i samoutivanja. I ako neprestano u teš-koj borbi sa okolinom, koja ždere i razara mlade duše, pokazuju ~ sjajni us­pjesi. U gradovima, gdje je na fulosl ve­likim masama mladeži ostao jedini id l novac, žene, i najsurovija nbava, d1žu danas kao svjetionik nad mo(varom toliki mladi ljud1, koji su se odluči li na po-7itivni put izgrađivanja sebe, da bf osigu-rali budućnost sebi i ojoj domovini.

Dr/eći se na tela : t v o r i t i č o v j e-k a , organizacija kn/ara ne ograni čuje se medutim samo na moralno-vjersk i u1goj . Ona pola/e najveću važnost na to, da i u tom uzgoju mladić 1 djevojka ne budu samo objekt, nego da oni sami budu upućeni na teren zdravoga stvaralaštva. Zato organ izaci­ja krlfura nije djelo starijih i odozgo na­metnuta, nego je ona djelo same mladeži, koja ju izgrađuje, vod1 i u nJOJ 1 za nju tivi . Po organizacijskim načelfma sa­ma mladet ima vodstvo svojih društava, samo pod kontrolom Ovi odlučni mladići

i djevojke, neobičnim furom paze i rade. da svoju organizaciju ode i izrađuj u. I vrlo su rijetki slučajevi kada stariji l vfša organi7.acijska vlast mora interveni rati ! Ko­liko se dade postić i samo na ovoj ljubavi l požrtvovnosti mladcii, vidi se posebno u golemom prosvjetnom radu, što ga izvodi krifurstvo.

U izgradnji novog, za život sposobnog narodnog pokoljenja, kritarstvo je postavilo načelo, da valja znat i i umjeti, da bi čo­

vjek u životu ispunio dužnost prema se­bi, svojoj okolim i svojoj domovi ni. I ka­ko hoćemo ger.eraciju vjere i poštenja, ta­ko h o ć e m o g e n e r a e i j u p r a v o g znanja i prave ku lture.

Dok mase naše mladeži gube vrijeme u flirtu, u zabavama po k rčmama ili besh-o­načnim tračevima il ičkih šetnja, postoji u Hrvatskoj dvadesetak ti uća mladih ljudi, koji st postaviše pred oči v e l i k e d u ž ­n o s t i k o j e i h č e k aj u . I u malim i često neuglednim sobicama drže . e tjedno barem jedamput ku ltumo-socijalrre škole, sa· stanci i predavanja. Prem se o lom ne piše l ne reklamira, mo.l.e se bez pretjenvanja reći da je križarsk.l om ladina u hrvatskim zemljama izvršila n a j o p s e ž n i j i k u l­l u r n i rad , o kom najbOlje govori činje­

nica, da su ov1h 6 godina opstanka orga­nizacije Križari održali oko 20.000 kultur­nih s1slanaka a oko 10.000 predavan ja. A. treba naglasiti, da je i to u glavnom djelo same omladine, koja je u laj rad data dušu i srce, žrtvte i vrijeme. Predavači su obično oni sami, te iz vidika svojih ho­rizonata pretresaju probleme društva, kul­ture l socijalnih odnosa, da bi izoštr!ll svo­je poglede i proširili svoje horizonte f uč­

vrstili svoje znanje, kako bi narod i đemo­

vina sutra u njima imali čeličnf vez, ko­ji će povezati stanice narodnog bića!

Svi pesimisti, koji vidite oko sebe samo mladiće-šetače, m lad i će-hofirante, mladiće pl­jača, bluda i razvrata dođite u ove tihe sobe i vidjet &!te, da ima još ljubavi, idea­lizma i požrtvovnosti! Da ima još volje, kojom se brda valjaju, da bi se sagrad'ila zgrada nove sreće l boljih dana.

