lebendige gemeinde

D 2384 E - 1,50E - PROSINAC/DEZEMBER 2010 - BR./NR.12 (310)D 2384 E - 1,50E - PROSINAC/DEZEMBER 2010 - BR./NR.12 (310)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Čestit Božić i Nova godina!

Frohe Weihnachtenund ein gesegnetesneues Jahr!

imp

ress

um

List hrvatskih katoličkihzajednica u Njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

Odgovara/Verantwortlich:P. Josip Bebić

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/Redaktion:P. Josip Bebić, Željka Čolić,

Stjepan Herceg,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/Layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

Pretplate i narudžbe/Bestellungen:Ana Drežnjak

Tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,-za ostale europske zemlje: € 22,-za prekomorske zemlje: € 35,-

Bankverbindung:Konto Nr.129072 (BLZ 500 502 01),

bei der Frankfurter SparkasseIBAN:

DE96 5005 0201 0000 1290 72 SWIFT-BIC: HELADEF1822

Zadnja stranica: Služavke Malog Isusa u Essenu.;

snimio: A. Polegubić

D 2384 E - 1,50€ - PROSINAC/DEZEMBER 2010 - BR./NR.12 (310)D 2384 E - 1,50€ - PROSINAC/DEZEMBER 2010 - BR./NR.12 (310)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Čestit Božić i Nova godina!

Frohe Weihnachtenund ein gesegnetesneues Jahr!

Naslovnica: Jaslice od željeza u Ravenni

snimio: A. Polegubić

BOŽIĆNA POEZIJA

lebendige gemeinde

Božić 2010....i slama izbor tvojbješe-------------------zar plod zemljesuncai ruku čovjekovihgrešnoga stvoraporadi kojega ipût njegovu na sê uzeljubav razastirešslamomsudarjem Božjimporadi čovjeka— slike Božje —posrnule slike —sva se ljubavpomirenje i spasrodii u slamici dogodibeskrajna radostBožić je

mladen lucić

Istina je, istina…Istina je,istinaDjeva sina rodila,u štalici prostojna slamici tvrdoj.

Bez svjetla glamurai ikakve reklame,sina na svijet donijelau jasle položila.

Gledajući kako dišeprislonila glavu bliže,čedu jedinomekraljeviću nebeskome!

Ispunivši svetu zadaćudarovala svijetu sreću,porodila Isusa maloga,Mesiju našeg jedinoga!

Ivek Milčec

hvala za Božićnajbolju steljunoći ovenajslasnije sijenoblagu svojempodastrijeti i položitizahvaliti im želimza gostoprimstvonajvećem gostusvepovijesti i svesvijetadjetetu Bogu-------------------one davne ledene noćisnijegom i pastirimazagrljenojljubavlju ispunjenojnoći svetojtako blizojblagoji mi smo svetijer i mi smo u njoj-------------------noć je puna svjetlai pjesme...… „svim na zemlji mir veselje“

Bogom po čovjekuuprisutnjenomi mi tu jesmos njim ipo njemuBožić je

malden lucić

�

�

�

�

�

�

�

�

�

02u.27:02u.27farbs.II 07.12.2010 10:13 Uhr Seite 1

Hvala — Danke!

Za mene osobno s ovom Božić-nom porukom završava jedno

važno životno razdoblje. Pune 33godine radio sam kao svećenik unjemačkim i hrvatskim katoličkimžupama. Kao mlad svećenik 3. ko-lovoza 1977. došao sam u Nje -mač ku, a 1978. u Eltville, u lijepiRheingau. Poslao me moj provinci-jal, poprilično nepripremljenog, ina moje vlastito iznenađenje. Na-kon toga sam djelovao kao sveće-nik u različitijim krajevima i grado-vima Njemačke. Gießen, Köln,Mainz i naposlijetku Frankfurt bilesu postaje na kojima sam navješći-vao Radosnu vijest. Posvuda su meprijateljski i otvoreno prihvatili, asklopio sam i prijateljstva. Bogusam zahvalan za to vrijeme! Zah-valjujem biskupima i njemačkim za-jednicama na velikodušnom prih-vaćanju i pružanju potpore mojim

U OVOM BROJU

ŽIVA ZAJEDNICA 12/2010 3

Božić kod kuće!?

Gdje je dom u kojem se radosno slavi Božić? Je li to mjesto u Nje-mačkoj, u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini. Ono se traži u srcu, agdje je srce tamo je dom.

Uz slavlje Božića povezano je ras-položenje slavljenja Božića kod

kuće. O tome na poseban način raz-mišljaju iseljenici. Na što se mislikad se kaže „kod kuće“? I gdje jekuća, dom, u kojem se najugodnijeosjećamo? Je li to negdje drugdje,nego li ondje gdje se svakodnevnoživi? Za prvi naraštaj hrvatskih ise -ljenika to je bio vlastiti kutak uHrvatskoj ili Bosni i Hercegovini.Mjesto u koje se odlazilo, posebnoza Božić. Izvan tog kutka Božić se inije drugdje mogao osjetiti. Onda suprolazile godine: deset, dvadeset, tri-deset. Gotovo polovica ili više živo-ta negdje izvan toga kutka, u nekojdrugoj zemlji. U međuvremenu su doš la djeca, pa unuci i kao da godi-nama taj domovinski kutak, u kojemse radosno slavio Božić i u kojem suostali u sjećanju Božići djetinjstva, iz-blijedi. Sredina koja je bila strana idaleka, polako postaje pripitomljenomjesto. U Hrvatsku ili Bosnu i Herce-govinu ode se jednom ili dvaput go-dišnje, a stvarnost, ma kakva ona bi-la, živi se tu u „tuđoj“ zemlji, koja je

vremenom postala iseljeničkom stvar-nošću. Tu je obitelj, prijatelji… A svi-jet koji je davno ostao u domovini,gotovo više i ne postoji. Ovdje stra -nci, a s vremenom stranci i u vlasti-toj domovini. I gdje je dom u kojemse radosno slavi Božić? Je li to mjes -to u Njemačkoj, u Hrvatskoj ili Bosnii Hercegovini? Ono se traži u srcu, agdje je srce tamo je dom. Bog ma -leni se nastanjuje u ljudskom srcu, ane u materijalnom prostoru. Za njegane bijaše raskošna mjesta u kojem serodio. Rođen je u štalici, kako bi po-kazao da je moguć suživot i u ne-mogućim uvjetima, suživot s ljudimai sa svim živim bićima. One noći uozračju srca uspostavljena je trajnostdrukčijih odnosa. Iz ljudske perspek-tive u svemu je puno nelogičnosti.Misli li Bog ljudskom logikom? Tko bipoželio svome sinu da se rodi u šta-li? Logika srca nudi drukčije odgo-vore. Isus se rodio kod kuće, a kuća,dom je tihi kutak srca. Stoga, Božićprovedite kod kuće. A dom je tamogdje je srce. Svima čestit Božić i bla-goslovljenu 2011. godinu! Urednik

� HKM FREIBURG:

IZ CRKVE U SVIJETU:Za život nisu odgovorni samo kršćani?Samo je Bog, a ne čovjek, gospodar života i smrti.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

KRŠĆANI U SUVREMENOM SVIJETU:Tajna BožićaKrist je na sebe uzeo ljudsku narav te setako povezao s nama ljudima i na te-melju te prihvaćene naravi povezao svenas međusobno.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

SVIJET MLADIH — JUGENDWELT: Svjetlo i tama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

BOŽIĆNA PRIČA: Ante MatićBožji prst

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:P. Josip Bebić: Hvala — Danke!

VATIKAN: Kardinals Ernennung vonErzbischof Reinhard Marx

. . . . . . . . . . . . . . . . 13--14

Četrdesetgodina misije

� ESSEN:

SlužavkeMalog Isusa50 godina uEssenu

Dostojanstvenoproslavljena četrdeseta obljet-nica misije

� HKM BERLIN:

str. 6

Iz delegatovog Duhovnog poticaja

sunarodnjacima Hrvatima. Za topostoji mala riječ velikog znače -nja: HVALA — DANKE! Godinemoga boravka u Njemačkoj bližese kraju. Kao što sam tada kaomlad svećenik iz Hrvatske poslan uNjemačku — tako se i sada poko-ravam pozivu na povratak u Hrvat -sku! Kao nacionalnog ravnateljaza hrvatske katoličke zajednice ucijelom svijetu, čekaju me novi za-daci, novi izazovi. Prema ustalje-nom mišljenju da „zaustavljanjeznači korak (u)natrag“, radujem senovom poslu. Opraštam se od svihkoji su me do sada pratili i prizi-vam Božji blagoslov na njih i ovuzemlju. Ljudi i vrijeme koje samovdje proveo ostat će mi u drago -cjenom i trajnom sjećanju.

Čestit Božić pun mira te sretnui blagoslovljenu Novu godinu2011. želi vam vaš

fra Josip Bebić

Poštovane sestre i braćo!

str.15

str. 8

03u ovom:03u ovom 06.12.2010 18:13 Uhr Seite 1

Prvom nedjeljom došašća Crkvazapočinje novi put vjere. Cijelo jedošašće posvećeno pripremi za

kršćanima najdraži blagdan — Božić.Na taj je blagdan sam Bog postaočovjekom i rodio se u Betlehemu. Nje-govim rođenjem svakije čovjek ponovo ot-kupljen, a njegovo ne-dodirljivo dostojanstvozasjalo je u punome sja-ju. Nitko s tim životomnema pravo niti smijesamovoljno raspolagati.Upravo je prvu Večer -nju molitvu prve nedje -lje došašća papa Bene-dikt XVI. iskoristio zapoziv na jaču zaštitu ne-rođenoga života. U bazilici svetogaPetra u Rimu 27. studenoga tako je ipočetak adventa bio u znaku proslaveživota na što Crkva stalno poziva.

Papa stao u zaštitu djece

Ljudski zametak nije jednostavno„hrpa biološkoga materijala“ nego je„nova ljudska individua“, upozorio jePapa. Nema nikakvoga razloga dase čovjeka ne smatra osobom od sa-moga začetka, no još uvijek u svijetupostoji prijetnja „egoizma odraslih“ i„pomračenja savjesti“. Benedikt XVI.izjavio je da postoje kulturne tenden-cije koje pokušavaju „zaglušiti“ sav-jest različitim „zidovima“. No, i samaje znanost dokazala da već ljudski za-metak posjeduje sposobnost stupiti uinterakciju s majkom. Papa je isto-dobno vrlo kritički govorio da su dje-ca često i nakon rođenja izloženapatnji, bolesti, zloporabama, iskoriš-tavanjima i nasilju. Takvo kršenje nji-hovih prava mora razbuditi savjestisvakoga čovjeka dobre volje. Prijesvečane Večernje molitve Papinsko vije će za obitelj organiziralo je molit-veno bdijenje za nerođeni život, a nakraju je Benedikt XVI. obećao da ćesnažno moliti na tu nakanu.

A da se zaštita života ne tiče samovjernika, katolika i kršćana, Papa jepotvrdio u svom govoru filipinskim bis -kupima koji su 29. studenoga došli upohod „na apostolske pragove“ (ad li-mina Apostolorum). Svi su ljudi dužništititi ljudski život od uništenja sve od

trenutka začeća do naravne smrti. Toje „temeljna dužnost svih ljudi koja jeočigledna“, istaknuo je Sveti Otac bis -kupima. Isto to vrijedi i za poticanjebraka i obitelji. Kako bi ljudi spoznalite svoje dužnosti nije im potrebna bo-

žanska objava, već jedo voljan ljud ski razum. Utom je kontekstu BenediktXVI. zahvalio filipinskimbiskupima na njihovomezauzimanju protiv smrt nekazne koja je doista i uki-nuta 2006. godine. Isto-dobno je Papa biskupepozvao na borbu pro tivkorupcije u njihovoj zem -lji. Samo će se tako doćido pravednoga i održi-

voga gospodarstva, a najbolji je putdo društvenoga poretka prikladna začovjeka potica nje političke slobode iodgovornosti građana.

Iščekivanje je čovjekova dimenzija

U adventskom razdoblju Crkva ses jedne strane sjeća događaja IsusaKrista, a s druge se otvara njegovomkonačnom ispunjenju. Poručio je to28. studenoga vjernicima okupljeni-ma na Trgu sv. Petra papa BenediktXVI. Upravo od te dvostruke perspek-tive „živi vrijeme došašća, gledajućikako na prvi dolazak Božjega Sinakada se rodio od Djevice Marije, ta-ko i na njegov slavni povratak, kadaće doći 'suditi žive i mrtve', kako mo-limo u Vjerovanju. Htio bih se kratkozaustaviti upravo na toj temi 'iščeki-vanja', jer je riječ o duboko ljudskomeaspektu u kojemu vjera — da tako ka-žem — postaje jedno s našim tijelom inašim srcem.“

Čekanje, iščekivanje je dimenzijakoja se tiče cijeloga „našega ljudskogpostojanja, obiteljskog i društvenog.Iščekivanja je prisutno u tisuću prilika,od onih najmanjih i banalnih do naj-važnijih koje nas se tiču potpuno i du-boko. Među njima mislimo na iščeki-vanje djeteta dvoje supružnika; na če-kanje nekoga rođaka ili prijatelja kojinam dolazi u posjet izdaleka; mislimona iščekivanje rezultata nekoga odlu-čujućeg ispita mlade osobe ili pak raz-govora za posao; u ljubavnim odno-

sima mislimo na čekanje susreta s vo -lje nom osobom, odgovora na pismo iliprihvaćanja oproštenja. „Moglo bi sereći da je čovjek živ dok iščekuje, dokje u njegovom srcu živa nada. A čov-jeka se prepoznaje po njegovim išče-kivanjima: naš moralni i duhovni 'iz-gled' može se mjeriti po onome štoočekujemo, po onome čemu se nada-mo. Svatko od nas zapravo može pi-ta ti, osobito u ovo vrijeme koje nas pri-p rema na Božić: a ja, što ja očeku-jem? Čemu je u ovome trenutku mogaživota okrenuto moje srce? A to se istopitanje može postaviti na razini obi -telji, zajednice, nacije. Što zajedničkiočekujemo? Što ujedinjuje naše tež -nje, što ih združuje? U vremenu kojeje prethodilo Isusovom rođenju u Iz-raelu je bilo izuzetno snažno iščeki-vanje Mesije, to jest Posvećenoga, po-tomka kralja Davida koji bi konačnooslobodio narod svakoga moralnogai političkog ropstva i uspostavio BožjeKra ljevstvo.“ No, nitko se nije mogaonadati da bi Mesiju mogla roditiskromna djevojka kakva je bila Mari-ja, obećana zaručnica pravednogaJosipa. No, ni ona to nije mogla za-misliti, nas tavio je Sveti Otac, ali je unjezinome srcu iščekivanje Mesije bi-lo tako veliko, „njezina vjera i nadabili su toliko žarki da je On u njoj mo-gao naći dostojnu majku. Osim toga,sam ju je Bog pripremio od vijeka.Postoji otajstvena sukladnost izmeđuiščekivanja Boga i Marijinoga, stvo-renja 'punoga milosti', potpuno otvor-enoga planu ljubavi Svevišnjega.Naučimo od nje, Žene došašća, živjetisvakodnevne ges te s novim duhom, sosjećajem dubo koga iščekivanja kojemože ispu niti samo Božji dolazak.“

Nakon Angelusa Sveti je Otac uobi čajeno pozdravio hodočasnike naviše svjetskih jezika. Govoreći o po-četku nove liturgijske godine, izraža-vajući im toplu dobrodošlicu u Vječnigrad, Papa ih je pozvao da se u do -šašću molitvama, pokorom i dobrimdjelima pripreme za „susret s Gospo-dinom licem u lice.“ Papa BenediktXVI. upravo je u predbožićno vrijemejoš jednom istaknuo važnost zaštitesvakoga života i obvezu poštivanja inerođenih i onih koji umiru. Samo jeBog, a ne čovjek, gospodar života ismrti. M. K.

IZ CRKVE U SVIJETU

4 ŽIVA ZAJEDNICA 12/2010

Samo je Bog, a ne čovjek, gospodar života i smrti.

