48
L L i i B B R R E E ! !

LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

  • Upload
    imenko

  • View
    239

  • Download
    9

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Linux IT magazine - Časopis o slobodnom softveru. Br. 38 (jul/avgust 2015.)

Citation preview

Page 1: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

1

Broj 38

Hack Play Learn Social ize

Jul-Avgust 2015 Broj 38

Creative Commons Autorstvo-Nekomerci ja lno-Del iti pod istim uslovima

J O Š I Z D V A J A M O

S i g u rn o bri s a n j e pod a ta kaKoma n d e u GN U L i n u ksu

U susret trećemBalkanskom računarskom

kongresu

LLiiBBRREEČasopis o slobodnom softveru

2

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Preživel i smo jedno od najpakleni j ih leta do sada Čak i najstari j i članovi redakci jese ne sećaju leta sa ovol ikim brojem tropskih dana sa temperaturom iznadtrideset pet stepeni u hladu Vremenske pri l ike su zaista bi le bdquoparal išućerdquo Utakvim uslovima normalan čovek misl i samo na to kako da pobegne i rashladi se unekoj vodi (reci jezeru moru i l i lavoru)

Ni je tajna da časopis svake godine u letnjem periodu ima problema Godišnj iodmori raspust i visoka temperatura dovode do toga da se redakci ja bdquorazbežirdquo itada ne možemo da funkcionišemo na uobičajeni način Možda nam je trebalomnogo vremena (tri godine) da shvatimo al i nauči l i smo lekci ju Letnje vreme jevreme za objavl j ivanje već pripreml jenih seri ja la (speci ja lnih izdanja časopisa) ane za redovne brojeve Speci ja lna izdanja zahtevaju mnogo manje l judi odredovnih brojeva a i dal je odaju utisak da časopis funkcioniše i korisni su jerobuhvataju seri ja le koj i su objavl j ivani u više redovnih brojeva pa korisnik ima najednom mestu zaokružene najvažni je teme koje je časopis objavl j ivao

Letnj i period ne utiče samo na redakci ju Po statistici preuzimanja časopisa se vidida je u tom periodu i manje čitalaca Sve to ukazuje na neophodnost promenepol itike časopisa u ovom periodu Ove godine ovaj dvobroj je presedan za časopisOd sledeće godine to će biti uobičajena praksa U letnjem periodu ćemoobjavl j ivati jedan dvobroj a prazninu ćemo popuniti speci ja lnim brojem

Sreća za časopis a takođe i za celokupnu zajednicu slobodnog softvera u Srbi j i što je nakon ovog opuštenog letnjeg perioda organizovan Balkon (BalCCon ndashBalkanski kompjuterski kongres) To je događaj koj i ima isti značaj za zajedniceslobodnog softvera kao Egzit (EXIT) za rokere i l i Guča za folkere Možda toga jošnismo svesni a l i to je zaista tako Ovaj događaj vraća snagu energi ju i veru uslobodni softver i da ono što svi zajedno radimo ima smisao na svetskom nivou

Pakleno leto 2015 i Balkon

Reč urednika

3

Broj 38

Balkon je vršnjak LiBRE časopisa i prolazi kroz iste razvojne faze Prve godine jebio srećan samo zato što je organizaci ja uspela Druge godine je bio srećan što jeuspeo da ponovi uspeh Treća godina je prelomna tek sad mogu da se uočenedostaci da se podvuče crta i ispravl ja ju sve greške koje se ponavl ja ju iz godineu godinu Radni naslov bdquoTreća srećardquo upravo odsl ikava pravo stanje i ako doživi(nemamo razloga da u to sumnjamo) četvrto izdanje to neće biti plod sreće negopromišl jenih akci ja koj i su plod stečenih iskustava i ispravl janja svih dotadašnj ihgrešaka

Vreme je sad da svi prihvatimo Balkon kao naš Egzit i Guču Za takav događajtreba se pripremati cele godine i to ne samo kao organizator (unapreditiorganizaci ju svako prema svoj im mogućnostima a u koordinaci j i sa glavnimorganizatorima) već i kao poseti lac Ako već ne možemo pomoći samuorganizaci ju događaja svi možemo da se pripremimo da platimo ulaznicu i na tajnačin finansi jski pomognemo organizaci ju sledećeg Balkona

Sreća će pomoći bdquoTrećoj srećirdquo da protekne u najbol jem redu Na nama je da setamo okupimo i u direktnim susretima razmenimo mišl jenja kako sve unaprediti itako da vratimo malo pol ju l janu energi ju u projekat slobodnog softvera u Srbi j i Dokazal i smo da kval itetnih pojedinaca i pojedinačnih projekata imamo samotreba da unapredimo organizaci ju svega i više radimo timski Dosadašnje iskustvopokazuje da pojedinačni nastupi nisu dovol jni za postizanje bi lo kakvog ci l ja Zabol je rezultate potreban nam je timski duh

Razvi ja jmo timski duh i u oblasti koja ni je plodno tle za isti Programeri su poznatikao jaki individualci Sa druge strane slobodan softver zahteva timski radKongresi poput Balkona su idealna mesta da se individualci udruže i da razvi jutimski duh u interesu svih Vidimo se na Balkonu posle nam možete pisati vašeutiske sa njega na našu već poznatu adresu l ibre [et] lugons [dot] org

Do sledećeg brojaLiBRE tim

Reč urednika

4

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Vesti str 6

Puls slobodeU susret trećem Balkanskоm računarskom kongresu str 9

PredstavljamoDodaci za Openofis i Libreofis koj i život znače str 14

Kako da Kako proslediti Iks preko sigurne škol jke str 20Sigurno brisanje podataka (1 deo) str 24

OslobađanjeKomande u GNULinuksu (1 deo) str 30

Slobodni profesionalacVaš posao open-sors posao (5 deo)Mozi la mdash Od zajednice do korporaci je str 34

Internet mreže i komunikacijeŠifrovani čet (5 deo) - Toks str 39Oblaci i katanci Sigurni u oblacima (1 deo) str 45

Moć slobodnogsoftvera

Sadržaj

Broj 38Periodika izlaženja mesečnik

Izvršni urednik Stefan NožinićGlavni lektorAdmir Halilkanović

LekturaJelena Munćan Saška SpišjakMilena Beran Milana VojnovićAleksandar BožinovićAleksandra Ristović

Grafička obradaDejan Maglov Ivan Radeljić

Dizajn White Circle Creative Team

5

Broj 38

LiBRE prijatelji

Broj 38Periodika izlaženja mesečnik

Izvršni urednik Stefan NožinićGlavni lektorAdmir Halilkanović

LekturaJelena Munćan Saška SpišjakMilena Beran Milana VojnovićAleksandar BožinovićAleksandra Ristović

Grafička obradaDejan Maglov Ivan Radeljić

Dizajn White Circle Creative Team

Autori u ovom broju

Ostali saradnici u ovom broju

Marko Novaković Mihajlo Bogdanović

Počasni članovi redakcijeŽeljko Popivoda Vladimir PopadićŽeljko Šarić Aleksandar Stanisavljević

KontaktIRC floss-magazin na ircfreenodenet

E-pošta librelugonsorg

Danijel GomolaAleksandar BožinovićJelena Georgijević Krasojević

Petar SimovićDejan Maglov

6

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

23 jun 2015

Adobi razvija slobodankorisnički interfejs za dizajnaplikacijaAdobi je najavio da razvi ja interfejs koj i se bazirana HTML5 za dizajn apl ikaci ja i veb sajtova podslobodnom licencom

Koristan l ink http j mp1EL0NwE

24 jun 2015

Kjut će koristiti moderneC++11 mogućnostiOd verzi je 57 Kjut (Qt) će koristiti višemogućnosti iz C++11

Koristan l ink http tcotQKvO8taoU

24 jun 2015

Saradnja Red Heta iSamsungaOve dve kompani je su se udruži le na pol jumobi lnih tehnologi ja

Koristan l ink http tco7mXqNxUR6g

Vesti

7

Broj 38

25 jun 2015

Eklips razvojno okruženjedobija podršku za DokerOvo okruženje dobi ja podršku za Doker odverzi je 45

Koristan l ink http tcoJcrkZF0qwQ

9 ju l 2015

Fakultet tehničkih nauka uNovom Sadu će na svom RT-RK odseku preći na slobodanhardverOdsek za računarsku tehniku i računarskukomunikaci ju FTN-a prelazi na upotrebu Razberi-Paja i Arduina na svoj im laboratori jskimvežbama

Koristan l ink http j mp1PXSWfl

20 ju l 2015

Vižual Studio će imatipodršku za LinuksMajkrosoft je najavio da Vižual Studio od noveverzi je ima podršku i za Linuks

Koristan l ink http tcozrDYYHdz7L

Vesti

8

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

20 ju l 2015

Objavljen GCC 52Objavl jena je nova verzi ja ovog popularnogslobodnog prevodioca

Koristan l ink http tcoxw283Ll8zD

24 ju l 2015

C-mejk 33 objavljenObjavl jena je nova verzi ja C-mejka (CMake) sistema za prevođenje i distribuci ju slobodnihsoftverskih rešenja

Koristan l ink http tcofrgOs21hZZ

4 avgust 2015

Bro softver za zaštitu koji senalazi na većini sistema vladai kompanija puni dvadesetgodinaPre tačno dvadeset godina Vern Pekson je tokomsvoj ih doktorskih studi ja napisao softver koj i ćepostati jedan od nezaobi laznih alata nasistemima američke vlade

Koristan l ink http j mp1M6EAeJ

Vesti

9

Broj 38

Autor Jelena Georgi jević Krasojević

Puls slobode

U susret trećemBalkanskom računarskomkongresu

10

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

U Novom Sadu će se od 11 do 13 septembra u Muzeju savremene umetnostiVojvodine održati treći po redu regionalni hakerski kongres pod sloganombdquoBalkon 2015 - Treća srećardquo (BalCCon2k15 ndash Third times a charm) Prvi je imaonaziv Prvi kontakt drugi je bio nastavak pa smo ga nazval i Drugom bazom anadamo se da treći biti upravo treća sreća

