LAMELLIBRANCHIATAgeol.pmf.hr/~jsremac/predavanja/sistemska_paleontologija/...Najčešće žive u plitkim vodama, ukopane u pijesku. Cardium(T-rec.) Cerastoderma HETERODONTA - Astartedontina

LAMELLIBRANCHIATALAMELLIBRANCHIATA

TAKSONOMIJA TAKSONOMIJA ŠŠKOLJKAKOLJKAŠŠAA

PALAEOTAXODONTAPALAEOTAXODONTA

Imaju Imaju ktenodontniktenodontni tip tip taksodontnetaksodontne brave.brave.Poznati od Poznati od ordovicijaordovicija..Rod Rod NuculaNucula ima raspon ima raspon od od silurasilura do danas. do danas. Danas Danas žživi ukopana u ivi ukopana u muljevitu podlogu ispod muljevitu podlogu ispod 5 m dubine.5 m dubine.

CRYPTODONTACRYPTODONTA

Nemaju razvijenu Nemaju razvijenu bravu.bravu.ŽŽive od ive od ordovicijaordovicijado danas.do danas.Poznat je Poznat je silurskisilurskirod rod CardiolaCardiola..

PTERIOMORPHAPTERIOMORPHA

Mogu imati vrlo razliMogu imati vrlo različčite brave: ite brave: pseudoktenodontnepseudoktenodontne, , kriptodontnekriptodontne, , dizodontnedizodontne ili ili izodontneizodontne. . Dijele se na skupine: ARCINADijele se na skupine: ARCINA

MYTILINAMYTILINAPTERIINAPTERIINA

PTERIOMORPHA PTERIOMORPHA -- ArcinaArcina

ArcaArca -- Noina lađica ili Noina lađica ili kunjkakunjka poznata je od poznata je od trijasa.trijasa.Danas je Danas je ččesta u esta u Jadranu, na kamenitoj Jadranu, na kamenitoj obali, gdje obali, gdje žživi u ivi u veveććim grupama. im grupama. Fosilna je bila Fosilna je bila ččesta u esta u miocenu miocenu ParatethysParatethys--a.a.

PTERIOMORPHA PTERIOMORPHA -- ArcinaArcina

GlycymerisGlycymeris ili ili ččaašška ka ima raspon od krede ima raspon od krede do danas.do danas.Danas Danas žživi na ivi na pjeskovitom i pjeskovitom i muljevitom dnu u muljevitom dnu u dubini između dubini između 20 i 25 20 i 25 m.m.

PTERIOMORPHA PTERIOMORPHA --MytilinaMytilina

LithophagaLithophaga –– prstac prstac ubuubuššujeuje se u stijene se u stijene od karbona do od karbona do danas. danas. LjuLjuššturiceturice su su njenježžne, ali se ne, ali se ččesto esto sasaččuvaju kamene uvaju kamene jezgre bujezgre buššotina.otina.FacijesniFacijesni je fosil za je fosil za obalnu zonu.obalnu zonu.


MytilusMytilus –– dagnja ili dagnja ili mumuššulaula je je šškoljka koljka koja se koja se pripriččvrvrššččujeujebisusombisusom za za ččvrste vrste podloge u obalnoj podloge u obalnoj zoni. Jestiva je.zoni. Jestiva je.Poznata je od Poznata je od trijasa.trijasa.


PinnaPinna –– periska periska žživi ivi dijelom dijelom ubuubuššenaena u u mekoj podlozi mekoj podlozi (pijesak) usidrena (pijesak) usidrena bisusombisusom..Poznata je od Poznata je od karbona, a danas karbona, a danas joj prijeti joj prijeti izumiranje.izumiranje.

PTERIOMORPHA PTERIOMORPHA -- PteriinaPteriina

InoceramusInoceramus je bio je bio ččesti esti šškoljkakoljkašškrednihkrednih mora.mora.ŽŽivio je na mekom ivio je na mekom dnu.dnu.Nađen je i u Nađen je i u Hrvatskoj, na Hrvatskoj, na Medvednici.Medvednici.