Za život nisu odgovorni samo kršćani

04-05Iz Crkve:04-05 Iz Crkve 06.12.2010 21:17 Uhr Seite 1

Papa Benedikt XVI. pohodit ćeHrvatsku i boravit će u Zagrebupovodom Nacionalnog susreta

hrvatskih katoličkih obitelji te se tomprigodom pomolit na grobu blaženogkardinala Alojzija Ste-pinca. Nacionalni sus-ret katoličkih obitelji iPapin pohod bit će podgeslom „Zajedno u Kris -tu”. Kako je priopćenonakon zasjedanja Stal-nog vijeće Hrvatske bis -kupske konferencije, uime svih hr vat skih bis -kupa, a u dogovoru spredsjednikom Ivom Jo-si povićem i Vladom RH,papa Benedikt XVI. do-ći će u pastirski pohodHrvatskoj u subotu 4. inedjelju 5. lipnja 2011.godine. Stalno vijeće HBK imenovaloje organizacijski odbor za prip remu ipraćenje Papinog pohoda Hrvatskoj.Za glavnog ko or dinatora odbora ime-novan je generalni tajnik HBK mons.Enco Rodinis, za pripremu i organiza-ciju liturgije imenovan je predstojnikHrvatskog instituta za liturgijski pasto-ral HBK dr. fra Ante Crnčević, za pro-tokol će biti zadužen zamjenik gene-ralnog tajnika HBK svećenik FabijanSvalina, a za medije predstojnik Tis -kovnog ureda HBK Zvonimir Ancić.

Treća je nedjelja došašća — ra-dosna u liturgiji Crkve, u domovini jei Nedjelja Caritasa. Tom prigodompredsjednik Caritasa biskup JosipMrzljak uputio je poruku ohrabrenja ukojoj između ostaloga stoji: „Obiteljtreba biti prva škola ljubavi, vjere i ži-vota; učenje prihvaćanja, opraštanjai poštivanja drugih.“ Pozivajući na so-lidarnost i pomoć u poruci biskupMrzljak kaže: „Naša je obveza dadignemo glas protiv zlostavljanja i za-nemarivanja prava slabijih — poglavi-to djece, žena i starijih osoba. Pri-rodno je pravo roditelja da sami od-gajaju svoju djecu, a ne da to čine ne-ki mediji, često iskrivljujući sliku o čov-jeku, njegovu dostojanstvu i pozivu.Naša je dužnost da budemo aktivničlanovi građanskog društva i da pro-mičemo vrednote kojima nas uči vje-ra, naše je pravo da zahtijevamo uvo-

đenje vrijednosnih elemenata u sustavobrazovanja naše djece.”

Stipendije udruge IvanMerz

U duhu solidarnostihumanitarna UdrugaIvan Merz odabrala jeprvih 132 stipendista uakademskoj godini2010/2011. U prote-klih nekoliko godinaUdruga je podijelila376 stipendija, od togačak 126 u prošloj aka-demskoj godini.

Susret Hrvatske ka-toličke mladeži u Siskuodržat će se 5. i 6.svibnja 2012. u Sisku,a za gleslo su izabrane

riječi iz Ivanova evanđelja: „U svjet-losti hodimo”.

Predsjednik Odbora HBK-a zapastoral pomoraca, mons Ivan Milo-van, biskup porečki i pulski, uz blag-dan sv. Nikole uputio je poruku po-morcima i ribarima.

U Varaždinu su redovnice uršulin-ke proslavile 475. obljetnicu osnutkaDružbe sv. Uršule. Vrhunac višednev-nih jubilejskih sadržaja bilo je misnoslavlje u uršulinskoj crkvi Rođenja Isu-sova, koje je u četvrtak 25. studenogapredvodio varaždinski biskup JosipMrzljak u koncelebraciji s generalnimvikarom mons. Ivanom Godinom, sve-ćenicima grada Varaždina i okolice.

Pozdravljajući 70-ak sudionika nasusretu djelatnika u stranačkom i poli-tičkom životu, koji se 24. studenogaodržao u dvorani u �akovu, nadbis -kup mons. Marin Srakić kazao je daSlavonija mora shvatiti tko je i što jete tada dati svoj doprinos u globali-zaciji i regionalizaciji, očekujući oddrugih da daju svoj doprinos za dalj -nje unaprjeđenje.

Katehetska jesenska škole za od-gojitelje u vjeri u predškolskim usta-vama održana je s temom „Odgaja-telj ususret novim pedagoškim izazo-vima” na Šalati u Zagrebu.

Gospu od zdravlja, svoju nebeskuzaštitnicu, istoimena splitska župa sve-čano je proslavila u nedjelju 21. stude -

noga. Središnje jutarnje misno slavljeu crkvi Gospe od zdravlja u Splitupredvodio je splitsko-makarski nad -biskup Marin Barišić u koncelebracijis provincijalom Franjevačke provin -cije Presvetog Otkupitelja fra ŽeljkomTolićem, gvardijanom i župnikom sa-mostana te brojnim župnicima okolnihžupa.

Na 19. obljetnicu masakra uŠkabrnji gdje je 1991. zvjerski ubije-no 44 ljudi: 31 civil, uglavnom starcii 13 pripadnika HV-a, Škabrnju su po-hodila brojna izaslanstva i poštova-telji žrtve za domovinu iz cijele Hrvat -ske. U Škabrnji je u Domovinskom ra-tu ubijeno 55 civila i 25 vojnika, ašest Škabrnjana poginulo je nakonDomovinskog rata od zaostalih mina.Misno slavlje u župnoj crkvi 18. stu-denoga predvodio je zadarski nad -bis kup Želimir Puljić zajedno s broj-nim svećenicima. Puk je pristigao izcijele nadbiskupije i Hrvatske. Dr žav -na i civilna izaslanstva nakon misepolo žila su svijeće i cvijeće te se pok lonila pred žrtvom kod masovnegrobnice.

Stvaranje martirologija

U Bjelovaru pod predsjedanjembjelovarsko-križevačkog biskupa Vje-koslava Huzjaka, održan peti po redususret svećenika Bjelovarsko-križe -vačke biskupije na kojem je sudjelo-valo 55 svećenika. Nakon molitvesred njeg časa, uz izvješća i obavi -jesti, biskup Huzjak je — potaknut ri-je čima pape Ivana Pavla II. koji je unekoliko navrata pozivao na „čišće -nje memorije”, tj. na posvješćivanječinjenica o ratu, žrtvama i stradava -nju — sve nazočne svećenike bisku pijepozvao da se pobrinu da se izradipopis žrtava II. svjetskoga rata, pora-ća i Domovinskog rata.

Biskup Franjo Komarica proslavioje 25. obljetnicu biskupstva u nazoč -nosti brojnih vjernika i svećenika u ba njolučkoj katedrali. U Karmelu sv.Ilije na Buškom Blatu održan je SaborHrvatske karmelske provincije sv. ocaJosipa i Dan permanentne formacije.Tijekom noći 23/24. studenoga izvr -šena je provala u katolički župni uredu Doboju. A.O.

IZ CRKVE U DOMOVINI

„Zajedno u Kristu”


„Naša je obveza da dignemo glas protiv zlostavljanja i zanemarivanja prava slabijih — poglavito djece, žena i starijih osoba”, kazao je biskup Mrzljak.

Snim

ka: I

KA

U povodu Nedjelje Caritasapredsjednik Caritasa mons.Mrzljak uputio je porukuoh ra b renja

04-05Iz Crkve:04-05 Iz Crkve 06.12.2010 21:17 Uhr Seite 2

Župna crkva sv. Nikole u Opfin-genu, nedaleko od Freiburga jeu subotu 6. studenoga po prvi

puta u svojoj povijesti bila ispunjenahrvatskim vjernicima, koji su na hrvat -skom jeziku slavili sv. misu i Gospo-dinu zahvaljivali za sva dobročinstvakoja su primili minulih 40 godina. Teje večeri misija Freiburg proslavilasvoj 40. rođendan. Euharistijsko slav -lje predvodio je fra Josip Bebić, rav-natelj dušobrižništva za Hrvate u in-ozemstvu i delegat za hrvatsku pastvuu Njemačkoj, u zajedništvu s vodite -ljem misije dr. vlč. Matom Drljom. Ma-li misijski zbor je skladnim pjevanjemuzveličao misno slavlje. U propovije-di je fra Josip ohrabrio prisutne i istak-nuo da mi mnogo toga u životu neznamo, ali zato Gospodin zna sve.On nam je Put, Istina i Život. Svojimživotom moramo i mi svjedočiti vjeruu Krista raspetoga. Potaknuo je vjer-nike na dosljednost i vjernost križu.

Nakon euharistijskog slavlja slije-dila je središnja proslava u gradskojdvorani u Munzingenu, susjednommjestu na periferiji Freiburga. Dvo -rana je bila premalena za toliki brojHrvatica i Hrvata iz Freiburga i oko-lice koji su se okupili kako bi najpri-je Bogu zahvalili za sve milosti kojesu primili u četrdesetogodišnjem radumisije, a zatim veselo proslavili nje-zinu obljetncu. Na okupu su se našlipredstavnici triju generacija koje suodrasle u toj misiji. Na svečanoj aka-

REPORTAŽA


Četrdeset godina hrvatske misijeZovkić u ime Generalnog konzulata.Kroz četrdesetgodišnju povijest misi-je svojim se referatom prošetao Stje-pan Herceg, referent iz središnjiceNjemačkog Caritasa. Njegovu šetnjukroz povijest misije popratio je BlagoDžajkić projekcijom prigodnih foto-grafija iz svih razdoblja postojanjamisije. Narodni guslari Stipe Babić iJakov Periša mladima su pokazali umi jeće govora i pjesme uz gusle, štomnogi nikada nisu vidjeli ni čuli. Stje-pan Majdandžić je krasnoslovio svo-ju pjesmu o misiji i Hrvatima koji su„trbuhom za kruhom“ otišli iz domo-vi ne, a Gisela Hölter, rođena Dubrov -čanka, otpjevala je pjesmu „Bože, ču-vaj Hrvatsku“. Nakon programa slav -lje je nastavljeno uz glazbenu grupuKA Band iz Stuttgarta.

demiji, na kojoj je bio prisutan i mjes-ni župnik koji se nije mogao nadivitimnoštvu djece i mladih, te predstav-nici Generalnog konzulata R. Hrvat -ske iz Stuttgarta, nastupio je velikibroj djece i mladih koji su predvođe-ni svojom vjeroučiteljicom Mirtom Mli-narević i svojom učiteljicom iz Hrvat -ske dopunske škole Marijom Lončar uživopisnim narodnim nošnjama izsvih krajeva Hrvatske i Bosne i Her-cegovine, izveli niz pjesama, recita-cija i plesova. Kroz program je zna-lački vodio par Danijela Medić i Mi-hael Božić.

Pozdravno slovo uputio je vlč.Drljo, a čestitke su izgovorili o. Bebiću ime hrvatskih i bosansko-hercego-vačkih biskupa te vice konzulica Ana

FREIBURG IM BREISGAU

Okupljeni vjernici za vrijeme zahvalnog misnog slavlja u crkvi sv. Nikole u Opfingenu,koje je predvodio ravnatelj o. Josip Bebić

Početak i razvoj pastoralnogi socijalnog rada u Badenu

Pastoralni i socijalni rad u sveu -čilišnom gradu Freiburgu počinje sfra Danijelom Milasom, svećenikomfra njevcem Franjevačke provincijePresvetoga Otkupitelja. Njemu je1966. godine freiburški nadbiskupdr. Hermann Schäufele povjerio bri-gu za hrvatske vjernike na područjuod Prorzheima pa sve do Bodenskogjezera. Uz propovijedanje Radosnevijesti i slavljenja sv. misa u mnogimgradovima i mjestima diljem Badena,fra Danijel je bio i prvi socijalni rad-nik. Porastom broja radnika iz Hrvat -ske i Bosne i Hercegovine krajem 60-ih i početkom 70-ih tgodina, fra Da-

Ministranti s voditeljem misije dr. vlč. Matom Drljom

06-07i:06-07intervju 07.12.2010 10:27 Uhr Seite 1


ne nije sam mogao vršiti svećeničkui socijalnu službu na tako velikomprostoru i s toliko ljudi. Freiburškinadbiskup je stoga zamolio hrvatskebiskupe i provincijale da mu pošaljuviše svećenika za dušobrižništvohrvatskih vjernika. Na tu je molbuprovincijal franjevaca trećoredacafra Marijan Šegulja najprije poslaosvojega mladog svećenika fra JerkaRunju, koji je svoj pastoralni rad uFreiburgu započeo u srpnju 1970.godine. Godine 1971. fra Jerka jenaslijedio njegov subrat fra Ivan Ba-durina, franjevac istog reda i provin-cije. Kako je tih godina broj Hrvatana tom području i dalje rastao, a fraIvan nije mogao sve sam pokrivati,zamolio je Nadbiskupiju Freiburg daotvori novu Hrvat sku katoličku misijuza područje Gornje Rajne uz Švi-

Nastupila je i misijska dječja folklorna skupina

cijalni djelatnici savjetuju ljudeu svim životnim pitanjima i pri-likama. Bili su posrednici izme-đu radnika i njihovih poduze-ća. Pružala se pomoć kod za-pošljavanja, a još više kod otkaza kada se trebalo boriti sneodgovornim poslodavcimakoji bi ljude otpuštali bez razu -mijevanja njihove socijalne situ acije. Bilo je to vrijeme prveveće ekonomske krize kada suse poduzeća rješavala viškaradne snage. Njemačka je ustudenomu 1973. godine zat-vorila svoje granice za novuradnu snagu i dozvolila samospaja nje obitelji.

carsku granicu, od Basela i Lörrachado Erzingena i Schaffhausena. Nad-biskupija pozitivno rješava zamolbui 1. prosinca 1972. osni va se novamisija sa sjedištem u Bad Säckinge-nu. Uz pastoralni rad, svećenici pre-ma svojim mogućnostima pomažu lju-dima u svim socijalnim pitanjima. Po-najprije u večim mjestima Caritaspreuzima socijalnu skrb i socijalnirad za strane radnike i njihove obi -telji. Socijalne službe se organizirajuprema potrebi i nude savjetovanje nameterinskom jeziku. Do 1971. godi-ne čitavo područje obilazi socijalnadjelatnica Marina Pranjko iz Freibur-ga. Kasnije Caritas namješta soci -jalne radnike i u Offenburgu, BadSäckingenu i u Baden-Badenu. Uzslav ljenje sv. misa, dijeljenja sakra-menata i vjeronauka, misionari i so-

Razvoj misije u prošlih40 godina

Na početku svojeg pastoralnogdjelovanja misionar je morao naćiprikladne prostorije za stan i za okup -ljanje vjernika. Nije bilo lako kod pro-nalaženja istih. Čak i crkve nisu uvi-jek bile slobodne u ono vrijeme kadabi to hrvatskim vjernicima najbolje od-govaralo. Fra Ivan, koji će u misiji ostati do rujna 1984. godine, daklepunih 13 godina, svojim je radompostavio dobre temelje misije. Na po-četku je ured imao u Talijanskoj kato-ličkoj misiji da bi nakon kraćeg vre-mena dobio „skučeni” prostor u sre-dištu grada. Taj prostor je bio pre-malen za toliki broj vjernika, a i mjes -to je bilo neprikladno. Isto je bilo i scrk vom. Najprije su se sv. mise sla vileu samostanskoj crkvi sestara milo -srdnica, zatim kod sv. Josipa, sv.Martina, u crkvi bogoslovnog sjeme-ništa te ko nač no u crkvi Srca Isusovau bli zini glavnog kolodvora gdje semise slave do danas. Na molbe fraIvana, misija 1974. dobiva jednudrvenu „baraku“ na obali potokaDreisama u samom središti Freiburga.Ta će baraka dugi niz godina postatisredište mnogih doga đanja. Tek1986. godine misija dobiva noveprostorije. Godine 1984. fra Ivanpreuzima vodstvo misije Offenburg, au Freiburg dolazi njegov subrat fraAlojzije Duvnjak, koji ostaje sve do2008. godine, kada se vraća u do-movinu, a novim i sadašnjim vodite -ljem misije postaje dr. vlč. Mato Drljo,svećenik Sarajevske nadbiskupije. Slika ne bi bila potpuna kad ne bispomenuli i pastoralne djelatnike.

(Nastavak na str. 18)

U bogatom programu sudjelovala su i djeca

06-07i:06-07intervju 07.12.2010 10:27 Uhr Seite 2

Ovim svečanim euharistijskimslavljem zahvaljujemo Boguza 50 godina života i rada

naših sestara služavki Maloga Isusaovdje u Essenu. Prema svjedočanstvi-ma mnogih, nazožnost sestara osjeć-ala se kao blagoslov Božji kako uHrvatskoj katoličkoj misiji (HKM) u Es-senu, u njemačkom domu za starije inemoćne osobe, u domaćinstvu Bis -

kupskog ordinarijata, te brojnim nje-mačkim obiteljima koje u tom dijelu Essena obilaze sestre pružajući medi-cinsku pomoć starima i nemoćnima.Osim njihova vjerskog i kutlurnog dje-lovanja u hrvatskoj misiji, vrlo je važ-an njihov obilazak naših ljudi po bol-nicama, domovima za starije i ne moć -ne, kućama, pa i zatvorima“, kazalaje s. Maria-Ana Kustura, vrhovna gla-varica Družbe sestara služavki MalogIsusa sa sjedištem u Zagrebu, u ned-jelju 7. studenoga na misnom slavlju ucrkvi sv. Tome Morusa u Essenu.