Program kongresa obuhvata brojne prezentaci je radionice kao i predavanja izoblasti bezbednosti računarskih sistema sa posebnim osvrtom na društveno-pol itičke teme poput zaštite privatnosti na internetu slobodnog softveraprogramskih jezika razvoja apl ikaci ja i brojnih drugih Predavači su poznati ipriznati pripadnici hakerskih zajednica iz celog sveta

Organizatori kongresa su novosadsko udruženje korisnika Linuksa bdquoLUGoNSrdquo iFondaci ja Vau Holand (Wau Holland) iz Hamburga Osnovni ci l j udruženja su radna bol j i tku društva i podsticanje korišćenja GNULinuks sistema kako upreduzećima tako i kod pojedinaca i entuzi jasta LUGoNS je podrška svimkorisnicima Linuksa kako u Novom Sadu i Vojvodini tako i u celoj Srbi j i Članoviudruženja nastoje takođe da podignu svest o informatičkoj kulturi i promovišubesplatan i slobodan otvoreni softver

bdquoBalkonrdquo1 je zamišl jen tako da postane centar hakerske zajednice u regionu zasve one koj i finansi jski nisu u mogućnosti da posećuju druge kongrese u Evropi iSAD-u Ovakva manifestaci ja neophodna je na Balkanu kako bi se obezbedi lomesto na kome se jednom godišnje razmenjuju novostečena znanja sastaju mladipuni ideja i stari j i puni iskustva i znanja da se upoznaju povežu i ohrabre svi kojeračunari mreže sigurnost i nekonvencionalan način razmišl janja zanimaju anemaju gde da dobi ju žel jene informaci je Time bi se u samoj hakerskoj zajednici

1 bdquoBalkonrdquo (BalCCon) - Balkanski računarski kongres

Puls slobode

11

Broj 38

podizao nivo stručnosti uz vođstvo stari j ih kolega a i rešio bi se problemnemogućnosti da se dopre do prostora i vremena da se sopstveni radoviprezentuju Dovođenje poznatih i priznatih l judi da održe predavanja omogućaval judima iz regiona da ih vide uživo i da diskutuju sa nj ima o temama koje ihzanimaju Balkon žel i da pribl iži svet studentima koj i se interesuju za haktivizamslobodni kod i tehničke nauke al i i svim mladima koj ima su ove i srodne temeinteresantne Na ovaj način mladi imaju pri l iku da predstave svoje radove ukol ikosu zaniml j ivi inovativni i u skladu sa moralnim načel ima za koje se zalaže celazajednica okupl jena oko slobodnog koda

Pogledajmo sada ko su predavači Hakeri to jesu Haker je onaj ko svoje znanje oračunarima žel i da prenese i podel i sa drugima

Dođite jer u suprotnom propuštate pri l iku da čujete upoznate i družite se sasledećim predavačima

Voja AntonićDa l i se neko seća časopisa bdquoRačunari u vašojkućirdquo pa još prvog broja sve sa opisomsamogradnje računara Galaksi ja Upoznajtel ično njenog tvorca Rešen je da podel i sa vamasvoje znanje o elektronici leml jenju i dazajedno sa nj im napravite svoju konzolu zaigranje

Bernd Fiks (Bernd Fix)Haker iz Berl ina koj i je 1986 godine pristupio uHaos kompjuter klub (Chaos Computer Club) Tvorac prvog demo virusa koj i je objavl jen učasopisu Datenšlojder (Datenschleuder) Držise maksime pravog hakera Ne petl ja j se u tuđepodatke 2 Ovaj put na Balkonu (BalCCon) ćedržati radionicu za novinare - SituationAwareness for Journalists gde će svi

2 Dont mess around with other peoples data

Balkon 1k15

12

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

zainteresovani novinari imati pri l iku da se upoznaju sa novim načinomprikupl janja informaci ja i nj ihovim upravl janjem te zaštitom digitalnog identitetaTakođe biće predočena važnost tehnologi ja u današnjem radu

Travis Gudspid (TravisGoodspeed)Zar ga je potrebno dodatno predstavl jatiPromoter Balkona po celom svetu i posle prvogBalkona opet ga možemo videti u Novom Saduovoga put sa temom Poliglote u radio-amaterizmu (Polyglots in Amateur Radio) gdeće govoriti o radio signal ima i modulaci j i

Aluk (Aluc)Organizator Bisajdsa (Bsides) u Berl inu kod nas će održati predavanje podsledećim nazivom Ne lažite me (dont lie to me) Zvuči interesantno nadamo seda vas je zainteresovao

Virus (Vyrus)Speci ja lan gost iz SAD-a dođite da čujete njegovo predavanje (Go)ne Phishing ozaštiti od pecanja kao napada na računarski sistem uz pomoć prevare korisnika

Mari Gitbib (Marie Gutbub)Rođena u Francuskoj studirala novinarstvo ukulturi na Berl inskom Univerzitetu umetnosti Od 2014 godine Mari organizuje Kriptoparti(CryptoParty) u Berl inu i širom Evrope širećisvest o privatnosti kroz razgovore i radioniceOna takođe drži predavanja o bezbednosniminformaci jama za novinare na nekol ikouniverziteta Kao slobodni novinar ona pišeizmeđu ostalog i za Frajtag3 Kod nas će držativiše radionica i predavanja Kriptoparti mora

Puls slobode

13

Broj 38

umreti Dolazim u miru (CryptoParty must die I come in peace) i mnoga druga

Peter Bubeštinger (Peter Bubestinger)Koordinator od 2008 godine u Fondaci j islobodnog softvera Austri je kao i vođa projektai programer u oblasti digital izaci je audio-vizuelne arhive od 2002 godine Stekao jepraktično iskustvo u radu sa arhivima vel ikihinstituci ja kao što su austri jska Medi jatek(Mediathek) RTV Sloveni je SRTC (Sudan) GlasVi jetnama Kolos (Brisel) ORF fonotekaNacional (Meksiko) i druge Trenutno je glavniprogramer DVA-Profešna (DVA - Profession) ndashrešenja za video digital izaci ju arhivekorišćenjem slobodnog softvera i slobodnog koda Od 2008 godine je član ekipebdquoFondaci je slobodnog softvera Evroperdquo (FSFE) i trenutno koordinira nj ihoveaktivnosti u Austri j i a držaće predavanje či j i je naziv FFmpegov video kodekbez gubitaka FFV1 (FFmpegs FFV1 lossless video codec)

Biće prisutni i mnogi drugi koj i su podjednako interesantni kao prethodnonavedeni predavači

Šta još reći osim ndash dođite čujte vidite i probajte

Lista predavača ni je konačna al i je možete pratiti nahttps 2k15balcconorgspeakersspeakershtm

Ukol iko smo vas zainteresoval i da prisustvujete kongresu rezervišite i kupitekartu na sajtu https ticketsbalcconorg Takođe ukol iko imate pitanja možete namse javiti na adresu elektronske pošte orga at balcconorg

Više o programu i organizaci j i na https balcconorg

Zvanični nalog na Tviteru BalCC0n

3 Der Freitag - Фрајтаг memački nedel jnik

Balkon 1k15

14

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

Ne možemo zamisl i ti ni jedan iole ozbi l jan tekstualni procesor bez dodatka zaautomatsku proveru ispravnosti pisanja na engleskom jeziku (eng spellcheck) Englezi nisu imal i svog Vuka Stefanovića Karadžića i ne pišu onako kako govoreČak i bol je obrazovani Englezi nisu uvek sigurni kako se poneka reč ispravnospeluje i zato im je neophodan dodatak za proveru ispravnosti pisanja Oni biodbaci l i svaki tekstualni procesor koj i ga ne bi imao

Sa druge strane mi smo skloni da se zadovol j imo bi lo kakvim tekstualnimprocesorom Ne samo što nam ne nedostaje dodatak za proveru ispravnostipisanja već vrlo često zaboravl jamo da iskl jučimo englesku proveru pisanja iautokorekturu Zato nam se dešava da u prepiskama imamo automatskiispravl jeno slovo bdquoirdquo tako da je svako ispisano vel ikim slovom Štaviše nekoristimo ni našu ćiri l icu a često ni naša latinična slova nego pišemo bdquoošišanomrdquolatinicom U neformalnoj prepisci to možda i ni je neki problem al i u formalnojprepisci to je nepismeno

Da l i činjenica da pišemo kako govorimo znači da nam ni je potrebna proveraispravnosti pisanja Naše je mišl jenje da nam je itekako potrebna Ljudi smo igrešimo u svemu pa i pri l ikom kucanja bdquoGutamordquo slova permutujemo slovanedovol jno poznajemo našu gramatiku a i pitanje je kol iko ispravno govorimo

Dodaci za Openofis i Libreofiskoje život znače

Predstavljamo

15

Broj 38

Ni najbol j i dodatak za proveru ispravnosti pisanja nas neće zaštititi od svihmogućih grešaka al i ih može smanj iti i učiniti nas malo bdquopismeni j imrdquo nego štojesmo što može da nam znači pri l ikom formalne prepiske (pisanje molbi žalbi zahteva i apl ikaci ja)

Osim provere ispravnosti pisanja Srbi imaju još jedan problem koj i se može rešitidobrim dodatkom za tekstualni procesor Englezi pišu samo jednim pismomlatinicom a mi se služimo latinicom i ćiri l icom Nama je neophodan i dodatak zabrzo preslovl javanje teksta iz jednog u drugo pismo

Po ustavu Srbi je zvanično pismo u Srbi j i je ćiri l ica pa je obavezno zvaničnuprepisku sa državnim organima vršiti na ćiri l ici Muka je ako već imamo barempola teksta pripreml jeno na latinici Prekucavanje na ćiri l icu je teško te je jedanlaki preslovl javač neophodan svakom tekstualnom procesoru

