7/13/2019 Lek Tira

1/39

BasnaBasna je kratka pria u prozi ili stihu. U basnama su likovi najee ivotinje, ali ponekad

i biljke i predmeti, a rijetko i ljudi i mitoloka bia. Likovi predstavljaju odreene karakterne

osobine ili tipove ljudi i stalee, a ponekad i istaknute lanove drutva i drave, te su zatoantropomorfizirani. Basnama pisi upozoravaju na nedostatke drutva i pojedina, loe osobineizvr!avaju ru!lu i istiu moralne vrijednosti u drutvu. "rve basne nastaju u #umeru, tri tisue!odina prije roenja $susa %rista.&

& 'eke informaije preuzete s (eb)stranie http://en.wikipedia.org/wiki/Fable

7/13/2019 Lek Tira

2/39

Ezopove basne

"rvi europski basnopisa je *zop. + *zopovom postojanju nema direktnih dokaza, ali

spominju !a mno!i antiki pisi, meu njima ristotel, -erodot i "lutarh. "rema -erodotu, bio jerob iz ri!ije u /aloj ziji i ivio u estom stoljeu prije %rista. "retpostavlja da je *zopu, zbo!nje!ove bistrine i umijea prianja pria, nje!ov !ospodar %sant, s otoka #amosa, podarioslobodu. "rema ristotelu, roen je u 0rakiji, na obali 1rno! mora. 'ajvjerojatnije je *zop svojebasne pripovijedao, one su se onda irile usmenom predajom i bile zapisane tek poslije *zopovesmrti. 2nanstvenii su dokazali da su neke basne, koje su se prije pripisivale *zopu, nastaleznatno ranije, i to ne u 3rkoj, ve u $ndiji, /ezopotamiji i frii. *zopove basne su u proznomobliku, kratke, a ulo!a pojedinih ivotinjskih svojstava nije tipizirana. 2animljivo je da se u*zopovim basnama esto pojavljuju ljudski likovi, !rki bo!ovi i prirodne pojave. #ve basne supoune i po!odne za dramski prikaz. 4ijelovi nekih basana su preinaeni u izreke, na primjer56Ljudima je tua nesrea najbolji lijek vlastitoj.67

Lisia i !roe je basna koja kritizira nedostatak ambiije kod pojedinih ljudi. U ovojbasni lisia pokuava dohvatiti !roe i ne uspijeva, pa se tjei umanjujui vrijednost uspjeha86%iselo je69. abula basne je jednostavna, odnosno nerazvijena, a pripovijedanje je u :. liu./jesto radnje u basni je neodreeno, a vrijeme radnje je vjerojatno kasno ljeto ili rana jesen, jerje !roe zrelo. 2animljivo je da je lisia, koja se uobiajeno prikazuje kao lukava, ambiiozna iinteli!entna, u ovoj basni neambiiozna i sasvim neuspjena.

U Basni ;uk i aplja postavlja se pitanje je li zao ovjek po prirodi takav, ini li on

stvarno dobro ne inei zlo, suzdravajui se, ili je to samo isprika kojom opravdava svoja djela,svoju neobuzdanost i zlou< U basni je vuku zapela kost u !rlu, te on svako! moli za pomo iobeaje na!radu za pomo. 'ailazi aplja i pomae mu, a potom saznaje da joj je na!rada to eostati na ivotu. 0ime se postavlja pitanje mo!u li si prirodni neprijatelji meusobno poma!ati,mo!u li prekinuti svoje neprijateljstvo, ili je dobro djelo istovremeno i nesmotreno, ovisno otome kome se pomae< U ovoj basni je radnja neto razvijenija, jer moemo !ovoriti o dvado!aaja u djelu, ali je i dalje jednostavna. $ u ovoj basni je mjesto i vrijeme radnje neodreeno.Basna je napisana minimalistiki, sve je u slubi karakterizaije zlih ljudi, odnosno zloeopenito.

Basna ;epar i lisia istie vanost pripremanja za sve eventualnosti i kritizira naivnost ilakomislenost. U ovoj basni lisia nailazi na vepra, koji otri svoje kljove. Lisia je zaintri!irana,jer ne vidi za to vepar otri svoje kljove, a vepar ju ui o vanosti pripreme. U ovoj basni seodvija samo jedan do!aaj, pa je radna i dalje jednostavna. "ripovijedanje je u :. liu. /jesto ivrijeme radnje nije jasno definirano, minimalistiki je prikazano. $ u ovoj basni lisia nijeambiiozna i inteli!entna, ne!o naivna, neiskusna i lakomislena. 4ijalo! izmeu lisie i veprapodsjea na ale!orian prikaz raz!ovora izmeu oa i sina, ili djeda i unuka.

7 'eke informaije preuzete s (eb)stranie http://en.wikipedia.org/wiki/Aesop

7/13/2019 Lek Tira

3/39

Basna #vjetiljka ismijava ljudsko samoljublje, ponos i tatinu. U ovoj basni svjetiljkapredstavlja ovjeka, ponosna i tata, a ovjek bo!a, svemo!ue!a. Basna istie prolaznost ivota isve!a to je u tom ivotu akumulirano, slava, nova, poloaj ili u!led. le!orija bi se mo!laprenijeti i na drave i na svjetsku politiku, moe sluiti kao upozorenje da sva arstva u jednomtrenutku propadnu. "ripovijedanje je u :. liu, fabula je jednostavna, vrijeme i prostor radnje je

neodreeno, a prikaz je minimalistian. 2animljivo je da u basni nema ivotinja, likovi supredmet i ovjek.

Basna ;ra postavlja pitanje to je praznovjerje, a to vjera. $smijava i kritizira vraeve iproroke, ru!a se praznovjerju. U basni jedan vra prorie budunost i daje savjete mnotvu to seskupilo oko nje!a, no u jednom trenutku mu jedan prolaznik kae da mu je netko provalio u kuu.;ra u panii tri prema svojoj kui, dok se mnotvo smije. 0o smijanje mnotva je zanimljivo,jer mnotvo bi si!urno bilo zaprepateno da uistinu vjeruje u ono to vra prorie. 0ime se istiekljuan problem !re ali i rimske reli!ije, koji je omo!uio brzo pokrtavanje pripadnika tihvjera, slaba vjera kojoj je uzrok tr!ovaki odnos izmeu vjernika i bo!ova. $deja je ove basne daprvo moramo urediti vlastiti ivot, a tek onda tui. "ripovijedanje je u :. liu, radnja je

jednostavna iako u ovoj basni ima vie do!aaja ne!o u prijanjim. $ u ovoj basni ne nemo!uetono odrediti vrijeme i mjesto radnje. 2animljivo je da je prema "lutarhu *zop skonao u slinojz!odi. 'aime, uvrijedio je proroke i sveenike u 4elfima i nije im dao nikakve darove, niti je u4elfima rtvovao ijednu ivotinju bo!ovima. /o!ue je da je ova basna dio =obrauna> *zopa isveenika, da je prolaznik *zop ili neki pravednik, koji navodi mnotvo na pravi put.

Basne Jeana de La Fontainea?ean de La ontaine je franuski knjievnik sedamnaesto!a stoljea. @oen je A..&C7&. u

1hateu)0hierrDu, devedeset kilometara sjeveroistono od "ariza, u bo!atoj, ali ne plemikojobitelji. #voje prvo djelo, Le #on!e de ;auE, pie &CF. #lijedi balada Les @ieurs du Beau)@ihard. #vome prijatelju i zatitniku, oGuetu, posveuje ele!iju "leurez, 'Dmphes de ;auE."oznat postaje u sedmom desetljeu sedamnaesto!a stoljea, kada su izdane nje!ove prve basne.+n je osvjeio basnu elementima drame, satire i poezije, a inspirira se *zopom, -oraijem istaroindijskom knjievnou. Hlanom adImie franJaise postaje &CA:. Umire &:.K.&CF. u"arizu. 2animljivo je da je u nje!ovim basnama esto stradaju dobri likovi, a pobjeuju pametni,spretni, pa ak i lukavi likovi.:

: 'eke informaije preuzete s (eb)stranie http://de.wikipedia.org/wiki/Jean_de_La_Fontaine

7/13/2019 Lek Tira

4/39

@atar i nje!ovi sinovi je basna u stihovima. Basna je izvanredno ritmina, ak se i rimujustihovi. Basna istie i ismijava ovjekovu lijenost i lakomost, kao moralnu pouku daje da jenemo!ue obo!atiti se bez mukotrpno! rada, a u slubi usmjeravanja na pravi put koristi ila!anje. 0o otvara pitanje moe li se uiniti neto loe, u slubi dobro!a, i postaje li to tadamoralno ispravno< "isa, sudei po ovoj basni, smatra da su za postizanje dobro!a i izvjesna loa

sredstva dozvoljena, odnosno da ilj opravdava sredstva. ;rijeme radnje je razdoblje sjetve, amjesto radnje je mo!ue naslutiti, postelju oevu u kui. 2animljivo je da ota !ovori kraimonolo! i da je basna bitno dulja i razraenija od *zopovih basana. "ostoje odreeni elementifabule, ali ona ostaje i dalje jednostavna. Basna vrvi porukama, od kojih su neke jasno iskazane,dok su dru!e neto manje oite. 2a jednu poruku bi se ak mo!lo rei da je patriotina, usaujuiljubav prema oevini, odnosno djedovini. "rimjeri5

=Hvrsto upri, napni ruke,

%oji radi taj i ima.>

='ek vam sveta bude ta djedovska !ruda,

+d otaa nam dana>

="okazao je da radei,

/oe uvijek bla!o stei.>

%okot, maka i mii je basna koja nam !ovori da5

=Loe ine, koji sude

"o iz!ledu ljude.>

8='iht alles, (as !lMnzt, ist auh aus 3old.>K

9 Basna opisuje prvi susret mlado!a miia svanjskim svijetom. $ u ovoj basni likovi !ovore, pripovijedanje je u :. liu. 2animljivo je da jepisa bio iz!leda malko zanesen pri pisanju ove basne, jer majka mlado!a miia, dok !ovorisinu, spominje ljude 8=po iz!ledu ljude.>9 /o!ue je da u basni mii predstavlja neko!optimistino! mladia, zaneseno! idealizmom, u kojem sluaju je basna kritika tadanje!drutva, u kojem je spletkarenje protiv dru!ih bilo nain zabave. /jesto i vrijeme radnje nisujasno definirani, prikaz je minimalistian. abula je jednostavna.

3ora koja raa je basna u kojoj pisa ismijava ljudsku tatinu, ali i samoljublje iuobraenost pjesnika. U ovoj basni pisa prvo opisuje, za basnu prilino opirno, poroajne mukeu kojima je !ora i opis zavrava iznenadno rijeima5

=N rezultat muke

$ u ovoj basni je fabula jednostavna, a pripovijedanje je u :. liu. $zreka koja proizlazi iz ovebasne jest5 =Hovjek osrednjih sposobnosti uvijek e ostati neznatan, ak i kad se izraavanainom velikih ljudi.> 2animljivo je da ?ean de La ontaine ve tada pro!ovara, iznimno

K ='ije sve, to svjetlua, stvarno od zlata.> 8njem.9

7/13/2019 Lek Tira

5/39

iskreno, moda ak pomalo !rubo i inino o ljudskoj tatini, koja je prisutna ak i kodknjievnika. /o!ue je da je upravo radi spoznaje takvih osobina u knjievnika napisao krajbasne tako !rubo, a opet s humorom. Basna je i danas vrlo, vrlo aktualna.

Basna Pojka okiena paunovim perjem ismijava i kritizira hvalisave i pla!ijatore. "orukabasne je, naravno, da se takvih ljudi trebamo uvati, jer se oni nee ustezati od to! da se posluenaim uspjesima da sebe urese, no takoer je poruka da trebamo uvijek biti onakvi kakvi jesmo,jer se neemo moi vjeno prikazivati onakvima kakvima bismo htjeli biti, a onda emo bitiizloeni ismijavanju. "ostoji mo!unost da je ova basna namijenjena enama koje pretjeruju uureivanju svoje vanjtine, ali zanemaruju svoju unutranjost. abula je jednostavna, ali netorazraenija ne!o to je radnja u veini *zopovih basana, jer moemo !ovoriti o vie ne!o jednomdo!aaju unutar basne. "ripovijedanje je u :. liu, a vrijeme i mjesto radnje je prilinoneodreeno i minimalistiki prikazano.