Dolazak s. Benicije na poziv vlč. Lodete

Naime, u subotu 6. i nedjelju 7.studenoga proslavljena je pod geslom„Služavke Malog Isusa 50 godina uEssenu - U službi Boga i čovjeka“ utom njemačkom gradu 50. obljetnicadjelovanja sestara, u organizacijiHKM Essen i Zajednice sestara u Essenu. Svečano misno slavlje pred-vodio je vojni ordinarij u RepubliciHrvatskoj mons. Juraj Jezerinac u za-

OBLJETNICE


Biskupije Essen, vođenju domaćin stvau bogosloviji sv. Bonifacija u graduBottropu, domaćinstvo u Biskup skomgeneralnom vikarijatu, doma ćinstvobiskupa Huberta Luthea, njezi boles-nika u župama, domu za starije i ne-moćne u Lüdenscheidu i domu „Albert-Schmidt-Haus“ u Essenu u kojem dje-luju od 1973. do danas. U HKM Essen djeluju od 1960. Danas su u mi-

siji pastoralne suradnices. Fanita Jukić i s. AlisLovrić. Vlč. Penić je po-sebno zahvalio bisku pijiEssen i odgovornima ubiskupiji na pomoći koju su pružili sestrama,kao i hrvatskoj misiji natome području.

Sestrinska majčinska prisutnost

Mons. Jezerinac jeu nadahnutoj propovi-jedi kazao kako je teš-ko zamisliti cjelokupnižupni rad u toj hrvat -

skoj misiji bez prisutnosti časnih ses -tara. „Poznato je gdje se nalaze se-stre u župi da se osjeća njihova maj -činska prisutnost i pomoć poput Bla-žene Djevice Marije u Kani Galilej -skoj. U navještanju Radosne vijestičasne sestre su velika pomoć svećeni-ku. To se posebno vidi u iseljeništvu,čiji posao, počevši od katehizacije,pomoći u crkvi, pjevanju, domaćin -stvu, naveliko pomaže u naviještanjuEvanđelja“, kazao je mons. Jezerinac,koji je zahvalio sestrama i u ime do-movinske Crkve.

Na kraju misnog slavlja čestitku jeuputio u ime essenskog biskupa mons.dr. Franza-Josefa Overbeck i svoje imemons. Schepers i zaželio im Božji bla-goslov u budućnosti. Prigodnu riječuputili su i njemački župnici Cleve iVan Acken. Vrhovna glavarica s. Ma-ria-Ana Kustura u toj je prigodi kazalakako ta obljetnica obvezuje zahvalitiBogu za sve lijepo što su sestre dopri-nijele u tom gradu, biskupiji i župi, aneke su od njih u vječnoj domovini:s.Valburga, s. Benicija i s. Tomislava,za koje se posebno molilo u misnom

jedništvu s voditeljem misije vlč. Stje -panom Penićem, njemačkim župnikomžupe sv. Tome Morusa u Essenu Her-manom Josefom van Akenom i vlč.Matom Vukojom. Misnom slavlju pri-bivali su i pomoćni biskup Biskupije Essen Ludger Schepers, prelat MartinFischer i njemački župnik dr. JürgenCleve. Misno slavlje započelo je opho-dom tijekom kojega je na početku no-

šen križ, potom su išli ministranti, dje-ca i mladi s upaljenim svjećama, mla-di u narodnim nošnjama te predstavni -ci nekoliko njemačkih katoličkih udru-ga s barjacima, svećenici i biskupmons. Jezerinac. Uz generalnu glava-ri cu s. Mariju-Anu Kustura misnomslavlju pribivala je i provincijalka Pro-vin cije sv. Josipa sa sjedištem u Splitus. Sandra Midenjak, kojoj pripadajusestre u Essenu. Misnom slavlju pribi-vao je generalni konzul RH iz Düssel-dorfa Vjekoslav Križanec, vice konzulIvan Sablić i konzul Tihomir Kujun džić.

Sve je na početku pozdravio vlč.Penić podsjećajući na 50. obljetnicudjelovanja sestara u Essenu. Sestre suzapočele svoje djelovanje u Essenu 4.prosinca 1960. Na zamolbu župnikavlč. Franje Lodete tada je pozitivno od-govorila časna majka Maristela Gojići poslala s. Beniciju Rubić u Essen dabi bila pomoćnica župniku u dušobri-žništvu za Hrvate na širem rurskom po-dručju. S. Beniciju su slijedile i drugesestre i tako se ta zajednica oformilai rasla preuzimajući i druge dužnosti urazličitim ustanovama mjesne Crkve —

SLUŽAVKE MALOG ISUSA 50 GODINA U ESSENU

U službi Boga i čovjeka

Misno slavlje predvodio je vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac

08-09i:10-11 Reportaza 07.12.2010 9:53 Uhr Seite 1


Uzvanici i sudionci na završetku duhovno-kulturnog programa u Bottropu

slav lju. „Zahvaljujem svim dobrim lju-dima koji su bili od pomoći našim se-strama kroz cijelo to vrijeme, naposeza vrijeme Domovinskog rata.“ Misnoslavlje uveličao je misiji zbor podvodstvom s. Fanite Jukić, prijestolnicezajednice sestara u Essenu. Na krajusu sestre pred olatarom otpjevale dvi-je prigodne skladbe. Potom im je vlč.Penić uručio medalje Zlatne Gospe izkatedrale u Essenu. Misno slavlje zav-ršilo je zahvalnom pjesmom „TeDeum“.

Bogati duhovno-kulturniprogram

Večer prije, u subotu 6. studeno-ga, priređen je duhovno-kulturni pro-gram u dvorani Saalbau u Bottropu.Program je započeo hrvatskom i nje-mačkom himnom. Potom je pozdrav-nu riječ uputio vlč. Penić podsjetivšikako družba ima tri provincije: za-grebačku, sarajevski i splitsku, a split -

skoj pripadaju sestre u Essenu. Poz-dravio je pristigle sestre koje su dje -lovale u Essenu, a koje sada žive usvojim samostanima u domovini. To su ses tre Anemarie Radan, Beatrix Ma -rić, Damira Granić, Marijeta Toma še -vić, Krucifixa Ivelić, Nevenka Ivan čić,Humilitas Midenjak, Tadeja Marović,Salutarija �ula, Virginija Jurković,Zdenka Tomas, Angnes Gabrić, Dul-celina Pavša i Marinela Delonga. Po-tom je pozdravio sestre koje sada dje-luju u Essenu, a to su sestre Agnes Ke-šina, Rosemarie Matijašević, BoženaČerlek, Silvana Kavain, Alis Lovrić, Ja-kobina Čubelić, Salvatora Delaš, An-tonija Barišić, Florina Matić, RavaelaIvanković i prijestolnica zajednice s.Fanita Jukić. Među uzvanicima bio jei njemački župnik Reiner Tolksdorf ko-ji je sa sestrama i misijom posebnopovezan od početka Domovinskog ra-ta, kada se zauzeo oko svekolike hu-manitane pomoći. Okupljeni su mogliu riječi i slici vidjeti „Album“ — presjek

života i rada sestara u Družbi i Esse-nu, koji je pripremila i tumačila s. Fa-nita Jukić. Prigodne riječi uputili sumons. Jezerinac, provincijalka s. San-dra Midenjak i generalni konzul Kri -žanec. Provincijalka s. Midenjak jepritom istaknula kako je ljubav premačovjeku u životu sestara uvijek bila važ no poslanje, a to nesebično u raz-mim situacijama i prigodama svje -doče u Essenu već pedeset godina.

U prigodnom programu nastupioje zbor sestara sastavljen od sestaraiz Essena i iz domovine, misijski dje -č ji zbor i misijski odrasli zbor koji suzahvalili uz prigodi dar s. Faniti nanjegovu dugodišnjem uspješnom vo-đe nju. Nastupila je i dječja folklornaskupina HKM Essen, folklorna skupina„Adria“ iz HKM Duisburg, folklornaodrasla skupina „Mala kapela“ izHKM Essen, folklorna skupina iz HKMWuppertal i folklorna skupina „Au -rora“ iz HKM Mülheim/Oberhausen.U zabavnom dijelu nastupio je VIS

„Domino“ iz Nürn-berga. Vlč. Penić jena kraju u ime svihposebno zahvaliosestrama, a poseb-no s. Faniti Jukić ko-ja je bila glavna organizatorica pro-g rama. Kroz prog -ram su vodili Ana-Marija Barbarić iHrvoje Peran.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić

Okupljeni za vrijememisnog slavlja u crkvisv. Tome Morusa u Essenu

08-09i:10-11 Reportaza 07.12.2010 9:53 Uhr Seite 2

Žene su nosile samo nekakve suknjicebiljne, skroz neobično, a oko glavecvjetne vjenčiće, ispod koji su im du-ge crne kose pokrivale leđa i ramena.Imale su i velike ogrlice oko vrata. Ato njihovo cvijeće čudesnih je boja imirisa. Ima ga u izobilju i posvuda.Drveće im je raznovrsno, bogato aosobito jedna vrsta ogromnih stabala,koji su viši od jablana i manjih ne-bodera. Takvo drveće ne raste u na -šim krajevima. Ovi ljudi su veseli, sa-mo nešto plešu i pjevaju, smiju se, ves-laju spretno u dugačkim uskim čamci-ma izdubljenim od tog njihovog gole-

ogodilo se to jednomna Božić — počeo jesvoje kazivanje profe-sor Luka djeci u razreduna posljednjem satu pri-je božićnih blagdana i

nastavio — Svi su otišli na polnoćkuosim djeda i mene. On je bio star, bo-ležljiv i ispaćen, a ja malen i znatiže -ljan. Djed je dugo šutio povlačeći di-move iz lule, a ja sam bio žalostan štoi mene nisu poveli u crkvu. I dok smotako sjedili i nasamo svaki sa sobomkraj tople peći, na kojoj se u velikomloncu kuhao kupus i suha bravetina,djed se nenadano trgnuo, tupnuo no-gom o pod, a lulom kucnuo o koljeno,i kao da se nakon duga vremena pris-jetio nečeg davno zatomljivanog u se-bi, pa sad nahrupi iz njega.— Bilo je to davno, na Božić, nekimčudom ostali smo živi — reče on i opetzašuti.— Tko, dide? — upitao sam spont-ano i brzo ušutio. Nije trpio da ga seprekida kad govori. Bio je šutljiv.— Ne uskači u priču — otpuhnu dim,nakašlja se i nastavi gledajući iznadmoje glave, dok je vjetar mlatarao na-puklom granom drveta ispod prozora:— Kažem ti, sinko, bilo je to davno,kad sam bio mlad, zdrav i pun snage.Nešto mi palo na pamet da ti pripov-jedim, a ti ćeš to upamtiti, jel' tako?— Hoću dide — potvrdio sam sprem-no.— Jednoga dana, gazda naredi daoteglimo stari, dotrajali brod u dale-ku japansku luku, kojoj se više ni ime-na ne sjećam. Bilo nas je na brodudvadeset članova posade na čelu skapetanom Jurom Bokeljom, pokojmu duši, umro je minule godine, abio je dobar čovjek i još bolji kape-tan. Volio je svoj posao. Kao da serodio na brodu. Bio je rodom iz Perasta u hrvatskoj Boki kotorskoj,odakle su bili mnogi poznati kape -tani i pomorci.

Tu je djed malko zastao, opet po-vukao dim iz lule i nastavio, a ja samga slušao gotovo ne trepćući očima.


BOŽIĆNA PRIČA

Božji prstBožji prst

DD

Ante Matić

— Prvih nekoliko dana pratilo nas li-jepo vrijeme i mirno more. Imao samtada dvadeset godina i bi mi to prvaplovidba izvan našega mora. Moramti priznati, srećo moja, da se nisammogao nagledati ljepote obala ne-poznatih zemalja, gradova i sela, oto-ka pored kojih smo plovili za vedrihdana i noći punog mjeseca. Barba Je-ru stalno sam zapitkivao o tim mjesti-ma koja su ostajala iza nas. Nešto te-reta smo iskrcali u jednoj grčkoj luci ikrenuli dalje prema Australiji, gdjesmo se trebali osloboditi preostalog te-reta i praznim brodom pravac one ja-panske luke. Ma kako joj se ne mogusjetiti imena, bonacu joj poljubim!Crveno more, sinko moj, nikada nemiruje, pjeni se i ljuti i kad nema vje-tra. Pristali smo čini mi se u nekommjestu Aden, a nisam siguran. Ostalismo jedan dan i noć, a ne znam zaš-to smo tu pristali jer ništa nismo isto-varili, a niti utovarili. Tu sam prvi pu-ta vidio crnkaste i žućkaste ljude. Jeduuglavnom rižu, to im je umjesto kruha.Tu sam kupio lumbrelu od trstike, opši venu svilom i nakićenu po rubo -vima nekim njihovim ukrasima. Bilo jeza kupiti svega, najviše svile i kadife,svakojakih drangulija i džidža. Sve ješareno i blještavo. Kupio sam sestri ša-renu, a materi crnu svilu.

Onda se djed malo nakašljao, nakratko ušutio i nastavio smirenim, tihimglasom. Uživao sam ga slušati.— Krenuli smo dalje u svitanje. Većsam se bio svikao na brod i golemuoceansku pučinu, koja je najsličnijabrežuljkastoj pustinji. Plovili smo iz-među zelenih, šumovitih otoka i otoči-ća, na kojima su obitavale raznolikešarene ptice. Nalikovale su na buketi-će šarenog cvijeća u bogatim kroš nja -ma drveća. Neki otoci nisu bili nas -tanjeni ljudima, samo biljna i živo-tinjska oaza. Ljude koje smo tu moglividjeti bili su više crni, kao jako pre-planuli na suncu, i napola goli. Uglav-nom su svi imali više nekakvog nakitanego odjeće na sebi. Bili su neki ma -nje, neki više, išarani i pobojanih lica.

mog drveta. Još smo pristajali u sid-nejskoj luci, a onda, konačno do pos -ljednjeg odredišta našeg broda. Noćje bila mirna kad smo isplovili, pa i ci-jeli sljedeći dan. Bili smo duboko napučini i brod je plovio dosta brzo, ana brodu je bilo mirno i uobičajeno seobavljalo svoje poslove za što je tkobio zaduženi. Bližila se večer. Počeoje neki vjetar! Ništa neobično na pu-čini, ali ovaj puta se taj vjetar nev-jerojatnom brzinom pojačavao. Diza-li su se sve veći i veći valovi, a morese pjenilo, udarajući o bokove broda.Počela je padat ledena kiša i prvi ve-černji mrak. Probijali smo se kroz kišui velike valove koji su se poigravali

10-11i :12-15GI 06.12.2010 19:52 Uhr Seite 1


brodom kao praznom lulom. Svako sečvrsto primi za nešto i držao očajnič-ki, da ga ne bi otpuhnuli jaki vjetrovii odnijelo more. Ništa od mora nezna biti mirnije, ni silnije i strašnije, nakugli zemaljskoj. Kapetan nas je bod -rio. Govorio je da se samo čvrsto dr -ži mo i izdržimo, a pomoću Božjom isvetog Nike, mi ćemo se izvući sretno.Svatko je molio svoju molitvu i spo-minjao se svojeg zaštitnika, najvećmaGospe i svetoga Nike. Kad je počelonešto škripati i pucati kao da se brodraspada, kapetan zavapi iz svegaglasa Bogu i obeća da će svetom Ni-ki podići kapelicu ako se živi izvuče-mo iz te strašne oluje. Noć se prepo-lovila kad se oluja polako počela sti -šavati. I sve se kao malo činilo iz-glednijim da ćemo se izvući. Nisiznao što je gore i pogibeljnije, morepod nama ili nebo nad nama. Noć igusti mrak, nepregledno, zastrašujućemore, bijesna oluja i vjetar što su lo-mili sve pred sobom. Pravo je čudokako je naš brod odolijevao, onakoprazan i lagan naginjao se čas najednu čas na drugu stranu noseći nasi dajući nam posljednju zaštitu i sigur -nost. Brod je k'o i čovjek, brod imadušu. A onda u svanuće, more se pos-ve smirilo i nama je laknulo. Kako i nebi kad je svaki od nas gledao smrti uoči. Cijeli dan smo plovili bez uobi -čajenih ćakula. Samo što je trebalozbog samog posla. Svatko je šutiouvučen u sebe i nitko nije imao potre-bu za razgovorom. U sumrak smo stigli sretno na odredište. Kad sam si-šao s broda i stupio nogom na zem -lju, kao da sam se ponovo rodio. Tagolema luka bila je veliko groblje sta-rih brodova svih vrsta, boja i veličina.Smjestili smo se u jedan hotelčić. Tridana i tri noći, čekali smo da kapetanBokeljo obavi primopredaju broda,pa da se vratimo svojim kućama. Dokje on obav ljao te poslove, mi smo sret-

ni što smo živi, ludovali po kavana-ma, recimo tako na priliku, konoba-ma. Posluživale su nas sitne i dragecure, uvijek nasmijane. Kad smo čulida se kući vraćamo avijonom, svi smose iznapijali, a ja ponajviše. NaBadnju večer kapetan nas skupio i re-kao:— Momci, noćas se spremite. Sutraletimo doma.

to su se sad naknadno odlučili da meizravno uznemiravaju? Znao sam dasam pogriješio i da se tu više ništa ni-je dalo popraviti. Pa i oni su znali sveto i zar se već nisu malo smirili i odlju-tili u međuvremenu. Ozbiljno sam sepobojao za sebe kada su i osta li nahrupili u moju sobu i to merazbudi do kraja. Skočio sam i sjeo narub kreveta i spazih zapravo da onimene gledaju ozarenih lica s odobra-vanjem i nekim čestitanjem. Jere počeprvi: Lipi moj čovik, ti si spasilac i sviti dugujemo za ovo što smo živi!