DaonellaDaonella je njeje nježžna na lepezasta lepezasta šškoljka koljka tankih ljutankih ljušštura, koja tura, koja je bila je bila ččesta u esta u trijaskimtrijaskim morima.morima.


PseudomonotisPseudomonotis(=(=ClaraiaClaraia) ) bila je bila je zadruzadružžna na šškoljka koljka pjeskovitih obala pjeskovitih obala trijaskogtrijaskog mora.mora.U Hrvatskoj se moU Hrvatskoj se možže e nanaćći na vei na veććem broju em broju lokaliteta lokaliteta donjotrijaskedonjotrijaskestarosti.starosti.


PosidoniaPosidonia je njeje nježžna, na, plosnata plosnata šškoljka s koljka s koncentrikoncentriččnim nim pravilnim rebrima, pravilnim rebrima, koja je koja je žživjela od ivjela od silurasilura do jure, a do jure, a osobito je osobito je ččesta u esta u karbonu.karbonu.


PectenPecten –– ččeeššljaljaččaa ili ili jakobova kapica jakobova kapica žživi na ivi na pjeskovitom dnu, obipjeskovitom dnu, običčno no ispod 15 m dubine, a ispod 15 m dubine, a samo iznimno u obalnoj samo iznimno u obalnoj zoni.zoni.Porodica Porodica ččeeššljaljaččaa je je poznata od paleozoika ali poznata od paleozoika ali rod rod PectenPecten nađen je tek nađen je tek u u kenozoikukenozoiku. . ČČest je u est je u miocenu sjeverne miocenu sjeverne Hrvatske.Hrvatske.


ChlamysChlamys –– razlikuje razlikuje se od se od pektenapektena po po jajačče asimetrie asimetriččnim nim uuššima.ima.Poznat je od trijasa, Poznat je od trijasa, a u Hrvatskoj a u Hrvatskoj ččest u est u miocenu.miocenu.


AmussiumAmussium je njeje nježžna na ččeeššljaljaččaa tankih tankih ljuljušštura, kojtura, koja se a se nađe u miocenskim nađe u miocenskim naslagama mirnih i naslagama mirnih i zazašštitiććenih okolienih okolišša, a, obiobiččno u laporima.no u laporima.ŽŽivi i danas.ivi i danas.


LithiotisLithiotis i njemu srodni i njemu srodni šškoljkakoljkašši karakteristii karakterističčni ni su za razdoblje donje su za razdoblje donje jure. jure. ŽŽivjeli su dijelom ivjeli su dijelom ukopani u podlogu. ukopani u podlogu. ČČesto se nađu esto se nađu premjepremješšteni u olujnim teni u olujnim sedimentima (kokine sedimentima (kokine –– ukrasni kamen).ukrasni kamen).Lijepi primjeri se nađu u Lijepi primjeri se nađu u Velebitu.Velebitu.


SpondylusSpondylus ili ili kopitnjak jokopitnjak jošš zovu zovu bodljikavom bodljikavom oošštrigomtrigom. Ima . Ima izodontnuizodontnu bravu.bravu.Poznat je od Poznat je od permaperma, a , a žživi i ivi i danas.danas.


Lima Lima je je šškoljka koja koljka koja momožže plivati, slie plivati, sliččno no ččeeššljaljaččamaama. . Poznata je od jure, Poznata je od jure, kad su kad su žživjeli ivjeli izrazito veliki izrazito veliki primjerci.primjerci.

PTERIOMORPHA PTERIOMORPHA --PteriinaPteriina

ChondrodontaChondrodonta je velika plosnata je velika plosnata šškoljka s nepravilnim razgranjenim koljka s nepravilnim razgranjenim radijalnim rebrima, koja je radijalnim rebrima, koja je žživjela u ivjela u plitkim morima gornje krede. plitkim morima gornje krede. ČČesta je esta je u hrvatskom priobalju. u hrvatskom priobalju. Dobar je provodni i Dobar je provodni i facijesnifacijesni fosil.fosil.