Lisia i jara je basna koja nas upozorava na to da uvijek moramo biti oprezni, jer selakomislenost i neopreznost mo!u vrlo skupo platiti, ponekad ak i ivotom. 2animljivo je da je u

ovoj basni lisia prilino lukava i promiljena, to je sasvim suprotno karakteru lisia u *zopovimbasnama. U ovoj basni lisia i jara silaze u bunar kako bi se napili vode, no ne mo!u izai.Lisia na!ovara jara da joj pomo!ne da se popne preko nje!a te da e mu ona onda pomoi daizae. ?ara joj je pomo!ao, no lisia je zanemarila svoju rije, iskoristila jara i ostavila !a datrune u bunaru. /o!ue je da je upravo iz ove basne proizila izreka5 ='ikad ne vjeruj savjetuovjeka u nevolji.> 2animljivo je da lisia nije pomo!la jaru iako nije imala razlo!a da mu nepomo!ne, ne bi joj trebalo mno!o vremena za to, a jara joj nije bio neprijatelj. ?ara je, naravno,lisii trebao pomoi, ak i ako bi mu lisia uskratila svoju pomo, jer nepravda nikada ne bitrebala u pravedniku izazvati elju da ini nepravdu, pa bi se mo!lo zakljuiti da lisiapredstavlja moralnu neispravnost i zlou, a jara moralnu ispravnost i dobro.

7/13/2019 Lek Tira

6/39

Basne Ivana Andrejevia Krilova

$van ndrejevi %rilov je slavni ruski pisa i komedio!raf. @oen je u /oskvi &:.7.&C.

;einu djetinjstva provodi u 0veru i +renbur!u. 'je!ov ota je umro dok je jo bio vrlo mlad.'eko vrijeme radi u uredu u kojem je bio namjeten nje!ov ota, a raz!ovori koje je uo izekaonie su nesumnjivo utjeali na formiranje dijalo!a u nje!ovim basnama. 4o &AQ. piekomedije, no tada je izdana nje!ova prva zbirka basana, koja je doivjela !olem uspjeh, te on odtada veinom pie samo basne. 'je!ove basne su privukle i pozornost arske obitelji te on &A&&.dobiva namjetenje u novootvorenoj javnoj knjinii u #t. "etersbur!u. 'apisao je priblino dvijestotine basana, od kojih se smatra da je tridesetak =posueno> ili inspirirano basnama dru!ihpisaa, veim dijelom od *zopa ili ?eana de La ontainea. 'je!ove basne su karakteristine potome to su pisane iskljuivo u stihovima, najee koritena stopa je jamb, a izbje!ava troheje ianapeste. U svojim basnama je esto kritizirao enzuru i reakiju u @usiji, kao i korumpiranostplemstva i uprave, koja je obiljeila prvu poloviu devetnaesto!a stoljea, u kojem je rasla svijesto zaostalosti @usije u odnosu na dru!e drave, te je ta svijest u ruskom plemstvu, ali i narodu,dijelom prouzroena %rilovljevim basnama. 'eke nje!ove basne su takoer bile enzurirane ilinije bilo dozvoljeno njihovo objavljivanje, te su konano objavljene tek nakon nje!ove smrti."rimjeri su komedija 0rumpf, kritika "avla $., i basna @aznobojna ova, kritika autoritativne iradikalno reakionarne politike leksandra $. 0a djela objavljena su tek u sedmom i osmomdesetljeu devetnaesto!a stoljea. Bio je prijatelj jedno! od najveih i najslavnijih ruskihpjesnika, leksandra #er!ejevia "ukina. + %rilovu postoje brojne ane!dote i le!ende, od kojihje jedna da je "ukin jedan od prvih stihova *v!enija +nje!ina preuzeo upravo od %rilova, kao

iskaz potovanja slavnom knjievniku. Umro je u #t. "etersbur!u, 7&.&&.&AKK.F

U basni ;uk u pseoj kuii vuk se po noi ulja do stada ovaa, no u mraku nailazi napseu kuiu i ulazi u nju, no nije svjestan to!a. "robudio je pse, a njihovo lajanje je probudilo injihovo! vlasnika. Ubrzo je vuk stjeran u kut, u oaju pokuava pre!ovarati kako bi !a psi pustili,no vlasnik pasa odbija to i psi konano ubiju vuka. 2animljivo je da je u basni jasno definiranovrijeme i mjesto radnje, pa ak je i opisano. abula je daleko razraenija ne!o u basnama ?eanade La ontainea ili *zopa, ali je i dalje jednostavna. "ripovijedanje je u :. liu. Basna je, naravno,ale!orina. ;uk predstavlja 'apoleona $. i nje!ovu 3rand rmIe, ove predstavljaju slabijedrave koje su ve pale pod 'apoleonom, ustriju, "rusiju i brojne manje njemake drave."sea kua je najvjerojatnije /oskva ili #molensk, jer upravo u blizni tih !radova se slomila3rand rmIe. "si predstavljaju rusku vojsku ili husare, koji su u vojni &A&:. nanijeli stravine!ubitke franuskoj vojsi, desetkovavi ju. ;lasnik pasa je, naravno, leksandar $., koji je uistinuodbio sve pre!ovore s 'apoleonom nakon &A&7. $nteresantno je da je leksandar $. bio pasivanvladar do &A&7., tek tada se on =probudio> i poeo svoju vladavinu eljeznom rukom, a i ruskavojska, koja je u europskoj diplomaiji uvijek bila mar!inalizirana i ismijavana poslije &A&7.

F 'eke informaije preuzete s (eb)strania http://www.kirjasto.sci.fi/krylov.htm ihttp://russiapedia.rt.com/prominentrussians/literature/ivankrylov/

7/13/2019 Lek Tira

7/39

dobiva sve vie na vanosti, to je kulminiralo %rimskim ratom u estom desetljeudevetnaesto!a stoljea. 2animljivo je i kako %rilov hladnokrvno ustriju i "rusiju ubraja uobine ove, to vjerojatno reflektira duh tadanje! rusko! drutva kao i rusku diplomaiju.

#lon kao vladar je basna u kojoj %rilov istie kako je teko zakon uiniti pravednim, kakose nikada ne moe udovoljiti svakome te da ljudi bla!i i njeni nisu dobri vladari. 0ime dovodi upitanje do!mu boansko! prava kraljeva da vladaju nad svojim narodima. U ovoj basni se slonuale ove kako su ih vukovi, doslovno, oderali. ;ukovi na to slonu kau da su pravedno oporeziliove i slon im povlauje. $ u ovoj basni bi se mo!lo !ovoriti o razraenijoj radnji, budui da sezbivaju barem dva do!aaja, no fabula je i dalje jednostavna. "ripovijedanje je u :. liu, a mjestoi vrijeme radnje je neodreeno. $ ova basna je ale!orina, vukovi bi mo!li predstavljati plemstvo,a ove kmetove, no mo!ue je da vukovi predstavljaju jednu politiku stranku, a ove dru!u,takoer je mo!ue da vukovi predstavljaju tajnu poliiju koja je uvelike dobila na vanosti u@usiji devetnaesto!a stoljea. "retpostavljam da je ovo neka vrsta ohrabrenja leksandru $. danastavi s reformama "avla $., ali takoer da ih mora provoditi determiniranije od "avla, koji jebio previe bla! ovjek za vladara tako velike i mno!oljudne drave, te se od nje!a nije mo!lo

ozbiljno oekivati da svoje reforme uspjeno provede.

Basnom #eljak i ova autor kritizira korumpiranost ruskih sudova. U ovoj basni seljak nasudu tui ovu, jer je toboe pojela dvije kokoi. Ulo!u sua preuzima lisia, koja ne prihvaapravdanja i obranu ove i osuuje ju na smrt. +dreuje da e njoj pripasti mrtvo tijelo ove, akoa seljaku. $mpliira se da je lisia pravi zloina i da je ona ubila i pojela kokoi za koje seljaktui ovu. Basna bi se mo!la shvatiti tako da ruski seljak ne moe ni vlastitoj ivotinji presuditi,ne!o mora moliti na sudovima i u uredima da se nje!ove elje ispune. 0o bi se mo!lo shvatiti kaodvostruku kritiku, pretjerano kompliirane i nepotrebne birokraije, ali i kao zahtjev za poveanjeprava seljaka, koji su za %rilovljeva ivota i dalje bili kmetovi. abula je prilino razraena, ali idalje je jednostavna. /jesto i vrijeme radnje je sasvim zanemareno pa nije ni mo!ue odrediti !a,a pripovijedanje je u :. liu.

U basni +rao i krtia orao i nje!ova enka odlue nastaniti se na jednom starom stablukako bi tamo mo!li podizati svoje potomstvo. %rtia orlu savjetuje da se on i nje!ova enkanastane na nekom dru!om stablu, jer e stablo koje su odabrali ubrzo pasti. +rao nije posluaokrtiu, te je jedno! dana, dok je on bio odsutan, stablo palo i ubilo mu potomstvo i enku./o!ue je da krtia predstavlja %utuzova, budui da je %utuzov imao oslabljen vid te uope nijevidio na desno oko, a orao bi mo!ao biti leksandar $. %utuzov je kroz itav rat protiv 'apoleonazahtijevao iznimnu opreznost, a &A&7. je pod svaku ijenu htio izbjei boj protiv 'apoleonovevojske, no nije uspio u naumu da ara odvrati od direktne konfrontaije protiv 'apoleona, te je

sto!a velik dio ruske vojske iz!ubio ivot u biti kod Borodina, koja se pokazala povijesnonebitnom za 'apoleonov slom. @adnja je opet daleko razraenija od one u basnama *zopa ili?eana de La ontainea, ali je i dalje jednostavna. "ripovijedanje je u :. liu, a mjesto i vrijemeradnje je neodreeno, moemo samo naslutiti da je mjesto radnje uma.

Basna %oplje je kritika tajne poliije. U basni se sudi koplju jer je ubijalo ribe u jezeru.'eke ivotinje su !ovorkale da su te ribe namijenjene lisii, ali upravo lisia na sudu predlae dase koplje osudi na smrt. Basna nam poruuje da zli ljudi ne mare za sudbinu svojih pomonika i

7/13/2019 Lek Tira

8/39

da e ih dra!e volje rtvovati kako bi sami ostali si!urni. "ripovijedanje je u :. liu. @adnja jejednostavna, a vrijeme i mjesto radnje neodreeno. $nteresantna je usporedba prosjeno! ovjekas obinom alatkom.

Bajka

7/13/2019 Lek Tira

9/39

Bajka je mala, jednostavna epska knjievna vrsta, u kojoj se isprepliu udesno inadnaravno s obinim i prirodnim. "rve bajke su vjerojatno nastale priblino u isto vrijeme kaoprve le!ende i prvi epovi, ali nisu bile zapisane te sto!a nemamo materijalne dokaze njihovo!postojanja. "rve zapisane bajke nastaju u sedamnaestom stoljeu, a pisi su ih preuzeli od usmenepredaje seljaka. Bile su koritene kao prikrivena kritika u salonskim raz!ovorima, pa su u svrhu

prikrivanja ori!inalne namjere likovi i radnja bili preuzeti iz narodne predaje. ?aob i Rilhelm3rimm su se prvi potrudili sauvati i stil kojim su te bajke bile pripovijedane, no kasnije suodustali od to!a radi malo! broja prodanih primjeraka takvih bajki. 0e prve bajke su esto bileprilino !rube, ak su sadravale neke stravine elemente, te su iz njih tek kasnije takvi elementibili izbaeni, kako bi bajke polako postale klasino didaktino djeje tivo s relativnojednostavnim moralnim poukama.C

Hans Christian Andersen:

Carevo novo ruho-ans 1hristian ndersen roen je u !radu +densee u 4anskoj, 7.K.&AQF. "rva bajka, kojuje napisao u treem desetljeu devetnaesto!a stoljea, otkrivena je tek u listopadu 7Q&7. !odine.U priblino &Q pria i bajki koje je napisao, iznio je svoje misli o svijetu, koje su katkad zraileoptimizmom, a katkad su bile vrlo satirine. "rva zbirka bajki koju je napisao, tiskana je &A:F. isadrava u!lavnom prerade pria koje je ndersen uo dok je bio malo dijete. 3odine &A:.

C $nformaije preuzete i preraene s (eb)stranie http://de.wikipedia.org/wiki/!"#$"A%rchen

7/13/2019 Lek Tira

10/39

upoznaje se s panskandinavskim pokretom i &A:. pie poemu ?a sam #kandinava. U!lazbljenaje i izdana &AKQ. #voju zadnju bajku napisao je &A7., a umire K.A.&AF. u blizini %openha!ena.2a nje!ove bajke je karakteristino oivljavanje mrtvih predmeta.

Bajka 1arevo novo ruho izdana je prvi put .K.&A:. "o zabiljekama u ndersenovomdnevniku nasluuje se da je bio inspiriran jednom od novela u zbiri %arla *duarda von BSlo(a,koji je priu preuzeo iz knji!e *l 1onde Luanor 4on ?uana /anuela, panjolsko! pisa izetrnaesto!a stoljea.