Nostromo Jere mi predloži da sepošteno napijem, pa ću se tako oslo-boditi straha od letenja, što je i on uči nio kad je prvi put letio aroplanom,kako ga je on zvao. Naravno, poslu -šao sam ga bez puno nagovaranja.Svu noć sam proveo u birtiji i opijaose. Ujutro sam se klatio i spoticao idu-ći do aeroplana. Svi su već prošli kon-trolu kad sam ja došao. Na ulazu, nedaju meni unutra. Uzalud je kapetanpregovarao i nagovarao Japance dame puste i da će sve drugo biti njego-va briga. Govorio im je da sam to uči nio isključivo radi straha, i da je toprvi moj let te da mi kao mladoj osobiprogledaju kroz prste. Nikomu nije pa-dalo na pamet da bi Japanci mogli dokraja ustrajati u pravilima i da bi mo-gao biti razlogom da se cijela posadabroda vrati nazad i čeka sljedeći let.Kapetan je to shvaćao i kao svoj osob-ni neuspjeh i do zadnje minute se silnotrudio na sve mile načine u pregovori-ma i obećanjima. Ja sam čekao nakrajnji ishod i pravo da kažem nisamznao u čemu je problem i što zapravoJapanci imaju s tim, što sam pijan odnoćas, a meni bi to pomoglo da zas -pem najdubljim snom, čim se svalim nasidalo avijuna.Time bih se oslobodiostraha, koji me izluđivao; i komu je touopće i zašto smetalo. Nije bilo druge,morali smo nazad u hotel. Svi su bili bi-jesni na mene. Odšuljao sam se u svojkrevet i zaspao kao beba. Nitko niježelio sa mnom u sobu. Svi su s razlo-gom iskaljivali svoj bijes na mene, živ-cirali se i psovali, kako im je jedan ba-lavac pokvario Božićne blagdane. Neznam koliko sam spavao. Mogao samjoš jako dugo spavati. Čuo sam glas-no dozivanje mojeg imena, a onda menetko poče drmusati, pa onda podizatiglavu od jastuka i kao da me netkogrlio. Ništa nisam shvaćao kad sam otvorio oči. Jere me zgrabi u zagrljaj,pa me poljubi u čelo, nešto mi je go-vorio isprekidano i glasno, pa se smi-jao kao da je, ne daj Bože, skrenuo.Posve sam bio izgubljen i nisam znaojesam li to sad u još većoj nemilosti odsvojih kolega, i što me sad čeka. Zaš-

Istrgnuo sam se iz njihovih ruku izagrljaja i dohvatio bocu, jer su miusta bila suha i gorka, ali mi je netkouze i bez spočitavanja i ljutnje neštopočeše obećavati da ćemo piti i ludo-vati doma, kod kuće, u Dubrovniku iSplitu, a sada me nekako lijepo mo -ljahu da se probam svakako suzdr žatiod pića, e kako bi mogli bez proble-ma prvim avionom svi poći put Hrvat -ske.— Pa dobro što je ovo ljudi, jeste li vipoblesavili!? Pa ja sam se napija i na-pravija budalo od sebe, i sve vas za-riba i ostavija u ovoj tujoj zemlji i sti-dim se radi toga. Što sada! Zar se nis te dovoljno jidili na mene?

Kad oni počeš otimati tko će prijereći:— Nemaš se ti što nama ispričavati,mi smo tebi zahvalni što si se napio išto te nisu pustili u avion, koji se sru -šio i nitko od putnika nije preživio.— Što, dide!? — poskočio sam sa sto-lice, a djed kucnu lulom o koljeno izavrši slavodobitno:— Čudiš se, sinko, čudiš, znam! Bog-me čudim se i ja evo, sve ove godine,od onog Božića do ovoga, i čudit ćuse dok sam živ tom Božijem čudu.Kad god se toga sjetim, ne mogu senačuditi. Već minu više od pedesetgodina kako se čudim onomu dale-kom danu i noći kad smo čudom Bo-žjim ostali svi živi i zdravi. Kad sve sa-gledam, čini mi se da je čitav moj ži-vot bio čudo Božije! Uvijek sam se pi-tao je li to sudbina ili prst Božiji?— Prst Božji, dide — kliknuo sam ve-selo.— Tako je sinko.Tako sam rekao i ka-petanu, kad smo dotakli naše hrvatskotlo. Veselju nije bilo kraja. A već su nasbili oplakali, nakon nemile vijesti oaeroplanu koji se srušio i kojim smo imi trebali stići kući. Svi smo zahvalji-vali Bogu i vjerovali, kako nije u pita -nju bio moj strah od letenja i pijanstvo,već Božiji prst. �

10-11i :12-15GI 06.12.2010 19:52 Uhr Seite 2


KRŠĆANI U SUVREMENOM SVIJETU

Utjelovljenje Sina Božjega u Isu-su iz Nazareta, njegovo rođe -nje i cijeli tijek njegova života

s ljudima, uključujući muku i smrt nakrižu kao vrhunac tog života, nisu niš -ta drugo doli „cijena ljubavi” u uvje -tima ljudske povijesti. Tu cijenu ljuba-vi u božićnom otajstvu ne bi smjelizasjeniti nježni deminutivi naših bo -žić nih pjesama i običaja koji špilju ilistaju pretvaraju u štalicu, bodljikavuslamu u slamicu, a vola i magarca uvoleka i osleka… Betlehemska stajajest najvjernija slika ljudskog svijeta ipovijesti kao i naše sadašnjosti a mo-žda i ljudskog srca. I upravo ovdje do-lazi Bog da bi bio „S nama Bog (Ema-nuel)”, te da bi se iskazao kao Spasi-telj (Isus). S druge pak strane pastiri,te rubne egzsitencije tadašnjeg druš -tva, paradoksno pokazuju kako ništa,pa ni njihova oporost i urođeno ne-povjerenje prema drugima, ne pred-stavlja granicu za Božji pojavak uljudskom liku u negostoljubivim uvjeti-ma ljudskoga svijeta. Bog je, naime,dovoljno velik da ne samo bude s naj-manjima (siromasima), nego i da bu-de najmanji među najmanjima, a dapritom ništa ne gubi već naprotiv do-biva, tj. spašava otpisane, pa čak ione koji su te iste otpisane već prije ot-pisali.

U uvjetima ljudske povijesti i sa-dašnjosti to ne ide bez trpljenja. Kroznjega se ljubav potvrđuje kao ljubavte kuca na svako ljudsko srce da bi bi-la slobodno prihvaćena i u njemuudomljena. Rizik odbijanja, pa stogai trpljenje, tu je unaprijed uključen. Tose ne da dokazati, nego se može sa-mo pokazati u raznim međuljudskimodnosima u braku, obitelji, među bra-ćom i sestrama, prijateljima i suradni-cima, itd. To nam pokazuju i likovisvetaca i mučenika koji u kalendaruslijede odmah po Božiću (Stjepan mu-čenik, Nevina dječica…). Taj opisstvarnog stanja nema nakanu umanji-ti ljepotu božićnih pjesama i obitelj sketopline koju čovjek snažno doživljavaupravo u vezi sa svetkovinom Božića,kao što uostalom ni božićne pjesmene idu za tim da nametnu iluziju o li-jepom životu kojemu ništa ne nedo-

Krist je na sebe uzeo ljudsku narav te se tako povezaos nama ljudima i na temelju te prihvaćene naravi povezao sve nas međusobno.

Piše: s. NelaGašpar

jetu. „Budući da je Bog meni oprostiokad još bijah njegov neprijatelj, dakleunaprijed, moram i ja oprostiti čovje-ku kraj mene dok mi je on još nepri-jatelj. Budući da me Bog nadario, ada nije računao, moram i ja ostavitipo strani svaku računicu između milo-dara i opipljive nagrade. Mjera daklekoju Bog primjenjuje postaje mjeromkoju i ja trebam primjenjivati i kojomću i ja u skladu s time biti mjeren” (H.U. Von Balthsar). Na taj način Božjesebedarje u Isusu Kristu stvara za čov-jeka ono „božansko ozračje” u kojemčovjek može uistinu živjeti punim životom. Isusov život nam otvara noveoblike međusobnih odnosa, ali to jemoguće samo onda ako naš život bude prožet stvarnošću njegova dara(„vi ste moji prijatelji”).

Mi ljudi možemo međusobno pos -tati jedno samo, ako se nađemo u višem jedinstvu, u jedinstvu s Bogom.Kako moći doći jedni do drugih? Ka-ko ja mogu ostati ja, poštivati razli -čitost drugoga, a ipak moći izaći izrešetaka samoće i susresti drugoga unjegovoj nutrini. A ja i ti ne daju sepomiriti, ako čovjek ostaje nepomirensa svojim vlastitim ja. A kako će onprihvatiti taj ja, vječno žedan i stra st -ven, koji vapije za ljubavlju i za ti, aipak se u isti tren osjeća od ovog tipovrijeđen, ugrožen i stiješnjen? Pos -tati kršćanin znači postati ujedinjen.Isus u svojoj oproštajnoj molitvi moliza to jedinstvo: „da svi budu jednokao što ti, Oče, u meni i ja u tebi” (Iv17, 21). Krist je na sebe uzeo ljud skunarav te se tako povezao s nama lju-dima i na temelju te prihvaćene nara-vi povezao sve nas međusobno. No,Duh Sveti dan je svakomu kao osobi.Po njemu Krist postaje svakomu odnas osobni odgovor. Ujedinjenje ljudikako ga Crkva treba ostvariti ne po-ništava osobu, nego je ostvaruje, do-vodi je do punine, što znači njezinuneizmjernu otvorenost. „A čovjekovaveličina ovisi o mjeri njegove sposob-nosti dioništva i samo tako što znapostati malen, što zna postati dioni-kom u cjelini, čovjek biva velik” (PapaBenedikt XVI.). No, taj put ima svojucijenu, ali ona ima smisao. �

staje. Treba ih razumjeti kao slike ljud -skog nadanja koje se ne da konstrui-rati i proizvesti našom domišljatošću,te političkim i inim naporima, nego ko-ji nam se daje i koji nam kao Božjidar dolazi ususret. To je Božje došaš-će čovjeku. A obdaren čovjek darivaono što je primio i tako nastaje „novanebo i nova zemlja“.

Božji „silazak” i čovjekov„uzlazak”

Kakve god bile povijesne okolno-sti u kojima smo se našli, čovjekov ježivot kao hodočasnička egzistencija,hod Bogu ususret. Snaga za taj životi s njim usklađeno djelovanje čovjekupritječe od Boga koji mu dolazi usus-ret. Došašće i otajstvo Božića upravonam to poručuju. „Ljubljeni, sad smodjeca Božja i još se ne očitova što će-mo biti. Znamo: kad se očituje, bit će-

mo njemu slični jer vidjet ćemo ga kaošto jest” (1 Iv 3,2). Vidjeti, sebe, dru-ge ljude i čitav svijet „u Bogu” — to jekršćanski pogled koji se „hrani” naBožjoj ljubavi prema svim stvorenji-ma. Čudesna razmjena i jedinstvo božanskog i ljudskog u Isusu Kristuproteže se na nas i vrijedi za naš od-nos s Bogom, štoviše u toj razmjenijest spasenje.

Isusu Krist daje u sebi sav prostorBogu, Ocu ali i sav prostor ljudima. UIsusu Kristu sama Božja bît pokazujenam se kao sebedarje bezuvjetne lju-bavi. Srce našeg kršćanskog razumi-jevanja odnosa Boga i čovjeka jestupravo u ovom povijesno-spasenj -skom iskustvu Božjeg sebedarja. Unjemu čovjek postaje sin/kći u Sinu.Naš je položaj pred Bogom i u svije-tu promijenjen. Darovano nam je po-sinstvo — novi život u slobodi djeceBožje. Taj život odvija se u snazi Duha Kristova. Duh Kristov izgonistrah i odjelotvoruje našu ljubav u svi-

Tajna Božića

Mi ljudi možemo međusobnopostati jedno samo, ako senađemo u višem jedinstvu, ujedinstvu s Bogom.

12-15GI:12-15GI 07.12.2010 11:07 Uhr Seite 1

Verehrte Leserinnen und Leser!

Mit dieser Weihnachtsbotschaftgeht für mich persönlich einewichtige Lebensära zu Ende.

33 Jahre habe ich hier in deutschenund kroatischen Gemeinden als Prie-ster gearbeitet. Viele Erinnerungen,

viele Begegnungen, viele Erlebnisse haben mich in dieser Zeit stark ge-prägt.

Am 3. August 1977 kam ich alsjunger Priester nach Deutschland und1978 in den schönen Rheingau, nachEltville. Gesendet von meinem Provin-zial zu meiner eigenen Überraschungund ziemlich unvorbereitet. Mühsammußte ich die deutsche Sprache ler-nen. Während dieser Anfangszeitfehlten mir in den Predigten manch-mal die richtigen deutschen Worteund dann kam mir die ganze Ge-meinde zu Hilfe und rief mir laut diegesuchten Begriffe zu.

Für mich auch ein Zeichen, daßich angenommen und willkommenwar. Danach habe ich in den verschiedensten deutschen Land-schaften und Städten als Priester ge-wirkt und dabei die Vielfalt des deut-schen Wesens und der Kultur ken-nengelernt.

Giessen — Köln, München, Mainzund zuletzt Frankfurt waren die Sta-tionen in denen ich die Frohe Bot-schaft verkündet habe. Überall fandich freundliche und offene Aufnahmeund habe hier viele Freundschaftenaufgebaut. Ich bin Gott dankbar fürdiese Zeit! Dank auch den Bischöfenund deutschen Gemeinden für diegroßzügige Aufnahme und Unterstüt-zung meiner kroatischen Landsleute.

Ich kann, glaube ich, sagen, daßes ein gegenseitiges Geben undNehmen war. Kirche und Glaube ha-ben für die Schaffung eine gelunge-ne Integration zusammen gewirkt.

GEISTIGER IMPULS


HvalaHvala

——

Danke!Danke!

Die meisten kroatischen Immi gran -ten haben in Deutschland eine zwei-te Heimat gefunden. Dafür gibt esein kleines aber bedeutungsvollesWort HVALA-DANKE.

Diese Jahre in Deutschland ge-hen zu Ende — so wie ich damals alsjunger Priester aus Kroatien hierhergeschickt wurde — so gehorche ich

jetzt dem Ruf zurück zu kehren. NeueAufgaben, neue Wege warten aufmich, als Nationaldirektor für die kro-atischen katholischen Gemeinden inder ganzen Welt.

Nach dem Motto „Stillstand be-deutet Rückschritt“ freue ich mich aufdiese neue Aufgabe. Ich nehme Ab-schied von allen die mich bisher be-gleitet haben und rufe Gottes Segenauf Sie und dieses Land herab. Die-se Zeit und die Menschen bleibenkostbare Erinnerungen für mich.

Ein frohes und friedvolles Weihn-achtsfest und ein glückliches und ge-segnetes Neues Jahr 2011!

Ihr P. Josip Bebić, Delegat

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE •• NR.123

Foto

: J. B

ebić

Foto

: Arc

hiv:

J. B

ebić

Sielberhochzeit von Harald Niebler, 9. Mai 2009, Erbach. P. Josip inmitten der Gäste undEltern des Jubelpaares nach der Hl. Messe vor der St. Markus Kirche.

