ČUJEŠLI ME?

Ulaganje u budućnostEuropska unija

2 ČUJEŠ LI ME?

Projekt su sufinancirali Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost Pučkog otvorenog učilišta Korak po Korak.Riječi rodnog značenja odnose se na sve osobe koje pripadaju navedenim skupinama bez obzira na njihov spol.

Ulaganje u budućnostEuropska unija

3ČUJEŠ LI ME?

Što znači usvojiti jezik?

Pojam poznavanja jezika obuhvaća sposobnost govorenja, a uključuje i sve aktivnosti koje podrazumijevaju svakodnevno slušanje, čitalačke sposobnosti i sposobnost pisanja. Učitelji prečesto smatraju da dijete koje je svladalo govor na hrvatskom jeziku može na tom jeziku obrađivati dublje kognitivne procese i stvarati nova znanja, te da ga jeziku više ne

treba poučavati - ali to nije istina. Dijete prvo razvija osnovne vještine potrebne za interpersonalnu komunikaciju, rječnik, izgovor i gramatiku. To ne znači da je razvilo tzv. ‘kognitivno-akademski jezik’ koji se razvija kasnije.

Romski jezik/Romani chib

� Romski jezik/romani chib ili Romanes, kako se još naziva, službeni je jezik Roma te se procjenjuje da njime u svijetu govori oko 3 milijuna ljudi. Najviše govornika tog jezika živi danas u istočnoj Europi.

� U Hrvatskoj romani chib govori 42,4% Roma.

� Ovaj jezik pripada indoeuropskim jezicima, odnosno njihovoj indoiranskoj grani, te je najbliži europski srodnik sanskrtu. Blizak je rođak i modernim jezicima koji se govore u Indiji i Pakistanu, poput pandžabskog

Većini djece romske nacionalnosti hrvatski jezik nije prvi tj. materinski jezik. To znači da od djetinjstva u svojim obiteljima uče i komuniciraju na nekom drugom jeziku. Dio romske djece pri polasku u školu ne poznaje dovoljno hrvatski jezik ili ga ne poznaje uopće. Za razliku od druge djece, kojima je hrvatski prvi jezik, romska djeca svakodnevno uče na jeziku koji dobro ne razumiju.

osnovno o jezicima koje govoRe Romi u hRvatskoj

� Romski jezik/romani chib [čib] i bajaški rumunjski/ljimba d’bjash [bjaš] dva su jezika kojima govori većina Roma u Hrvatskoj.

� Uz ova dva jezika, Romi u Hrvatskoj govore i druge jezike – primjerice, nekim je Romima prvi jezik vlaški, albanski ili makedonski.

4 ČUJEŠ LI ME?

nije svejedno kojim jezikom govorim kod kuće.

(punjabi). Na prostore današnje Hrvatske je, na svom putu iz Pakistana i Indije, došao u 14. stoljeću, i to u Dubrovnik (odnosno, tamo je prvi put zabilježen). Do tog perioda romski jezik se razvijao pod utjecajem drugih jezika, poput grčkog i armenskog, a nakon tog perioda pod utjecajem slavenskih jezika, mađarskog, rumunjskog i turskog.

� Iako je na djelu proces standardizacije romskog jezika, zbog različitih društvenih i povijesnih faktora govornici romskog jezika govore različitim dijalektima te se ponekad prema njima i nazivaju Vlasima, Lovarima, Kalderašima, Gurbetima, Sintima, Manušima, Arlijama... Međutim, ove razlike nisu tolike da se Romi međusobno ne bi mogli sporazumjeti.

� Treba imati na umu da su mnogi Romi dvojezični ili čak višejezični te da je njihov jezik, kao i svaki drugi jezik, a ovisno o kontekstu, u uzajamnom utjecaju s drugim jezicima.