OOoTranslit i Pravopis i hifenacija za srpski jezik(ćirilica i latinica)

Problem rešavanja ovih problema na tekstualnim procesorima postoj i odavno Prvije kompletno rešenje ponudio projekat RAS i njegov kreator R Simić RAS je rešioprobleme provere pisanja preloma reči na kraju reda preslovl javanje i to zaMajkrosoft Ofis Najveći problem sa RAS-om je bio u tome što je to vlasničkikomerci ja lni softver i zbog toga ni je bio u masovnoj upotrebi Iako ni je bio skup

OOoTransit i pravopis

16

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

ipak je bio vezan samo za jednu mašinu i samo jedan operativni sistem Svakareinstalaci ja sistema bi poništi la l icencu što je onda povlači lo i l i novu kupovinuRAS-a i l i kontaktiranje sa vlasnikom kako bi se dobio novi seri jski broj To je svebi lo suviše kompl ikovano i zbog toga projekat ni je masovno zaživeo

Ne znamo kol iko je RAS doneo finansi jske koristi svom vlasniku al i znamo da jedoneo pri l ično nevol ja korisniku Zbog RAS-a i sl ičnih komerci ja lnih programakorisnici su izbegaval i da reinstal iraju svoje operativne sisteme da ne bi ponovomoral i da plaćaju te programe Zato su bdquokrpi l irdquo i bdquo leči l irdquo već pri l ično bdquobušnerdquo ivirusima zaražene operativne sisteme

Jedan ovakav alat zato mora da bude slobodan softver a to podrazumeva islobodan tekstualni procesor Ovo ni je samo pitanje softvera nego opšte kulturecelokupne naci je

Prvi slobodni dodatak bdquoOOoTransl itrdquo za OpenofisovogPisca i tabelarni proračun (Kalk) razvio je AleksandarUrošević iz Kragujevca u maju 2008 godine Svoj imdodatkom je rešio brzo preslovl javanje označenog i l icelokupnog teksta dokumenta iz ćiri l ice u latinicu iobrnuto Ovaj dodatak je postao zvanični dodatak zaOpenofis (kasni je Libreofis) i može da se preuzme sasajta projekta i l i sa stranica dodataka za Libreofis

Drugi slobodni dodatak Openofisovog Pisca bdquoSrpskipravopis i hifenaci ja (ćiri l ica i latinica)rdquo (Serbian (Cyrillic and Latin) Spelling andHyphenation) razvio je Goran Rakić u decembru 2008 godine Ovaj dodatakuvršćen je u zvanične dodatke za Openofis (Libreofis) i rešio je problem proverepisanja i preloma reči na kraju reda Može se preuzeti sa stranica dodataka zaLibreofis

Instalacija dodataka za LibreofisVerujemo da vrlo malo l judi ne zna kako se instal iraju dodaci u Libreofis a l i ćemoipak ukratko pojasniti proces za one koj i to ne znaju

Dovol jno je samo preuzeti datoteke sa ekstenzi jom OXT i otvoriti ih Libreofisom(Open withhellip - Otvori pomoćuhellip) Sve ostalo je po principu Dal jeDal jeDal jeKraj

Predstavljamo

17

Broj 38

(eng NextNextNextFinish) Ponovnim pokretanjem Libreofisa dodatak ćepostati aktivan a ostalo je da eventualno promenite podešavanja u samom Piscuna primer da postavite srpsku ćiri l icu (i l i latinicu) kao podrazumevani jezik zaproveru pisanja i uživate u blagodetima koje provera ispravnosti pisanja donosi

Pravopis i hifenacija za srpski jezik (ćirilica ilatinica)

Ovaj dodatak radi tako što upoređuje svaku otkucanu reč sa svoj im ugrađenimrečnikom Rečnik sadrži vel iki broj reči sa svim podvari jantama (razl ičiti rod broj padež i glagolski obl ik) Ukol iko dodatak pronađe otkucanu reč u rečnikupretpostavl ja da je ona ispravno otkucana a u protivnom je sumnj iva i podvlačije Jasno je da je vrlo teško pripremiti savršeni srpski rečnik koj i će sadržati svemoguće reči sa svim vari jantama Zato postoj i jednostavan postupak dodavanja

OOoTransit i pravopis

18

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novih reči u taj rečnik kada je korisnik potpuno siguran da je ona ispravna

Dodatak ni je savršen Ne može da prepozna kontekst reči u rečenici i neprepoznaje slovne greške poput bdquokućardquo ndash bdquokucardquo Obe reči su za dodatakispravne to jest nalaze se u rečniku U bdquokucirdquo se ne može živeti niti se bdquokućardquomože prošetati Ovakve greške sam korisnik mora da otkri je i ispravi Ovo ni jebol jka samo našeg dodatka za proveru ispravnosti kucanja nego je to generalnabol jka svih dodataka za proveru ispravnosti kucanja na svakom jeziku Jedino suneki jezici podložni j i ovakvim greškama od drugih jer imaju više reči koje susl ične a imaju potpuno razl ičit smisao

OOoTranslit

Ovaj dodatak je speci ja l izovan za brzo preslovl javanje celog i l i dela tekstaSavršeno radi preslovl javanje iz ćiri l ice u latinicu jer srpsku ćiri l icu odl ikujeosobina da uvek ima samo jedno slovo za jedan glas što ni je slučaj sa srpskomlatinicom (bdquo ljrdquo ndash bdquoљrdquo bdquonjrdquo ndash bdquoњrdquo i bdquodžrdquo ndash bdquoџrdquo) Nesavršenosti u preslovl javanju sasrpske latinice u ćiri l icu upravo proizi laze iz problema postojanja dva slova zajedan glas Postoje retki primeri kada bdquo l jrdquo nisu bdquo ljrdquo bdquon jrdquo nisu bdquonjrdquo i bdquod žrdquo nisu bdquodžrdquoVećinu tih izuzetaka je autor OOoTransl ita identifikovao i automatski primenjujeal i je i dal je ostalo nekol iko neidentifikovanih izuzetaka na koje korisnici treba da

Predstavljamo

19

Broj 38

obrate pažnju i provere tekst nakon preslovl javanja iz latinice u ćiri l icu a u tomeim može pomoći prethodni dodatak (Pravopis i hifenaci ja za srpski jezik)

Za krajI pored nesavršenosti ovih alata oni su veoma korisni Smanjuju broj grešaka iolakšavaju život pri l ikom primene oba srpska pisma Ovi dodaci su slobodni otvorenog koda besplatni i za slobodne tekstualne procesore (Openofis iLibreofis) koj i rade na svim operativnim sistemima Ako i postoj i opravdanje zakorišćenje komerci ja lnih i vlasničkih operativnih sistema jer ne postoje alternativeza neke vidove primene računara za korišćenje vlasničkih kancelari jskih paketaskoro da nema opravdanja Sa ovim dodacima specifičnim za srpski jezik slobodnikancelari jski paketi programa su mnogo korisni j i od nal ickanih vlasničkih bezovakvih dodataka

Na kraju bismo još pomenul i probleme domaće zajednice slobodnog softvera Čininam se da se možemo složiti da su ovakvi projekti od nacionalne važnosti anažalost oni nikad nisu bi l i podržani na pravi način ni od državnih organa nekedržavne instituci je koja se bavi informatikom i kulturom a ni od same zajedniceslobodnog softvera Projekti možda jesu mal i a l i su značajni i mogl i bi da sedodatno unaprede Do toga nažalost neće doći jer osim entuzi jazma pojedinacakoj i su projekte podigl i na noge nema nove motivaci je da se oni i unapređuju

Naglašavamo i probleme u koje je upao projekat OOoTransl it pre oko godinu danakada je preti lo da potpuno bude ugašen i izbrisan iako još uvek funkcioniše Jednoje razviti a lat za sopstvene potrebe i vel ikodušno ga pokloniti na korišćenje svimakao slobodan softver a drugo je dodatno plaćati i održavati ga o sopstvenomtrošku bez dodatne motivaci je To se upravo dogodi lo OOoTransl itu i umalo ni jepotpuno ugašen projekat i njegov sajt Da ni je bi lo LUGoNS zajednice da gapreuzme danas ne bismo pisal i o ovom dodatku

Ovaj tekst posvećujemo svim mal im projektima bez koj ih oni veći ne bi bi l imogući

OOoTransit i pravopis

20

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Aleksandar Božinović

Osnovni pojmoviU informatičkim tekstovima neretko onim koj i se tiču otvorenog softvera koristese akronimi ndash skraćenice koje nastaju sažimanjem više reči u jednu Vremenom iponavl janjem akronima nestala je potreba (nemarnost autora primaut ) da semakar u fusnoti navede njegovo značenje Školjka (eng Shel l ) je naziv zaprogram odnosno interfejs za pristup uslugama računarskog sistema poputpokretanja programa kretanja kroz sistem datoteka i upotrebe uslugaoperativnog sistema1 Škol jka kao spol jašnj i omotač mekušaca opisuje jednudodirnu površinu između korisnika i srži operativnog sistema Škol jka nam jepoznata pod nazivom terminal Dva računara preko sigurne škol jke ostvarujusigurnu vezu koja se označava terminom tunel Iks je deo slenga i označavagrafički prikaz svega na ekranu Pun naziv je sistem prozora Iks (lat X i X11 ) i toje protokol za prikaz sistema prozora na ekranima koj i se baziraju na piksel ima2VNC (eng Virtual Network Computing) je softver koj i prenosi grafički prikazudal jenog računara koj i se označava kao server lokalnom računaru koj i seoznačava kao kl i jent Istovremeno komande tastature i miša sa lokalnog računaraprenosi udal jenom računaru Ukratko VNC se koristi za kontrol isanje udal jenogračunara3