Wenn ich dem und jenem in meinem Leben ein ganz klein wenig helfen konnte, denMut zu fassen, mit Gott zu reden, an ihn zu denken, an ihn zu glauben, zu hoffen undzu lieben, dann — meine ich — ist das Leben der Mühe wert gewesen. Karl Rahner

Das Licht der Herrlichkeit scheint mitten in der Nacht. Wer kann es sehn? Ein Herz, das Augen hat und wacht.Angelus Silesius (1624-1677)

Die Kirche „sv. Ilija“ in Metković, Tauf- undGeburtsort von P. Josip Bebić

12-15GI:12-15GI 07.12.2010 11:08 Uhr Seite 2

Die Jahrestagung der Leiter, Mitarbeiterinnen und Mit-arbeiter im Pastoralen Dienst der Missionen andererMuttersprache in der Erzdiözese Freiburg fand statt

am Mittwoch, dem 10. November im Collegium Borro-mäum in Freiburg unter der Leitung des Weihbischofs,Msgr. Rainer Klug, der gleichzeitig Leiterdes Referats Ausländerseelsorge in der Erz-diözese Freiburg ist.

Anlässlich der Jahrestagung wurde u.a.über die Weiterentwicklung in der Erzdiö-zese gesprochen. Ein weiteres Thema wardie Seelsorge für ausländische Studentenan den Universitäten, über das der Hoch-schulpfarrer aus Karlsruhe, Herr Hans-JörgKrieg, berichtete.

Über das freiwillige soziale Jahr alsChance für Jugendliche sprach Frau Ma-nuela Lampert, Leiterin der Fachstelle Frei-willigendienste beim Seelsorgeamt. An-schließend wurde über weitere aktuelle The-men der Erzdiözese gesprochen. Den Teil-

nehmern wurde eine Neuauflage der Broschüre „Chancendurch Integration — Ratgeber für Familien“ mit umfassendenInformationen für Zuwanderinnen und Zuwanderer ausge-händigt. Herausgeber dieser Broschüre ist das Presse- undInformationsamt der Bundesregierung. A.P.

Die Jahreskonferenz mit Vertretern der muttersprach-lichen Gemeinden i Bistum Trier fand am Mittwoch,dem 3. November in den Räumlichkeiten der Fami-

lienbildungsstätte in Trier statt. Zu Beginn begrüßte alle An-wesenden der neu gewählte Referent für die Seelsorge die-ser Gemeinden im Bistum Trier, Herr Francesco Caglioti. An-

schließend sprach Msgr. Dr. Michael Kneibüber die gegenwärtige Situation, die be-vorstehenden Entwicklungen im Bistum Trierund über die Herausforderungen für dieMissionen und Gemeinden anderer Mutter-sprache. Die Kostbarkeiten der Gemeindenanderer Muttersprachen wurden ebenfallshervorgehoben. Im Diskussionsteil amNachmittag wurde über die Vorbereitungauf die Heilig-Rock-Wallfahrt 2012 in denTrier Dom gesprochen. An dieser Wallfahrtwerden die Gemeinden anderer Mutter-sprachen ebenfalls teilnehmen. Ein weiteresThema war der bevorstehende Weltju-

gendtag 2011 in Madrid. Anlässlich dieser Jahreskonferenzverabschiedete sich Msgr. Dr. Martin Lörsch, der bislang fürdie Pastoral der Gemeinden anderer Muttersprachen zu-ständig war. Die Teilnehmer würdigten seine langjährigepastorale Tätigkeit und überreichten ihm als Zeichen derAnerkennung und Dankbarkeit ein Geschenk. A.P.

Papst Benedikt XVI. hat am Samstag, 20. November,den Erzbischof von München und Freising, ReinhardMarx, und 23 weitere Geistliche in den Kardinalsrang

erhoben. Im Rahmen eines Wortgottesdienstes im Peters-dom in Rom überreichte der Heilige Vater den neuen Kar-dinälen die roten Kardinalsbirette sowie die Ernennungs-dekrete und benannte die jeweiligen Titelkirchen.

Text und Bild: www.erzbistum-muenchen.de


AKTUELLES

Kardinalsernennung von Erzbischof Reinhard MarxVATIKAN

TRIER Jahreskonferenz der muttersprachlichen Gemeinden

FREIBURG Jahrestagung derVerantwortlichen für die Missionen

12-15GI:12-15GI 07.12.2010 11:08 Uhr Seite 3


Četrdeseta obljetnica misijeBERLIN

je teško bez djece. Ne zaboravite nigrobove predaka. Biti ponajprije čov-jek pa zatim Hrvat i katolik, to je vašidentitet. Njegujte zajedništvo, poseb-no ono u obitelji.” Kardinala Puljića suu Berlinu pozdravili viditelj misije fraPetar Čirko i dušobrižnici fra Stipe Čirko i fra Radoslav Tolić, delegat zahrvatsku pastvu u Njemačkoj i ravna-telj dušobrižništva za Hrvate u ino -zemstvu fra Josip Bebić, dominikanaco. Frano Prcela, veleposlanik RH uNjemačkoj dr. Miro Kovač, predsjed-nik pastoralnog vijeća njemačke kato-ličke zajednice sv. Sebas tijana RonaldFranzke i brojni vjernici. Nakon mis-nog slavlja uslijedio je i recital koji suizveli gosti iz domovine: ravnateljFranjevačke klasične gimnazije u

OBLJETNICE

Upovodu proslave četrdesete ob -ljet nice Hrvatske katoličke misijeu Berlinu, u glavnom gradu Nje-

mačke, boravio je vrhbosanski nad bis -kup kardinal Vinko Puljić. Kardi nal Pul-jić se tom prigodom u nedje lju 21. stu-denoga susreo s hrvatskim vjernicimau crkvi sv. Sebastiana. Tije kom misekardinal se osvrnuo i na položaj Hrva-ta u Bosni i Hercegovini te ponovio uviše navrata. „Pitaju neki, pa ima li ži-vota u toj Bosni i Hercegovini, a ja od-govaram: Ima, ima života u Bosni iHercegovini! Nemojte se stidjeti zavi-čaja i države iz koje dolazite. Svojetreba voljeti, a tuđe poštovati. Zadrži-te imovinu koju imate, sutra može va-še dijete ili unuče že ljeti posjetiti, vid-jeti zemlju iz koje jesmo”, rekao je kar-dinal Puljić, ustvrdivši: „Mi smo jedannarod koji živi u dvije dr ža ve. Napo-se se ovdje obraćam Hrvatima iz Bos-ne i Hercegovine. Ne zabora vite svo-je stare koji su ostali negdje u rodnomkraju. Često ih viđam i znam kako im

Misno slavlje predvodio je i propovijedao kardinal Vinko Puljić

Završnu scenu uveličali su folkloraši izvedbom „Ere s onoga svijeta”

Sinju fra Josip Grbavac, dramski um-jetnik iz Zagreba Tomislav Martić i Mi-jo Marić. Nakon recitala kardinal Puljić je u crkvi sv. Sebastiana blagos-lovio sliku bl. Alojzija Stepinca.

U subotu 20. studenoga u „ATZE”teatru u Berlinu oragnizirana je du-hovno-kutlurna večer u povodu pros -lave obljetnice misije. Oko 500 pos-jetitelja uživali su u programu kakvo-ga nisu dugo vidjeli. Večeri je nazo-čio i veleposlanik RH dr. Miro Kovaču društvu supruge. A događaj nijepropustio niti Horst Budde, voditeljWellebita, njemačkog tamburaškogorkestra koji od 1902. godine u svo-jem repertoaru njeguje i hrvatskuglazbenu baštinu. Sve je u toj večerizapočelo uvodnom riječi voditelja mi-sije fra Petra Čirka, koji je ukratko,kronološki podsjetio na protekla če tiridesetljeća, na početke koji sežu u1969. godinu. Zborovi uz pratnjutamburaša izveli su hrvatsku i njema-

čku himnu. Kroz program večeri vo-dila je Anita Liović. Pozornicom supotom odzvanjali zvuci iz Verdijeveopere „Nabucco”, melodije dalma-tinskog kraja i misijska himna u iz-vedbi mješovitog crkvenog zbora, apod ravnanjem Matije Ćosić. Potomsu nastupalil folkloraši: mlađi i starijikoje su do sada dugi niz godina pri-premale Mirjana Begić i Neda Gru-bišić. Zasvirao je i Mario Raič, stu-dent gitare. Zapjevala je prelijepimglasom oper na pjevačica Tanja Ši-mić. Sve je izne nadio predivan duetEvelin Novak i Ante Bagarića. Klapa„Berlin”, predvođena Marinom Tadi-nom, pokazala je kako zvuče duhov-ne i druge skladbe izvedene u više-glasju skladnih muških glasova.

Potom su kroz svoju prošlost i pov-jest misije, pod ravnanjem SuzaneSmolković i uz pratnju tamburaša, po-vele članice zbora „Ivan Lukačić”.Djelovale su i pjevale zajedno osam-destih godina, u vrijeme kad su biledjeca, tada pod ravnanjem fra Stipi-ce Grgata. Proslava misijske obljet -nice ponovo ih je okupila. U njihovimredovima na pozornicu su izišle i ne-kadašnje članice tog zbora pristiglei iz drugih mjesta Njemačke kao i izdomovine. Završnu scenu te večeriuokvirili su folkloraši izvedbom plesana glazbu iz opere Jakova Gotovca„Ero s onoga svijeta”. Fra Petar Čirkozahvalio je na kraju svim sudioni -cima. Predsjednica misijskog vijećaMarija Kolak i članovi Marija Budimirte Ivan Sučić su iza pozornice rav nalitim zahtjevnim događajem.

Tekst i snimke: Sonja Breljak

12-15GI:12-15GI 07.12.2010 11:08 Uhr Seite 4

NAŠE ZAJEDNICE


HAMBURG Dani hrvatske misije

Upovodu proslave prve obljetni-ce proglašenja bl. AugustinaKažotića zaštitnikom Hrvatske

katoličke misije (HKM) u Hamburguodržani su od 25. do 28. studenogaDani misije. HKM u Hamburgu pro-slavila je prošle godine 40 godina pas toralnoga djelovanja na područjusjeverne Njemačke i tada je stavljenapod zaštitu prvog blaženika Crkve uHrvata. Glavno slavlje na dan misije28. studenog, kojemu je prisustvo -valo više od šeststo Hrvata katolika,organiziranao je u katedrali sv. Mari-je u Hamburgu. Svečano euharistijskoslav lje predvodio je hamburški po -moć ni biskup dr. Hans-Jochen Jaschkeu zajedništvu s provincijalom Hrvat skedominikanske provincije NavještenjaBl. Djevice Marije dr. o. Antom Gav-rićem, poznatim pučkim misionaromo. Dragom Kolimbatovićem, župni-kom o. Mirkom Jagnjićem i kape la -nom Markom Bijelićem.

Na početku svečanoga misnogaslavlja u ime župnoga pastoralnog vi-jeća i vjernika Miljenko Ružić poz-dravio je mons. Jaschkea, provincija-la o. Gavrića, o. Kolimbatovića, ge-neralnog konzula R. Hrvatske u Ham-burgu Žarka Plevnika sa suprugomKatarinom i suradnicima kao i svevjernike, među kojima je nekolicinaprisustvovala slavlju odjevena u na-rodne nošnje.

Tijekom svečanoga euharistijskogslavlja mons. Jaschke blagoslovio jesliku bl. Augustina Kažotića, koja jerad akademskoga slikara VladimiraMeglića i zastavu s likom blaženikazaštitnika HKM. Biskup se u svome ob-raćanju vjernicima osvrnuo na simbo-

liku slike i pri tome istaknuo da nas sli-ka i zastava trebaju podsjetiti na to dapred sobom imamo velike uzore. Ta-kođer je govorio o ulozi hrvatske za-jednice. „Ovdje imamo Katoličku Crk -vu sazdanu od naroda i nacija iz ci-jeloga svijeta, a Hrvati u Hamburgutvore jednu snažnu zajednicu. Kristnas sve zove u Crkvu. Svatko trebaznati da je u Crkvi kod kuće, da jeona za njega domovina i zato sam ja-ko sretan da Hrvati u Hamburgu tvorejednu vlastitu zajednicu sa svojim je-zikom, pjesmama, kulturom. Lijepo jeda Crkva ima mnoga lica i vi ste jed-no lice Crkve, Hrvati, svaki od vas sasvojim životom. U Crkvi smo svi za-jedno okupljeni u zajedništvu”, rekaoje mons. Jaschke.

Pučki misionar o. Kolimbatović unadahnutoj propovijedi dao je iscr-pan prikaz života i rada bl. Augusti-na Kažotića. „Ono što su bili bl. Aloj-zije Stepinac, zagrebački nadbiskupi kardinal te kardinal Franjo Kuharićza naše vrijeme, to je bio bl. Augustin

Kažotić za ono vrijeme”, kazao je go-voreći o hrvatskim velikanima. U ho-miliji je istaknuo i značenje adventa ikršćanske vrijednosti.

Pri kraju svečanoga misnoga slav -lja Miljenko Ružić uručio je u ime misi-je biskupu dr. Hans-Jochanu Jaschkeuprigodan dar, manju sliku s likom bl.Augustina Kažotića, a župnik o. MirkoJagnjić zahvalio je svima koji su pri-sustvovali slavlju kao i crkvenom zboru„Ave Maria” pod vodstvom s. JasneMatić, koji je uveličao proslavu, te žup-nom pastoralnom vijeću, organizato -rima proslave i pozvao sve na zajed-ničko druženje. Mnoštvo vjernika upu-tilo se u prostorije hamburške nadbis -kupije gdje su proveli, uz domaće kolače, pite, kavu i hrvatska pića, jošnekoliko sati u duhu zajedništva.

Središnjoj proslavi predhodila jetrodnevna duhovna priprava. Kroz tatri dana svete mise u crkvi sv. Olafapredvodili su i propovijedali provin -cijal o. Gavrić i o. Kolimbatović. Usklopu Dana misije predstavljene su iknjiga o.Drage Kolimbatovića „Naputovima pučkoga misionara” u nak-ladi Dominikanske naklade „Istina” teknjiga „Što može majčina ljubav”, ko-ju je u istoimenoj nakladi priredioo. Kolim batović.

Bl. Augustin Kažotić (Trogir, 1260.— Lucera, Italija, 1323.) kao svećenikdominikanac bio je gorljiv propovjed-nik. Zagrebačkim biskupom imenovanje 1303. godine. Utemeljitelj je kate-dralne škole u kojoj bogati i siromašniimaju jednaka prava. Papa Ivan XXII.imenovao ga je biskupom Lucere1322. godine. Zbog njegove svetostii čestitosti života papa Klement XI. pro-glasio ga je 4.IV.1702. godine blaže -nim. Posebno se brinuo za siromašne.

Tekst i snimka: Tamara Hrvat Jasić

Mons. Jaschke blagoslovio je sliku bl. Augustina Kažotića, rad akademskoga slikaraVladimira Meglića

NIZOZEMSKA/ROTTERDAM

Duhovna obnova i proslava blagdana sv. Nikole Tavelića

Hrvatska katolička župa sv. Nikole Tavelića u Nizozemskoj, sa sje diš -tem u Rotterdamu i ove godine je svečano proslavila blagdan svognebeskog zaštitnika. U okviru proslave održana je duhovna obnova

koju je s temom „Da vaša radost bude potpuna” od 12. do 14. studenogau roterdamskoj katedrali sv. Lovre i sv. Elizabete vodio fra Zvjezdan Linić.Duhovnoj obnovi nazočilo je više stotina hrvatskih vjernika od kojih su mno-gi pristigli iz različitih dijelova Nizozemske. IKA

16-17 NZ:16-17 NZ 06.12.2010 20:30 Uhr Seite 1


WIESBADEN

HAGEN

Proslavljena sv. Cecilija

Na prvu nedjelju došašća 28.studenoga u crkvi sv. Kilijanau Wiesbadenu mješoviti zbor

Hrvatske katoličke misije Wiesbaden„Ivo Peran“ proslavio je blagdan sv.Cecilije, zaštitnice pjevača crkveneglazbe. Za vrijeme euharistijskog slav -lja zborom je ravnala s. Auksilija Mi-lić, a na orguljama je pratio prof. Raj-ko Radišić. Na kraju mise voditelj mi-sije dr. fra Ante Bilokapić zahvalio jecrkvenom zboru za skladno pjevanje,kao i za sveukupni doprinos misijskimslavljima. Nakon misnog slavlja u mi-sijskom centru priređen je ručak zasve članove zbora. Slavlju je nazočioi maestro Ivan Žan, koji je ujedno tomprilikom predstavio svoj novi CD „ Dami ovog mora nima“. s. A.