U ovo doba socija lnih preokreta, ka­da se tresu bemelji društva u borbi onih koji imaju i onih koji nemaju - u doba kada mržnja razdvaja staleže i još se jedinim sredstvom za ure~nje socijalnih prilika sma­tra krv, nož, l puška, izlazi ova omladina pred novo naše pokoljenje sa velikom nau­kom o socijalnoj pravdi, kao jedinom rje­šenju lih teških briga. Nauka naša vrlo je jednostavna! Ona traži d a s v a t k o d a d e drugom pr a vedno što mu prlpa­d a l Radnik da pošteno radi, ali da bu­de i pošteno pla&!n. Ne otimanje, nego pravedna razdioba aobara i pravedno dru­štveno urecrenje! N i k o m u n i z a m n i s u­rovi kapitalizam!

Ova omladina znade dobro d a s v a zla na socijalnom području do­l a z e o d z l a č o v j e k a l Od' čovjeka, koj l je odbacio poštenje, da se utopi u materiji koja mu je otela l srce l dušu. I takav, zao čovjek, bit će lupež, otimač ako je nosilac kapitala u kapitalističkom društvu, kao i onda ako gospodari i rad~ u ime sovjeta il i komun ističke zajtednice. I sre­dišnji problem je stvaranje ljudi umjesto životinja, biie one obojeno bijelo-kap1ta­lisUčkom ill crveno-komunističkom bojom. Stvaranje ljudi, koji će biti n a j pr i j 1e l j u· d l , o n d a p o s I o d' a v e i i r a d n l e i • nosioci rada i kapitala.

1 1alo O\ 1 omladina upir . vc sile da tvori tc lj ude, ljudi;! po'tcnj:1 i pravde! amo ljudi pr;n·dc će voriti soci jalnu prav­

du l žcljemim bi čem suzbi ti sodjalne ne­pra,dc kao i ra zorno t komun 1·Učkc ruema­ni l nitko neka sc n \':trn, da će ova omlad ina, koja sc uri i muč i, radi i gra­di , b ti ikad.1 branitel j bilo koje dru tv~nc n pr:l\'dC!

n a o !v a ruje pravdu u sebi da bi mogla biti no ilac pravde medu dru­gima. I to prwd '. koja ne6e 1.atvarati oči. nego (-e · iroko ghedati i rn iti nepravdu, m a tko ju no io .

l vo, ovo vam n:wješ ta ovo, n o v o p o k o l j e n j e Ono idJe napr ijed snagom, koju nitko ne mo/e zau taviti ! o,·o pokolj·­nje nosi u e bi vj1eru , d.1 i m a d e d u l.-11 o s t p o 111 o ć i s e b i , \' o j o j d o m o -,. i n 1 i s\' o m u tt a r o d u ! Ono gleda na kr.1 nu na•u hrv pro;;Jo. t, koja i ako je bi la tc;ka, troma· na i oskudna, ali je uvi­jek bi lo če titn i za to igurna ! Ona :1eli gradili na vrednotama koje u grad1la sta­r:t poko ljenja, tc izgracli!t novu lij•epu i ve­liku budufno l. u tom radu valja tu o-mladi nu pomo(·i

n a n o 110\C dan e.

11 o v o g a č o ,. j e k a z a

:\10\'0 i' A JEDA~JE ' J P ' TINE EN T za počelo je 20. t mj . ra ovoj

prvoj sjednici obiju domova iza brano je novo prcdsjcdn i' tvo 7.a novu radnu godinu. Za izbor novog predsjedništva te n a l a bile su i-taknule dv ije Ji -~ . Jednoj je bio no-ilac do ada;njl pred. jednik dr Đelim i r \a­