CrassostreaCrassostrea je je velika ovelika ošštriga koja triga koja danas danas žživi u ivi u tropskim morima, a tropskim morima, a fosilno je fosilno je ččesta u esta u uzburkanim uzburkanim okoliokoliššima u ima u miocenu sjeverne miocenu sjeverne Hrvatske.Hrvatske.


OstreaOstrea ili kamenica ili kamenica žživi ivi na na ččvrstim dnima vrstim dnima plitkog plitkog sublitoralasublitorala. . Donjom ljuDonjom ljuššturom turom priraprirašštata za dno. za dno. ŽŽivi zadruivi zadružžno, pa se no, pa se uzgaja jer je vrlo uzgaja jer je vrlo ukusna za jelo.ukusna za jelo.Poznata je od jure, a Poznata je od jure, a ččesta u naesta u naššem em miocenu.miocenu.


GryphaeaGryphaea je je šškoljka izrazito koljka izrazito nejednakih nejednakih ljuljušštura, od kojih tura, od kojih je jedna duboka i je jedna duboka i zakrivljena, a zakrivljena, a druga izgleda kao druga izgleda kao poklopac.poklopac.ŽŽivjela je u juri.ivjela je u juri.

SCHIZODONTA SCHIZODONTA (PRAEHETERODONTA)(PRAEHETERODONTA)

Imaju Imaju prehetorodontnuprehetorodontnubravu.bravu.MyophoriaMyophoria ima ima trokutaste ljutrokutaste ljuššture s ture s izraizražženim radijalnim enim radijalnim grebenom.grebenom.ŽŽivjela je od ivjela je od devonadevona do trijasa.do trijasa.


TrigoniaTrigonia je je trokutasta trokutasta šškoljka koljka ččija su gruba ija su gruba koncentrikoncentriččna rebra na rebra dodatno ukradodatno ukraššena ena ččvorivoriććima.ima.ŽŽivjela je u juri i ivjela je u juri i kredi..kredi..


AnodontaAnodonta ili ili bezupka prilagodila bezupka prilagodila se se žživotu u slatkim ivotu u slatkim vodama vodama stajastajaććicama ili icama ili sporim tekusporim tekuććicama, icama, gdje pugdje pužže po dnu.e po dnu.Poznata je od Poznata je od eocena.eocena.


Unio Unio –– slikarska slikarska lisankalisanka sluslužžila je ila je ranije slikarima za ranije slikarima za mijemiješšanje boja.anje boja.ŽŽivi u slatkim ivi u slatkim vodama, od vodama, od stajastajaććica do brzih ica do brzih tekutekuććica.ica.ŽŽivi od krede do ivi od krede do danas.danas.

HETERODONTAHETERODONTA

Imaju Imaju heterodontnuheterodontnu ili ili dezmodontnudezmodontnubravu.bravu.Poznati su od Poznati su od ordovicijaordovicija, a danas su , a danas su vrlo rasprostranjeni.vrlo rasprostranjeni.Dijele se na viDijele se na višše skupina (e skupina (LUCININA, LUCININA, ASTARTEDONTINA, VENERINA, MYINA, ASTARTEDONTINA, VENERINA, MYINA, PHOLADINA).PHOLADINA).

HETERODONTA HETERODONTA -- LucininaLucinina

LucinaLucina je morska je morska šškoljka poznata od koljka poznata od jure do danas. jure do danas. U eocenu priobalnog U eocenu priobalnog dijela Hrvatske nađu dijela Hrvatske nađu se vrlo veliki primjerci.se vrlo veliki primjerci.PhacoidesPhacoides je sitniji je sitniji rod, varod, važžan za miocen an za miocen sjeverne Hrvatske.sjeverne Hrvatske.