Uhrvatskoj katoličkoj misiji Ha-gen bilo je u nedjelju 21. stu-denoga svečano kada je četr-

naestero mladih (devet mladića i petdjevojaka) primilo sakramet sv. pot -vrde. Slavlje se odvijalo pod geslom„Isus — most do neba”, a sakramnet jepodijelio pomoćni paderbonski bis -kup mons. Matthias König. Krizmani-ci su se za taj svečani trenutak pri-premali duže vremana. Također su

pripremili prigodne recitale te su lije-pim riječima pozdravili biskupa Köni-ga. Na početku misnog slavlja vodi-telj misije vlč. Stipan Vrdoljak poz-dravio je krizmanike, njihove kumove,roditelje te mnogobrojnu rodbinu odkojih je nemali broj stigao iz domovi-ne. U punoj crkvi sv. Michaela u Ha-genu vlč. Stipan je posebno pozdra-vio mons. Königa koji je u svojoj pro-povijedi istaknuo važnost gradnje

Slavlje sakramenta potvrde

Okupljeni vjernici u Hagenu za vrijeme misnog slavlja

Okupljeni pjevači za slavlja u misijskom centru

mos tova te se dotakao i hrvatske po-vijesti sve do kralja Tomislava. Biskupse prisjetio svoga putovanja poHrvatskoj i Bosni i Hercegovini te zau-stav ljanja u Tomislavgradu. Istaknuoje da je vidio i osjetio da je kralj Tomislav još uvijek prisutan u tomegradu te je istaknuo da je upravo onsagradio jedan važan most izmeđujednog naroda i jedne vjere kojuHrvati vjerno štuju i čvrsto drže sve do

današnjeg dana,što svjedoči i pre-puna crkva hrvat -skih vjernika u Hagenu. Biskup jeu nadahnutoj pro-povijedi istaknuokako su hrvat skiiseljenici u Njema-čkoj također iz-gradili jedan mostintegracije u ovodruštvo, kojemu također pokazujupri mjerima kakose treba štovati Boga. Vlč. Vrdo -ljak je na krajusve čanosti zahva-lio biskupu te če-stitao krizmanici-ma.

Tekst i snimka:Zvonko Bosnić

16-17 NZ:16-17 NZ 06.12.2010 20:30 Uhr Seite 2

NAŠE ZAJEDNICE


Trideseta obljetnica HKD „V. F. Mažuranić”Udvorani Hrvatske katoličke misije u

Berlinu svečano je u subotu 27. stu-denoga proslavljena trideseta ob ljet -nica osnivanja i djelovanja Hrvat skogkulturnog društva „V.F. Mažu ranić”.Kroz svečanost je vodio predsjednik„Mažuranića” Stjepan Lozančić. Poz-dravne riječi i čestitke slavljeniku upu-tio je ovom prigodom najprije župnikfra Petar Čirko, podsjećajući kako je„Mažuranić” dijete misije, osno va no,poniklo i sve godine djelova nja ostalouz i pri misiju. Fra Petar je pročitaosvoju pjesmu u prozi posveće nu do-movini, koja je našla mjesto u prigod-noj knjižici, tiskanoj u povodu obljet-nice rada „Mažuranića”. Govo rio je iveleposlanik R. Hrvatske u Berli nu dr.Miro Kovač čestitajući najprije svimakoji, nakon posla, svoje slobod no vri-jeme ulažu u rad društva. „Valja vred-novati njihov rad izvan radnog vre-mena”, rekao je dr. Kovač istaknuv šikako se, kroz osnivanje i djelova njedruštava, vidi kakva je, kroz povijest,bila uloga Hrvatske katoličke misije.

BERLIN

Dr. Kovač je istaknuo i važnost hrvat -skih udruga koje doprinose jača njuhrvatske slike u ugleda u Njemačkoj.

U povodu proslave značajne ob -ljet nice „Mažuraniću” su u goste stiglei neke, od prije, poznate osobe. Prim-jerice Ivek Milčec, nekadašnji pred -sjednik „Mažuranića, a danas povrat-nik u Zagreb, te Zdenka Weber, ne-kada članica uprave kluba, a danasuposlenica Ministarstva vanjskih pos-lova u Zagrebu.

Ovom prigodom, predstavlje-na je i spomen knjižica u kojoj suobuhvaćeni događaji u pos ljed -njih pet godina te pisma biv šihpredsjednika „Mažuranića”, od-nosno, njihova podsjećanja ne-kadašnjih vremena kao i čestitkesadašnjoj upravi. Uz pred sjed -nika Stjepana Lozančića, na knji-žici su radili Marija Šarić, Mir -jana Lozan čić, potom Helena Perić-Jadrić te Robert Sokol. Prikraju večeri uručene su spomenzahvalnice. Stigle su u ruke Hrvat -

ske katoličke misije, Iveka Milčeca,Ane Wegener, Zdenke Weber, Ma-te Bajića, Pere Kolobarića… Pročita -na su i pisma nekih od bivših pred -sjednika, primjerice, osnivača fra fraRafaela Begića, potom fra Mirka Ma-rića, fra Nediljka Norca-Keve te fraJosipa Bebića, delegata za hrvatskupastvu u Njemačkoj. Večer su upot-punili i članovi klape „Berlin” zap -jevavši.

Tekst i snimka: Sonja Breljak

MÜNCHEN Utjecaj medija na čovjekaUvelikoj dvorani

Hrvatske katolič-ke misije MünchenAkademski krug kojidjeluje pri misiji, or-ga nizirao je 30. stu-denoga predavanje otemi „Utjecaj medijana čovjeka”. Preda-vanje je održao fraJozo Župić, dušobriž-nik u HKM München.Predavača je najprijepozdravio i predstavio gosp. Ante Moro, pred sjednik Akademskog kruga. Usvom predavanju fra Jozo je ukazao na pozitivan i negativan utjecaj medi-ja na čovjeka. Također je pozvao na preispitivanje kršćana što mogu učini-ti bilo kao laici, svećenici, biskupi, papa na planu medija, jer optimizam pre-ma medijima lijepo je izražen već na Drugom vatikanskom koncilu u Dekre-tu o sredstvima društvene komunikacije (Inter mirifica). Dokument govori omedijima unutar Crkve, no on vidi i veliku ulogu vjernika laika u svjetovnimmedijima. Fra Jozo je spomenuo i 12. Opću sinodu biskupa u Rimu koja jeodržana od 5. do 26. listopada 2008. o temi „Riječ Božja u životu i pos-lanju Crkve”. Riječ Božju treba naviještati i kroz sve medije masovnog ko-municiranja, na poseban način preko televizije, kako bi mogla pokazati svusvoju snagu kroz bogatstvo svojih simbola, kroz njeno pripovijedanje kojesadrži duboku i univerzalnu poruku, a koja, iznad svega, čovječanstvu dajemogućnost odgovora na konačna temeljna pitanja o životu, istaknuo je nad-biskup Ravasi. Nakon predavanja uslijedila je diskusija, a potom je fra Jo-zo predstavio svoje knjige „Glas iz tuđine”, „Čarli”, „Bauštelac”, „Pijetao uduši” i „40 godina HKM Ludwigsburg”. Tekst i snimka: www.franjevci-split.hr

(Nastavak sa str. 7)

Tu su najprije bile časne sestre sv.Križa koje su živjele i radile u Kol-pinghausu. Prva pastoralna suradnicabila je sr. Rozalina Ribinski, koja senakon kratkog vremena sa svojim ses -trama vratila u Hrvatsku, a sestre sv.Križa iz �akova poslale su s. EmilijuŠerer, koja je u proljeće 1972. godi-ne preuzela službu i tu ostala sve doveljače 1986. godine. Nju nasljeđujusestre franjevke iz Splitske provincije,najprije s. Stela Mijić, a nakon nje1988. godine s. Ljubica Bilobrk. Go-dine 1989. sestre franjevke odlaze izFreiburga, a fra Alojzije pronalazi no-vu pastoralnu djelatnicu Nadu Kolić,koja u misiji ostaje do 2005. godinekada odlazi na službu u mi siju Singen.Na njezino mjesto dolazi Mirta PetrićMlinarević. Uz navedene pastoralnedjelatnice gospoda Mara Höcker, ro-đena Sliško, dragovoljno, a potom islužbeno pomaže u liturgij skom svir-anju i pjevanju. Marinu Pranjko, kojaje niz godina kao socijalna radnicausko surađivala s misijom i time jasnosvjedočila da je Caritas sastavni dioKatoličke Crkve, naslijedio je socijalnidjelatnik Zdravko Pavlović.

Stjepan HercegSnimke: Blago Džajkić

18-19 NZ:16-17 NZ 06.12.2010 20:50 Uhr Seite 1


HATTERSHEIM AM MAIN Hrvatski umjetnik na skupnoj izložbi

Šezdeseta po redu izložba umjetni-čkih djela u organizaciji „Wander-

und Kulturverein Hattersheim amMain“ organizirana je od 12. do 14.studenoga u Gradskoj dvorani u Hat-tersheimu na Majni. Izložbu je u petak12. listopada svečano otvorila grado-načelnica Hattersheima Antje Köster,a na izložbi je svoja djela predstaviloosam domaćih umjetnika i sedam gos tiju. Među gostima je bio i hrvat skiumjetnik Dragutin Mandekić koji senjemačkoj publici predstavio svojimslikama.

Dragutin Mandekić je rođen1947. godine u Zagrebu. Na Filo-zofskom fakultetu u Zadru je studiraogermanistiku, hrvatski jezik i povijestumjetnosti. U okviru studijskog usavr -šavanja u inozemstvu boravio je1969. godine u Beču, Würzburgu iKönigshofenu. Predavao je u Županjii Vrbovcu. Od 1995. predaje hrvat skijezik i književnost i povijest umjetnostina srednjoj školi Ivana Seljanca u Kri-ževcima. Njegov uzor u umjet nič komstvaranju je bio renomirani akadems-ki slikar Zvonko Car iz Crikvenice.Omiljena mu je tehnika akvarel, a uzadnje vrijeme i akril. Radi i u tradi-cionalnoj tehnici bakropisa. Upravo

radi na izradi grafičke mape „Dub“, ukojoj će obraditi tradicionalno seoskograditeljstvo istočne Slavonije.

Dosad je imao nekoliko samostal-nih i više od 30 skupnih izložbi uHrvatskoj i inozemstvu. Bio je voditeljnekoliko likovnih kolonija, a također jei likovni kritičar. Na izložbi u Hatters-heimu na Majni je drugi puta, a do to-ga je došlo ostvarenjem partnerske su-radnje između Vrbovca i Hattershei-ma. Od umjetničkih ostvarenja Dra-

gutina Mandekića valja izdvojiti i nje-gove originalne ilustracije u knjizi „Ži-vot i rad dr. Josipa Stadlera“. Originalse nalazi u Vatikanu, koji je darovanpapi Ivanu Pavlu II. u povodu njegovapohoda Bosni i Hercegovini. „Ovomprigodom posebno zahvaljujem izas-lanici za strance grada HattersheimaBosiljki Dreher, čijom zaslugom sambio sudionik ove vrijedne izložbe uHattersheimu“, kazao je DragutinMandekić. Tekst i snimka: A. Polegubić

REŠETARI

Natječaji za pjesnikeRešetarački susret pjesnika” Rešetari objavljuje Nat-

ječaj za XIV. Zbornik pjesama hrvatskih pjesnikakoji žive u dijaspori i članova Književne sekcije„292” KLD „Rešetari” iz Rešetara. Svaki pjesnik mo-že sudjelovati sa tri pjesme. Uz pjesme svaki autor tre-ba poslati svoj kratki životopis — do šest rečenica (da-tum rođenja, adresa stanovanja, stručna sprema i po-sao koji sada radi, gdje i kada su do sada objavlje-ni radovi). Svoje radove slati na adresu: KLD „REŠE-TARI”, Vladimira Nazora 30, 35403 Rešetari, Hrvat -ska; E-mail: [email protected], najkasnije do 1.siječnja 2011. Predstavljanje knjige i „XIV. Rešetara-čki susret pjesnika“ bit će 1. listopada 2011.

Objavljuje se i Natječaj za III. Zbornik pjesamamladih hrvatskih pjesnika koji žive u dijaspori i mla-dih članova Književne sekcije „292” KLD ”Rešetari”iz Rešetara. Autori trebaju biti mlađi od 18 godina.Svaki pjesnik može sudjelovati s tri pjesme. Uz pjes-me svaki autor treba poslati svoje podatke (godinurođenja, školu koju pohađa, adresa stanovanja). Radove poslati najkasnije do 15. veljače 2011. �

WAIBLINGEN

Fra Jure Zebić glasnogovornik regije

Na sjednicipredstav -

nika hrvatskihkatoličkih za-jednica (HKZ)regije Baden-Würt tembergI., održanoj up o n e d j e l j a k22. studenogau Waiblingenu,za glasnogo-vornika regije izabran je voditelj Hrvatske katoličkezajednice Stuttgart-Wangen fra Jure Zebić. Za nje-gova zamjenika je izabran fra Frano Čugura, voditeljHKZ Bietigheim-Bissingen. Za prestavnika regije zapastorane suradnice i suradnike izabran je Ivan Ivan-ković iz Esslingena, a za njegova zamjenika MladenLucić iz Rottweila. �

18-19 NZ:16-17 NZ 06.12.2010 20:50 Uhr Seite 2

POING

Fra Tomislav Dukić glasnogovornik regije

NAŠE ZAJEDNICE


GLAZBA — CD Da mi ovog mora nima

MONTABAUR

Ovih dana suizišle „Mi-sa za doša-

šće i „Misa za Bo-žić”. Na napjevepopijevki za došaš-će i za Božić melo-diju je komponiraoprof. Rajko Radišićiz Montabaura, aharmonizaciju pot-pisuje mo. MiroslavMartinjak iz Zagre-ba. Više informacijao misama na: prof. Rajko Radišić,Saarstr. 66, 56410Montabaur;telefon: 0049(0)260217160.

Mise za došašće i Božić

Da mi ovog mora nima, naziv je novog CD-a glaz-benika mo. Ivana Žana. Na CD-u je dvanaest za-bavnih pjesma nadahnutih morem, za koje je

glazbu napisao mo. Žan, a za tri pjesme i riječi, kojije ujedno i izdavač CD, a suizavač je Centar za kul-turu Grada Novalje. Fotografije na CD-u je snimio dr.Adolf Polegubić. Tehnička obrada: Romana Kašaj.Pjesme izvode �ani Maršan, Tomislav Bralić, Tedi Spa-lato, Voljen Grbac, Jozefina i Trio Rio, Vivien Galetta,Jozo Buturac i Karin Kuljanić. „Nakon skladanja klasi-čne glazbe predahnuo sam skladajući 12 zabavnih pje-sama. Vratio sam se rodnom kraju (moru, kamenu, mas-linama...). Iako sam 25 godina proveo u inozemstvu(Austria i Njemačka) nikada nisam zaboravio odaklesam i tko sam. More je bilo i ostalo moja velika inspira-cija”, napisao je na CD-u mo. Ivan Žan, koji je CD pos-vetio djeci Ani i Luciji i supruzi Dragici.

Više informacija o CD-u na: [email protected]

Slijeva nadesno: Josip Vrdoljak, fra Tomislav Dukić i fra IvanČilić

Uponedjeljak 29. studenoga održana je regionalnasjednica hrvatskih katoličkih misija (HKM) s pod -ručja Bavarske u hotelu „Poinger Hof” u Poingu.