žurani ć , a drugoj opozicionoj dr Ljubomir Torna~i ć. Gla ala u veg:t 4 enatora, 54 za dra 'laLurani ć:t, a 30 za dra Toma i(;a. Prema lo me j ~ 7A1 predsjednika ponovno i­zabran dr 2elimir Mažurani , za prvog potpredsjednika dr Duro Kotur, 1.a dru­gog ,·etozar Tomić, a za tajnike: Toma K<JFočePić, G u lav Oreg()rin i dr Duro \lu­kolić - svi sa liste dra Mažuranića . - J za izbor novog predsjedni t va k ll p t i n e bile u dv ije II · tJe : jedna JRL a no iocem dosada njim pretsjednikom ~vanom Ciri-rem, a druga opoziciona nosiocem \ilo-vanom Lazarevićem, poslanlkom J S. Gla­sovalo je ukupno 298 poslanika, 181 za Ci­ri ća, a 117 za Lazarevića. Prema tome je za pretsjednika ponovno izabran tevan CE­rić, za polpredsjedn[kJe : Franjo Al arkić, jev­rem Tomić i Radisav \fućetfć, a za tajnikJe: Dragomir lojadiJIOFić, dr Dragan Damić,

urija Pozderac, dr Andrija \feble i loja-di n Dirnilrijet,ić - vi a If te Cirl6eve.

fCANO OTI(R,ICE SPOMEt IKA - UG · U l( U 1IC:ICU poznatom hrvatskom književn iku i rodoljubu, u perivoju pned gimnazijom na \ il onovom trgu, izvršeno je ll nedjelju 17. l. mij . uz veliko učešće na­roda i najoa l l čn ijih hrvatskih pred tavnika.

pomenik je djoe lo hrvatskog kipara Frane Kršinića.

Hra na duš e

DVIJE o ,

KLADBE U C T BL t !KOLE TIAVELICA

vi se mi ibenčani radujemo i pono­simo, to sc lava i štovanje bl. 'ikole Taveli ća , najvećega sina 11:tšega grada, sve više šin po s'llm krajevima hrvat koga na­roda .

Ove će godillt! l l. studenoga po od­luci v. Stolice blagdan bl . Nikole Ta~li· ća bili pro lavljen prvi p't1la općenito po svini hr atskim župama viju biskupija na­še domovine. Zn tu v proslavu u mnogim mjestima čine t po9eb'ne priprave.

Tako se o jdila i polneba za pjesme koje bl se pjt va le u ča t bl. ikolc. Dvij~ ll0\1e pjc mc skladao je u tu vrhu dr .Josip Andrić: jedna nost naslov " Blaženom iko­fi Ta1•eliću", a druga ,.Mučeniče jeru alem­!>lli''. Obje su sk ladane za mje ovili zbbl) tt Jag_anom stilu, te 6e ~ lako moći naučiit~ :t g'dJe nema tl crkvi pj;evačkog zbOra, mo­gu se obje pjevat! i dvogla no uz pratnju orgulja 'J ekst za obje pj.esme slo/.io je kladatclj, d u prvu je na zgodan načiln

upleo i r i ječi one molitvice, koju je dr Vlatko J\\aček, politički voda hrv:~! koga na­roda, Z?plsao na spomen Iza hrvatski jeru-alemskr oltar bl. illo le 'J a\llelića .

Obje sc sklad ~ po 5 Di,n dobivaju kod Odbora za v. Zemlju u Zagre­b 11 (T J' e n k o v a l . ) , tc ih najtopl~e \Jrepdručamo.

POSEB U MIR.OVI LIJEP -predvidjela je k a n a d s k a vlada u svom novom dr/. proračunu . Prema loj odluci primat će prako 1200 slijepih mjtCSečnu pripomoć od 750 do l 000 dinara .