HETERODONTA HETERODONTA --AstartedontinaAstartedontina

Porodica SRPorodica SRČČANKE ima ANKE ima simetrisimetriččne ljune ljuššture sa ture sa ččvrstim vrstim stijenkamastijenkama i i radijalnim rebrima, te radijalnim rebrima, te ponekad bodljama.ponekad bodljama.NajNajččeeššćće e žžive u plitkim ive u plitkim vodama, ukopane u vodama, ukopane u pijesku.pijesku.CardiumCardium (T(T--recrec.).)CerastodermaCerastoderma


Neke su se Neke su se srsrččankeanke dobro prilagodile dobro prilagodile oslađivanju oslađivanju ParatethysParatethys mora, te mora, te se iz njih razvila se iz njih razvila porodica:porodica:LimnocardiidaeLimnocardiidae::LimnocardiumLimnocardium, , ParadacnaParadacna


MactraMactra ili ili kopanjicakopanjicaukopava se u ukopava se u pjeskovito dno na pjeskovito dno na dubinama 20dubinama 20--30 m.30 m.Poznata je od Poznata je od krede, a krede, a ččesta u esta u miocenu sjeverne miocenu sjeverne Hrvatske.Hrvatske.


IsocardiaIsocardia ––jednakosrjednakosrččankaanka ili ili volovsko srce volovsko srce poznata je od jure, poznata je od jure, a a ččesta u esta u miocenskim miocenskim laporima sjeverne laporima sjeverne Hrvatske.Hrvatske.Danas je rijetka.Danas je rijetka.

HETERODONTA HETERODONTA -- VenerinaVenerina

CongeriaCongeria je je slatkovodna slatkovodna šškoljka, koljka, koja se prvi puta koja se prvi puta pojavila u eocenu, pojavila u eocenu, ččesta je u miocenu esta je u miocenu sjeverne Hrvatske, sjeverne Hrvatske, a danas je a danas je žživi fosil.ivi fosil.Srodna je Srodna je trokutnjatrokutnjaččamaama..

HETERODONTA HETERODONTA -- VenerinaVenerina

VenusVenus ili ili ladinkaladinka poznata poznata je od jure.je od jure.Ima dobro izraIma dobro izražžena ena koncentrikoncentriččna rebra.na rebra.Neke vrste Neke vrste žžive u obalnoj ive u obalnoj zoni, dok su druge nezoni, dok su druge neššto to dublje.dublje.ČČeste su u miocenskim este su u miocenskim laporima sjeverne laporima sjeverne Hrvatske.Hrvatske.

HETERODONTA HETERODONTA -- MyinaMyina

PanopeaPanopea (=(=PanopePanope) ) su velike su velike šškoljke koljke koje su poznate od koje su poznate od miocena (sjeverna miocena (sjeverna Hrvatska) . Hrvatska) . ŽŽive ive ukopane, te imaju ukopane, te imaju vrlo debele sifonske vrlo debele sifonske cijevi. Ljucijevi. Ljuššture im ture im se ne mogu posve se ne mogu posve zatvoriti.zatvoriti.


CorbulaCorbula (=(=AloidisAloidis))poznata je od trijasa, a poznata je od trijasa, a ččesta u miocenu esta u miocenu sjeverne Hrvatske.sjeverne Hrvatske.Ima trokutaste, Ima trokutaste, nejednake nejednake ljuljuššturiceturice. . ŽŽivi u veivi u veććim grupama im grupama ukopana.ukopana.Hrani se algama.Hrani se algama.


MyaMya ima velike izduima velike izdužženoeno--ovalne ljuovalne ljuššture i ture i šširoki iroki sifosifo..Ukopava se u pijesak ili Ukopava se u pijesak ili mulj.mulj.Rod Rod MyaMya je poznat od je poznat od tercijara, no srodne tercijara, no srodne šškoljkakoljkašše (e (MyacitesMyacites = = AnodontophoraAnodontophora) nalazimo ) nalazimo u veu veććem broju u donjem em broju u donjem trijasu.trijasu.