Pošto je prošlog ljeta glasnogovornik regije don RudolfBelko premješten iz HKM Nürnberg u HKM Saarbrücken,

na sjednici su izabrani novi predstavnici bavarske regi-je. Za službu glasnogovornika regije jednoglasno je iza-bran voditelj HKM München fra Tomislav Dukić, za zam-jenika je izabran voditelj HKM Augsburg fra Ivan Čilić,a za zapisničara je izabran Josip Vrdoljak, pastoralni su-radnik u HKM Traunreut. �

20-21 NZ:16-17 NZ 06.12.2010 20:24 Uhr Seite 1


Dominikanac kojeg Hrvati nose u srcuSUSRETI

Zbirku pjesama „Pilger des Wor-tes” (Hodočasnik riječi) posvetioje Hrvatskoj. Knjiga je izišla u

vrijeme rata u Hrvatskoj i Bosni i Her-cegovini. Njemački svećenik DiethardZils je bio izdavač i član uredništvanekoliko časopisa, piše poeziju i skla-da pjesme. Rođen je u Bottropu u Nje-mačkoj. Već u srednjoj školi učlanju-je se u udrugu Katolička srednjoškol -ska mladež. Godine 1953. stupa udominikanski red. Na generalnoj sku-pštini dominikanskog reda, održanoj1992. godine u Meksiku, postavljenje za asistenta generala dominikan -skog reda za srednju i istočnu Europu,pa je zadužen i za Hrvatsku, Sloveni-ju, Bosnu i Hercegovinu. Zils je ljubavprema pisanoj riječi otkrio još kaomladi svećenik. Bio je dušobrižnikmladeži, a mladi nisu htjeli pjevati sta-re pjesme. — Imali su drukčije želje,drukčiji mentalitet, pa sam ja počeotako pisati i vidio sam da to mogu —kaže Zils. Zbirka pjesama „Hodočas-nik riječi” nastala je tijekom njegovihputovanja u Hrvatsku. — Najprije sam

fotografirao, ali to ne volim. Slika nemože prenijeti osjećaje i ono što no-sim u srcu i mislima, pa sam tako svesvoje misli i osjećaje, koje sam imaona putovanju u Hrvatskoj, počeo za-pisivati. Tako je nastala ta knjiga, otkri va svećenik koji je brzo osvojiosrca Hrvata u Mainzu. Kaže da raz-loge o tome vidi u nastojanju da se sljudima poistovjeti ne samo površnonego i emotivno. Ta emotivnost, kaže,počinje s jezikom jer se, govoreći snjima njihovim jezikom, osjećajuugodno i oni i on. — Približavanje oni-

ma koji često doživljavaju druge ova-ko: mi smo mi, a vi ste vi. Drugi raz-log — neki kažu da je veselo kad slu-žim misu. To kažu i Nijemci i Hrvati— smije se o. Zils. Hrvati su prepozna-li i njegovu bol koju je iskazivao tije-kom agresije na njihovu domovinu. Bi-li su mu zahvalni na tome, a on je is-kreno patio s njima, strahovao za nji-hove bližnje u domovini, strahovao zahrvatsku domovinu i na kraju se vese-lio hrvatskoj domovini. Ipak, kažeovaj domikinac dobrog srca, kakočovjek da bi bio sretan ne smije bjež-ati od mržnje ako je osjeti, treba jekonstatirati kako bi je pobijedio. — Je-dino tako je moguće boriti se protivmržnje. Mržnja je uvijek neka vrstaneznanja, ne znaš drugoga, a možešga mrziti samo zato što misliš da gapoznaješ. Da ga zapravo poznaš, nebi ga mogao mrziti. Trebalo bi se po-vezati s ljudima iako su na drugoj stra-ni. Otkriti što je dobro i plemenito unjima — kaže. O.Zils govori sedam je-zika, među kojima i hrvatski. Naučioga je, kaže, iz knjiga. I dalje piše i nahrvatskom i na njemačkom jeziku. Jed-na od njegovih novijih pjesama je ipjesma Rose Ausländer — Le Cháim,koja govori o vječnim putnicima.

Tekst i snimka: Marijana Dokoza

LITURGIJSKO PASTORALNA REVIJA

Pedeset godina Službe Božje

Nedavno je objavljena bibliografija liturgijskopastoralne revije Službe Božje u povodu 50.obljetnice njezina izlaženja. Bibliografija bro-

ji oko 300 stranica, a priredili su je dr. fra AnđelkoDomazet i fra Frano Doljanin. Kako se ističe u uvo-du, časopis Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Spli-tu pokrenut je 1960. godine s nakanom da bude uslužbi liturgijsko-pastoralne obnove koju je pokrenuoDrugi vatikanski sabor. „U tijeku 50 godina izlaže -nja časopisa — revije izašlo je 189 svezaka.” U ovojje bibliografiji sveukupno registrirano 2124 biblio-grafskih jedinica (referenci), ali nije uneseno ono što su priređivači smat ralida nije bitno zabilježiti. „Želimo da bibliografija 50. godišta Službe Božjeostane trajno svjedočanstvo svega onoga što je naša revija učinila na litur-gijsko-pastoralnim području u našoj Crkvi”, istaknili su priređivači, zaklju čivšikako je Služba Božja kroz proteklih 50 godina dala veoma mnogo kvali-tetnih teoloških tekstova koji će, poglavito tom bibliografijom biti dostup nijizainteresiranim čitateljima. A.P.

Rose Ausländer —Le CháimDobro došao PutničeUnošen k namaIz stepeU oblaku od prahaZa tobom VukoviU smrzlom seluKolibe zazidaneSnijegomPut bez dahaOd leda ti uho

A ti živiš

Subotnji gostDa živišČastimo čudo

Na zdravlje živioNa zdravlje živjeliSva braća putniciLe CháimAhasveru

Diethard Zils

20-21 NZ:16-17 NZ 06.12.2010 20:24 Uhr Seite 2

DJEČJI KUTAK

Napisala i priredila: Željka Čolić

Dragi mladi čitatelji!


SS prosincem nam je stiglo i predbožićno vrijeme. Unatoč zimi ihladnoći, nadamo se da ćete kroz predstojeće blagdane i uz našprilog „Dječji kutak” osjetiti toplinu u srcu. Želimo vam ugodne

školske praznike s puno lijepih doživljaja, te blagoslovljen Božić i puno zdravlja i radosti u novoj 2011. godini.

UU prvom razredu 1 A vladalo je uzbuđenje. Djecasu nestrpljivo čekala učiteljicu, koja im je naja vilaneko iznenađenje. Mališani su se pitali što bi to

moglo biti. Bili su nemirni, ne samo zbog toga, nego izbog toga što je to zadnji dan škole pred njihove prve bo-žićne praznike. S dolaskom učiteljice cijeli razred se ma-hom smirio. Učiteljica ih je mirno pozdravila i najavila dadanas neće imati pravu nastavu, negosamo igru i zajednički božićni doručak,pa su se svi glasno počeli veseliti. Me-đutim, prije toga je željela s njima rije-šiti jedno pitanje, za koje joj je trebalanjihova pomoć. Svi su zbog vijesti o igribili sretni, ali su postali i znatiželjni, štoto učiteljica očekuje od njih. Učiteljicaje u međuvremenu otvorila tablu, uzelakredu i rekla: „Ja ću vaše odgovore za-pisivati, pa ćemo vidjeti, što ćete odgo-voriti.” Svi su pozorno slušali i čekali napitanje. Kad je učiteljica upitala: „Zna-te li objasniti što znači Božić?“, svi su urazredu odmah uzbuđeno dizali ruku uznak da žele odgovoriti. Učiteljica ihsmiri i reče da se ne moraju žuriti i daće svi doći na red. Tako je Pavao prviodgovorio: „Božić slavimo, jer je to Isusov rođendan!” A,Ankica odmah potom: „Božić znači da se trebamo kul-turno ponašati i ne smijemo druge zezati!” Marko doda:„Božić znači dobiti puno darova!” Ivanka će: „Božić zna-či da ideš u crkvu i moliš se Bogu!” Anica nadoda: „Da,sve se lijepo nakiti, i staviš kugle na božićno drvce i pe-ku se božićni kolači!” Marija se javi: „Božić znači mislitina nekog i čestitati mu, kao rodbini i prijateljima!” Zden-ko će potom: „Božić znači putovati na odmor i posjetitibaku i djeda!” Ivica reče: „Božić znači da je cijela obiteljtada zajedno!” Josip nadoda: „Božić znači velika gužvu

Što znači Božić?

Božićna priča

svugdje u trgovinama!” Ana će veselo: „Božić znači dasu sve četiri svijeće na adventskom vijencu već izgorile!”

Učiteljica ih je cijelo vrijeme pozorno slušala i samopo koju riječ od svakog odgovora zapisavala na ploču.Tada je djeci podigla ploču gore da bolje vide. Na plo-či je stajalo: Božić znači = Isus — dar — vjera — obitelj —prijatelji = ljubav. Učiteljica im pročita i objasni: „Svi ste

točno odgovorili, ali najvažnije je da steveć zaključili da ovo cijelo zbivanje okovas ima izravno veze s Božićem. Ad-ventski vijenac, kićenje domova i jelki,darivanje — to su sve vanjski vidljivi zna-ci. Pravo značenje Božića je nevidljivo.Isus nam je poslan da nam donese mir iljubav. Tako svake godine slavljenjem Božića doživljavamo mir i ljubav. Mir i ljubav se ne vide, jer se radi o osjećajimai pokazuju se ponašanjem. Kad darujemoviše razumijevanja jedni prema drugima,kad pomažemo jedni drugima, onda su toznakovi ljubavi.“ Učiteljica na tren zas -tane, ali mališani su bili tihi i nitko se nijenasmijao, kao obično u takvim trenucima.Osjećali su važnost učiteljičinih riječi.„Sve ovo što smo dobili kao odgovore je

istinito, ali ljubav je ono najvažnije“, objasni učiteljica inastavi: „Isus je naš dar, jer kroz njega imamo vjeru, koja nas nosi i daje nam ljubav i razumijevanje premadrugima. Mi tu ljubav imamo u sebi i trebamo je davatida lje.“ Djeca su bila neobično tiha, jer su razumjela po ruku. Svi su mirno krenuli na igru za stolovima i u raz-redu je vladala harmonija, kao nikad dosad. Svi su seponašali primjerno, što je i samu učiteljicu iznenadilo, jerje njen razred inače vrlo glasan. „Iako su ovako malistvarno su razumjeli poruku međusobnog razumijeva nja”,pomisli ponosno učiteljica, i počne im dijeliti male čokoladne anđeliće kao obećano iznena-đenje. Mali anđeli trebaju ipak mala iz nenađenja u znaku pažnje, pomisli uči -teljica, i svakom zaželi pri tome sretan i veseo Božić…

22-23b:22-23djecji.. 07.12.2010 11:11 Uhr Seite 1


SVIJET MLADIH — JUGENDWELT

Svjetlo i tamaKako osobno primam svjetlo i kako ga širim u svojoj okolini? Ne zovi tamu svjetlom! Ne zovi tamu dobrom! Naša kršćanska mudrost sastoji se u tomu, da mi tamu zovemo- tamom, a svjetlo- svjetlom, da učimo kako na svjetlu možemo živjeti i djelovati, kako nas tama ne bi progutala.

Tame neće nikada posve nestati.Ona neće iščeznuti. Evanđelje poIvanu ima pravo: „Svjetlo sjaji u ta-

mi, ali ga tama ne obuze“, a neće ga niugušiti (Iv 1,5). Tako izgleda kršćanskioblik yinga i yanga, što je naš načinvjerovanja u paradoks i u otajstvo.

Svi se mi moramo truditi i nadatise da će tame nestati, ponajprije napodručju velikih socijalnih pitanja na-šega vremena.

Želimo iskorijeniti glad u svijetu. Želimo zaustaviti rasipanje sirovi-

na zemlje za naoružavanje. Želimo stati na kraj skanadalu da

se ljudi od začeća u majčinoj utrobi iu svakoj životnoj dobi ubijaju.

Ali od jedne izvjesne točkemoramo i mi živjeti s činjeni-com da je tama uvijek bila tu,te moramo uvidjeti, da pitanjemože samo glasiti:

Kako ja osobno primamsvjetlo i kako ga širim u svojojokolini?

To nije kapitulacija, kao štokriž nije bio kapitulacija. To jepuno više istinska preobrazbau apsolutno jedinstveni karakteruskrsloga Krista i prihvaćanjenjegova programa.

Naša je zadaća spoznati,što je uistinu tama, a potom uči ti, kako se kreativno i hra b romožemo odnositi prema njoj.

Drukčije kazano: Ne zovi tamu svjetlom! Ne zovi tamu dobrom! To je naime kušnja kojoj mnogi

podlegnu, koji se s jednim svjetona-zorom sasvim identificiraju. Njimauglavnom nije prenijeta ni mudrost ni-ti moć razlikovanja.

Svoje unutarnje napetosti nastoji-mo se često riješiti tako što tamu nezovemo tamom i ponašamo se takokao da je to prikladno svjetlo. Ili mis-limo da unutarnju napetost možemoukloniti tako što se tami puni srdžbe ikao opsjednuti suprotstavljamo, te po-tom postajemo njezinom loptom zaigranje.

Naša kršćanska mudrost sastoji seu tomu, da mi tamu zovemo- tamom,

a svjetlo- svjetlom, da učimo kako nasvjetlu možemo živjeti i djelovati, ka-ko nas tama ne bi progutala. Ako no-simo ružičaste naočale i živimo s na-zorom, kako je sve zapravo divno, ustvarnosti se zapetljavamo u klopku ta-me, jer tada ne vidimo dovoljno bis -tro, da bismo mogli dijeliti žito odpljeve. Ako naprotiv obrnuto vidimosamo tamu i zaboravimo utemeljujućesvjetlo, požderat će nas naš vlastiti ne-gativni nazor i fanatizam, ili ćemonaivno misliti da smo pošteđeni tame.

Umjesto toga je mudro usred tamečekati punim nade, djelovati i nikadane sumnjati u svjetlo, da je Bog sam

u njemu — i mi također (Mt 5,14). Toje uski tjesnac Božjega rađanja u svi-jet — kroz tamu u sve jače svjetlo.

Richard Rohr (Unterwegs zum Licht, Herder 2010)

Dovoljno svjetla za sljedećikorak

Često želimo moći pogledati u bu-dućnost, kada se pitamo: „Što će namdonijeti sljedeća godina? Gdje ću bi-ti za pet ili deset godina?“

Na takva pitanja nema odgovora.Najčešće ima dovoljno svjetla da vi-dimo učiniti sljedeći korak, ono što se

sljedećeg časa ili sljedećega danamora učiniti.

Umijeće života pokazuje se u zah-valnosti i radosti na onomu što može-mo vidjeti, a ne u kuknjavi nad onimšto je u mraku i neizvjesnosti. Akouspijemo učiniti sljedeći korak i imatipovjerenja da će biti dovoljno svjetlai za sljedeći korak, napredovat ćemona putu kroz život s veseljem i biti iznenađeni dokle ćemo dospjeti.

Radujmo se malomu svjetlu, kojedržimo u rukama, i ne žudimo za ve-li kim svjetlom, koje briše sve sjene.

Henri Nouwen (Unterwegs zum Licht, Herder 2010)

Otajstvo Božjeg utjelovljenja

Božje utjelovljenje govorio srozanom Bogu, o Bogu ko-ji silazi, koji se spušta na našurazinu. Bog se upušta u ovajsvijet, u njegovu razvojnu sna-gu, u njegovu ograničenost.Bog ne čeka na idealne prili-ke da izrazi svoju simpatiju,nego se upućuje na rub, kakobi nam otvorio sredinu. Taspoznaja obilježa va moju du-hovnost. Duhovni ljudi su zamene muškarci i žene, koji seupuštaju u život. Ljudi dobrevolje, koji ne stoje iznad stva-ri, nego se ukorijenjuju, rastui sazrijevaju u onomu što imdonosi život.

Ja ne čekam dakle cijeloga živo-ta na veliko prosvijetljenje, na idealnemogućnosti, kako bih se ostvario, ne-go se pouzdajem u snagu trenutka, uono što je sada i ovdje, kako bih semogao razviti i suobličiti ljudskimstrukturama, koje i suoblikovanje ubra-jaju u stvorenje. Ono što se u Isusovurođenju zgušnjuje, želi se pounutriti iposvojiti po svakom čovjeku… Otaj -stvo utjelovljenja nije se dogodilo samo u Betlehemu, nego se događa utrenutku.

Pierre Stutz (Unterwegs zumLicht, Herder 2010)

Priredio: T. G.

22-23b:22-23djecji.. 07.12.2010 11:11 Uhr Seite 2

NAGRADNA KRIŽALJKA

Sat,dobnik

MariofilSoldo

Odgodaizvršenjaobveze

MajkaIsusaKrista

Egipat ski glu macSharif

Šarenapapiga

PortugalUzorak

Mjeraza papir

„Jugo -istok“

Majkaod milja

Vrlo sitnomljeveno

brašnoTantal

„Rabat“VedranIvčić

SumporSkrbnikIsusa Krista

Grčkoslovo

Dio go di -ne (mn.)

„Račun“Pac,ma -rinada

Kripton

Cerij

Mati

Hrvat skaglumicaBerisha

„Tona“

Sparnovrijeme

pred kišu

Imo -ćanin

Poljo -djelac

Jarapšenica,

jarica

Hrvatskisalon

inovacija

Pomorskipoziv za

pomoć

Kotor -ska

sve tica

Gorčika

NajvišebožanstvostarihEgipćana

Elementcentral-nog gri-janja

Raz -dražiti Japan

„Moja… brojidane“

Osobnoime

Spasi -telja

svijetaProda-vač ulja

Sustavtelevizi-je u boji

Teutinipoda -nici Silicij

ŽŽ zz Crna žitkamasa

„Raz-red“

Ljetova-lište krajKopra


HRVATSKI (NAD)BISKUPI

Sv. Obitelj Rješenje poslati najkasnije do 20. siječnja 2011.