� 5. studenoga obilježava se Međunarodni dan romskog jezika

bajaŠki Rumunjski jezik/Ljimba d’bjash

� Bajaškim rumunjskim jezikom govore Romi u Međimurju i istočnoj Hrvatskoj, a stigao je u Hrvatsku negdje polovicom 19. st., nakon ukinuća ropstva u kojemu su Romi bili u Vlaškoj (današnja Rumunjska) i Moldaviji.

� U Hrvatskoj 36,5% Roma govori ljimba d’ bjash.

� Osim u Hrvatskoj, njime govore i skupine Roma u Srbiji, Mađarskoj i drugim zemljama.

� To je arhaični dijalekt rumunjskog jezika, a pod nazivom bajaški rumunjski zapravo se u Hrvatskoj označavaju tri dijalekta (erdeljski, baranjsko-muntenski i ludarsko-muntenski).

� Bajaški rumunjski jezik nije standardiziran, a prenosi se ponajviše usmenim putem.

Vorbisare romane?

5ČUJEŠ LI ME?

čemu sLuži jezik?

Jezik je komunikacijski alat koji nam omogućuje da organiziramo i izrazimo svoje misli, iskustva, osjećaje, namjere i potrebe, da s drugima podijelimo svoja razmišljanja, zapažanja i činjenice.

� Jezik je ključan za razvoj društvenih odnosa – djeci omogućuje da komuniciraju i uče unutar svoje obitelji, lokalne zajednice i društva u kojem žive.

� Jezik je bitan element kulture – pojedinci koji govore jezik svoje zajednice osjećaju snažnu pripadnost zajednici i kulturi. Vokabular, ali i fraze, intonacija, pa čak i gestikulacija tijekom govora, prenose kulturološke vrijednosti.

� Jezik je povezan s kognitivnim razvojem – razvoj jezika djeci omogućuje da procesuiraju informacije, da pamte i da iskuse. Jezik je važan za usvajanje, ali i kreiranje novih znanja, kao i za aktiviranje viših kognitivnih funkcija kao što su zaključivanje, donošenje odluka i refleksije na realnost i osobna iskustva.

omogućite djeci da koriste svoj prvi

jezik.

vjeRujete Li u zabLude o učenicima kojima

hRvatski nije pRvi jezik?

zabLuda 1. za djecu koja trebaju ovladati hrvatskim jezikom, najbolje bi bilo da se oko njih u školi govori isključivo hrvatski jezik.

Zašto je ovo zabluda?

Učenici koji ne govore hrvatski jezik, a u školi su potpuno okružena ili kako se kaže ‘uronjena’ u hrvatski, mogu imati velikih problema s razumijevanjem i učenjem. Kad se učenicima dopusti da se služe i svojim prvim jezikom uz hrvatski jezik, omogućuje im se sporazumijevanje i na prvom i na hrvatskom jeziku. Važno je učenicima dopustiti da se služe svojim prvim jezikom i iz psiholoških razloga jer je jako frustrirajuća situacija u kojoj se osoba ne može izraziti.

6 ČUJEŠ LI ME?

zabLuda 2. kad dijete komunicira na prvom jeziku, to mu onemogućuje da ovlada hrvatskim jezikom.

Zašto je ovo zabluda?

Poznavanje prvoga jezika djetetu može samo pomoći u boljem razumijevanju drugoga jezika, jer dijete na prvom jeziku može usvojiti značenja/koncepte, a onda za isti taj pojam na drugom jeziku usvoji riječ. Ako dijete na prvom jeziku ne poznaje pojam, onda riječ koja označava taj pojam uči na drugom jeziku, pa mora istovremeno usvojiti i riječ i pojam. Ova zabluda temelji se na pretpostavci da u mozgu imamo ograničen ‘prostor’ za jezik i ako se taj prostor zauzme jednim jezikom, drugi se jezik neće moći razvijati. Istraživanja, međutim, pokazuju da je ideja ograničenog prostora u umu netočna i da je upravo obrnuto. Kad se djeca nalaze u sigurnom okruženju i iz vanjskog svijeta dobivaju podražaje, njihov je mozak neograničeno aktivan - i uči. Kad koriste dva jezika, između njih se događa transfer znanja iz jednoga jezika u drugi. Kako se razvojem jezika jačaju dječji kognitivni kapaciteti, to se događa bez obzira na jezik na kojem dijete uči. Istraživanja pokazuju da što dijete bolje zna jedan jezik, bolje i lakše uči druge.