,,K A T O L I K1'

Š to d r ugi p i š u

Nećemo tako! (Konkordat i Hrvati)

Sara LV -kl "Kalol ćki Tjcditi/. 11 od 3. t. mj . donio je ovaj č l anak, ko­ji preno. nno u cijelo tl radi nj•e­govc o obite akt ud n ll i va/no ti:

Bu rna i 71t:l raj na ka m panja protiv kon­korda ta , ' to ·u je poveli pravo Javna crkva, jugo !aven k i ., integ ralci' ' i unitarf ll, , ;a­uktorilal ivci" Ljo t i ć i Jioclcra !, na koncu, da parada hude potpuna, beogr:~ d ka ,Ud­ružena opo t ici ja", dob1la je u zadnj<c doba jedan nada sve inL, r anta n obrat; - obrat, mmio kojega ne sm ije hrvat ka i katoli čka javno l nikako proći be1. komentara .

i\li l1mo na kunozni pokušaj, tla se konkordat kine s dnevnoga rocda, tobože jer ga nc6c Hrvati i jer je proliv njega Dr Ma i:·ek .

O lomu se je tjednima pisalo u na oj ' tampi Na stlu su htjeli da od Dr. \ ačeka iznude izjavu protiv konkordata . Aludimli u na neko njegovo pi mo beograd koj Ud­

ruženoj o pOl iCIJ t. puno žive dobrohotno ti apelirali su na njega n tom mi lu pnek'o' .,j avno li' ' i kro1 nov instvo. ugerirali su mu to na vc moguće nač irbC. Dapače, i vla­da je, pekro min istra to ov i ća, pol uslužb~no navijestila, da će vrlo rado iza ć i u tt t llrvati ma i Dr. 1ačeku , ako oni neće kon­kordal:t . ' amo treba da to javno i ja no kaLu.

o dakako, da od toga nije bilo ni"ta. Dr. \ai:-ek nit i je dao tak ~ izjave, niti je misli dali. On je, naprotiv, opelovno (proe­ko Dr. cholla i preko ,. llrv . nevnika") naglasio, da on nema ništa protiv konkordata.

I dobro je, da je to nagla io. Dr. je Maček tim opet pokazao, da ima realan o jećaj za hrv·at ke in~rese i da sc ne da nav ti na tanak led. On j lim pre­rezao jednu intrigu, za koju j,e teško reći, je li bila lukavija ili nelojaln(ja .

Zna sva na'a javno t, koje je tano­Yi tc DL \ačeka 1 hrvat kog narodnog pokreta prema konkordatu, što ga je jn­go !aven ka drž..wna vlada sklopila a ve­lom tolicom . Dr. Maček i 1-lrvalski narod, kojega on predstavlja, nij.esu ni u prego­\Orima za konkordat ni pri njegovu sk!ap:l­nju imali nikakva udjela, pa oni za nj ne prcuzimlju ni nikakve odgovorno ti i ga­rancije. On mote biti i dobar, i potreban, al i Hrvata moralno ne obvctUje, jer ga oni nije u sklapali.

Sa op ' g politlčko-nac1onalnog gledi la Dr. Mačeka i hrv. narodnog polo-eta to je shvaćanje sa vim logično i potpuno u ti-lu 'eukupnc MaČtekove politike. jemu ne može nitko pametan zamj>eriti. iti su se tim I !rvati izrazili prolfv konkordata u na­čelu, niti u zauzeli n,egativan stav prema pravima katoličke rkve i vele tolice. To je pitanje ustavnog poimanja i političK!e procedure. Dr. MaČtek e drži u stavu na­t'Cinc nezervc i u ulozi mdif ren lnog, pasiv­nog promatrača . meritum tvari on uopće nije unl§ao.

Vjeran tom svom općem stanovi ' tu Dr. Maček nije forsi rao konkorda ta . l(ao političar nije on loga ni mogao, ni mio . A da lim nije do~o ni u prak t ičnu koliziju :1

svoj im katoli čkim i vjerničkfm osjećajima , jasno je već odallre, što ni crkveni ljud1 kod nas nijesu konkordala forsirali. Upra­vo je zna(<~jno , kako se je naša katolička štampa, osobito u hrvatskim krajevima, pre­ma konkordaln, i to još odmah od početka , ddala minro i rezerVir ano. katoličke stra­ne nije uopće po tavljan u javnosti taj zah­tjev. A jo nam je svima u svjel.oj u po­meni izjava jednoga od najauktoritatlvn· jih predstavnika na e katoličkJe hijerarhije, z.agrebačkog nadbiskupa-koadjulora Dr. Ste­pinca, u kojoj je on, i kao biskup, tao 1111 i -to stanbvištc i i takao, da katoli čka

rkva nclila razloga da moljaka ili I znuđuje kon ko reial; ona da i bel njega mo~ i ž'ivj~ ti i cvasti.