Kako proslediti Iks preko sigurneškoljke

1 https srwikipediaorgwikiЉуска (рачунарство)2 https srwikipediaorgwikiX_Window_System3 https dewikipediaorgwikiVirtual_Network_Computing

Kako da

21

Broj 38

PripremaZamisl i te sledeću situaci ju ndash žel ite da kontrol išete udal jeni računar al i ne žel ite dakoristite vlasničke programe kakav je Timvjuver (eng TeamViewer) Većinavlasničkih programa šal je aj-pi adresu (eng IP) na server i sve se obavl ja prekonjega Ovaj tekst ukratko opisuje relativno jednostavan način da se ostvari prikazispisa ekrana sa udal jenog računara na lokalni računar u stvarnom vremenu kao ikako da se korisniku na lokalnom računaru omogući kontrola udal jenog računaraZa svrhu ovog teksta korišćena su dva računara na koj ima je instal iran UbuntuNajpre je potrebno instal irati pakete openssh-server i x11vnc na udal jenomračunaru

sudo apt-get install openssh-server x11vnc

Na lokalni računar neophodno je instal irati VNC pregledač na primergtkvncviewer

sudo apt-get install gtkvncviewer

Iks preko sigurne školjke

22

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

PovezivanjeDa biste prosledi l i Iks potrebno je da ukucate sledeće (takođe na udal jenomračunaru)

x11vnc -rfbport 5900

Zatim je potrebno u VNC preglednik na lokalnom računaru uneti sledeće podatke

server ip_adresa_udaljenog_računara5900username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Tako ćete otvoriti prozor s prikazom ispisa udal jenog računara u kome možetekoristiti miš da biste kontrol isal i udal jeni računar Imajte na umu da prekidomveze vi prouzrokujete prekid rada programa x11vnc na udal jenom računaru Da bion ostao aktivan i po prekidu veze potrebno ga je pokrenuti s dodatkomargumenta forever

x11vnc -rfbport 5900 --forever

Prosleđivanje portaKada se udal jeni računar nalazi u mreži koju regul iše ruter portovi su sigurnobdquozatvorenirdquo To se može rešiti ostvarivanjem tzv reverznog tunela i l i veze (engSSH reverse tunneling) To zapravo znači da udal jena mašina obezbeđuje lokalnojmašini pristup svom portu Neka port A bude port lokalne mašine a port B portudal jene mašine Kada se reverzni tunel uspostavi preko porta A na lokalnojmašini pristupa se portu B na udal jenoj mašini Pritom se podrazumeva da su portlokalne mašine i ruter bdquoispredrdquo lokalne mašine bdquootvorenirdquo (port 22) Port 22 jeinače podrazumevani port za sigurnu škol jku

Reverzni tunel ostvaruje se sa udal jenog računara

ssh -R 12345localhost5900korisničko_ime_udaljenog_računaraip_adresa_udaljenog_računara

U ovom primeru 12345 je port lokalne mašine (A) a 5900 je port udal jenemašine (B)

Kako da

23

Broj 38

Nakon toga potrebno je pokrenuti x11vnc (takođe na udal jenom računaru)

x11vnc -rfbport 5900

Pokrenite VNC preglednik na lokalnom računaru i unesite sledeće podatke

server localhost12345username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Iks preko sigurne školjke

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 2: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

2

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Preživel i smo jedno od najpakleni j ih leta do sada Čak i najstari j i članovi redakci jese ne sećaju leta sa ovol ikim brojem tropskih dana sa temperaturom iznadtrideset pet stepeni u hladu Vremenske pri l ike su zaista bi le bdquoparal išućerdquo Utakvim uslovima normalan čovek misl i samo na to kako da pobegne i rashladi se unekoj vodi (reci jezeru moru i l i lavoru)

Ni je tajna da časopis svake godine u letnjem periodu ima problema Godišnj iodmori raspust i visoka temperatura dovode do toga da se redakci ja bdquorazbežirdquo itada ne možemo da funkcionišemo na uobičajeni način Možda nam je trebalomnogo vremena (tri godine) da shvatimo al i nauči l i smo lekci ju Letnje vreme jevreme za objavl j ivanje već pripreml jenih seri ja la (speci ja lnih izdanja časopisa) ane za redovne brojeve Speci ja lna izdanja zahtevaju mnogo manje l judi odredovnih brojeva a i dal je odaju utisak da časopis funkcioniše i korisni su jerobuhvataju seri ja le koj i su objavl j ivani u više redovnih brojeva pa korisnik ima najednom mestu zaokružene najvažni je teme koje je časopis objavl j ivao

Letnj i period ne utiče samo na redakci ju Po statistici preuzimanja časopisa se vidida je u tom periodu i manje čitalaca Sve to ukazuje na neophodnost promenepol itike časopisa u ovom periodu Ove godine ovaj dvobroj je presedan za časopisOd sledeće godine to će biti uobičajena praksa U letnjem periodu ćemoobjavl j ivati jedan dvobroj a prazninu ćemo popuniti speci ja lnim brojem

Sreća za časopis a takođe i za celokupnu zajednicu slobodnog softvera u Srbi j i što je nakon ovog opuštenog letnjeg perioda organizovan Balkon (BalCCon ndashBalkanski kompjuterski kongres) To je događaj koj i ima isti značaj za zajedniceslobodnog softvera kao Egzit (EXIT) za rokere i l i Guča za folkere Možda toga jošnismo svesni a l i to je zaista tako Ovaj događaj vraća snagu energi ju i veru uslobodni softver i da ono što svi zajedno radimo ima smisao na svetskom nivou

Pakleno leto 2015 i Balkon

Reč urednika

3

Broj 38

Balkon je vršnjak LiBRE časopisa i prolazi kroz iste razvojne faze Prve godine jebio srećan samo zato što je organizaci ja uspela Druge godine je bio srećan što jeuspeo da ponovi uspeh Treća godina je prelomna tek sad mogu da se uočenedostaci da se podvuče crta i ispravl ja ju sve greške koje se ponavl ja ju iz godineu godinu Radni naslov bdquoTreća srećardquo upravo odsl ikava pravo stanje i ako doživi(nemamo razloga da u to sumnjamo) četvrto izdanje to neće biti plod sreće negopromišl jenih akci ja koj i su plod stečenih iskustava i ispravl janja svih dotadašnj ihgrešaka

Vreme je sad da svi prihvatimo Balkon kao naš Egzit i Guču Za takav događajtreba se pripremati cele godine i to ne samo kao organizator (unapreditiorganizaci ju svako prema svoj im mogućnostima a u koordinaci j i sa glavnimorganizatorima) već i kao poseti lac Ako već ne možemo pomoći samuorganizaci ju događaja svi možemo da se pripremimo da platimo ulaznicu i na tajnačin finansi jski pomognemo organizaci ju sledećeg Balkona

Sreća će pomoći bdquoTrećoj srećirdquo da protekne u najbol jem redu Na nama je da setamo okupimo i u direktnim susretima razmenimo mišl jenja kako sve unaprediti itako da vratimo malo pol ju l janu energi ju u projekat slobodnog softvera u Srbi j i Dokazal i smo da kval itetnih pojedinaca i pojedinačnih projekata imamo samotreba da unapredimo organizaci ju svega i više radimo timski Dosadašnje iskustvopokazuje da pojedinačni nastupi nisu dovol jni za postizanje bi lo kakvog ci l ja Zabol je rezultate potreban nam je timski duh

Razvi ja jmo timski duh i u oblasti koja ni je plodno tle za isti Programeri su poznatikao jaki individualci Sa druge strane slobodan softver zahteva timski radKongresi poput Balkona su idealna mesta da se individualci udruže i da razvi jutimski duh u interesu svih Vidimo se na Balkonu posle nam možete pisati vašeutiske sa njega na našu već poznatu adresu l ibre [et] lugons [dot] org

Do sledećeg brojaLiBRE tim

Reč urednika

4

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Vesti str 6

Puls slobodeU susret trećem Balkanskоm računarskom kongresu str 9

PredstavljamoDodaci za Openofis i Libreofis koj i život znače str 14

Kako da Kako proslediti Iks preko sigurne škol jke str 20Sigurno brisanje podataka (1 deo) str 24

OslobađanjeKomande u GNULinuksu (1 deo) str 30

Slobodni profesionalacVaš posao open-sors posao (5 deo)Mozi la mdash Od zajednice do korporaci je str 34

Internet mreže i komunikacijeŠifrovani čet (5 deo) - Toks str 39Oblaci i katanci Sigurni u oblacima (1 deo) str 45

Moć slobodnogsoftvera

Sadržaj

Broj 38Periodika izlaženja mesečnik

Izvršni urednik Stefan NožinićGlavni lektorAdmir Halilkanović

LekturaJelena Munćan Saška SpišjakMilena Beran Milana VojnovićAleksandar BožinovićAleksandra Ristović

Grafička obradaDejan Maglov Ivan Radeljić

Dizajn White Circle Creative Team

5

Broj 38

LiBRE prijatelji

Broj 38Periodika izlaženja mesečnik

Izvršni urednik Stefan NožinićGlavni lektorAdmir Halilkanović

LekturaJelena Munćan Saška SpišjakMilena Beran Milana VojnovićAleksandar BožinovićAleksandra Ristović

Grafička obradaDejan Maglov Ivan Radeljić

Dizajn White Circle Creative Team

Autori u ovom broju

Ostali saradnici u ovom broju

Marko Novaković Mihajlo Bogdanović

Počasni članovi redakcijeŽeljko Popivoda Vladimir PopadićŽeljko Šarić Aleksandar Stanisavljević

KontaktIRC floss-magazin na ircfreenodenet

E-pošta librelugonsorg

Danijel GomolaAleksandar BožinovićJelena Georgijević Krasojević

Petar SimovićDejan Maglov

6

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

23 jun 2015

Adobi razvija slobodankorisnički interfejs za dizajnaplikacijaAdobi je najavio da razvi ja interfejs koj i se bazirana HTML5 za dizajn apl ikaci ja i veb sajtova podslobodnom licencom