#ie djela istovremeno ini i fabulu, a fabuliranje je stupnjevito. Uvod u djelo iniN

/jesto radnje je veliki !rad, prijestolnia nepoznato! kraljevstva u kojem se radnjaodvija. ;rijeme radnje je neodreeno, jedino nam je poznato da se radnja odvijala ="rije mno!o!odinaN> to je tipian poetak bajke, koji omo!uuje distaniranje radnje od stvarnosti i na tajnain potpomae iz!radnji atmosfere u djelu.

Likovi se izraavaju jednostavno, kratkim jednostavnim reeniama. utor se najvie

posluio perfektom, ali aorist i imperfekt su takoer zastupljeni."isa se nije koristio opisima ili !ovorom likova kako bi doarao atmosferu, ali se opet

osjea idilinost i oputenost ivota u kraljevskoj palai, dok se izvana osjea jednolikauurbanost !rada.

0ema djela je uspjeni pokuaj varalia da ara prevare iskoristivi ljudsku tatinu isamoljublje. "isa sretnim zavretkom za varalie postavlja pitanje je li opravdano iskoritavatinesposobnu vlast, pretoeno u modernije rijei5 =Nkoristiti rupe u zakonima.> 0akoer sepostavlja pitanje politike od!ovornosti inovnika, autor istananim humorom izvr!ava ministreru!lu, jer se boje za vlastito mjesto i od to! trenutka ve ne mo!u ispuniti svoju dunost.

+dnosno, sam strah ve znai propast. "ostavlja se i pitanje zakonitosti nasljedne vlasti, kao iproblem fokusiranja vlasti na jednu titulu, jednu osobu. Budui da se pisa u to vrijemepribliavao zamisli ujedinjene #kandinavije, mo!lo bi se zakljuiti da je takva drava trebala bitidemokratsko! ureenja. 2a razdoblje prije &AKA. !odine to je prilino radikalna zamisao,ostvarena u blioj prolosti tek u jednoj dravi i to na vrlo kratko vrijeme.

Karakterizaija likova:

2a sve likove u djelu se moe openito rei da se ne razvijaju, niti nam je poznata njihovaprolost, no ipak to nisu klasini, arhetipski likovi, jer varalie moemo promatrati i kao dobreosobe, koje sasvim pravedno iskoritavaju trulu vlast, a ministre i ara moemo promatrati kaonesposobne i korumpirane likove koji ne vre svoju dunost prema svom narodu i prema svojimpodaniima, a zbo! tih razlo!a bi se ipak mo!lo rei da se pisa nije koristio jednostavnom rno)bijelom karakterizaijom likova, ne!o su oni barem u tom po!ledu prikazani realistino, s vie!ledita. Likovi nisu kompleksni, nedostaje im moralna i psiholoka, pa ak i fizika dubina,!rade ih samo dvije ili tri osobine, a veina likova je prikazana karikirano, te se loe ljudskeosobine puno vie kude ne!o to se dobre ljudske osobine hvale.

7/13/2019 Lek Tira

11/39

1ar vlada svojim podaima posredno, pomou ministara, ali u djelu ne ini ikakve bitnijeodluke vezane uz voenje drave. +penito se odnosi nemarno prema svojoj dunosti, svo svojevrijeme, kao i velika sredstva, konentrira na svoje odijevanje i oblaenje. 1ar je vrlo naivan,varalie su !a prevarile bez ikakvih problema, ali on ipak !aji sumnju prema njima, te vjerojatnorasplet ne bi bio tako nez!odan za nje!a da su nje!ovi ministri bili iskreni. 0at je, ali u svojoj

tatini je ipak dostojanstven, izdie se iznad poru!e svojih podanika i nastavlja, unato svemu, sasvojom etnjom.

;aralie su domiljate, spretno izi!ravaju ministre i ara, koristei velike mane svojstveneijelom ljudskom rodu. $nteresantno je da nisu otkrivene, jer su na vrijeme prestale traitisredstva za ruho koje su fabriirali za ara.

/inistri su sposobni u svom podruju koje nad!ledaju, ali se iz neobjanjivih razlo!a bojeiz!ubiti svoje mjesto, imaju tako maleno samopouzdanje da su se pokorili i ponaali kao davaralie obavljaju svoj posao, znajui da je to krivoO 0a neopisiva ustraenost i vrlo niskosamopouzdanje u djelu ostaje nerazjanjeno, a pomalo je udno da visokim inovniima, koji su

se nesumnjivo morali du!o boriti da dou do svo!a mjesta, nedostaju upravo one sposobnostikoje su im bile potrebne za uspon.

iktivna drava, kao i fiktivni likovi u djelu, mo!u predstavljati bilo koju dravu i narod,pa je mo!ue da je bajka kritika ijelom koneptu dravno! ustroja tada, ali koji se ni dodananje!a dana nije bitno promijenio. /alo dijete, koje je reklo istinu bez straha od poru!e, bimo!lo predstavljati autorovu nadu u napredak ljudsko! drutva, a on bi mo!ao biti predstavljenkao ota djeteta, on je onaj koji usmjerava i potie dobru misao i iri tu misao po narodima idravama svojim djelima.

Ivana Brli!"#a$urani!:

Kako je %otjeh tra$io istinu

$vana Brli)/aurani roena je &A.K.&AK. u +!ulinu. U 2a!reb s roditeljima seli &AA7.$ako u 2a!rebu zavrava samo dva razreda djevojake kole, stjee visoku naobrazbuzahvaljujui poduavanju u obitelji i u otmjenim intelektualnim kru!ovima u kojima se kretala. #petnaest !odina, na na!ovor rana /aurania poinje pisati svoj 4nevnik. "ravu pobudu zaknjievno stvaranje dat e njena djea. 2birka pria i pjesama ;aljani i nevaljani nastaje &Q7.,slijede Pkola i praznii, &QF., zbirka pjesama #like, &&7., Hudnovate z!ode e!rta -lapia,&&:., "rie iz davnine, &&C., u kojoj je po prvi put objavljena bajka %ako je "otjeh traio istinu.

7/13/2019 Lek Tira

12/39

'jeno posljednje djelo, roman ?aa 4almatin potkralj 3uderata, izdano je &:., a u istoj !odinije postala lania kademije, istovremeno prva hrvatska spisateljia koja je to posti!la. Umire7&..&:A. u 2a!rebu. "rie iz davnina prevedene su na desetak jezika, te ona tim prijevodimastie svjetsku slavu, ak je nazvana =hrvatskim ndersenom>. 'jena djela su karakteristina pojednostavnom i ivahnom nainu pripovijedanja.

abuliranje je stupnjevito, te se sie poklapa s fabulom. Uvod u radnju iniN

/jesta radnje su krevina na kojoj ive "otjeh i nje!ova braa, te uma i planina u blizini,ali i staroslavenski prikaz raja. #va mjesta radnja osim staroslavensko! raja nisu detaljno opisana.2animljivo je da su #laveni, dok su jo ivjeli nomadskim nainom ivota, spaljivali ume i kriliih te se na iskrenom prostoru, koji je zbo! pepela postao vrlo plodan, bavili poljoprivredom.2bo! to!a i zbo! staroslavenskih bo!ova u radnji djela, mo!ue je smjestiti vrijeme radnje urazdoblje ;elike seobe naroda. 0rajanje radnje je priblino jedna !odina.

3ovor likova je pomalo arhaian, ali su arhaizmi najveim dijelom zastupljeni u samompripovijedanju i opisivanju, a od !la!olskih vremena prevladavaju aorist i imperfekt, dok superfekt i prezent slabije zastupljeni, te su veinom u!raeni u dijalo!e i monolo!e likova. Hestonam pripovjeda opisuje zbivanja unutar likova i njihove misli, monolozi su prilino rijetki.

tmosfera je na poetku prilino vedra i smirena, ali postupno postaje sve burnija itunija, tek pri kraju djela opet postaje mirnija. tmosferu veinom !radi nain pripovijedanja sprilino jednostavnim i kratkim reeniama, ali i sami do!aaji u djelu.

0ema djela je unutarnja borba ovjeka izmeu dobro! i loe!, sputavanje strasti, potra!aza ivotnim istinama i vrijednostima.

Karakterizaija likova:

Likovi su oskudno opisani fiziki, ali njihova unutranjost je detaljno prikazana. Likovi suu djelu dinamini, jasno se moe razaznati zato i kako likovi ine neto, a uvijek je vaan sukobizmeu razliitih osobina, elja i svojstava likova. ?edini nedostatak djela je moda to tok mislilikova nije prikazan, to su monolozi relativno jednostavni i nisu pretjerano zastupljeni u djelu,ve ih zamjenjuje pripovijedanje pripovjedaa. 1rno)bijela karakterizaija u ovom djelu nije

primijenjena, jer likovi mijenjaju =strane> i karakter, samo neki likovi su izrazito bijeli ili izrazitorni, ali je to vjerojatnije posljedia simbolike, odnosno, oni su takvi zbo! ono!a topredstavljaju.

;jest je stara, djed /aruna, Ljutie i "otjeha. +n je, unato svojoj poodmakloj dobi,prilino snaan i ilav stara, koji je preivio i pretrpio brojne nedae. +n je pun razumijevanjaza svoju unuad, ne ljuti se na njih i dozvoljava /arunu i Ljutii da ine s njim to ele. ;rlo jereli!iozan i bo!obojazan, odrava vjenu vatru za bo!ove u koje vjeruje. +n ivi sa svojim

7/13/2019 Lek Tira

13/39

unuima relativno skromno, ni siromano ni bo!ato, u svemu nalazi pravu mjeru. ;rlo jeosjeajan, daleko manje !a mui mo!unost da e ubrzo umrijeti i da su !a unui zapostavili,ne!o to da su sili s pravo! puta i zaboravili na prave vrijednosti.

/arun je najstariji od brae. %ao i Ljutia i "otjeh, na poetku, ali i kraju djela, se ponaaonako kako !a je ;jest uio, osjeajno, umjereno, poteno. 'o zbo! jedno! od bijesova, koji jebio zaduen za nje!a, on je ubrzo postao opsjednut !omilanjem bo!atstva, te postaje krt,!ramziv i lukav, te misli da je jedini ilj ivota sakupljanje novaa.

Ljutia je dru!i brat, stariji od "otjeha, mlai od /aruna. $ on na poetku i kraju djela iviuzorno i ispravno, no i nje!a napada bijes, te on poinje uditi za slavom i moi. $ on poinjezanemarivati bo!ove i ;jesta, ali u manjoj mjeri ne!o /arun. $ako su i nje!ovi osjeaji otupili izahladili, nije imao sra ubiti ;jesta. 'je!ovo ime je povezano s nje!ovim karakterom, jer je vrloplahovit.

"otjeh je najmlai od brae. 'je!ova mlaahnost je posebno uoljiva u lakoi kojom !abijes uspijeva smetnuti s uma i zabavljati. 'je!a ;jest najvie voli, on je od svih najosjeajniji inajblii je po ponaanju ;jestu. +n je jedini uvidio da !a bijes na!ovara na neto loe, a ujedno jei shvatio da su istina i znanje temeljne vrijednosti na kojima sa !radi ivot. @eli!iozan je i potujebo!ove, ali mu nedostaje iskustva i vrstoe, te zbo! to!a nije zapamtio to mu je #varoi rekao.$stina je najbitnija vrijednost u nje!ovom ivotu, pa u potrazi za istom i umire.

"otjehov bijes je speifian po tome to nije uspio u preuzimanju kontrole nad "otjehom.+n je =najmlai, najruniji, ro!at u velike ro!ove, a rn kao krtia.> Bio je usamljen, jer za nje!anikada nije bilo mjesta u i!rama dru!ih bijesova. # "otjehom je uspostavio poseban odnos, jeriako su teoretski neprijatelji, ponaaju se prilino prijateljski. #krivio je "otjehovu smrt, ali osjeada je uinio neto loe. 'e slui Bjesomaru iz uvjerenje, ne!o je prisiljen na slubu.

4jelo je najvjerojatnije ale!orino. Bijesovi bi mo!li predstavljati strasti ili ljudskeambiije openito, !omilanje bo!atstva, slave ili znanja. 2animljivo je da je u tom sluajupohlepa i sebinost prikazana kao najloija ljudska osobina i da izaziva vea zla ne!o ratovi samipo sebi, dok je lijenost prikazana ak pomalo simpatino, kao osobina koja nije loa sama posebi, ali onemo!uuje uzvienije tenje ovjeka. ;jest predstavlja ispravnost, moralnost imudrost, pa je zanimljiva zamisao da svaka nova !eneraija pokuava unititi mudrost.$nteresantno je i da se stie dojam da je i "otjehov in lo, da se on povukao u osamu i ostaviodjeda samo!, da je nehotie ispunio naume svo! bijesa, pa se dobiva dojam nekakve nesavladivesudbine, kao da su, neovisno o djelima pojedinih likova, "otjeh i ;jest morali umrijeti.2animljivo je da je taj zavretak djela skoro sasvim razliit od klasinih zavretaka bajki, jer iako

su ;jest i "otjeh u raju, zato su oni morali umrijeti< "ostavlja se takoer pitanje je li "otjehmo!ao sa!ledati itavu situaiju i nekako sprijeiti takav rasplet do!aaja, ili je on moda mislioda upravo svojim povlaenjem i potra!om za istinom moe sprijeiti nesretan zavretak.2animljivo je i to da bi se kao poruka djela mo!lo shvatiti to da je potpuna istina nedostina, dapostoje samo informaije koje mi moemo promatrati iz razliitih perspektiva i onda inimoonako kako smatramo da bismo trebali, ali da nita nije sasvim ispravno ili istinito. 0u tvrdnju jemo!ue potvrditi time da su i Ljutita i /arun ispunili svoje elje, da su postali slavni, odnosnobo!ati, ali jedino "otjehu to nije bilo sasvim omo!ueno u materijalnom svijetu.