lgurno je glavni motiv ovakovu dr­žanju ntl katoličkoj strani vrhunaravna sa­mosvijest katoličke Crkve i njet.ino organi­zacijsko sarttopouzclanjc, uvjetovano uvjere­njem, ela u rkvl tlvi Bog i 'da ona crpe svoju vitalnost i snagu prvotno od no­ga i iz religiozne svijest! vojfh vjern ika, a ne od privi legija, konoesija i milost!, ko-

je joj daje ili 1 kazuje dr/.ava via t

vjet ka

Radi 1stoga ovog razloga i dana smo mi katolici prakti čno po ve indiferentni pre­ma kona rnon1 i hodu borbe za konkordal izmedu vlade i jugo la~n kilt ili , bo lje, srp kilt inlcgralnca i rp ko-pravoslavne cr­kve. 1\li 11 toj bo rbi uopće n1e udjelujemo, a kamo li da bi nas ona nervozi rala ili tje­ra la u trepnju, zabrinulo t ili trastvenu samoobrauu . l propanc li konkorclal, ka­toli č ka će rkva živjeti l biti opet l najjača, i najvilal nija, i najorganizovan(ja konfesija u državi. Drugdje u mi li čni izvori nj e­zi nc snage.

Pod lom perspektivom ne zanimaju nas ni ovi najnoviji poku·aji, da s konkordal obo ri ,,za volju Mačcku i ll rvalima".

Po vc je drugi motiv, radi kojega mo mi od lu čno protiv realizacije toga st rate­škog plana nekih beograd kih 1111e·etara .

Pi tanje konkordata nije u ovoj kampanji ostalo na terenu o!Ji čaj 111e crkvene politike, koja je uvijek, \'eĆ po vojoj naravi, ekvili­briranje itmedu crk~nil1 i državnih Inte­r a. l(roz kampanju protiv konkordata pro­govorio je, ili, bolje, provalio j~ u na em lu čaju jedan do ad pomno prikr;van kul­

turno-polit ič ki mentalilct, koji krupno i di­rektno tangira sam po ioLaj nas lirvata i ka­tolika u ovoj drl.avi.

Borci protiv konkordata d1gli su e, po ·ve otvoreno, na arnu icLeju vjerske, a, u daljim konseJ.:vencijama, i narodllie ravno­pravno ti katolika i Hrvata. Posve je rueuvij no te strane po lav lj,en<Jl ' istaknuta teza, da am princip katolicizma i pripadnl tvo ' rkvl, koja u Papi gleda voju glavu, ni­

je u spojivi sa idejom ove države, kako je ti krugovi shvaćaj u . l(atoli cizam bi po nji­ma bio amo privremeno toherirana vjera, a ideal, za koji treba da rad1 država. bio bi velo avsko pravo lavlje, srpska crkva.

Ta ko je u prak i interpretirana, pro­tumačena ideja vjcr ke tolerancije i na­rodnog jedinstva, sa vim dedukcijama, što odatle nužno slijede i za hrvatsku narodnu indivi-dualno. t, koja e bez svoj~ hi torij-ke kulturno-vjerske tradicije ne da ni za­

ml liti. A ela paradok on bttde s:lVršcn olida­

risaia se je lim konoepcijama sva ., inlc­grall tička" jugo lavenska javno t razn ih dia· ka, a uz nju, - to je i vi e n.ego karakte­ri li č no, - "hrvatofilska" Udružena opozici­ja. 1 ajgrlat ij l pobornici .,jugo lavenstva" po­kazali su tim, kako je neisk.neno to njihovo .,jugoslavenstvo" i kako e malo ono raz­likuje od vel ikosrpslva i VJCpravoslavlja.