Koristan l ink http j mp1EL0NwE

24 jun 2015

Kjut će koristiti moderneC++11 mogućnostiOd verzi je 57 Kjut (Qt) će koristiti višemogućnosti iz C++11

Koristan l ink http tcotQKvO8taoU

24 jun 2015

Saradnja Red Heta iSamsungaOve dve kompani je su se udruži le na pol jumobi lnih tehnologi ja

Koristan l ink http tco7mXqNxUR6g

Vesti

7

Broj 38

25 jun 2015

Eklips razvojno okruženjedobija podršku za DokerOvo okruženje dobi ja podršku za Doker odverzi je 45

Koristan l ink http tcoJcrkZF0qwQ

9 ju l 2015

Fakultet tehničkih nauka uNovom Sadu će na svom RT-RK odseku preći na slobodanhardverOdsek za računarsku tehniku i računarskukomunikaci ju FTN-a prelazi na upotrebu Razberi-Paja i Arduina na svoj im laboratori jskimvežbama

Koristan l ink http j mp1PXSWfl

20 ju l 2015

Vižual Studio će imatipodršku za LinuksMajkrosoft je najavio da Vižual Studio od noveverzi je ima podršku i za Linuks

Koristan l ink http tcozrDYYHdz7L

Vesti

8

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

20 ju l 2015

Objavljen GCC 52Objavl jena je nova verzi ja ovog popularnogslobodnog prevodioca

Koristan l ink http tcoxw283Ll8zD

24 ju l 2015

C-mejk 33 objavljenObjavl jena je nova verzi ja C-mejka (CMake) sistema za prevođenje i distribuci ju slobodnihsoftverskih rešenja

Koristan l ink http tcofrgOs21hZZ

4 avgust 2015

Bro softver za zaštitu koji senalazi na većini sistema vladai kompanija puni dvadesetgodinaPre tačno dvadeset godina Vern Pekson je tokomsvoj ih doktorskih studi ja napisao softver koj i ćepostati jedan od nezaobi laznih alata nasistemima američke vlade

Koristan l ink http j mp1M6EAeJ

Vesti

9

Broj 38

Autor Jelena Georgi jević Krasojević

Puls slobode

U susret trećemBalkanskom računarskomkongresu

10

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

U Novom Sadu će se od 11 do 13 septembra u Muzeju savremene umetnostiVojvodine održati treći po redu regionalni hakerski kongres pod sloganombdquoBalkon 2015 - Treća srećardquo (BalCCon2k15 ndash Third times a charm) Prvi je imaonaziv Prvi kontakt drugi je bio nastavak pa smo ga nazval i Drugom bazom anadamo se da treći biti upravo treća sreća

Program kongresa obuhvata brojne prezentaci je radionice kao i predavanja izoblasti bezbednosti računarskih sistema sa posebnim osvrtom na društveno-pol itičke teme poput zaštite privatnosti na internetu slobodnog softveraprogramskih jezika razvoja apl ikaci ja i brojnih drugih Predavači su poznati ipriznati pripadnici hakerskih zajednica iz celog sveta

Organizatori kongresa su novosadsko udruženje korisnika Linuksa bdquoLUGoNSrdquo iFondaci ja Vau Holand (Wau Holland) iz Hamburga Osnovni ci l j udruženja su radna bol j i tku društva i podsticanje korišćenja GNULinuks sistema kako upreduzećima tako i kod pojedinaca i entuzi jasta LUGoNS je podrška svimkorisnicima Linuksa kako u Novom Sadu i Vojvodini tako i u celoj Srbi j i Članoviudruženja nastoje takođe da podignu svest o informatičkoj kulturi i promovišubesplatan i slobodan otvoreni softver

bdquoBalkonrdquo1 je zamišl jen tako da postane centar hakerske zajednice u regionu zasve one koj i finansi jski nisu u mogućnosti da posećuju druge kongrese u Evropi iSAD-u Ovakva manifestaci ja neophodna je na Balkanu kako bi se obezbedi lomesto na kome se jednom godišnje razmenjuju novostečena znanja sastaju mladipuni ideja i stari j i puni iskustva i znanja da se upoznaju povežu i ohrabre svi kojeračunari mreže sigurnost i nekonvencionalan način razmišl janja zanimaju anemaju gde da dobi ju žel jene informaci je Time bi se u samoj hakerskoj zajednici

1 bdquoBalkonrdquo (BalCCon) - Balkanski računarski kongres

Puls slobode

11

Broj 38

podizao nivo stručnosti uz vođstvo stari j ih kolega a i rešio bi se problemnemogućnosti da se dopre do prostora i vremena da se sopstveni radoviprezentuju Dovođenje poznatih i priznatih l judi da održe predavanja omogućaval judima iz regiona da ih vide uživo i da diskutuju sa nj ima o temama koje ihzanimaju Balkon žel i da pribl iži svet studentima koj i se interesuju za haktivizamslobodni kod i tehničke nauke al i i svim mladima koj ima su ove i srodne temeinteresantne Na ovaj način mladi imaju pri l iku da predstave svoje radove ukol ikosu zaniml j ivi inovativni i u skladu sa moralnim načel ima za koje se zalaže celazajednica okupl jena oko slobodnog koda

Pogledajmo sada ko su predavači Hakeri to jesu Haker je onaj ko svoje znanje oračunarima žel i da prenese i podel i sa drugima

Dođite jer u suprotnom propuštate pri l iku da čujete upoznate i družite se sasledećim predavačima

Voja AntonićDa l i se neko seća časopisa bdquoRačunari u vašojkućirdquo pa još prvog broja sve sa opisomsamogradnje računara Galaksi ja Upoznajtel ično njenog tvorca Rešen je da podel i sa vamasvoje znanje o elektronici leml jenju i dazajedno sa nj im napravite svoju konzolu zaigranje

Bernd Fiks (Bernd Fix)Haker iz Berl ina koj i je 1986 godine pristupio uHaos kompjuter klub (Chaos Computer Club) Tvorac prvog demo virusa koj i je objavl jen učasopisu Datenšlojder (Datenschleuder) Držise maksime pravog hakera Ne petl ja j se u tuđepodatke 2 Ovaj put na Balkonu (BalCCon) ćedržati radionicu za novinare - SituationAwareness for Journalists gde će svi

2 Dont mess around with other peoples data

Balkon 1k15

12

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

zainteresovani novinari imati pri l iku da se upoznaju sa novim načinomprikupl janja informaci ja i nj ihovim upravl janjem te zaštitom digitalnog identitetaTakođe biće predočena važnost tehnologi ja u današnjem radu

Travis Gudspid (TravisGoodspeed)Zar ga je potrebno dodatno predstavl jatiPromoter Balkona po celom svetu i posle prvogBalkona opet ga možemo videti u Novom Saduovoga put sa temom Poliglote u radio-amaterizmu (Polyglots in Amateur Radio) gdeće govoriti o radio signal ima i modulaci j i

Aluk (Aluc)Organizator Bisajdsa (Bsides) u Berl inu kod nas će održati predavanje podsledećim nazivom Ne lažite me (dont lie to me) Zvuči interesantno nadamo seda vas je zainteresovao

Virus (Vyrus)Speci ja lan gost iz SAD-a dođite da čujete njegovo predavanje (Go)ne Phishing ozaštiti od pecanja kao napada na računarski sistem uz pomoć prevare korisnika

Mari Gitbib (Marie Gutbub)Rođena u Francuskoj studirala novinarstvo ukulturi na Berl inskom Univerzitetu umetnosti Od 2014 godine Mari organizuje Kriptoparti(CryptoParty) u Berl inu i širom Evrope širećisvest o privatnosti kroz razgovore i radioniceOna takođe drži predavanja o bezbednosniminformaci jama za novinare na nekol ikouniverziteta Kao slobodni novinar ona pišeizmeđu ostalog i za Frajtag3 Kod nas će držativiše radionica i predavanja Kriptoparti mora

Puls slobode

13

Broj 38

umreti Dolazim u miru (CryptoParty must die I come in peace) i mnoga druga

Peter Bubeštinger (Peter Bubestinger)Koordinator od 2008 godine u Fondaci j islobodnog softvera Austri je kao i vođa projektai programer u oblasti digital izaci je audio-vizuelne arhive od 2002 godine Stekao jepraktično iskustvo u radu sa arhivima vel ikihinstituci ja kao što su austri jska Medi jatek(Mediathek) RTV Sloveni je SRTC (Sudan) GlasVi jetnama Kolos (Brisel) ORF fonotekaNacional (Meksiko) i druge Trenutno je glavniprogramer DVA-Profešna (DVA - Profession) ndashrešenja za video digital izaci ju arhivekorišćenjem slobodnog softvera i slobodnog koda Od 2008 godine je član ekipebdquoFondaci je slobodnog softvera Evroperdquo (FSFE) i trenutno koordinira nj ihoveaktivnosti u Austri j i a držaće predavanje či j i je naziv FFmpegov video kodekbez gubitaka FFV1 (FFmpegs FFV1 lossless video codec)

Biće prisutni i mnogi drugi koj i su podjednako interesantni kao prethodnonavedeni predavači

Šta još reći osim ndash dođite čujte vidite i probajte

Lista predavača ni je konačna al i je možete pratiti nahttps 2k15balcconorgspeakersspeakershtm

Ukol iko smo vas zainteresoval i da prisustvujete kongresu rezervišite i kupitekartu na sajtu https ticketsbalcconorg Takođe ukol iko imate pitanja možete namse javiti na adresu elektronske pošte orga at balcconorg