7/13/2019 Lek Tira

14/39

&ovele

"ojam novela dolazi od latinske rijei novus, to znai nov i talijanske rijei novella, to

znai novost. 'ovela je kratka prozna knjievna vrsta, za koju je karakteristina saeta fabula io!raniavanje na jedan lik i jedan do!aaj. "rvim novelama se smatraju one iz Boaiova4ekamerona, koje nastaju poetkom renesanse. U renesansnoj knjievnosti, novele najee nisusamostalne jeline, ve iklusi uokvirenih novela, po uzoru na 4ekameron. "rve novele uhrvatskoj knjievnosti vezane su uz povijesnu tematiku, a nastaju u razdoblju romantizma.'ovele piu $van %ukuljevi #akinski, 4imitrija 4emeter, Ljudevit ;ukotinovi i dru!i. Uprotorealizmu najznaajnije novele pie u!ust Penoa, u realizmu ;jeneslav 'ovak. U njima jekarakteristina istaknuta soijalna ulo!a, interes za svakodneviu i analitiki po!led na svijet. U

moderni, novele piu ntun 3ustav /ato, ;ladimir 'azor, 4inko Pimunovi i dru!i./odernistike novele karakterizira od drutvenih lanaa i oslobaanje od tradiije.

7/13/2019 Lek Tira

15/39

Antun 'ustav #ato(:

Cvijet sa raskr(!antun 3ustav /ato roen je &:.C.&A:. u 0ovarniku, u #rijemu. U dru!oj !odini ivota s

roditeljima seli u 2a!reb. 3odine &A:. dobrovoljno stupa u vojsku, ali ve &AK. dezertira i bjeiiz ustro)U!arske, u kojoj je ve prilino poznat pisa, jer su dvije nje!ove novele objavljene uasopisu ;ijena, u #rbiju. $z Beo!rada putuje u /Snhen &AA., ali ne ostaje du!o, ve seli uTenevu. $z Teneve &A. putuje u "ariz, u kojem ostaje sljedeih pet !odina i u kojem nastajeveliki dio nje!ovih proznih djela. 3odine &QA. konano se vraa u 2a!reb. #ljedee !odine, usklopu Umornih pria, objavljena je i nje!ova novela 1vijet sa raskra. Umire &.:.&&K.#vojim radom je osvjeio hrvatsku knjievnost, ostavio dubok tra! u naoj povijesti i nadahnuobrojne umjetnike.

1vijet sa raskra je kratka novela koja prikazuje epizodu iz lutanja mladia #olusajunom ranuskom, nastaje &Q. U radnji sudjeluju samo tri lika, iako su i dru!i spomenutiunutar djela.

4jelo je pisano kao retrospekija naratora na prijanje do!aaje u nje!ovom ivotu, ali sedo!aaji u djelu navode kako su se kronoloki odvijali, jedan za dru!im. "ripovijedanje je sto!a uprvom liu, a pripovjeda je nepouzdan.

4o!aaji se navode i opisuju subjektivno, tenja je u opisivanju u tome kako je samnarator doivio te do!aaje i to je osjeao, mo!lo bi se ak rei da do!aaji samo slue kaopozadina za osjeaje naratora. +pisi su vrlo detaljni i slikoviti, no nisu realistini, primarna ulo!a

im je kroz opise krajolika reflektirati osjeaje naratora. 0a emotivnost i subjektivnost, pa ilarpurlartistiki konept djela su neke od odlika modernizma.

@eenie u djelu su najee dulje jednostavne reenie i sloene reenie s dvije ili trisureenie, a !la!oli su najee u prezentu, koji se koristi kao prolo vrijeme. U reeniama suesto izostavljene neke rijei koje nisu nuno potrebne za njihovo shvaanje. 2bo! pripovijedanjau prvome liu postoji velika slinost izmeu strukture reenia unutar navedenih dijalo!a ipripovijedanja u djelu. $zrazi su u djelu esto vrlo slikoviti, pa i neobini, zbo! uporabe prilinorijetko koritenih rijei.

;rijeme radnje je vjerojatno proljee, a po poznavanju foto!rafija i foto!rafsko! zanata

mo!lo bi se zakljuiti da se radi o &. i 7Q. stoljeu, no vrijeme nema utjeaja na samu radnju,nema ulo!u, narator i vrijeme samo opisuje kako bi pokazao kako se tada osjeao. $sto se moerei i za mjesto radnje, to bi objasnilo nenavoenje pravo! imena za !radi u kojem se naratornalazio, ime !radia oznaeno je samo s '.

tmosfera se mijenja kroz djelo, na poetku se dobiva dojam smirenosti i idile, za vrijeme#olusova sna nemira i bri!e i nakon to!a atmosfera postaje sve tunija do samo! kraja djela. +naje ostvarena veinom opisima naratorovih osjeaja i epiteta koji se veu uz imenie unutar djela.

7/13/2019 Lek Tira

16/39

Uvod u radnju ini

Karakterizaija likova:

#olus je istovremeno !lavni lik i narator ove novele. 'je!ov iz!led nije ni!dje jasnoprikazan, vjerojatno opet jer je ilj naratora bio ispripovijedati svoje osjeaje, no opet #olusa

moemo zamisliti kao mravo!, siromano! i relativno ilavo! mladia, naviknuto! na lutanje,sudei po tome da je pjeaio po ju!u ranuske i tako lako se odmorio od svo! putovanja.Uoljiva je neka vrsta samoprije!ora i plemenitosti u nje!ovim postupima. +n odbija $zabeluiako i sam osjea neto za nju, iako zna da je ona imuna i da bi s njom mo!ao u!odno proivjetisvoj vijek. +n jednim svojim dijelom eli biti uz $zabelu, ali prevladava u njemu elja zalutanjem i slobodnim, boemskim ivotom, vodi !a =slobodna i ma!lovita vila, lijepa i slijepavantira>, jer on je ipak estet, on luta svijetom i svojim oima, kao i foto!rafskim aparatom, traisve ono to je lijepo. "otuje dru!e ljude i ne prezire ih, ali shvaa da je razliit od njih, da imarazliite stavove o ivotu i nain ivota pa izbje!ava odnose s njima, a $zabeli se divi zbo! njenejednostavnosti i nevinosti njene ljubavi. 2animljivo je da je #olus lien tatine i uvredljivosti, da

nije planuo na uvrede $zabelino! oa. 2animljivo je i to hvali taj lutalaki ivot, a istovremeno!ovori o jarku, bari, smrti i !roznii koji idu ruku pod ruku s tim nainom ivota, kao da samsebe eli muiti.

$zabela je lijepa, mlada, ali slijepa !ospoia. Budui da je novela pripovijedana izperspektive #olusa, ne postoji mno!o informaija o njenim razmiljanjima za vrijeme zbivanjaovo! do!aaja. 0emelj njene karakterizaije ini #olusovo miljenje o njoj, pa sto!a moramozakljuiti da je lijepa, divna, njena, pomalo naivna djevojka koja ne poznaje dobro vanjskisvijet. +na se zaljubljuje u #olusa, iako !a ne vidi, ona !a voli po nje!ovom !lasu, nje!ovompripovijedanju. U svojoj naivnosti i neiskusnosti, ona ve u prvim minutama njihovo! poznanstvamoli #olusa da ostane i ivi s njom u dvoru, takoer ne slua oa i otima se kad on i slu!e dolaze

po nju, odnosno, ona je prilino impulzivna, to je iznenaujue za slijepu osobu, koja ipakrijetko djeluje tako slobodno, koja ne zna to se tono nalazi oko nje. /o!ue je ak da je susretsa #olusom natetio njenom mentalnom zdravlju, posebno ako se uzme u obzir slikoviti prikazslu!u koji vuku $zabelu u dvora.

Budui da je u djelu primjetan utjeaj larpurlartizma, mo!ue je zakljuiti da je isimbolika djela vezana uz umjetnost openito. U tom sluaju umjetnik je prikazan kao osoba kojapati radi svo! ivotno! poziva i uiva u toj patnji, koja se odrie la!odno!, jednostavno! ivota,predstavljeno! u dvoru i $zabeli, koju nita ne moe smesti u njenom putu, u njenoj potrazi zaljepotom. +soba koja ne stvara radi slave, asti i bo!atstva. 2ato bi =vijet sa raskra> u naslovudjela mo!ao predstavljati upravo te klasine iljeve prosjeno! ovjeka, ubere li umjetnik vijet,skrenut e na krianju, napustit e put umjetnika, odnosno, upravo elja za slavom umjetnikuonemo!uuje slavu. li itatelj sebi takoer moe postaviti pitanje vezano uz #olusov odnos s$zabelom. ?e li on mo!ao prihvatiti i uzvratiti njenu ljubav< ?e li to obmanjivanje, poi!ravanje izavoenje bespomone osobe< 0o otvara pitanje o statusu hendikepiranih osoba i o njihovojravnopravnosti s =normalnim> ljudima, jer iako ovo pitanje isprva zvui diskriminirajue, nadru!i po!led se vidi da bi savrena ravnopravnost, bez dodatnih prava ili o!ranienja mo!la imatine!ativne posljedie na takve ljude.

7/13/2019 Lek Tira

17/39

)jekoslav Kaleb:

'ost;jekoslav %aleb roen je u 0isnom 7..&QF. Pkolovao se u 2adru, Beo!radu i Pibeniku,

a u 2a!rebu pohaa Uiteljsku akademiju. "ie od &7A. 3odine &K:. prikljuuje se partizanima,a nakon rata postaje tajnik 4rutva knjievnika -rvatske i /atie hrvatske. Urednik je isuurednik brojnih asopisa, kao to su 'aprijed i @epublika. 'apisao je vie od pedeset novela itri romana. U svojim ranim novelama zapisuje proniava opaanja o tekom, munom ivotu u4almatinskoj za!ori, esto metaforino i s !orkim humorom. 'ovela takve tematike je i 3ost."oslije rata s ruralne tematike prelazi na politiku i ratnu tematiku. U ta djela spadaju Bri!ada,zbirka novela izdana &K. i roman "oniene ulie, djelomino objavljen u @epublii &KA., aizdan u jelovitom izdanju &FQ. 0a djela se svrstavaju u soijalistiki realizam. +kuao se i upjesnitvu, izdana je nje!ova zbirka %olumbovo jaje ili proze u pjesmi. 'je!ova djela suprevedena na brojne jezike. Umire &:.K.&C.

'ovela 3ost nastaje &KQ., a inspirirana je do!aajima i opaanjima koje je autorformirao radei kao nastavnik u 4almatinskoj za!ori. "o vremenu, izraenoj soijalnoj tematii,kritii drutva i stupnjevito! fabuliranja, djelo se moe smjestiti u razdoblje ponovno!oivljavanja realizma, odnosno postavan!ardno vrijeme oko etvrto! desetljea dvadeseto!stoljea.

4jelo je pisano iz poziije sveznajue! pripovjedaa, koji opisuje jedan karakteristiando!aaj s podruja 4almatinske za!ore koji slui kao portret drutva to! podruja. /o!ue je ak

7/13/2019 Lek Tira

18/39

zamisliti da je pripovjeda sama 4almatinska za!ora, da ona pro!ovara o svojim stanovniima injihovim problemima.

0o bi mo!ao potvrditi izbor rijei unutar djela, jer su i opisi pisani na idiomu 4almatinskeza!ore, a ne samo dijalozi unutar djela. 0i opisi su preizni i objektivni, iako se u njima ponekadosjea odreena podru!ljivost, preziranje, pa ak i tu!a zbo! poziija u kojima se nalaze likovi.$nteresantan je izostanak tono! navoenja misli likova, dobivamo samo opi smisao njihovo!razmiljanja naveden. @eenie kojima se opisuju likovi i njihovo stanje su esto sloene od viesureenia, dok su reenie kojima je opisan interijer i eksterijer jednostavne i kratke, ime semoda istie postojanost, stalnost i nepromjenjivost opisano! stanja. ;rijeme radnje djela jejesen, ali !odinu je teko odrediti zbo! jednostavnosti prilika u kojima ive likovi, ali senajvjerojatnije radi o razdoblju izmeu &AF. i &KQ. !odine, odnosno priblino od okupaijeBosne i -ere!ovine od ustro)U!arske, pa sve do vremena nastajanja samo! djela.