zabLuda 3. Roditelji s djecom trebaju kod kuće govoriti hrvatski jezik. Zašto je ovo zabluda? Najbolje je da roditelji s djecom govore onaj jezik koji govore tečno i na kojem se mogu najbolje izraziti. To bi mogao biti prvi ili drugi jezik koji roditelji govore jako dobro. Ako roditelji govore svojoj djeci na jeziku koji sami dobro ne znaju, onda

im pružaju model jezika koji nije u potpunosti usvojen i prema kojem nemaju isti emocionalni odnos kao prema materinskom jeziku. Ohrabrite roditelje da i dalje kod kuće koriste onaj jezik kojim govore u obitelji. Objasnite im da će svojim čestim razgovorima s djetetom na materinskom jeziku pomoći i u usvajanju drugog jezika. zabLuda 4. djeca u školi ne smiju niti u kojoj situaciji govoriti materinskim jezikom.

Zašto je ovo zabluda?

Nažalost, mnogi ljudi misle da u našem mozgu ima mjesta samo za jedan jezik. Ako pogledamo oko sebe na druge zemlje, djeca odrastaju učeći dva, tri, a ponekad i više jezika, a da to nema nikakav negativan utjecaj na njihovo akademsko postignuće.

7ČUJEŠ LI ME?

unatoč zabludi da korištenje dva jezika zbunjuje ljude, postoje dokazi da dobro razvijena dvojezičnost zapravo povećava ‘kognitivnu fleksibilnost’ – to jest, dvojezični ljudi (uključujući i djecu) mogu bolje vidjeti stvari iz različitih perspektiva i bolje shvatiti kako drugi ljudi misle.

Dvojezične ili višejezične osobe često lakše od jednojezičnih svladavaju nove jezike. Osim toga, djeca moraju imati mogućnost izražavati se na onom jeziku na kojem to najbolje mogu. Ako se djetetu zabranjuje uporaba njegovog prvog jezika, time mu se daje poruka da njegov jezik ‘nije dobar’, a naši stavovi o vrijednosti i poželjnosti nekog jezika također utječu na učenje jezika.

zabLuda 5. djeca kojoj hrvatski nije prvi jezik trebaju se školovati po smanjenom programu.

Zašto je ovo zabluda?

Snižavanje očekivanja od djece je neprihvatljivo jer im uskraćuje mogućnost da dobiju istu kvalitetu obrazovanja kao njihovi vršnjaci. Istraživanja pokazuju da djeca sa

slabijim poznavanjem jezika mogu savladati svaki program ukoliko se poučavanje odigrava na inkluzivan i interaktivan način. Osim toga, smanjivanje programa dovest će djecu u nepovoljan položaj jer nikada neće moći dostići vršnjake.

zabLuda 6. djeca koja ne znaju hrvatski jezik ne mogu imati visoka školska postignuća.

Zašto je ovo zabluda?

Kao što smo ranije napomenuli, nastavnim se predmetima ne stječu samo nova znanja, nego se razvijaju i različite vještine pa učenici mogu biti izrazito uspješni u onim predmetima u kojima znanje jezika nije presudno. Na primjer, kad je riječ o matematici, ona je spoj nejezičnih (npr. razlikovanje istih

i različitih skupova) i jezičnih sposobnosti (stručan vokabular). Također, sva djeca, bez obzira na to koji im je prvi jezik, moraju naučiti značenje stručnih pojmova, usvojiti i riječi i sadržaj (npr. zavojnica, elipsa, ciklona, pribrojnik ...).