Više o programu i organizaci j i na https balcconorg

Zvanični nalog na Tviteru BalCC0n

3 Der Freitag - Фрајтаг memački nedel jnik

Balkon 1k15

14

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

Ne možemo zamisl i ti ni jedan iole ozbi l jan tekstualni procesor bez dodatka zaautomatsku proveru ispravnosti pisanja na engleskom jeziku (eng spellcheck) Englezi nisu imal i svog Vuka Stefanovića Karadžića i ne pišu onako kako govoreČak i bol je obrazovani Englezi nisu uvek sigurni kako se poneka reč ispravnospeluje i zato im je neophodan dodatak za proveru ispravnosti pisanja Oni biodbaci l i svaki tekstualni procesor koj i ga ne bi imao

Sa druge strane mi smo skloni da se zadovol j imo bi lo kakvim tekstualnimprocesorom Ne samo što nam ne nedostaje dodatak za proveru ispravnostipisanja već vrlo često zaboravl jamo da iskl jučimo englesku proveru pisanja iautokorekturu Zato nam se dešava da u prepiskama imamo automatskiispravl jeno slovo bdquoirdquo tako da je svako ispisano vel ikim slovom Štaviše nekoristimo ni našu ćiri l icu a često ni naša latinična slova nego pišemo bdquoošišanomrdquolatinicom U neformalnoj prepisci to možda i ni je neki problem al i u formalnojprepisci to je nepismeno

Da l i činjenica da pišemo kako govorimo znači da nam ni je potrebna proveraispravnosti pisanja Naše je mišl jenje da nam je itekako potrebna Ljudi smo igrešimo u svemu pa i pri l ikom kucanja bdquoGutamordquo slova permutujemo slovanedovol jno poznajemo našu gramatiku a i pitanje je kol iko ispravno govorimo

Dodaci za Openofis i Libreofiskoje život znače

Predstavljamo

15

Broj 38

Ni najbol j i dodatak za proveru ispravnosti pisanja nas neće zaštititi od svihmogućih grešaka al i ih može smanj iti i učiniti nas malo bdquopismeni j imrdquo nego štojesmo što može da nam znači pri l ikom formalne prepiske (pisanje molbi žalbi zahteva i apl ikaci ja)

Osim provere ispravnosti pisanja Srbi imaju još jedan problem koj i se može rešitidobrim dodatkom za tekstualni procesor Englezi pišu samo jednim pismomlatinicom a mi se služimo latinicom i ćiri l icom Nama je neophodan i dodatak zabrzo preslovl javanje teksta iz jednog u drugo pismo

Po ustavu Srbi je zvanično pismo u Srbi j i je ćiri l ica pa je obavezno zvaničnuprepisku sa državnim organima vršiti na ćiri l ici Muka je ako već imamo barempola teksta pripreml jeno na latinici Prekucavanje na ćiri l icu je teško te je jedanlaki preslovl javač neophodan svakom tekstualnom procesoru

OOoTranslit i Pravopis i hifenacija za srpski jezik(ćirilica i latinica)

Problem rešavanja ovih problema na tekstualnim procesorima postoj i odavno Prvije kompletno rešenje ponudio projekat RAS i njegov kreator R Simić RAS je rešioprobleme provere pisanja preloma reči na kraju reda preslovl javanje i to zaMajkrosoft Ofis Najveći problem sa RAS-om je bio u tome što je to vlasničkikomerci ja lni softver i zbog toga ni je bio u masovnoj upotrebi Iako ni je bio skup

OOoTransit i pravopis

16

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

ipak je bio vezan samo za jednu mašinu i samo jedan operativni sistem Svakareinstalaci ja sistema bi poništi la l icencu što je onda povlači lo i l i novu kupovinuRAS-a i l i kontaktiranje sa vlasnikom kako bi se dobio novi seri jski broj To je svebi lo suviše kompl ikovano i zbog toga projekat ni je masovno zaživeo

Ne znamo kol iko je RAS doneo finansi jske koristi svom vlasniku al i znamo da jedoneo pri l ično nevol ja korisniku Zbog RAS-a i sl ičnih komerci ja lnih programakorisnici su izbegaval i da reinstal iraju svoje operativne sisteme da ne bi ponovomoral i da plaćaju te programe Zato su bdquokrpi l irdquo i bdquo leči l irdquo već pri l ično bdquobušnerdquo ivirusima zaražene operativne sisteme

Jedan ovakav alat zato mora da bude slobodan softver a to podrazumeva islobodan tekstualni procesor Ovo ni je samo pitanje softvera nego opšte kulturecelokupne naci je

Prvi slobodni dodatak bdquoOOoTransl itrdquo za OpenofisovogPisca i tabelarni proračun (Kalk) razvio je AleksandarUrošević iz Kragujevca u maju 2008 godine Svoj imdodatkom je rešio brzo preslovl javanje označenog i l icelokupnog teksta dokumenta iz ćiri l ice u latinicu iobrnuto Ovaj dodatak je postao zvanični dodatak zaOpenofis (kasni je Libreofis) i može da se preuzme sasajta projekta i l i sa stranica dodataka za Libreofis

Drugi slobodni dodatak Openofisovog Pisca bdquoSrpskipravopis i hifenaci ja (ćiri l ica i latinica)rdquo (Serbian (Cyrillic and Latin) Spelling andHyphenation) razvio je Goran Rakić u decembru 2008 godine Ovaj dodatakuvršćen je u zvanične dodatke za Openofis (Libreofis) i rešio je problem proverepisanja i preloma reči na kraju reda Može se preuzeti sa stranica dodataka zaLibreofis

Instalacija dodataka za LibreofisVerujemo da vrlo malo l judi ne zna kako se instal iraju dodaci u Libreofis a l i ćemoipak ukratko pojasniti proces za one koj i to ne znaju

Dovol jno je samo preuzeti datoteke sa ekstenzi jom OXT i otvoriti ih Libreofisom(Open withhellip - Otvori pomoćuhellip) Sve ostalo je po principu Dal jeDal jeDal jeKraj

Predstavljamo

17

Broj 38

(eng NextNextNextFinish) Ponovnim pokretanjem Libreofisa dodatak ćepostati aktivan a ostalo je da eventualno promenite podešavanja u samom Piscuna primer da postavite srpsku ćiri l icu (i l i latinicu) kao podrazumevani jezik zaproveru pisanja i uživate u blagodetima koje provera ispravnosti pisanja donosi

Pravopis i hifenacija za srpski jezik (ćirilica ilatinica)

Ovaj dodatak radi tako što upoređuje svaku otkucanu reč sa svoj im ugrađenimrečnikom Rečnik sadrži vel iki broj reči sa svim podvari jantama (razl ičiti rod broj padež i glagolski obl ik) Ukol iko dodatak pronađe otkucanu reč u rečnikupretpostavl ja da je ona ispravno otkucana a u protivnom je sumnj iva i podvlačije Jasno je da je vrlo teško pripremiti savršeni srpski rečnik koj i će sadržati svemoguće reči sa svim vari jantama Zato postoj i jednostavan postupak dodavanja

OOoTransit i pravopis

18

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novih reči u taj rečnik kada je korisnik potpuno siguran da je ona ispravna

Dodatak ni je savršen Ne može da prepozna kontekst reči u rečenici i neprepoznaje slovne greške poput bdquokućardquo ndash bdquokucardquo Obe reči su za dodatakispravne to jest nalaze se u rečniku U bdquokucirdquo se ne može živeti niti se bdquokućardquomože prošetati Ovakve greške sam korisnik mora da otkri je i ispravi Ovo ni jebol jka samo našeg dodatka za proveru ispravnosti kucanja nego je to generalnabol jka svih dodataka za proveru ispravnosti kucanja na svakom jeziku Jedino suneki jezici podložni j i ovakvim greškama od drugih jer imaju više reči koje susl ične a imaju potpuno razl ičit smisao

OOoTranslit

Ovaj dodatak je speci ja l izovan za brzo preslovl javanje celog i l i dela tekstaSavršeno radi preslovl javanje iz ćiri l ice u latinicu jer srpsku ćiri l icu odl ikujeosobina da uvek ima samo jedno slovo za jedan glas što ni je slučaj sa srpskomlatinicom (bdquo ljrdquo ndash bdquoљrdquo bdquonjrdquo ndash bdquoњrdquo i bdquodžrdquo ndash bdquoџrdquo) Nesavršenosti u preslovl javanju sasrpske latinice u ćiri l icu upravo proizi laze iz problema postojanja dva slova zajedan glas Postoje retki primeri kada bdquo l jrdquo nisu bdquo ljrdquo bdquon jrdquo nisu bdquonjrdquo i bdquod žrdquo nisu bdquodžrdquoVećinu tih izuzetaka je autor OOoTransl ita identifikovao i automatski primenjujeal i je i dal je ostalo nekol iko neidentifikovanih izuzetaka na koje korisnici treba da

Predstavljamo

19

Broj 38

obrate pažnju i provere tekst nakon preslovl javanja iz latinice u ćiri l icu a u tomeim može pomoći prethodni dodatak (Pravopis i hifenaci ja za srpski jezik)

Za krajI pored nesavršenosti ovih alata oni su veoma korisni Smanjuju broj grešaka iolakšavaju život pri l ikom primene oba srpska pisma Ovi dodaci su slobodni otvorenog koda besplatni i za slobodne tekstualne procesore (Openofis iLibreofis) koj i rade na svim operativnim sistemima Ako i postoj i opravdanje zakorišćenje komerci ja lnih i vlasničkih operativnih sistema jer ne postoje alternativeza neke vidove primene računara za korišćenje vlasničkih kancelari jskih paketaskoro da nema opravdanja Sa ovim dodacima specifičnim za srpski jezik slobodnikancelari jski paketi programa su mnogo korisni j i od nal ickanih vlasničkih bezovakvih dodataka

Na kraju bismo još pomenul i probleme domaće zajednice slobodnog softvera Čininam se da se možemo složiti da su ovakvi projekti od nacionalne važnosti anažalost oni nikad nisu bi l i podržani na pravi način ni od državnih organa nekedržavne instituci je koja se bavi informatikom i kulturom a ni od same zajedniceslobodnog softvera Projekti možda jesu mal i a l i su značajni i mogl i bi da sedodatno unaprede Do toga nažalost neće doći jer osim entuzi jazma pojedinacakoj i su projekte podigl i na noge nema nove motivaci je da se oni i unapređuju