$deja djela je vjerojatno kritika zbo! zapostavljanja 4almatinske za!ore kroz itavastoljea kroz koja su njom vladali ili pokuavali vladati /aari, -absbur!ovi, +smanlije ili

/leani. "isa trai promjene, eli provoenje ideja prosvjetiteljstva, koje kroz desetljea svo!postojanja jo nisu dole u taj kraj i uzdi!le narod na viu razinu, jer narod kakav je opisan uovom djelu je nevjerojatno pasivan i neobrazovan. +d feudalnih vremena, otkad je obinomseljaku oduzeto pravo na vlastito miljenje, on je sve do devetnaesto!a i dvadeseto!a stoljeaostao takav, pokorava se bez da pokazuje svoju bijedu, bez da zahtijeva poboljanje situaije, nijesposoban sam odluivati ili postojati, za najbanalnije stvari je potrebno zvati sveenika dapomo!ne i odlui to se treba initi. 0o je moda i kritika sveenitva openito, jer ovakvasituaija ostavlja dojam doslovno!, fundamentalistiko! shvaanja svoje ulo!e pastira meuovama u svijetu, odnosno, sveenii ne mare za to to su njihovi vjernii ove, ne pomau im./o!ue je i da je to odraz autorove o!orenosti zbo! neuspjeha u prosvjetljivanju 4almatinskeza!ore, ime se sam bavio kao uitelj, odnosno, mo!ue je da autor smatra da je nje!ov posao iobavljanje nje!ove dunosti onemo!ueno ne!ativnom ili pasivnom ulo!om sveenstva u od!ojui razvijanju naroda.

2bo! tih razlo!a mo!ue je zamisliti da seljani predstavljaju itav narod 4almatinskeza!ore, da sveenik predstavlja itav sveeniki stale, a da svima njima zapravo !ospodarinekoliina pasa, koji bi onda vjerojatno predstavljali dobro od!ojene i odjevene velikoposjednikei industrijale, protiv kojih je narod upravo udesno nemoan i zaboravlja pred njima na svevlastite jade i probleme i samo se trudi udovoljiti im. %lada na kojoj sjedi rane moda oznaavastoljeima du!o izrabljivanje uma od +smanlija i /leana na tom podruju, odnosno, sve to jepreostalo narodu je jedan komad nekad veliko! stabla.

tmosfera se u djelu iz!rauje epitetima, koji su esto neobini i neoekivani, barem ukombinaiji s imeniom na koju se odnose, stilski neobiljeenim, neutralnim poretkom rijei,jednostavnijim nainima povezivanja sureenia unutar sloenih reenia, prilino ivopisnim!la!olima unutar opisivanja i saetou i nepotpunou reenia unutar dijalo!a. $sprva se stieosjeaj nekakve tune smirenosti, posti!nut opisom stare kue u kojoj ivi siromana, malaobitelj, ali se taj dojam mijenja u sve nemirniji i paradoksalniji pojavljivanjem samo! !osta, psa.

7/13/2019 Lek Tira

19/39

+sjetno je na!lo splanjavanje emoija odlaskom psa i mo!ue je naslutiti nekakvo vraanje nastaro, na prijanju tunu smirenost.

2animljivo je da u ovoj noveli postoji svojevrsan uvod, da poetak nije in medias res.

Karakterizaija likova:

2a sve ljudske likove u djelu se moe openito rei da su jednostavni ljudi, seljai."oteno obrauju svoju zemlju i tako svojim tekim radom osi!uravaju ivot sebi i svojimobiteljima, obrazovani nisu, vjerojatno su svojim roditeljima bili previe potrebni na polju da bise mo!li obrazovati, ak i da su imali dovoljno sredstava za to. 3ovore jednostavno, ali imajuprobleme s preiznim izrianjem misli, pa su im reenie esto nedovrene. /eusobno ulaze ukonflikte, iako nemaju neke pretjerano dobre razlo!e za to, ali u selu se ve dulje vrijeme nijenita do!aalo, pa je i najmanji iz!ovor dovoljan za nekakvu raspravu, svau, sumnjanje unamjere i iskrenost susjeda. $nteresantne su velike razlike u njihovim miljenjima to se trebauiniti sa psom, ali su sva ta miljenja osnovana na emoijama vezanim uz karakter likova, a neuz znanje, iskustvo ili lo!iko zakljuivanje. 0ako Ppirkan i rane ele osobnu korist, pomo!unosti uz smanjenje ili onemo!uavanje koristi dru!ih, Paka, po prirodi na!ao, !a eli ubitii time na najjednostavniji nain rijeiti pitanje postupanja s psom, dru!i takoer djeluju iz osobnekoristi ili nekih osobina svo! karaktera. 2animljivo je da su ene u djelu svedene na pasivnuulo!u, skrbe se o djei, pripravljaju jelo, mole se Bo!u, ali nikakve ravnopravnosti s mukarimanemaju.

"as nije antropomorfiziran kroz opise pripovjedaa, ali je jasno da ostali likovi pripisujupsu odreena svojstva i karakteristike sudei po nje!ovom iz!ledu. on je =Novelik lovaki pasprepeliar, du!e sive dlake, tankih smeih uiju objeenih i priljubljenih uz obraz kao barunastekrpe. tih je, svean bojom se slae s mrakom, samo mu se oi odvajaju.> +ito je da

pripovjeda samom psu ne pridodaje veliku vanost, jer, pas je bez sumnje lijep, ali je opet samoobian pas. #to!a je pas u odnosu s dru!im likovima pasivan, jer on ne intera!ira s njima, ali ipaksvojim postupima, koji su savreno odvojeni od ono!a to ostali likovi ine, izaziva konflikteizmeu njih i pokree radnju.

7/13/2019 Lek Tira

20/39

Ep*p je epsko knjievno djelo u stihu, u kojem su pripovijedani vani do!aaji za jedan

narod ili skupinu, kao to je nastanak drave, objanjenje porijekla, veliki ratovi. U epovimatakoer moe biti ispripovijedan ivot najznamenitijih linosti kulture u kojoj nastaje ep.'ajee je pisan uzvienim stilom, poetak mu je in medias res, prostor u kojem se odvija radnjaobuhvaa brojne drave, narode ili !radove, esto poinje invokaijom, sadri intervenijebo!ova u ivot ljudi, a !lavno! junaka, u kojem su esto utjelovljene temeljne vrijednosti kultureu kojoj ep nastaje, prilino esto eka tra!ian zavretak. "rvi epovi nastaju veinom dok na

7/13/2019 Lek Tira

21/39

njihovom podruju nastajanja nije otkriveno pismo ili nije u irokoj uporabi, primjeri su $lijada i+diseja. "isi su jo od antike stvarali slina djela i u srednjem vijeku tako postavili kamentemelja knjievnosti pojedinih naroda. "rimjeri su ;er!ilijeva *neida i "arsifal Rolframa von*shenbaha, ali i razni epovi kojima autori nisu poznati, kao to je 'ibelun!enlied. ?avljaju sejo i u renesansi, kao na primjer Luzitani Lusa de Camesa, pa ak i u devetnaestom stoljeu,

kada nastaje 3orski vijena "etra $$. "etrovia 'je!oa.

Ho*er:

Ilijada-omer je !rki pisa, jedan od najslavnijih ikada. #matra se autorom $lijade i +diseje, a

ivio je najvjerojatnije u sedmom ili osmom stoljeu prije %rista. 'je!ovo postojanje nijeznanstveno dokazano, ali postoje brojne le!ende o nje!ovom ivotu i teorije o nje!ovomporijeklu. %oristio se jonskim narjejem !rko!, uz primjese eolsko!. 3ri su !a jako potovali, apoznato je da je za vrijeme helenistiko! razdoblja ak podi!nut hram njemu u ast.

$lijada je ep koji opisuje 0rojanski rat, veim dijelom iz perspektive hejaa. 2ornoprikazuje tadanju kulturu i tehnoloke napretke, naine putovanja i ratovanja, a postala je jednood najslavnijih djela uope i smatra se poetkom europske knjievnosti. "okazuje tadanjepoimanje asti i sramote, rata, ljubavi i mrnje. 4ananji oblik je poprimila u estom stoljeu

prije %rista, a sastoji se od priblino &CQQQ heksametara, koji su za vrijeme helenizma podijeljenina 7K pjevanja, dijelove dovoljno velike da se mo!u promatrati kao zasebne jeline, koje zajednoine ovaj ep. #voj naziv je $lijada dobila po dru!om nazivu za 0roju, $lij.

4jelo je pisano u heksametru, a reenie su esto vrlo du!e, s brojnim sureeniama.'ajee se dijalozi prekidaju raznim opisima likova, njihove okoline ili njihove prolosti.

7/13/2019 Lek Tira

22/39

/jesto radnje je !rad 0roja, koja se nalazila u blizini /ramorno! mora. 0roja je bila vrlovaan tr!ovaki !rad, koji je kontrolirao tr!ovinu izmeu 1rno! mora i #redozemlja. 'ekipovjesniari smatraju da je mo!ue da je konflikt zbo! -elene bio samo povod za pljakanje irazaranje 0roje, koja je u!roavala i osporavala mo hejaa. ;rijeme radnje je pred sam kraj0rojansko! rata, koji je trajao izmeu &&K. i &&AK. !odine prije %rista.

@adnja zapoinje

4o!aaji se u djelu iznose kronoloki, pa je fabuliranje stupnjevito, iako se likoviponekad prisjeaju nekih do!aaj iz prolosti. #ie od!ovara fabuli. 2a usporavanje radnje sukoritene brojne di!resije, kao opis !rko! brodovlja, ponavljanja veih ili manjih se!menata,kao to su stalni epiteti, kao i estim usporeivanjem predmeta ili ljudi koji utjeu na radnju utom trenutku. +pisi u djelu su vrlo opirni i slikoviti, ak mo!u sluiti povjesniarima kao izvorio tadanjoj kulturi i tehnolo!iji obraivanja drveta, izradnje oruja i orua, ali i njihovomukraavanju.

tmosferu u djelu !rade opisi do!aaja i dijalozi. 4obiva se dojam veliajnosti i vanostido!aaja koji se zbivaju unutar djela, ali i sousjeanje s likovima. @adost dok "atroklo pobjeuje,tu!a dok umire, potitenost kada "rijam dolazi po -ektorovo tijelo, hilejeva srdba zbo!mrtvo! "atrokla, koja na neki nain opravdava postupanje s -ektorovim mrtvim tijelomN

Karakterizaija likova:

hilej je sin "eleja, mirmidonsko! kralaj, i nimfe 0etide. +pisan je kao vrlo snaan ihrabar junak, koji vodi vojsku hejaa u bitkama protiv 0rojanaa, te time zauzima mjesto!lavno! junaka $lijade. +n je astohlepan i eli ostaviti tra! u povijesti svojim junakim djelima,iako mu je jasno da !a vjerojatno oekuje kratak ivot radi to!a, jer iako !a je nje!ova majkauronila u rijeku #tiks, kako bi postao neranjiv i sto!a besmrtan u boju, morala !a je drati za petu,

nje!ovu jedinu slabu toku. +n je ve vrlo du!o u ratu, u koji je poao kao mladi, zbo! e!a serazvio u vrlo impulzivnu, nesretnu, osvetoljubivu, podvojenu linost sklonu srdbi, to je uoljivove u samom poetku $lijade, kada odluuje odloiti oruje zbo! uvrede koja mu je naneena od!amemnona, iako je svjestan to!a da e vjerojatno stotine, ako ne i tisue ljudi iz!inuti jer onnedostaje u ahejskim redovima. 'o on ipak kasnije uvia da on ima odreene obaveze premasvojim podaniima, posebno "atroklu, ali i svim 3rima, te dozvoljava "atroklu da u nje!ovojopremi krene u boj, kako bi podi!ao moral hejima. "atroklo je od kljune vanosti zahilejevu mentalnu stabilnost, on mu je jedini prijatelj, jedina osoba kojoj moe vjerovati, te !asto!a hilej silno voli, pazi !a i brine se o njemu. Upravo zato !a je "atroklova smrt silnorasrdila i rastuila, te je zato i unakazio -ektorovo mrtvo tijelo, ali zbo! svoje tu!e je isto tijelo i

prepustio "rijamu.-ektor je sin "rijama, kralja 0roje. ;odi trojanske vojnike u boj, kao to hilej vodi

!rke, oni su !lavni suparnii u djelu. -ektor je po veini svojih osobina sasvim suprotna linostod hileja. +n nije elio rat, niti je elio ubijati, s pravom je smatrao da je "aris za to kriv i da bi"aris trebao rijeiti taj problem sam, umjesto da uvue itav !rad protiv veine !rkih !radova udeseto!odinji rat. 'o kada je ipak objavljen rat, on je krenuo u boj iz najplemenitijih osjeajaprema svojoj obitelji, narodu, !radu i dravi. +dlazi u susret svojoj smrti mirno i dostojanstveno,

7/13/2019 Lek Tira

23/39

nakon to se oprostio od svojih najmilijih. 'ije odluivao brzo i impulzivno, ne!o polako ipromiljeno, s izuzetkom odluke da ostane daleko od zidina 0roje, opijen pobjedom nad"atroklom, ali je mo!ue da je to bilo samo predavanje sudbini, da je duboko u sebi znao daizaziva hileja i da !a oekuje smrt. -ektor je i danas primjer uzorno! mukara, inteli!entan,miroljubiv, dostojanstven i lojalan.