SolenomyaSolenomya(=(=SolemyaSolemya) ) poznata poznata je od krede. je od krede. ČČesta esta je u miocenu je u miocenu sjeverne Hrvatske.sjeverne Hrvatske.Ukopava se u meko Ukopava se u meko dno.dno.

HETERODONTA HETERODONTA --PholadinaPholadina

PholasPholas –– svrdlastisvrdlastišškoljkakoljkašš ili ili kamenotokamenotoččacacpoznat je od jure. poznat je od jure. LjuLjuššture su ture su otvorene na oba otvorene na oba kraja.kraja.MoMožže bue buššiti mekani iti mekani kamen, mulj ili kamen, mulj ili drvo.drvo.

PACHYODONTA PACHYODONTA --MegalodontaceaMegalodontacea

Razvili su se od Razvili su se od heterodontnihheterodontnihšškoljkakoljkašša povea poveććanjem anjem kardinalnih zuba. kardinalnih zuba. MegalodonMegalodon (D)(D)NeomegalodonNeomegalodon ––pretepretečča a rudistarudista. Va. Važžan an za trijas.za trijas.

PACHYODONTA PACHYODONTA --HippuritaceaHippuritacea

Prvi Prvi rudistirudisti razvili su se razvili su se iz iz neomegalodontidaneomegalodontida. . Imaju Imaju pahiodontnupahiodontnubravu.bravu.Mogli su Mogli su priraprirašštatitatilijevom ili desnom lijevom ili desnom ljuljuššturom.turom.DicerasDiceras -- jurajura


CAPRINIDAECAPRINIDAEPrirasla ljuPrirasla ljušštura je tura je manja od pokrovne. manja od pokrovne. Imaju Imaju karakteristikarakterističčne ne kanale u ljukanale u ljuššturi.turi.CaprinaCaprina (K)(K)PlagioptychusPlagioptychus (K(K22))


REQUIENIIDAEREQUIENIIDAERequieniaRequieniaToucasiaToucasia

Prirasla ljuPrirasla ljušštura je vetura je većća i a i savijena, dok je savijena, dok je pokrovna ljupokrovna ljušštura u tura u obliku poklopca.obliku poklopca.ŽŽivjele su u donjoj ivjele su u donjoj kredi.kredi.


HIPPURITIDAE HIPPURITIDAE PriraPrirašštaju desnom taju desnom ljuljuššturom, dok je lijeva u turom, dok je lijeva u obliku poklopca sa zubima.obliku poklopca sa zubima.HippuritesHippurites


VeVeććina ina hipuritidahipuritida ima dva ima dva sifonska i jedan ligamentni sifonska i jedan ligamentni nabor koji se vide u nabor koji se vide u poprepopreččnom presjeku. nom presjeku. ŽŽivjeli ivjeli su u gornjoj kredi i su u gornjoj kredi i ččesti su u esti su u Hrvatskoj.Hrvatskoj.PironaeaPironaea ima veima većći broj i broj nabora u poprenabora u popreččnom nom presjeku. presjeku. ŽŽivjela je u vrivjela je u vrššnom nom dijelu krede. dijelu krede.


RADIOLITIDAERADIOLITIDAEImaju slabije izraImaju slabije izražžene ene sifonske nabore u sifonske nabore u ljuljuššturi.turi.ČČeste su u priobalnom este su u priobalnom pojasu Hrvatske.pojasu Hrvatske.RadiolitesRadiolites

ANOMALODESMATAANOMALODESMATA

Imaju Imaju dezmodontnudezmodontnubravu.bravu.PholadomyaPholadomyažživi ukopana.ivi ukopana.Poznata je od jure Poznata je od jure do danas.do danas.

Documents

LAMELLIBRANCHIATAgeol.pmf.hr/~jsremac/predavanja/sistemska_paleontologija/...Najčešće žive u plitkim vodama, ukopane u pijesku. Cardium(T-rec.) Cerastoderma HETERODONTA - Astartedontina