8 ČUJEŠ LI ME?

djeca kojima hrvatski nije prvi jezik istovremeno su, osim usvajanju novih pojmova tijekom nastave i vještina vezanih uz predmetno područje, izložena i ciljevima koji se odnose na usvajanje novog jezika. poučavanje jezika treba biti sastavni dio poučavanja svih ostalih predmeta.

zabLuda 7. djeca Romi ne uče na jednak način i jednako uspješno drugi jezik kao ostala djeca.

Zašto je ovo zabluda?

Principi učenja drugog jezika univerzalni su. Učiteljima se ponekad čini da su djeca romske nacionalnosti manje uspješna u učenju hrvatskog jezika, međutim mogući uzroci su mnogobrojni. Primjerice, kod one djece koja općenito nisu često izložena jezičnim situacijama (bez obzira na to koji im je prvi jezik), odnosno s kojom se često ne razgovara, jezične vještine se ne razvijaju jednako dobro kao kod one koja jesu izložena takvim situacijama.

zabLuda 8. odrasli su bolji u učenju drugog jezika nego mala djeca.

Ova je tvrdnja samo djelomično točna. U nekim područjima su bolji odrasli, a u nekima djeca.Odrasli uče lakše jer već poznaju strukturu jednog jezika i razumiju logiku funkcioniranja jezika. Jedno od područja u kojem odrasli nikad nisu bolji od djece jest izgovor. Odrasli nikada (ili vrlo, vrlo rijetko)

ne mogu usvojiti izgovor drugog jezika kao što mogu djeca (na razini izvornoga govornika). No, adolescenti i odrasli bolji su od djece u učenju drugoga jezika općenito, iako nam se ponekad čini da je suprotno. Tako nam se čini zbog lakoće komunikacije koju djeca obično ostvaruju u socijalnom kontekstu, no to su ujedno situacije koje ne zahtijevaju jako visoku razinu usvojenosti jezika. Drugi faktor zbog kojeg nam se ponekad čini da su mala djeca bolja u usvajanju drugog jezika jest taj što ona općenito mogu bolje od odraslih čuti i izgovarati glasove na novom jeziku.Odrasli, s druge strane, sudjeluju u situacijama koje uključuju složenije komunikacijske zahtjeve (primjerice, ispunjavaju porezne obrasce ili idu na intervjue za posao).

9ČUJEŠ LI ME?

kako u ŠkoLi pokazati da doista cijenite

jezik, kuLtuRu i identitet djece koja ne govoRe hRvatski

kao pRvi jezik i njihove RoditeLje?

� Kad u vašoj školi ima više učenika koji kod kuće govore jezik koji nije hrvatski, omogućite im da osim učenja hrvatskog jezika obogate svoj prvi jezik tako što ćete im omogućiti dodatnu nastavu na njihovom prvom jeziku.

� Kad zapošljavate asistente u nastavi za djecu koja ne govore hrvatski kao prvi jezik, osigurajte da to budu osobe koje dolaze iz kulturnog miljea koji je sličan kulturi iz koje dolaze djeca. Jezik je dio kulture, a osim poznavanja jezika asistenti bi trebali razumjeti vrijednosti, običaje i ostale karakteristike kulture iz koje dijete dolazi.

� Učinite sve kako bi učenici tečno naučili hrvatski jezik tako što ćete im omogućiti česte interakcije, učenje i igru s djecom kojoj je hrvatski prvi jezik.

� dajte poruku da je poznavanje jezika bogatstvo, te od svih učenika, bez obzira na to koji im je jezik prvi, tražite da nauče barem još jedan jezik.

� koristite materinski jezik svakog učenika u vašem razredu, naučite neku riječ ili frazu materinskog jezika svojih učenika, napravite rječnik najvažnijih riječi, obilježite materijale i sl.

� u dvojezičnim razredima nastojte zaposliti učitelje koji i sami govore oba jezika.

� Pozovite roditelje i djecu koja kod kuće ne govore hrvatski jezik da u razredu govore na svojem jeziku. Neka ispričaju priču drugoj djeci, nauče ih pjesmu, brojalicu, nekoliko riječi i sl.