Naglašavamo i probleme u koje je upao projekat OOoTransl it pre oko godinu danakada je preti lo da potpuno bude ugašen i izbrisan iako još uvek funkcioniše Jednoje razviti a lat za sopstvene potrebe i vel ikodušno ga pokloniti na korišćenje svimakao slobodan softver a drugo je dodatno plaćati i održavati ga o sopstvenomtrošku bez dodatne motivaci je To se upravo dogodi lo OOoTransl itu i umalo ni jepotpuno ugašen projekat i njegov sajt Da ni je bi lo LUGoNS zajednice da gapreuzme danas ne bismo pisal i o ovom dodatku

Ovaj tekst posvećujemo svim mal im projektima bez koj ih oni veći ne bi bi l imogući

OOoTransit i pravopis

20

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Aleksandar Božinović

Osnovni pojmoviU informatičkim tekstovima neretko onim koj i se tiču otvorenog softvera koristese akronimi ndash skraćenice koje nastaju sažimanjem više reči u jednu Vremenom iponavl janjem akronima nestala je potreba (nemarnost autora primaut ) da semakar u fusnoti navede njegovo značenje Školjka (eng Shel l ) je naziv zaprogram odnosno interfejs za pristup uslugama računarskog sistema poputpokretanja programa kretanja kroz sistem datoteka i upotrebe uslugaoperativnog sistema1 Škol jka kao spol jašnj i omotač mekušaca opisuje jednudodirnu površinu između korisnika i srži operativnog sistema Škol jka nam jepoznata pod nazivom terminal Dva računara preko sigurne škol jke ostvarujusigurnu vezu koja se označava terminom tunel Iks je deo slenga i označavagrafički prikaz svega na ekranu Pun naziv je sistem prozora Iks (lat X i X11 ) i toje protokol za prikaz sistema prozora na ekranima koj i se baziraju na piksel ima2VNC (eng Virtual Network Computing) je softver koj i prenosi grafički prikazudal jenog računara koj i se označava kao server lokalnom računaru koj i seoznačava kao kl i jent Istovremeno komande tastature i miša sa lokalnog računaraprenosi udal jenom računaru Ukratko VNC se koristi za kontrol isanje udal jenogračunara3

Kako proslediti Iks preko sigurneškoljke

1 https srwikipediaorgwikiЉуска (рачунарство)2 https srwikipediaorgwikiX_Window_System3 https dewikipediaorgwikiVirtual_Network_Computing

Kako da

21

Broj 38

PripremaZamisl i te sledeću situaci ju ndash žel ite da kontrol išete udal jeni računar al i ne žel ite dakoristite vlasničke programe kakav je Timvjuver (eng TeamViewer) Većinavlasničkih programa šal je aj-pi adresu (eng IP) na server i sve se obavl ja prekonjega Ovaj tekst ukratko opisuje relativno jednostavan način da se ostvari prikazispisa ekrana sa udal jenog računara na lokalni računar u stvarnom vremenu kao ikako da se korisniku na lokalnom računaru omogući kontrola udal jenog računaraZa svrhu ovog teksta korišćena su dva računara na koj ima je instal iran UbuntuNajpre je potrebno instal irati pakete openssh-server i x11vnc na udal jenomračunaru

sudo apt-get install openssh-server x11vnc

Na lokalni računar neophodno je instal irati VNC pregledač na primergtkvncviewer

sudo apt-get install gtkvncviewer

Iks preko sigurne školjke

22

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

PovezivanjeDa biste prosledi l i Iks potrebno je da ukucate sledeće (takođe na udal jenomračunaru)

x11vnc -rfbport 5900

Zatim je potrebno u VNC preglednik na lokalnom računaru uneti sledeće podatke

server ip_adresa_udaljenog_računara5900username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Tako ćete otvoriti prozor s prikazom ispisa udal jenog računara u kome možetekoristiti miš da biste kontrol isal i udal jeni računar Imajte na umu da prekidomveze vi prouzrokujete prekid rada programa x11vnc na udal jenom računaru Da bion ostao aktivan i po prekidu veze potrebno ga je pokrenuti s dodatkomargumenta forever

x11vnc -rfbport 5900 --forever

Prosleđivanje portaKada se udal jeni računar nalazi u mreži koju regul iše ruter portovi su sigurnobdquozatvorenirdquo To se može rešiti ostvarivanjem tzv reverznog tunela i l i veze (engSSH reverse tunneling) To zapravo znači da udal jena mašina obezbeđuje lokalnojmašini pristup svom portu Neka port A bude port lokalne mašine a port B portudal jene mašine Kada se reverzni tunel uspostavi preko porta A na lokalnojmašini pristupa se portu B na udal jenoj mašini Pritom se podrazumeva da su portlokalne mašine i ruter bdquoispredrdquo lokalne mašine bdquootvorenirdquo (port 22) Port 22 jeinače podrazumevani port za sigurnu škol jku

Reverzni tunel ostvaruje se sa udal jenog računara

ssh -R 12345localhost5900korisničko_ime_udaljenog_računaraip_adresa_udaljenog_računara

U ovom primeru 12345 je port lokalne mašine (A) a 5900 je port udal jenemašine (B)

Kako da

23

Broj 38

Nakon toga potrebno je pokrenuti x11vnc (takođe na udal jenom računaru)

x11vnc -rfbport 5900

Pokrenite VNC preglednik na lokalnom računaru i unesite sledeće podatke

server localhost12345username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Iks preko sigurne školjke

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 3: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

3

Broj 38

Balkon je vršnjak LiBRE časopisa i prolazi kroz iste razvojne faze Prve godine jebio srećan samo zato što je organizaci ja uspela Druge godine je bio srećan što jeuspeo da ponovi uspeh Treća godina je prelomna tek sad mogu da se uočenedostaci da se podvuče crta i ispravl ja ju sve greške koje se ponavl ja ju iz godineu godinu Radni naslov bdquoTreća srećardquo upravo odsl ikava pravo stanje i ako doživi(nemamo razloga da u to sumnjamo) četvrto izdanje to neće biti plod sreće negopromišl jenih akci ja koj i su plod stečenih iskustava i ispravl janja svih dotadašnj ihgrešaka

Vreme je sad da svi prihvatimo Balkon kao naš Egzit i Guču Za takav događajtreba se pripremati cele godine i to ne samo kao organizator (unapreditiorganizaci ju svako prema svoj im mogućnostima a u koordinaci j i sa glavnimorganizatorima) već i kao poseti lac Ako već ne možemo pomoći samuorganizaci ju događaja svi možemo da se pripremimo da platimo ulaznicu i na tajnačin finansi jski pomognemo organizaci ju sledećeg Balkona

Sreća će pomoći bdquoTrećoj srećirdquo da protekne u najbol jem redu Na nama je da setamo okupimo i u direktnim susretima razmenimo mišl jenja kako sve unaprediti itako da vratimo malo pol ju l janu energi ju u projekat slobodnog softvera u Srbi j i Dokazal i smo da kval itetnih pojedinaca i pojedinačnih projekata imamo samotreba da unapredimo organizaci ju svega i više radimo timski Dosadašnje iskustvopokazuje da pojedinačni nastupi nisu dovol jni za postizanje bi lo kakvog ci l ja Zabol je rezultate potreban nam je timski duh

Razvi ja jmo timski duh i u oblasti koja ni je plodno tle za isti Programeri su poznatikao jaki individualci Sa druge strane slobodan softver zahteva timski radKongresi poput Balkona su idealna mesta da se individualci udruže i da razvi jutimski duh u interesu svih Vidimo se na Balkonu posle nam možete pisati vašeutiske sa njega na našu već poznatu adresu l ibre [et] lugons [dot] org

Do sledećeg brojaLiBRE tim

Reč urednika

4

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Vesti str 6

Puls slobodeU susret trećem Balkanskоm računarskom kongresu str 9

PredstavljamoDodaci za Openofis i Libreofis koj i život znače str 14

Kako da Kako proslediti Iks preko sigurne škol jke str 20Sigurno brisanje podataka (1 deo) str 24

OslobađanjeKomande u GNULinuksu (1 deo) str 30

Slobodni profesionalacVaš posao open-sors posao (5 deo)Mozi la mdash Od zajednice do korporaci je str 34

Internet mreže i komunikacijeŠifrovani čet (5 deo) - Toks str 39Oblaci i katanci Sigurni u oblacima (1 deo) str 45

Moć slobodnogsoftvera

Sadržaj

Broj 38Periodika izlaženja mesečnik

Izvršni urednik Stefan NožinićGlavni lektorAdmir Halilkanović

LekturaJelena Munćan Saška SpišjakMilena Beran Milana VojnovićAleksandar BožinovićAleksandra Ristović

Grafička obradaDejan Maglov Ivan Radeljić

Dizajn White Circle Creative Team

5

Broj 38

LiBRE prijatelji

Broj 38Periodika izlaženja mesečnik

Izvršni urednik Stefan NožinićGlavni lektorAdmir Halilkanović

LekturaJelena Munćan Saška SpišjakMilena Beran Milana VojnovićAleksandar BožinovićAleksandra Ristović

Grafička obradaDejan Maglov Ivan Radeljić

Dizajn White Circle Creative Team

Autori u ovom broju

Ostali saradnici u ovom broju

Marko Novaković Mihajlo Bogdanović

Počasni članovi redakcijeŽeljko Popivoda Vladimir PopadićŽeljko Šarić Aleksandar Stanisavljević