!amemnon je mikenski kralj, brat kralja /enelaja. #udei po odnosu prema hileju, alii prema dru!im likovima, vjerojatno je da je !amemnon prilino star za ratovanje. U djelu jeopisan kao hladnokrvan, miran vladar jedno! od najvanijih !rkih !radova)drava, te se zatoponaa oholo prema ostalim likovima. 0o izaziva i hilejevu srdbu, jer !amemnon zahtijevada nje!ov ratni plijen nikako ne bude umanjen zbo! volje bo!ova. !amemnona ne zanimasi!urnost nje!ovih vojnika, niti itave ahejske vojske, spreman je rtvovati sve zbo! ratno!plijena i slave. /o!ue je da je to prikaz tipino! vladara u -omerovom vremenu, ali i u !rkojprolosti.

Pto jo napisati5

) %arakterizaija likova5

o izika iz!led, vanjske osobine

o *tika kako se lik odnosi prema narodu, dru!im ljudima i radu

o 3ovorna podrijetlo, osobine i obrazovanje

o #oijalna stavovi o ivotu i svijetu, drutveno stanje

o "siholoka unutarnji ivot lika za ovo djelo nebitan

o hilej, "atroklo, -ektorN zbo! izraene tra!inosti unje!ovim djelima, koja je za publiku bila skoro neizdriva. %arakteristino za nje!a je da svoje

junake prikazuje kao obine ljude u izvanrednim okolnostima, a zanimljivo je da je nje!ovapopularnost kroz vrijeme stalno rasla, dok je popularnost *shilovih i #ofoklovih djela polakosplanjavala. "rvi put se natjee u pisanju tra!edija KFF., a prvo mjesto po prvi put osvaja tekKK&. 2animljivo je da mu je KQF. dodijeljeno posthumno, budui da je umro KQC ., jo jedno prvomjesto, te je tako osvojio pet prvih mjesta, manje od *shila, s trinaest, i #ofokla, s osamnaestosvojenih prvih mjesta. 4ok *shil i dalje pie i hvali svojstva arhajsko! doba, #ofoklo pie naprijelazu izmeu arhajsko! doba i klasike, *uripid sasvim prihvaa vrijednosti klasike, vrhuna!rke kulture i umjetnosti.

*lektra je tra!edija u est inova koja opisuje obiteljsku tra!ediju !amemnonove obiteljinakon 0rojansko! rata, naime, !amemnon je na polasku prema 0roji morao rtvovati $fi!eniju,

svoju ker, kako bi udovoljio rtemidi. 4ok je on deset !odina izbivao, *!ist je zaveo nje!ovubijesnu enu, %litemnestru, koja !a je nedu!o nakon nje!ova dolaska ubila i udala se za *!ista.#voju ker *lektru je udala za seljaka, a +rest je uspio izbje!nuti smrt, jer !a je spasio jedan od!amemnonovih slu!u i predao !a #trofiju, kralju okide, !dje se on sprijateljio sa sinom#trofijevim, "iladom, te dolazi osvetiti se %litemnestri i *!istu, te nastoji pronai svoju sestru*lektru. 'astaje izmeu K&:. i K&Q. !odine prije %rista.

7/13/2019 Lek Tira

29/39

U djelu su este retrospekije dramskih osoba na prolost, na razlo!e zbo! kojih ine onoto ine, tako da se itav karakter i prolost pojedinih dramskih osoba otkriva postupno krozdjelo, moe se ak !ovoriti o dvije fabule, jednoj koja objanjava razvitak do!aaja i dru!oj kojase bavi tim do!aajima.

tmosfera je na poetku djela idilina, smirena, ali polako postaje napetija, to kulminirajadikovanjem *lektre i +resta pri kraju djela. 4u!i monolozi pridonose stvaranju mirneatmosfere, dok brzi dijalozi od kratkih reenia poveavaju napetost i omo!uuju na taj nainsuosjeanje s dramskim osobama.

/jesto radnje je r! i nje!ova okolia. "rostor nije ni u didaskalijama, koje su vrlo saetei sastoje se skoro iskljuivo od uputa !lumima i izvjetavaju o dolaenju i silaenju !lumaa spozornie, niti u dijalozima izmeu dramskih osoba opisivan. 'i vrijeme radnje nije opisanopreizno, ali moemo zakljuiti da se radi o proljeu ili poetku ljeta po nekim naznakama unutardjela. 'o ni vrijeme radnje nije pretjerano kljuno, a trajanje same radnje je vrlo kratko, netomanje od jedno! dana.

@adnja zapoinje

2animljivo je da se dramske osobe koriste neto manje uzvienijim odabirom rijei oddramskih osoba u djelima *shila i #ofokla, ali su stihovi, pa i itavi raz!ovori i dalje izrazitostrukturirani, a dramske osobe se koriste u svom vlastitom pripovijedanju do!aaja esto vrlodu!im reeniama od mnotva sureenia, dok su dijalozi esto vrlo kratki, sastoje se odjednostavnih reenia koje dramske osobe izmjenjuju prilino velikom brzinom. "ripovijedanjeod strane dramskih osoba je vrlo zanimljivo, jer skoro svaka dramska osoba u djelu jednompreuzima ulo!u pripovjedaa, to ih meusobno izjednaava i pribliava itatelju.

Hitavo djelo bavi se problemom osvete i kanjavanja zloina. Ubojstvo !amemnona

rezultiralo je smru *!ista i %litemnestre, a to ubojstvo je izvrio +rest uz pomo *lektre.2animljivo je da je +rest istovremeno sluio volji bo!ova i bio kanjen za svoj uspjeh, iako bitnoblae ne!o %litemnestra i *!ist, koji su svoj zloin platili ivotom. 0o nam daje uvid u tadanjipravni sustav !rkih polisa, jer je ubojstvo !amemnona kanjeno smru, kao zloin iz koristi,strasti i osvete, dok je ubojstvo %litemnestre i *!ista bilo izvrenje volje bo!ova, ali istovremenoi in krvne osvete, zbo! koje! su +rest i *lektra morali biti kanjeni. 2animljivo je da se nitkodru!i ne opire vlasti *!ista i %litemnestre, da se svi oni, koji nisu izravno po!oeni tim inom,pokoravaju novom kralju, a kroz nje!a staroj kraljii. 0akvo mirno prihvaanje izmjena vlastiostalo je karakteristino za !rko drutvo sve do unitenja Bizanta, za vrijeme koje! su vladaliveinom !rki arevi. 1arstvo je trebao voditi onaj koji je za to izabran i najsposobniji, a ako se

neki plemi smatrao takvim, on je mo!ao pokuati ubiti ara. ko bi plemi uspio, postao bi noviar, koji bi se vjerojatno morao boriti s dinastijom ara koje! je upravo svr!nuo, jer bi se svilanovi te dinastije pobunili protiv nje!a, ili !a pokuavali ubiti, jer smatraju da su upravo oniizabranii i najsposobniji za voenje drave, no ako ne bi uspio oekivala bi !a smrt.

Karakterizaija dra*skih osoba:

7/13/2019 Lek Tira

30/39

+rest je sin !amemnona i %litemnestre. 'akon to se %litemnestra udala za *!ista !a jejedan od !amemnonovih slu!u, zbo! smrtne opasnosti za nje!a, uklonio iz r!a i povjerio#trofiju, kralju okide. $ako nije dobro poznavao svo! oa, divi se nje!ovom djelu i potuje !a,vjerojatno zbo! nje!ovih junakih djela u 0rojanskom ratu. +d %litemnestre je udaljen jo dok jebio malen, tako da su nje!ovi osjeaji prema maji slabo razvijeni, jai je osjeaj mrnje i elja za

osvetom zbo! oeve smrti, to osjea i prema *!istu. /o!ue je da se iza te razine krije ipovrijeenost i ambiije o preuzimanju prijestolja, jer je on trebao biti !amemnonov nasljednik,a prijestolje kao pro!nanik ne moe zauzeti, posebno ako se *!istu i %litemnestri rodi sin, modaak osjea da je preuzimanje vlasti njemu nametnuta dunost, da nje!ovi preti, pa i sam!amemnon to oekuju od nje!a. U djelu se ne !ovori o nje!ovoj sposobnosti vladanja dravom,ali on eka na svoju priliku za osvetu strpljivo i du!o, paljivo priprema plan za izvrenje svo!nauma, pa je mo!ue zakljuiti da bi jednako uspjeno vodio i dravu. $sprva ne osjea mno!o za*lektru, budui da ni nju nije du!o poznavao prije ne!o to je morao otii, ali kako se nje!ovezamisli o njoj mijenjaju u stvarne dojmove, on ju voli sve vie i vie te ona ima sve vei utjeajna nje!a. 'ije do kraja ostao uvjeren da je pravedno ubiti i %litemnestru, lako je mo!ue da je

nju upravo *!ist na!ovorio na izvrenje ubojstva, da ju je on zaveo i da nije bila sasvim prisebnadok je izvravala taj in. 'o on nije bio prisutan dok je trajao raz!ovor izmeu %litemnestre i*lektre, u kojem *lektra saznaje da je njena sestra $fi!enija rtvovana i da je kriva za to!amemnon, da !a je %litemnestra za to zamrzila i jer ju je ponizio svojim odnosom s robinjomkoju je doveo iz rata. !amemnon je du!ih deset !odina bio u tom ratu, tako da je savrenomo!ue da je postao !rublji i neotesaniji, istovremeno impulzivan u svojim odlukama ihladnokrvan u provoenju istih, pa je to na!lo razoarenje vjerojatno takoer utjealo na%litemnestru. 4a je +rest saznao za sve to, si!urno ne bi ubio %litemnestru, posebno jer je enaionako u ono vrijeme imala podreen poloaj, ne bi mu mo!la smetati u vladanju dravom, amisao da ona nije mo!la sama tako neto uiniti, ne!o je na nju morao netko dru!i utjeati injome zapovijedati bi !a jo vie umirila u tome.

*lektra je ker !amemnona i %litemnestre. 'ju su *!ist i %litemnestra ponizili tako dasu ju udali za siromana seljaka, ali koji je ipak bio plemenita roda. Upravo zbo! to!a njihov braknikada nije bio konzumiran, to *lektri daje odreenu dozu samopouzdanja. $ ona oboava!amemnona, odnosno ono to je ula o njemu, budui da !a ni ona nije du!o poznavala, i onamrzi *!ista i %litemnestru, ali ona je bitno odlunija od +resta. +na je +resta vie putana!ovorila i ohrabrila da izvri svoj naum, ostala je do samo! kraja ina si!urna u ispravnostsvo! postupka, a tek kasnije shvaa to je uinila, da su joj sada i ota i majka mrtvi. 'e !aji nekeosjeaje prema narodu ili dravi u kojoj ivi, itav njen ivot je sveden na patnju, aljenje za!amemnonom i eljom za osvetom.

%litemnestra je ena *!istova, ubila je svo! prijanje! mua !amemnona. 'ju oito nezanima pretjerano upravljanje dravom, niti dobro njeno! naroda. 3leda na sebe, ubija!amemnona iz osvete zbo! ponienja, ubojstva vlastite keri, zbo! strasti prema *!istu, nju nezanima to je !amemnon vrlo sposoban vladar, niti mo!unost da nje!ova braa, posebno/enelaj, pokuaju preuzeti r!. @azlo! mrnji prema !amemnonu nije savreno jasan. "oznatoje da je $fi!eniju rtvovao !amemnon, ali je upitno je li ta mrnja mo!la opstati kroz deset!odina, a ak i da je, %litemnestra !a nije ubila odmah po nje!ovom dolasku ne!o neto kasnije.

7/13/2019 Lek Tira

31/39

Ubojstvo zbo! ponienja zvui vjerojatnije, budui da se radi o svjeem do!aaju, a %litemnestraje kao kraljia bila vrlo ponosita ena. 'eobjanjiva je njena elja za uklanjanjem vlastite djee,posebno ako je tako du!o tu!ovala za $fi!enijom.