� Spriječite drugu djecu da se izruguju djeci koja ne govore dobro hrvatski jezik. Budite odlučni. Izrugivanje je zabranjeno.

jezik se najbolje uči u funkcionalnom/smislenom okruženju, a ne u izolaciji gdje je cilj poučavanja samo usvajanje jezika.

10 ČUJEŠ LI ME?

neke činjenice o usvajanju dRugog

jezika

� učenje drugog jezika temelji se na prethodnim iskustvima i znanjima – Učenici koji uče drugi jezik dolaze u školu znajući što jezik jest i kako ga koristiti za komunikaciju. u uspješnim programima poučavanja drugoga jezika kontinuirano se ohrabruje uporaba prvog jezika kako bi dijete i dalje razvijalo razumijevanje pojmova, ali i zbog psiholoških razloga i razvoja pozitivnog identiteta djeteta. To se ostvaruje tako da se roditelje i članove obitelji ohrabruje da čitaju s djecom, pričaju im priče, razgovaraju s djecom na prvom jeziku.

� učenici koji u školi uče drugi jezik mogu biti manje motivirani za komunikaciju na tom jeziku, jer znaju da u svojoj obitelji mogu lakše zadovoljiti svoju potrebu za interakcijama komunicirajući na svom prvom jeziku. zato, umjesto da ih se stalno ispravlja ili čak ismijava, trebaju biti nagrađeni i poticani kako bi govorili drugi jezik.

� jezik se uči tijekom socijalnih interakcija – Poznavati jezik između ostaloga znači poznavati govorne vrednote jezika; razumijevanje neverbalnih znakova, intonacije, pauza za nastavak razgovora i dr. ove vještine se stječu isključivo tijekom interakcija s govornicima toga jezika.

� jezik i konceptualno razumijevanje (razumijevanje pojmova) razvijaju se istovremeno – jezik se najbolje uči u funkcionalnom/smislenom okruženju, a ne u izolaciji gdje je cilj poučavanja samo usvajanje jezika. Usvajanje drugoga jezika, kao i usvajanje prvoga jezika, odvija se kroz sva predmetna područja, odnosno tijekom čitave nastave tijekom koje učenici uče koristiti drugi jezik za mišljenje, komunikaciju i učenje.

� Kad djeca koriste jezik kod kuće, njihovi ukućani pokušavaju shvatiti što im djeca žele reći. U školi, učitelji su često više usmjereni na točnost u izražavanju, nego na smisao poruke koju učenici žele prenijeti.

� Mala djeca imaju dovoljno vremena kako bi naučila prvi jezik. u školi, djeca su pod pritiskom kako bi brzo naučila novi jezik. ukoliko je pod prisilom, učenje nije ugodno i ne daje najbolje rezultate.

ŠTo činiTe kako bisTe

11ČUJEŠ LI ME?

pomogli učenicima Da usVoje hrVaTski

jeZik? Savjeti za komuniciranje tijekom

nastave s učenicima kojima hrvatski nije prvi jezik

goVor

� govorite sporije – Neka vam govor bude prirodne brzine, ali koristite duže pauze između rečenica.

� govorite jasno – Ograničite korištenje neformalnog govora, odnosno žargona. Naglasite riječi koje su ključne za razumijevanje pojma koji objašnjavate.

� pazite na intonaciju – Obratite pozornost na intonaciju koja često mijenja značenje riječi. Kad je potrebno, istaknite pauze među riječima i rečenicama, ali tako da ne budu neprirodno istaknute.

� od jednostavnije do složenije strukture rečenica – Počnite od najjednostavnijih rečeničnih struktura, a kad vidite da dijete napreduje počnite koristiti složenije oblike. ‘Učenici uče

matematiku.’ umjesto: ‘Matematika je jedan od predmeta koje učenici svladavaju u školi.’

� upotrebljavajte neobilježen red riječi (subjekt – predikat – objekt) – ‘Učenici uče matematiku.’ umjesto ‘Matematiku uče učenici.’