lcd u ll m, dotle jte sve u recflu ; i hvala Bogu, da su e jednem otkriLe karte.

o za to je upravo nelijepo, kaci dana neki mudraci hoće da rea li ziraju te svoje tendcncij , - tendencije surovo protukato­ličke i surovo protuhrvatske, - s pomoću nas Hrvata, s na im pri tankom, ,, Hrvati­rna za volju". Konkordat neka propane, a neka lrlumfira velikosrpstvo i svepravosla­vlje, ali ne na zahtjev srp ke crkve i jugo­slavenskih "unitaraca", već na zalttj~ev J-Jr­vata . Ono, xto su nam sJ,:uhali četnici i ., 'arodnu dbrana" i 7a lo se a'osacla ni­je digao nijedan hrvat kl glas, ni liberalni, - nije to u ovakvim okolno tima nikome dalo srce, - to bi mo mi imali efa pr·­mimo kao poklon i dar.

1cćemo tako. Tko je za počeo taj po-no, neka ga l završi l ko će konk.ordal

padati u ovakvim okolnostim'a i s ovah-vom motivacijom , neka za lo preuzmu u mo­ralt1u odgovornost pred narodom, državom i ino tran tvom oni, koji u to insceni­rali !

Drukčiji postupak sa h1 atske Irane bio bi 11ož u vlas lito me o. Bio bi fatal an ., alto mortale".

Toga J-Jrvati neće nikada uči niti. l-jesu ludi. Dr. ln ."

SVIM 'LA 11CAMA .,Z.!VOO Vl-JETLA" javljam, da je nakana klanjanja za slijedeći ljeda n (od 25.-3 1 . X.) : z a n aš e kato l i č ke misije i kalol i č­k e m i s i o n a re , d a B o g o b i l a t o b J a­g o stovi nj i ho v znoj i trud .

Svo..J k s vo ... e! Swo..J k svo ... el

Od1ikovana Tvornica Voštanih Svijeća VLADIMIRA KULICA- NASLJEDNICI

ŠI:&ElWI~

~ROJ 4

~----------~m•~e----

1 t fHH KHSlf BHHMHRIĆ ~ma .. .-maaa~~aa.m~ ...

Pri zak l ju čku reda kcije li ta zadnji ča doznajemo, da je 20 . t_ m'j . Zagrebu poslije duge i te k bole li , 66. god in i 7ivo ta umro na ugradan franjevac Fra l(r to Be lamarić. VJ pokojnik /.adnjih godina je bio ko ultorom beograd k nadb'iskupije koje~ voj tvu je pr d tri godi'ne ~rn rovl)cn. U vom redu obnašao je razJ dužno ti i ča ti. Odlikovao e ri jet ko savje nočlću i revno ću te kao vr t propovjednik. provocl će mu biti 2i t. mj .

Provin ciji i 110dbini jllaše saučeš a dobrom pokojniku vječni pokoj!

Život Šibenika PRF 7V. BI KU P u četvrtak 21.

mj . jutarnjim vlakom otputovao je za greb, da prisustvuje biskupskim konfer cijama.

MI l jSKA EDJELJA. U nedjelju t. mj . slavi se po cijelom katoli čkom 51

jelu mi ijska nedjelja, t. j . dan po ve promicanju i pomaganju misija i mis!ol' ra, koji šire i propovijedaju v. vje medu poganima. Toga dana sjetimo se 1 svojim mol itvama misija i na h misionar da dragi Bog obiJalo blagoslovi njihov zn i Irud .

MILO TI JA Z MI IJE. Po nared preuzv. biskupa u nedjtelju 24. t. mj. kupljaće se milostinja u na im crkvama misij ke potrebe.