.o/oklo:

Kralj Edip

#ofoklo je roen KF. !odine prije %rista. ?edan je od najveih !rkih tra!iara, uz *shilai *uripida. 'apisao je vie od &7Q dramskih djela, od kojih je ouvano tek sedam. Uveo je brojneinovaije u tra!ediju, kao i u dramu u irem smislu. Uveo je tree! !luma na pozornii, ime jeomo!uio interesantne, do tada nemo!ue, zaplete i dijalo!e izmeu dramskih osoba. "oveao jebroj koreuta s dvanaest na petnaest, ali u nje!ovim djelima koreuti imaju manju ulo!u u samojradnji djela, kor ima pasivniju ulo!u. 'je!ovi likovi su dublji i strukturiraniji od *shilovih. Uveoje prvu ensku dramsku osobu u dramska djela, ali nju i dalje !lumi mukara. U tra!edijiiloktet na pozornii je po prvi put prikazan pokuaj samoubojstva, u to vrijeme pravi sakrile!ij."obijedio je ak osamnaest puta na 4ionizijama, koliko *shil i *uripid zajedno. Umire KQC. prije%rista u teni.

%ralj *dip je tra!edija u sedam inova, koja se bavi ispunjenjem *dipove sudbine,ubijanja vlastito! oa i raanja djee s vlastitom majkom. $zvedena je po prvi put oko K7.!odine prije %rista, kao dru!o nastalo djelo nje!ove or!anike trilo!ije, ali kronoloki prvo.

4o!aaji se u djelu razvijaju kronoloki, a do!aaji iz neposredne prolosti, prije poetkaradnje djela, spominju se veinom samo usput, osim kada se *dip prisjea kobno! susreta naplanini, na kojoj je ubio svo! oa, Laja.

tmosfera u djelu postupno dobiva na vanosti, ali ve od samo! poetka se osjeatmurnost, nesrea i oajanje, koje se postepeno poveava, sve do trenutka u kojem je *dip samsebi iskopao oi.

@adnja zapoinje

/jesto radnje je !rad 0eba u Beotiji, sjeverno od poluotoka tika na kojem je smjetenatena. ;rijeme radnje je nekoliko !odina nakon to je *dip tono od!ovorio na za!onetku#fin!e, a u tih nekoliko !odina se oenio ?okastom, ne znajui da se radi o nje!ovoj maji, i snjom dobio etvero djee, *teokla, "olinika, $zmenu i nti!onu.

7/13/2019 Lek Tira

32/39

4idaskalije u djelu su vrlo saete, daju samo najosnovnije informaije o mjestu radnje ikretanju !lumaa s i na pozorniu. 4ijalozi su pisani uzvienim stilom, esto se sastoje odsloenih reenia s vie sureenia ako se radi o pripovijedanju o stanju stvari ili o !ovoru,!la!oli su veinom u imperativu i prezentu, budui da se radi o konverzaiji dramskih osoba.Brzi, napeti dijalozi kojima radnja napreduje i u kojima nastaju i razvijaju se sukobi se esto

sastoje od jedne ili dvije jednostavne reenie, ispisanih u dva stiha.#ukob izmeu likova nastaje zbo! njihovih potajnih strahova i sumnji, ali samo djelo ne

obiluje toliko sukobima, teite je prije na prikazivanju *dipove tra!ine sudbine. Likovi nisuprikazani idealizirano, svaki lik ima svoje vlastite slabosti i probleme, pa tako se i 0iresija ljuti na*dipa i od!ovara zajedljivo.

4jelo se bavi problemom neminovnosti sudbine. *dip ini sve to moe kako bi izbje!aosvojoj sudbini i svome proroanstvu, ali upravo tako ju ispunjava. 0o je prvi put da uz tra!inukrivnju postoji i krivnja samo! tra!ino! junaka. ?er osim neminovne sudbine, mo!ue jezakljuiti da je *dip po!rijeio ne shvativi dubinu proroanstva i na taj nain ipak ispunio

proroanstvno, iako nije morao, a mo!ue je i rei da je sve to bio samo nesretan splet okolnosti,da sudbina ne postoji, ne!o je *dip sluajno nabasao na Laja, jer je uo i ozbiljno shvatio jednood tisua lanih proroanstava. Bo!ovi se u djelu ne pojavljuju, iako su zapoeli radnju, prvostvaranjem proroanstva, pa onda u trenutku u kojem odluuju otkriti *dipu to je uinio.

Karakterizaija dra*skih osoba:

*dip je sin kralja 0ebe, Laja, i nje!ove ene, ?okaste. 'akon to su !a rodili saznali su zanje!ovu sudbinu putem proroanstva i odluili !a ubiti kako ne bi dolo do ispunjenja tako!rozne sudbine, no pastir kojem su povjerili taj zadatak se saalio nad djetetom i dao !a svomprijatelju, pastiru i sluzi kralja %orinta, "oliba. "obje!ao je od "oliba i nje!ove ene, mislivi da

su mu oni pravi roditelji, kada je saznao za svoje proroanstvo. U svom lutanju susree Laja inje!ovu pratnju i ubija !a, pobjeuje #fin!u, postaje kralj 0ebe i eni se ?okastom, te timeispunjuje, nesvjesno, svoje proroanstvo. %ao vladar je sposoban i mudar, a svoju domiljatost jedokazao od!onetavanjem #fin!ine za!onetke. Briljiv je, ijeni narod koji !a je pro!lasiokraljem. $stovremeno, on je i impulzivan, ali u privatnom ivotu, kao kada ubija Laja i nje!oveslu!e zbo! jedno! obino! udara, okrutno postupa s %reontom i 0iresijom, sumnja u njih iako%reonta ve du!o poznaje, iako mu je on jedan od najbliih prijatelja i savjetnika. 'o on ipaksumnja u vlastitu krivnju, on ini sve kako bi saznao istinu, svoj narod dovoljno ljubi da ode uvjeito pro!onstvo za nj. +n uvia stravinost svo! ina, on se !orko kaje za ono to je uinio ikao osvetu samom sebi je iskopao oi. +n eli ispatati i patiti zbo! svo! ina, za nje!a smrt nijedovoljna, to je previe bla!a kazna. *dip je junak)mislila, za razliku od brojnih prijanjih junakakojima je jaina bila !lavna sna!a. 4o trenutka do koje! saznaje da je ispunio svoje proroanstvo,on vrsto vjeruje u to da sudbina moe biti izmijenjena, no na kraju se ipak pokorava svojojsudbini, shvaajui u oajanju uzaludnost svoje borbe.

%reont je ?okastin brat. 'akon Lajeve smrti je preuzeo prijestolje. +n je vrlo odan svomnarodu i vrlo voli svoje podanike, !rad i dravu, te je zato i bio spreman predati prijestolje *dipu,jer je uspio svladati #fin!u. +n je prilino jednostavna karaktera, koje! najvie definira razum iodanost. Brojne dramske osobe, u ovom djelu kao i u nti!oni, ne shvaaju %reonta sasvim,

7/13/2019 Lek Tira

33/39

uvijek !a sumnjie zbo! nee!a, rne !a, jer ne vide i ne mo!u sebi zamisliti da on sve ini iztako jednostavnih, stalnih razlo!a. "o nje!ovom razumnom, kienom, mudrom !ovoru mo!ue jezakljuiti da je vrlo uen i da bi sam inio vrlo dobro! vladara, ali nje!a vladanje ne zanima. +nje zadovoljan s onim to ima i nema ambiija, sudi objektivno i pravedno.

?okasta je *dipova majka i ena. +na nadopunjuje *dipa u ovom djelu, ona zastupauvijek suprotnu stranu od one koju pokazuje *dip. 4ok *dip sumnja u proroanstvo, ona !auvjerava u bezvrijednost isto! i dokazuje mu kako !a nije ni mo!ao ispuniti, da je bioonemo!uen u tome. *dipa voli i oboava, ijeni svo! brata, ali prema vladanju i svom narodu jeindiferentna ili barem u do!aajima prikazanim u djelu nije pokazala takve osjeaje.

7/13/2019 Lek Tira

34/39

0ra*a4rama u uem smislu rijei je jedna od temeljnih vrsta dramske knjievnosti. $ma brojne

slinosti s tra!edijom i komedijom, ali se i razlikuje od njih. 'e tei uzvienom stilu u kojem su

pisane tra!edije. 0ematika je svjetovno! karaktera, a izbor dramskih osoba nije suen na vieslojeve drutva kao u tra!ediji, a susreemo dramske osobe razliitih statusa i drutvenih slojeva.4rami nedostaje tra!ina krivnja junaka, koji moe ali ne mora biti tra!ini junak. 0ra!inizavretak jednak tra!inom zavretku tra!edije nije svojstven drami, u kojoj zavretak za nekedramske osobe moe biti sretan ili tra!ian. 4rama moe, ali ne mora sadravati elementesmijeno!a, koji su najee prisutni u raz!ovoru izmeu dramskih osoba, a koji dramupribliavaju komediji konverzaije, a time i komediji openito. "o libretu 8dramskom tekstu9nastaju opere, pjevana senska djela s pratnjom !lazbe kroz veinu djela.

Ivo )ojnovi!:

Ekvinoijo$vo ;ojnovi jedan je od najistaknutijih dramskih pisaa moderne. @oen je u 4ubrovniku

. listopada &AF. Pkolovao se u #plitu i 2a!rebu, u kojem je diplomirao pravo. 'je!ovo prvoobjavljeno djelo je pripovijetka 3eranium, objavljeno u ;ijenu &AAQ. #lijede pripovijetka "eromi olovkom 8objavljena &AAK.9 i roman %santa 8&AAC. objavljen9. 3odine &AA. objavljen je nje!ov

dramski prvijena, komedija u prozi "sDhe, koja je oznaila preokret u hrvatskom kazalitu iknjievnosti. "obijedila je na natjeaju za dramsku praizvedbu u povodu otvaranja z!rade -'% u2a!rebu. $zmeu &A&. i &Q&. !odine nastaju pjesme zbirke Lapadski soneti, a 7 soneta iz zbirkeuokviruju najpoznatije ;ojnovievo djelo, 4ubrovaku trilo!iju 8koja se satoji od drama llonsenfants, #uton i 'a tarai9, koja je kronika pada 4ubrovake @epublike. 4rame *kvinoijo i/akarate ispod kuplja takoer obrauju ivot u 4ubrovniku. "revodio je s talijansko!a,

"reraeno i preuzeto iz 0eorije knjievnosti /ilivoja #olara, sa strania 7:)7K:, $. izdanja iz &C. !odine8izdano! od Pkolske knji!e9

7/13/2019 Lek Tira

35/39

njemako!a i franusko!a jezika, a sam je prevoen na brojne strane jezike. 'ajvie se proslaviosvojim dramskim djelima, posebno onim koja su pisana na dubrovakom idiomu hrvatsko!ajezika. ;elik broj nje!ovih djela izveden je i na pozorniama u inozemstvu. Umire slijep :Q.kolovoza &7. u Beo!radu.A

4rama *kvinoijo izdana je po prvi put !odine &AF. u 2a!rebu, od /atie hrvatske. 4o&77., kada je u 4ubrovniku tiskano posljednje izdanje ove drame, autor je uinio brojnepromjene na svom djelu, ali jedina bitna promjena za radnju je da u kasnijim izdanjima ?ele nakraju umire. "oznato nam je da je ova drama po prvi put prikazana :Q. listopada &AF. u-rvatskom narodnom kazalitu u 2a!rebu.

@adnja u djelu odvija se stupnjevito, odnosno nijedna radnja se ne odvija usporedno sdru!om, ali nailazimo na retrospekiju u raz!ovoru ?ele s 'ikom, takoer i u brojnim 'ikinimkomentarima koji su vezani uz prolost nje!ovo! kraja kakvo! se on sjeao, pa sto!a sie nijesavreno jednak fabuli. Uvod u radnju ini povratak 'ike u 4ubrovnik, a radnja se zaplie

/jesto radnje je 4ubrovnik, !rad s du!om povijeu, no koji je u vrijeme radnje, odnosnou sedmom desetljeu X$X. stoljea, bio zapostavljen i kao samo jedna od mno!ih luka ustro)U!arske, uz to jo vrlo udaljena od Budimpete i Bea, bez dobrih esta koje bi vodile premaunutranjosti kontinenta, bio osiromaen, a velik broj stanovnika, posebno mlaih, je matao oodlasku iz 4ubrovnika u daleke krajeve !dje bi moda imali vie sree.