� ponavljajte i parafrazirajte.

� dajte učenicima dovoljno vremena da procesuiraju ono što su čuli – Ne prelazite prebrzo na nova pitanja ili primjere.

rječnik

12 ČUJEŠ LI ME?

� brinite o rječniku – Koristite one riječi koje se češće koriste. Objasnite nepoznate termine. Koristite istoznačnice, ali ne previše jer bi mogle zbuniti učenike.

� ograničite korištenje nestandardnog jezika i zamjenica.

� koristite kratke, manje složene rečenice – Izostavite iz rečenice priložne oznake koje nisu bitne za smisao poruke i koristite imena umjesto zamjenica.

� nove riječi koristite u prirodnom kontekstu – Nove riječi i rečenične strukture primjenjujte u djeci poznatom kontekstu/sadržaju.

� ponavljajte važne riječi – Izričući istu stvar više puta, djetetu dajete više od jedne prilike da ‘uhvati’ značenje riječi koju ponavljate. Neku riječ možete naglasiti i tako da je tijekom govora češće smještate na početak ili na kraj rečenice.

� slušajte – Nastojte više slušati djecu i poticati ih na razgovor umjesto da vi dominirate u konverzacijama.

�

objekTi koji poDržaVaju raZumijeVanje

� upotrebljavajte konkretne materijale – Koristite predmete, fotografije, grafičke zapise i video materijale.

� ključne riječi zapisujte – Ključne riječi zapisujte na ploču i koristite druge vizualne znakove koji označavaju neke riječi.

� neka demonstracije budu sastavni dio poučavanja – Koristite geste, pokret, govor tijela i igranje uloga.

� dvojezične oznake – Predmete i dijelove učionice označite dvojezičnim oznakama, na hrvatskom jeziku i na jeziku koji je djeci prvi jezik. Uvijek za dvojezične natpise koristite dvije različite boje i uvijek jednom označavajte jedan jezik a drugom drugi.

� materijali za učenje – Učionica neka bude bogata materijalima koji

djecu motiviraju na razvoj jezika: knjige, slikovnice, lutke za dramsku igru, diktafon za snimanje, olovke papiri, stripovi...

13ČUJEŠ LI ME?

poZiTiVan Ton

� Ohrabrujte učenike da međusobno razgovaraju.

� Poučavanje jezika temeljite na onome što učenici već znaju te ih ohrabrujte da govore o svojim prethodnim znanjima i iskustvima.

� Pokažite entuzijazam, povjerenje, ali i strpljivost – što će učenicima omogućiti da eksperimentiraju s jezikom i da ne odustaju.

� Izrijekom pohvalite i potičite učenike.

jeZik je bogaTsTVo.

‘čujem te’ znači ‘vjeRujem u tebe i podRžavam te’.

‘čujem te’ znači ‘sLuŠam te’.

‘čujem te’ znači ‘vidim sve Što jesi i Što možeŠ ostvaRiti’.

15ČUJEŠ LI ME?

Pučko otvoreno učilište Korak po korakIlica 73, 10000 Zagreb, Hrvatskae-mail: korakpokorak@korakpokorak.hrT: +385 1 4854 935, F: +385 1 4854 022www.korakpokorak.hr Posjetite nas i na našim stranicama: www.reyn-hrvatska.net www.facebook.com/reyn.hrvatska

Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društvaŠtrigina 1a, 10000 Zagreb, Hrvatskae-mail: zaklada@civilnodrustvo.hrtel: +385 (0)1 2399 100; fax: +385 (0)1 2399 111http://zaklada.civilnodrustvo.hr Ured za udruge Vlade Republike HrvatskeOpatička 4, 10000 Zagrebe-mail: info@uzuvrh.hrtel: +385 (0)1 459 98 10; fax: +385 (0)1 459 98 11www.uzuvrh.hr

Više informacija o EU fondovima dostupno je na stranicama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije www.mrrfeu.hr i na stranici www.strukturnifondovi.hr