S E KR.Il R. ICE I MALE KR.l2A CE u nedjelju 24. l. mj. imaju u erk sv. Ivana u 7 ati kupnu v. '\i u i ~ pričest, koju će namijteniti za mi ije. Popodne 11 3 sata M a l e Kr i ž a r i c1e s triju kola u Katoli čkom Domu imaju skup misijski sa tanak, a č l a n i e e vih trij u st rinstava u 5 sati. Prijatelji mi !ja dob do li! Milodari se primaju a zahvalnoš(

I 1E 10VA JA I PR.Ol\ljE E U V CE rvu. Preuzv. biskup ovih dana illj novao je v l č . don Vladu C v i t a n o v ić a upravitelja župe Vrpolj1 (kod Sibenik<~

pe Ražanac vl č. don R.omana L u k i n ; dekana ražanačkoga dekanata vlč. don mu L u kić a ; za upravitelja župe 1ol vl č. don l vu J u r č e v ; vlč. đon Sreć D i o m ar l i ća za župskoga pomoćnika Vodicama; vlč. don Josu l( r n i ć a upravitelja župe Vrpolje (kod Sibenik~ za upravitelja župe Zaton (kod Sibeni vl č. don Andriju A n t i ć a ; za žup k pomoćn ika u Docu (Sibenik) vlč . don I na T ir i ća.

PROC !JA A VE VETE GR.OBI ~T V. ANE. Ove godine knenu ža lobna proce ija iz katedrale v. Jakova mjesto 3 .. J. ujutro - u 31/2 sata popod na blagdan vih Svet ih te &! poci na gr bi ' le v. Ane, gdjte će e obaviti žalobna luž Božja i dat i odrješenj. svim vjernim r tvima.

BL ODA 1 l U A NAZAR.ANI 'A. varo koj žup koj crh-vi 23. t. mj . Javi I u 1 azaranin. Ujutro u 5 . biće !ek

6 s. pjevana sv. Misa. U 1 O s. s sv. Misa. Popodne u 6 s. blagoslo V. IM ' I JUDA, apostoli, sJa '

sc 2. l. mj . u četvrtak. U ov o j Crk v biće u 6'/~ . v. 1i a a stolom i evanđe ljem .

36 VAG lA SMOLE dovezli vih dana u ibenik motorni brocfovi i .,Velebit".

PR. !(TIC l UC!TELJSKI ISPITI. polaganje praktičnih učiteljskih ispila p mjesnoj učiteljskoj koli prijavilo se kandidata. akon pismenih radnja pripušt je polaganju usmenih 21 kandidat, a 6 ih j odbijeno na 6 mjC9eci.

I<R.12 l l I TECAJEVI. ajavljeni su clrtal će e rečnjevi 31. X., te l . i 2. X 11 ~i bcnik11, Dubrov n i k u i R.i je e i kod l oprivnice. - a tečaj u Dubrov niku imad u do ći rojnici l odbornici d'rušta va iz okruLja Dubrovnik. Prijave se šalj na kru tje, jcmtenište, Dubrovn ik. - Z tečaj u " i b e n i k u šalju prijave na o kružjc ibenik, sj meni te, a imaju do{ odbornici i rojnici iz ohužja Sibenik. Ob. su tečaja tehnička i odbornička .

.-JRO_&_.& ~Uć.AI

Crkovinars tvo Nove Crkve u Sibenlku pro oaje 3 kuće. Sve 3 kuće nala2lC se na Oo rlci. Interesenti neka pošalju svoje molbe ponude do 31. t. mj. na : CR.KOVINA~ STVO NOVE CRKVE (Oradski t upslt.i U· red sv. Jakova - Sibenik, Ul . Krat;a To misla va br. 53 ),

l 'l VLASNIK l ODOOVORNI VRED Nil( : DON ANTE RADIC -S/BEN L/(, Ulica bl. Nlkole Taveut. 1~. - TuW. "!(ACIC": ~O. 8. Bul.f1v'lt.