"rirodno je da je !ovor dramskih osoba u djelu na dubrovakom idiomu, ali iznenauje dasu i didaskalije na istom idiomu. 4ok se reenie u !ovoru dramskih osoba razlikuju, ovisno oobrazovanju, iskustvu i naravi dramskih osoba, reenie u didaskalijama su meusobno sline,vrlo poetine i, za djelo koje se izvodi na pozornii, nepotrebno kompliirane. +pisi mjesta suvrlo izdani i ulaze i u najmanje detalje. ;jerojatno takve didaskalije vee estetske vrijednosti

slue kao uvod u djelo i omo!uuju stvaranje atmosfere i uivljavanje itatelja u radnju.tmosfera je na poetku smirena i pomalo tuna, no postaje ubrzo sve nemirnija i

munija, kao da neto pritie radnju, dramske osobe, pa i samo! itatelja. 0aj pritisak nestajena!lo, u velikom izboju, za vrijeme oluje, ekvinoija. tmosfera poslije oluja postaje opet svemirnija sve do trenutka ?eline presude, kada ponovno raste.

0ema ovo! djela je sukob tradiionalno! i moderno!, duhovno! i svjetovno!,materijalizma i idealizma, ali takoer i pitanje je li mo!ue uiniti neto loe kako bi se ostvarilovie dobro. #ukob se ostvaruje razliitim imovinskim stanjem, po!ledom na svijet i osobinamadramskih osoba.

Karakterizaija dra*skih osoba:

"isa dramske osobe !radi i prikazuje realistino, a temelj za svaku dramsku osobu inemu stanovnii 4ubrovnika. 'a!lasak kod dramskih osoba je uvijek na moralnoj strani, daleko jebitnije zato neto ine ne!o to tono ine.

A 4io teksta preuzet i preraen s (eb)stranie http://www.nsk.hr/sjecanjenaivavojnovica/'aionalne i sveuilineknjinie u 2a!rebu

7/13/2019 Lek Tira

36/39

rano 4rai je pomora i kapetan. 'e ijeni ljude oko sebe, jedina osoba koju voli jenia, nje!ova ki. $z Luijino! monolo!a u dru!om inu nasluujemo da je volio i svoju bivuenu. "roblem u nje!ovom odnosu prema nii predstavlja nje!ova srditost i posesivnost. $z teposesivne ljubavi proizlazi i nje!ova !ramzivost, jer nii eli omo!uiti sretan ivot u obilju.+na ne shvaa da joj on eli omo!uiti sretan i uspjean ivot i da ini sve za njeno dobro, ali

sam ne uvia da to ini na nain koji niu sputava i onemo!uuje joj da ivi vlastiti ivot i samadonosi odluke. "rilino je uvaen i na relativno visokom drutvenom poloaju, sudei ponje!ovom zanimanju, poslu i !ovoru, koji zvui prilino ueno i dobro strukturirano, posebno jerse koristi zajedljivom ironijom i retorikim pitanjima. %ao kapetan, mora biti vrlo obrazovan napodruju matematike i !eo!rafije.

'iko /arinovi je bo!ata koji je u svojoj mladosti emi!rirao u #jevernu meriku. #vojebo!atstvo je zaradio iskoritavajui svaku priliku u svom ivotu. +krutan je i beskrupulozan, asam je na!ovijestio da je u svojoj prolosti ubijao ljude ili ih nemilosrdno iskoritavao. #lijedifilozofiju materijalizma i svoje vlastito dobro stavlja iznad vrijednosti dru!ih ljudskih ivota./arljiv je zbo! svoje pohlepe, koja je jedino to !a tjera dalje u ivotu. "ostao je tako

hladnokrvan i okrutan tek s vremenom, prema ?eli je na poetku osjeao ljubav, ali je pobje!aojer !a nje!ova okolina nije prihvatila. 'ije osjetio nikakvu samilost prema njoj kad ju je ponovnosusreo, ak ni saznanje da ima sina nije u njemu izazvalo vei potres ili preokret. +ito je da nijeu svojoj mladosti dobio iroko i duboko obrazovanje, ne!o se sam obrazovao dok je radio uinozemstvu. %oristi se talijanizmima i an!lizmima, izraava se bitno krae i bitno !rublje odkapetana 4raia, esto istie svoj materijalistiki stav prema svijetu, ak se i ponosi svojimnedjelima.

?ele je siromana, postarija ena, neto mlaa od 'ike. # 'ikom je dobila nezakonito!sina, $vu, koji se rodio du!o nakon to je 'iko otiao u meriku. %ako bi svo! sina zatitila odpodsmijeha i preziranja, u 4ubrovnik je dola u rnini i poela se izdavati kao udovia.#iromana je, no prije je ivjela u jo veem siromatvu, punom samoodrianja u korist svo!djeteta. Tali zbo! svojih !rijeha i jo od dolaska u 4ubrovnik ivi asnim i potenim ivotom,marljiva, ljubazna prema svima. ?ako je vezana za svoj rodni !rad i za $vu, prema kojem osjeabeskrajnu ljubav. +na, nasuport rani, ne nareuje ne!o moli sina, jer joj je jasno da je mo!ueda se njene elje i elje njeno! sina ne podudaraju i da bi !a nareenjima i autoritativnou mo!laiz!ubiti, to nikako ne bi mo!la prealiti, jer je $vo jedino ivo bie u koje se jo moe pouzdati./o!ue je da ostaje i da je toliko vezana za 4ubrovnik sasvim nesvjesno, kao neku vrstu zahvaleza miran ivot koji joj je 4ubrovnik pruio. 0o je vezanost i ljubav za stanovnike !rada, koji iveveinom slono, skromno i zadovoljno, ali takoer i sentimentalnost prema svakom dijelu to!a!rada u kojem je provela tolike !odine svo! ivota. "rema 'iki nije osjeala veliku srdbu, samo

jad i tu!u, no kako ju 'iko poniava, ru!a joj se i na kraju eli upropastiti $vu u njoj se javlja iraste pravedniki bijes te na kraju ubija 'iku. 2na da je uinila neto stravino i uasno, zna da jeuasno to ne osjea kajanje za to i zna da mora od!ovarati, ako je potrebno, vlastitim ivotom,no ipak se opet rtvovala za svo!a sina i naposljetku umrla zbo! to!a. $zraava se prilino ueno,ak pomalo uzvieno. ;jerojatno je da je dobila iroko obrazovanje kao ker kapetana.

$vo Ledini je =metar na karu>, odnosno brodo!raditelj. /arljiv je i dobar u svom poslu,ak i 'iko hvali nje!ovu vjetinu. 'e osjea veliku ljubav prema svom rodnom !radu i zaviaju,

7/13/2019 Lek Tira

37/39

jedino to !a u 4ubrovniku dri su nia i nje!ova majka. "rema ljudima se odnosi asno ipoteno, ali je temperamentan i ima izraen osjeaj za pravdu, zbo! e!a ulazi u sukob s ranomi 'ikom, koje! je ak namjeravao ubiti. %asnije bjei s niom, to je s nje!ove strane prilinonemoralno, ne samo prema rani, ne!o i prema nii, koja e se vjerojatno do kraja ivotaosjeati krivom to je napustila svo! oa, iako mu je jedini rod. 0u se uoava odreena slinost s

'ikom, odnosno odlunost, pa i beskrupuloznost u ostvarivanju vlastite sree, to se vidi i unje!ovoj elji da ode potraiti novi ivot u merii kako bi jedno!a dana mo!ao zaprositi niu isvojim bo!atstvom natjerati njeno! oa na pristanak. 'ije pretjerano obrazovan, ali je u svomzanatu vrstan. U drutvu ne zauzima vaan poloaj i nije vrlo obrazovan, izraava se jednostavno.

;laho je siromaan slijepa. "oznat je po svom lijepom !lasu. "otuje sve ljude oko sebe,asno se ponaa, esto daje korisne i moralno ispravne savjete. ?edan je od rijetkih koji se uspiopribliiti ?eli, vjerojatno je da je on bio presudan za mentalnu stabilnost ?ele, nakon to je bilanaputena i poniena. $zraava se jednostavno, ali ne !rubo.

nia je ki rane 4raia. +na je tiha i dobra djevojka, ali se mora odluiti izmeu svo!

oa i svoje ljubavi, zbo! autoritativnosti i tradiionalnih po!leda na svijet svo!a oa. +ta ju eliudati za bo!ataa 'iku, no ona voli $vu Ledinia, pravo! siromaha u odnosu na 'iku. +napotuje i voli svo! oa ali nikako ne moe pristati na nje!ove zahtjeve, niti mu moe objasniti dai ona ima pravo na vlastito miljenje i na vlastitu odluku u takvim pitanjima, te je zbo! to!aprimorana pobjei s $vom. ;jerojatno je dobro obrazovana, dobro se izraava.

0ablia odnosa dramskih osoba

nia $vo rano 'iko ?ele ;lahonia )$vo )rano )'iko )?ele );laho )

1rvena boja u tablii oznaava ljubav, uta prijateljstvo, zelena nepostojanje konkretnihodnosa izmeu dramskih osoba uslijed nepoznavanja, svijetloplava poslovne odnose iliindiferentnost, a tamnoplava boja oznaava mrnju ili preziranje. $z tablie se moe zakljuiti da'iko u svojim postupima sa svim dramskim osobama osim s niom samo trai vlastitu korist,da je rano iznimno rezerviran i plahovit, te se odnosi sukladno tome prema svima, osim prema

nii, ali da mu ljudi ne zamjeraju pretjerano takvo ponaanje, jedino $vo se na nje!a ljuti zbo!nie. ;eina dramskih osoba ne trpi 'iku, samo ;laho je prema njemu indiferentan, dok seskoro svi odnosi dramskih osoba konentriraju oko nie, koja je jedina dramska osoba uitavom djelu koju vole, na razliite naine, sve osobe.

+luja, ekvinoijo, nije samo oluja izvana, koja potapa brodove, ve i unutarnja. #koroitav !rad, skoro svaki nje!ov stanovnik osjea taj prevrat, to je sukob smjerova filozofije,po!leda na svijet, staro! i novo!.

7/13/2019 Lek Tira

38/39

'iko predstavlja materijalizam, moderno i svjetovno, a zbo! svoje okrutnosti ibeskrupuloznosti je taj po!led na materijalizam koje! pisa prua itatelju, karikiran. ranopredstavlja tradiionalnost iskvarenu materijalizmom, a ?ele i ;laho predstavljaju tradiionalno iduhovno, ali su, zbo! velike patnje u ivotu, lieni idealizma. $vo predstavlja idealizam, ali je tajidealizam krhak i uvijek u opasnosti da bude poljuljan do!aajima oko nje!a. "isa je idealizam,

a time i $vu prikazao plemenito i romantino, ali istovremeno jasno ukazao na to da se idealizamvrlo lako moe poljuljati i da !a se ljudi esto odreknu kasnije u ivotu.

"itanje oduzimanja ivota, injenja zla za neko vee dobro, pisa rjeava time da initeljupriznaje da je dobro uinio na 6vioj6 razini, ali loe na 6nioj6 i zbo! to!a mora biti kanjen. 0oje zanimljiv pristup problemu, jer svi oni koji bi uinili neko zlo djelo, znajui da bi se mo!liobraniti time da je to uinjeno za vee dobro u ovakvom rjeenju ne bi isto zlo djelo uinili, jer biih svejedno ekala kazna, a pravi junai, koji bi uvidjeli da je neko zlo djelo neophodno, bi ipakostali zapameni kao junai, a budui da se radi o nesebinim ljudima koji su spremni rtvovatisvoj ivot za neko vee dobro, kojima je jedino stalo do moralne strane u onome to ine, bili bizadovoljni time.

0akoer se postavlja pitanje sudbine $ve i nie. -oe li zaljubljenost u nekom trenutkuzamijeniti ljubav ili e se razii< /oe li meuljudski odnos osnovan na izbje!avanju dunosti iod!ovornosti 8jer to je ono to se do!aa, ljubavnii bjee od roditelja i suprotstavljaju senjihovoj volji, neovisno o tome je li ono to sami biraju bolje ili loije od ono! to su imnamijenili roditelji9< Pto e $vo initi u merii< 3radnja malih drvenih brodova u zemljirazvijene industrije, u zemlji koja je jedna od predvodnia u brodo!radnji vjerojatno nije traenozanimanje. /oda e se zaposliti na istom mjestu koje mu je 'iko predvidio i umrijeti za par!odina ili e i on zamijeniti idealizam materijalizmom i kriti svoj put prema bo!atstvu,ostavljajui leeve iza sebe. "o mom miljenju, sretan zavretak je nemo!u, jer ako je taj odnosizazvao naputanje roditelja i natjerao ?elu da poini ubojstvo, vjerojatno je da se $vo i nianee sustezati i od dru!ih zloina. ?er iako oni ne znaju za ono to se do!odilo, u jednom trenutkue saznati, a dok ne saznaju, brinut e se za svoje roditelje, posebno $vo, koji ostavlja svojusiromanu, staru majku samu bez iko!a, no dok sti!nu do merike, pomirit e se s tim to suroditelje ostavili same, napokon, pomirit e se i sa smru ?ele i 'ike, a ako se mo!u s timpomiriti, zato ne bi izazvali jo vie zloina, nesvjesno ili svjesno

7/13/2019 Lek Tira

39/39

)