Mons. �uro Gašparović, srijemski biskup

Mons. �uro Gašparović rođenje u Golubincima (Srijem)20. lipnja 1951. od rodi telja

Antuna i Ruže rođ. Bešker. Osnovnuškolu je završio u rodnom mjes tu(1966.). Klasičnu gimnaziju je poha-đao dvije godine u Interdijecezan -skom dječačkom sjemeništu Zagrebu,a druge dvije godine u Liceju u �a-kovu gdje je i maturirao 1970. go -dine. Filozofsko-teološki studij je po-hađao u �akovu od 1972. do 1977.godine. Za rimokatoličkog svećenikaje zaređen 29. lipnja 1977. godine u�akovu po bis kupu mons. Ćirilu Ko-su. Prve svećeničke službe obnašaoje u Srijemu: bio je godinu dana ka-pelan u Rumi (1977./1978.), a1978./1979. upravitelj župe u Irigu.Godine 1979. odlazi na studij u Rim. Kao pito mac Pa-pinskog hrvat skog zavoda sv. Jeronima u Rimu studirao jei magistrirao liturgiku na Papinskom sveučilištu Anselmia-num (1981.). Na Pravnom fakultetu Papinskog lateran skog

sveučilišta postigao je dip lomu ka-nonskog, građanskog i među na -rodnog prava (1982.). Godine1980. imenovan je vicerektorom iekonomom Papinskoga hrvatskog za-voda svetog Jeronima u Rimu, a go-dine 1992. i službenikom u Kongre-gaciji za evangelizaciju naroda uVatikanu. Na blagdan sv. Ćiri la iMetoda, slavenskih apostola, 5. lip -nja 1996. papa Ivan Pavao II. ime-novao ga je pomoćnim biskupom �a-kovačke i Srijemske biskupije. Za bis kupa je zaređen 5. listopada1996. u �akovu. Od 15. srpnja1999. godine papa Ivan Pavao II.dao mu je kao pomoćnom biskupuposebne ovlasti, a od 1. listopada1999. godine je generalni vikar za

Srijem sa sjedištem u Petrovaradinu. Kao generalni vikarza Srijem uprav lja srijemskim dijelom Bis kupije sve do nje-govog osamosta ljenja u zasebnu biskupiju 26. lis topada2008. godine. Izvor: www.srijembiskupija.rs

24-25krizaljka:24 07.12.2010 10:04 Uhr Seite 1

NAŠE ZAJEDNICE


„Radost je veo velikodušnosti“

Duhovna obnova pod geslom bl.Majke Tereze „Radost je veo veliko-dušnosti“ održana je od 26. do 28.studenoga u Hrvatskoj katoličkoj župiMain-Taunus/Hochtaunus sa sjediš-

tem u Kelkheimu. Obnovu je vodio dr.fra Ante Vučković. Svečano misnoslavlje zadnjega dana obnove u ned-jelju 28. studenoga u crkvi sv. Dioni-zija u Kelkheimu predvodio je o. Vuč-ković u zajedništvu sa župikom fraMarinkom Vukmanom.

„Na početku adventa biblijski tek-stovi koji govore o budnosti, probu-đenosti, otva ranju svijesti, upućujunas na to da ima ljudskih situacija ko-je nam probude svijest. Ali je punovažnije od svega toga da susret s Bo-gom znači otvaranje očiju i probuđi-vanje. Bog naliči približavanju nekogu čijoj blizini sve drukčije vidim. Akomi je Bog usputan, svakodnevan, akoo njemu mislim kao što svi ostali mis-le, ako o njemu govorim kao što go-vore svi drugi, onda mogu biti sigu-ran da je moj odnos s njim uspavan,nevažan. Mož da se pretvorio u obi -čaj, obred, rutinu, folklor, ali još nijeriječ o odnosu koji se uspostavlja iz-među živoga čovjeka i živoga Boga.Kad se dogodi važan susret izmeđudvoje ljudi, kad dvoje ljudi postanuprijatelji, odjednom, htjeli ne hteli, ot-vara se svijest, postajem budan, slu -šam drukčije, gledam drukčije. I kadse dogodi, i ako se dogodi susret sBogom, ista se stvar dogodi: gledamdrukčije, slušam druk čije, promatramdrukčije“, kazao je o. Vučković u pro-

Vijesti iz župepovijedi dodavši kako o odnosu pre-ma Bogu ovisi naš život, to kakav jenaš odnos prema nama, životu, pre-ma drugim ljudima. „U tome leži svajedincatost odnosa prema Bogu. Nemogu imati neutralan odnos premaBogu i biti zainteresiran za vlastiti život i život drugih.“

Tijekom misnog slavlja pjevanjena orguljama su pratili s. MagdalenaVišić i Kristijan Opačak. Toga danamisna slavlja sužena su u crkvi sv. Kri-ža u Bad Homburgu i u crkvi sv. Ka-tarine u Bad Sodenu.

U petak 26. i subotu 27. studeno-ga misna slavlja slavljena su u Bad So-denu u crkvi sv. Katarine. Tijekom du-hovne obnove, na kojoj je sudjelovaoveliki broj vjernika, molila se krunica,a priređeno je i klanjanje, a razma-tranje u subotu 27. studenoga na te-melju Lukinog teksta „Oprosti im jer neznaju što čine“, održao je o. Vučkovićistaknuvši, kako je to svojevrsna školaopraštanja.

Na kraju duhovne obnove fra Ma-rinko je kazao kako su to bili milosnidani. Zahvalio je voditelju obnoveo.Vučkoviću, što su vjernici odobriliveli kim pljeskom.

Nastup zbora mladihiz Sindelfingena

Zbor mladih hrvatske katoličke za-jednice Sindelfingen „Salve angeli“gostovao je u nedjelju 14. studenogau Hrvatskoj katoličkoj župi Main-Tau-nus/Hochtaunus. Zbor je pjevao namisnom slavlju u punoj crkvi sv. Doni-zija u Kelkheimu, koje je predvodiožupnik fra Marinko Vukman. „Članovi

zbora su nam donijeli bogatstvo svo-je mladost i pjesme, na čemu im odsrca hvala”, kazao je fra Marinko, azbor je osnovan u Sindelfingenu zafra Marinkova vođenja te hrvatske za-jednice 2001. godine. Na kraju mis-nog slavlja otpjevali su nekoliko hrvat -skih popularnih pjesama, a okupljenisu ih nagradili dugim pljeskom. Zborje šest godina vodila Kristina Ljubičić,a danas ga vodi Natalija Poljak. Zborna orguljama prati Mate Puljiz, a nagitari Mario Nikšić. U zboru je okodvadeset mladih, a u Kelkheim ih jepristiglo četrnaest. Pjevaju na misi usvojoj i drugim zajednicama, te nasvadbama i drugim prigodama.

Primanje u Framu

U nedjelju 7. studenoga u crkvi sv.Dionizija, u Kelkheimu, u župi Main-Taunus/Hochtaunus, na misnom slav -lju za djecu i mlade, koje se slavi sva-ke prve nedjelje u mjesecu, osam dje-vojaka te župe je svečano primljeno uFRAMU (Franjevačka mladež). Svetumisu je predvodio župnik fra MarinkoVukman. Franjevačka mladež je sku-pina mladih ljudi koji, primjereno svo-joj dobi, žele živjeti Evanđelje i nas -ljedovati Isusa Krista po uzoru sv. Fra -nje Asiškoga. Tako je osmero mladihove župe tražilo da bude primljeno uFranjevačku mladež, te tako postanuslušatelji riječi Kristove i budu vjerniostvaritelji i objavitelji evanđeoske po-ruke poput sv. Franje.

Obred primanja započeo je pri-godnim uvodnim tekstom kojeg je iz-rekla s. Magdalena Višić, koja ujednoprati ove mlade na putu njihove for-macije. Zatim je imenom pozvala kan-didate: Antonelu Tunanović, WanjuTunanović, Sanju Tunanović, AntoniuGalić, Ljubicu Galić, Antoniu Miliče-vić, Ivonu Galić i Klaru Banovčić, dapristupe k oltaru. Ovih osam djevoja-ka su jedna po jedna izlazile i odgo-varale na poziv s „Evo me!“ Nakon to-ga im je, nakon njihove molbe, da bu-du primljene u Framu, obznanjeno dasu s radošću primljene u „bratsvo”, našto su one potvrdno odgovorile:„Amen! Bogu hvala!” Kao simboličnipodsjetnik na ovaj čin fra Marinko jesvakoj od njih podijelio Tau, franje -vački znak. Time je za mlade frama-še započela godina formacije za prvaobećanja. Ove mlade framašice želetakođer biti poticaj i drugim mladimada se oduševe i odazivu na takav po-seban način slijediti Krista, potaknuteprimjerom sv. Franje. K.K./A.P.

MAIN-TAUNUS/HOCHTAUNUS

Duhovnu obnovu vodio je fra Ante Vučković. Na slici sa fra Marinkom i ministrantima.

Snim

io: A

. Pol

egub

ić

24-25krizaljka:24 07.12.2010 10:04 Uhr Seite 2

ŠALE — SAVJETI — RECEPTI

A C I D �� O R A N �� L I R AN E B E S K I LJ I LJ A N �� LI C �� M A T S �� V U K O V I

M I K I �� A T L E T I Č A RA L A N I N �� A S I R A C ��

L I M U N �� T E �� L ZI J �� T O �� O R H A NS A Z I V �� S �� U V AT �� E V A �� T R K �� K

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA


Nagrađen: Ivan Tolić, Rüsselsheim

Ispitni rok— Zovu Muju na proslavu 20.obljetnice mature, a on kaže:— Pa gdje sad usred ispitnog roka!

Potvrda— Doktore, trebam potvrdu da nemogu raditi.— Pa šta vam fali?— Ta potvrda.

Ćošak

Pita Mate malog Juru:— Kako stojiš u školi?— Dobro, dobro, svaki dan u drugom ćošku!

MercedesPita tinejdžer oca:

— Tata, hoćeš li mi kupiti takavMercedes?— Radi, sine, pa zaradi. Ja samtrideset godina radio u Njemačkojko konj.— Ja to ne mogu. Ja ću morati ra-diti kao limar ili nešto drugo.

BijegNegdje na moru dva lava pob-

jegla iz cirkusa i hodaju plažom.Jedan lav reče:— Ne razumijem ove ljude, špicaje sezone, a na plaži nema živeduše!

Povjerenje— Banke kažu da imaju neogra-ničeno povjerenje u svoje klijente.Ali zašto onda vežu olovke na svo-jim pultovima.

Punica i zetIznijela punica zetu večeru i

kaže on:— Joj nemoj, punice, nisam ni -zašta.

Ona odgovri:— Ma znam ja da ti nisi nizašta,al bar pojedi nešto.

Stručnjaci su zaključili kako bolestikrvnih žila pa tako i mozga mogu

dovesti do moždanog udara, koji je vo-deći uzrok djelomične paralize tijela ismrti u većini razvijenih zemalja. Upra-vo je neodgovarajuća prehrana jedanod uzroka velikog broja oboljelih.

Što mozak „voli”: Masti igraju va-žnu ulogu u prehrani. Riba se prepo-ručuje za djecu u razvoju jer povoljnoutječe na razvoj mozga i njegove funk-cije. Povrće je bogato vitaminima, mi-neralima i biljnim pigmentima koji ut-ječu na smanjenje homocisteina u or-ganizmu. Mlijeko i mliječni proizvodiobiluju aminokiselinama i laktozom.Potrebni su za rast i razvoj djece. Mli-ječni proizvodi pridonose zdravlju,ugodan su i dijetalan obrok. Voda jeiznimno važna u održanju optimalnihfunkcija i izmjeni tvari. Dolazak pro -ljeća i ljetnih vrućina prilika je za po-jačan unos vode (izvorske, mineralne,aromatizirane), soka i probranih viso-kokvalitetnih čajeva. Svakodnevnom

Sastojci za 6 osoba: 1 guska (oko3 kg); sol; papar; 1 žličica Vegete;80 g grožđica; 2 žlice maslaca; 500g kiselih jabuka;300 g očišćenih ku-hanih kestena; prstohvat muškatnogoraščića; 1 žlica Meda bagrem Po-dravka; 2 žlice ulja za tepsiju.

Božićna guska vo rite (zašijte) dio oko vrata,napunite nadjevom i zašijteotvor. Posudu za pečenje na -u ljite, stavite u pećnicu zag -rijanu na 200 C. Kad se ulje zagrije, stavite gusku uposudu za pečenje i prelijte s200 ml vruće vode. Gusku pe-cite oko sat vremena uz pov-remeno zalijevanje sokom odpečenja, a zatim je okrenite,zalijte s još 200 ml vrele vodei pecite još sat vremena. Sko-

Za premazivanje: 2 žliceMeda bagrem Podravka; ½ žli-čice suhog timijana.

Priprema: Gusku operitehladnom vodom, a zatim dobroobrišite i posušite. Natrljajte jesa soli i paprom iznutra i izva-na. Unutrašnjost guske natrljajteVegetom. Grožđice prelijte vru-ćom vodom i ostavite stajati. Nazagrijani maslac stavite jabukeoguljene i narezane na kockice.Dodajte ocijeđene grožđice, kes ten, muškatni oraščić i med,pa kratko popirjajte. Guski zat-

Hrana za mozak

ro pečenoj guski izlijte suvišnu teku -ćinu od pečenja, a gusku premažitemedom s timijanom i pecite do lijepesmeđe boje (još oko 30 minuta).

Posluživanje: Pečenu gusku nare-ži te i poslužite s nadjevom, prilogompo želji i salatom.www.coolinarika.com

mješovitom prehranom bogatom dije-talnim vlaknima te obi ljem sokova i vo-de osiguravamo poželjnu hranu zamozak. Dovoljnim unosom lecitina, se-lena, flavonoida i omega 3-masnih ki-selina postižemo dobro funkcioniranjemozga, očuva nje njegove vitalnosti ismanjujemo izglede za pojavu bolesti.

Što mozak „ne voli“: Unos velikekoličine stimulativnih napitaka možeutjecati na nepovoljne procese namozgu. Neumjerenost u unosu kave,napitaka s kofeinom i teinom neprija-telj je organizma u cijelosti jer takvinapitci stvaraju osjećaj napetosti,smanjuju koncentraciju i remete kvali-tetu sna koji je iznimno važan za opo-ravak mozga od svakodnevnih napo-ra. Alkoholna pića polako i tiho uniš -tavaju mozak. Velike količine natrija uprehrani znanstvenici su okarakterizi-rali kao jedan od važnijih čimbenikapri pojavi oboljenja krvožilnog i sre-dišnjeg živčanog sustava. Gladova njei selektivne dijete ostavljaju posljedicena mozak. Olja Martinić

www.coolinarika.com

26 Sale:26 Sale 07.12.2010 10:06 Uhr Seite 1


MOZAIK

Krizmanice i krizmanici u Ha-genu zajedno s paderbonskimpomoćnim biskupom mons.Matthiasom Königom i vodite -ljem misije vlč. Stipanom Vrdo -ljakom. �

Zbor mladih hrvatske katoličke za-jednice Sindelfingen „Salve ange-li“ gostovao je u nedjelju 14. stu-denoga u Hrvatskoj katoličkoj žu-pi Main-Taunus/Hochtaunus. Zborje šest godina vodila Kristina Lju-bičić, a danas ga vodi NatalijaPoljak. Zbor na orguljama pratiMate Puljiz, a na gitari Mario Nikšić. �

KELKHEIM

I ove je godine u sport-skoj dvorani Martinseeu Heusenstammu Hrvat -ska katolička misija Offenbach proslavilablag dan sv. Nikole. Sveje u subotu 27. studeno-ga pozdravio voditeljmisije fra Petar Vučemi-lo, a program je pripre-mio pastoralni referentZvonko Orlović. Uz čla-nove misije nastupili sui gosti iz domovineKUD „Grab“ iz Grabakod Sinja pod vodstvomBranka Šegovića i upratnji župnika fra Duš-ka Botice. Djeca su seposebno veselila sv. Nikoli, koji ih je obda-rio slatkišima. �

HAGEN

HEUSENSTAMM Proslavljen blagdan sv. Nikole

02u.27:02u.27farbs.II 07.12.2010 10:20 Uhr Seite 2

Služavke Malog Isusa 50 godina u Essenu

„U službi Boga i čovjeka“

Služavke Malog Isusa 50 godina u Essenu

„U službi Boga i čovjeka“

01und28: 01und28 II 07.12.2010 14:55 Uhr Seite 1

Documents

lebendige gemeinde