KontaktIRC floss-magazin na ircfreenodenet

E-pošta librelugonsorg

Danijel GomolaAleksandar BožinovićJelena Georgijević Krasojević

Petar SimovićDejan Maglov

6

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

23 jun 2015

Adobi razvija slobodankorisnički interfejs za dizajnaplikacijaAdobi je najavio da razvi ja interfejs koj i se bazirana HTML5 za dizajn apl ikaci ja i veb sajtova podslobodnom licencom

Koristan l ink http j mp1EL0NwE

24 jun 2015

Kjut će koristiti moderneC++11 mogućnostiOd verzi je 57 Kjut (Qt) će koristiti višemogućnosti iz C++11

Koristan l ink http tcotQKvO8taoU

24 jun 2015

Saradnja Red Heta iSamsungaOve dve kompani je su se udruži le na pol jumobi lnih tehnologi ja

Koristan l ink http tco7mXqNxUR6g

Vesti

7

Broj 38

25 jun 2015

Eklips razvojno okruženjedobija podršku za DokerOvo okruženje dobi ja podršku za Doker odverzi je 45

Koristan l ink http tcoJcrkZF0qwQ

9 ju l 2015

Fakultet tehničkih nauka uNovom Sadu će na svom RT-RK odseku preći na slobodanhardverOdsek za računarsku tehniku i računarskukomunikaci ju FTN-a prelazi na upotrebu Razberi-Paja i Arduina na svoj im laboratori jskimvežbama

Koristan l ink http j mp1PXSWfl

20 ju l 2015

Vižual Studio će imatipodršku za LinuksMajkrosoft je najavio da Vižual Studio od noveverzi je ima podršku i za Linuks

Koristan l ink http tcozrDYYHdz7L

Vesti

8

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

20 ju l 2015

Objavljen GCC 52Objavl jena je nova verzi ja ovog popularnogslobodnog prevodioca

Koristan l ink http tcoxw283Ll8zD

24 ju l 2015

C-mejk 33 objavljenObjavl jena je nova verzi ja C-mejka (CMake) sistema za prevođenje i distribuci ju slobodnihsoftverskih rešenja

Koristan l ink http tcofrgOs21hZZ

4 avgust 2015

Bro softver za zaštitu koji senalazi na većini sistema vladai kompanija puni dvadesetgodinaPre tačno dvadeset godina Vern Pekson je tokomsvoj ih doktorskih studi ja napisao softver koj i ćepostati jedan od nezaobi laznih alata nasistemima američke vlade

Koristan l ink http j mp1M6EAeJ

Vesti

9

Broj 38

Autor Jelena Georgi jević Krasojević

Puls slobode

U susret trećemBalkanskom računarskomkongresu

10

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

U Novom Sadu će se od 11 do 13 septembra u Muzeju savremene umetnostiVojvodine održati treći po redu regionalni hakerski kongres pod sloganombdquoBalkon 2015 - Treća srećardquo (BalCCon2k15 ndash Third times a charm) Prvi je imaonaziv Prvi kontakt drugi je bio nastavak pa smo ga nazval i Drugom bazom anadamo se da treći biti upravo treća sreća

Program kongresa obuhvata brojne prezentaci je radionice kao i predavanja izoblasti bezbednosti računarskih sistema sa posebnim osvrtom na društveno-pol itičke teme poput zaštite privatnosti na internetu slobodnog softveraprogramskih jezika razvoja apl ikaci ja i brojnih drugih Predavači su poznati ipriznati pripadnici hakerskih zajednica iz celog sveta

Organizatori kongresa su novosadsko udruženje korisnika Linuksa bdquoLUGoNSrdquo iFondaci ja Vau Holand (Wau Holland) iz Hamburga Osnovni ci l j udruženja su radna bol j i tku društva i podsticanje korišćenja GNULinuks sistema kako upreduzećima tako i kod pojedinaca i entuzi jasta LUGoNS je podrška svimkorisnicima Linuksa kako u Novom Sadu i Vojvodini tako i u celoj Srbi j i Članoviudruženja nastoje takođe da podignu svest o informatičkoj kulturi i promovišubesplatan i slobodan otvoreni softver

bdquoBalkonrdquo1 je zamišl jen tako da postane centar hakerske zajednice u regionu zasve one koj i finansi jski nisu u mogućnosti da posećuju druge kongrese u Evropi iSAD-u Ovakva manifestaci ja neophodna je na Balkanu kako bi se obezbedi lomesto na kome se jednom godišnje razmenjuju novostečena znanja sastaju mladipuni ideja i stari j i puni iskustva i znanja da se upoznaju povežu i ohrabre svi kojeračunari mreže sigurnost i nekonvencionalan način razmišl janja zanimaju anemaju gde da dobi ju žel jene informaci je Time bi se u samoj hakerskoj zajednici

1 bdquoBalkonrdquo (BalCCon) - Balkanski računarski kongres

Puls slobode

11

Broj 38

podizao nivo stručnosti uz vođstvo stari j ih kolega a i rešio bi se problemnemogućnosti da se dopre do prostora i vremena da se sopstveni radoviprezentuju Dovođenje poznatih i priznatih l judi da održe predavanja omogućaval judima iz regiona da ih vide uživo i da diskutuju sa nj ima o temama koje ihzanimaju Balkon žel i da pribl iži svet studentima koj i se interesuju za haktivizamslobodni kod i tehničke nauke al i i svim mladima koj ima su ove i srodne temeinteresantne Na ovaj način mladi imaju pri l iku da predstave svoje radove ukol ikosu zaniml j ivi inovativni i u skladu sa moralnim načel ima za koje se zalaže celazajednica okupl jena oko slobodnog koda

Pogledajmo sada ko su predavači Hakeri to jesu Haker je onaj ko svoje znanje oračunarima žel i da prenese i podel i sa drugima

Dođite jer u suprotnom propuštate pri l iku da čujete upoznate i družite se sasledećim predavačima

Voja AntonićDa l i se neko seća časopisa bdquoRačunari u vašojkućirdquo pa još prvog broja sve sa opisomsamogradnje računara Galaksi ja Upoznajtel ično njenog tvorca Rešen je da podel i sa vamasvoje znanje o elektronici leml jenju i dazajedno sa nj im napravite svoju konzolu zaigranje

Bernd Fiks (Bernd Fix)Haker iz Berl ina koj i je 1986 godine pristupio uHaos kompjuter klub (Chaos Computer Club) Tvorac prvog demo virusa koj i je objavl jen učasopisu Datenšlojder (Datenschleuder) Držise maksime pravog hakera Ne petl ja j se u tuđepodatke 2 Ovaj put na Balkonu (BalCCon) ćedržati radionicu za novinare - SituationAwareness for Journalists gde će svi

2 Dont mess around with other peoples data

Balkon 1k15

12

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

zainteresovani novinari imati pri l iku da se upoznaju sa novim načinomprikupl janja informaci ja i nj ihovim upravl janjem te zaštitom digitalnog identitetaTakođe biće predočena važnost tehnologi ja u današnjem radu

Travis Gudspid (TravisGoodspeed)Zar ga je potrebno dodatno predstavl jatiPromoter Balkona po celom svetu i posle prvogBalkona opet ga možemo videti u Novom Saduovoga put sa temom Poliglote u radio-amaterizmu (Polyglots in Amateur Radio) gdeće govoriti o radio signal ima i modulaci j i

Aluk (Aluc)Organizator Bisajdsa (Bsides) u Berl inu kod nas će održati predavanje podsledećim nazivom Ne lažite me (dont lie to me) Zvuči interesantno nadamo seda vas je zainteresovao

Virus (Vyrus)Speci ja lan gost iz SAD-a dođite da čujete njegovo predavanje (Go)ne Phishing ozaštiti od pecanja kao napada na računarski sistem uz pomoć prevare korisnika

Mari Gitbib (Marie Gutbub)Rođena u Francuskoj studirala novinarstvo ukulturi na Berl inskom Univerzitetu umetnosti Od 2014 godine Mari organizuje Kriptoparti(CryptoParty) u Berl inu i širom Evrope širećisvest o privatnosti kroz razgovore i radioniceOna takođe drži predavanja o bezbednosniminformaci jama za novinare na nekol ikouniverziteta Kao slobodni novinar ona pišeizmeđu ostalog i za Frajtag3 Kod nas će držativiše radionica i predavanja Kriptoparti mora

Puls slobode

13

Broj 38

umreti Dolazim u miru (CryptoParty must die I come in peace) i mnoga druga

Peter Bubeštinger (Peter Bubestinger)Koordinator od 2008 godine u Fondaci j islobodnog softvera Austri je kao i vođa projektai programer u oblasti digital izaci je audio-vizuelne arhive od 2002 godine Stekao jepraktično iskustvo u radu sa arhivima vel ikihinstituci ja kao što su austri jska Medi jatek(Mediathek) RTV Sloveni je SRTC (Sudan) GlasVi jetnama Kolos (Brisel) ORF fonotekaNacional (Meksiko) i druge Trenutno je glavniprogramer DVA-Profešna (DVA - Profession) ndashrešenja za video digital izaci ju arhivekorišćenjem slobodnog softvera i slobodnog koda Od 2008 godine je član ekipebdquoFondaci je slobodnog softvera Evroperdquo (FSFE) i trenutno koordinira nj ihoveaktivnosti u Austri j i a držaće predavanje či j i je naziv FFmpegov video kodekbez gubitaka FFV1 (FFmpegs FFV1 lossless video codec)

Biće prisutni i mnogi drugi koj i su podjednako interesantni kao prethodnonavedeni predavači

Šta još reći osim ndash dođite čujte vidite i probajte

Lista predavača ni je konačna al i je možete pratiti nahttps 2k15balcconorgspeakersspeakershtm

Ukol iko smo vas zainteresoval i da prisustvujete kongresu rezervišite i kupitekartu na sajtu https ticketsbalcconorg Takođe ukol iko imate pitanja možete namse javiti na adresu elektronske pošte orga at balcconorg

Više o programu i organizaci j i na https balcconorg

Zvanični nalog na Tviteru BalCC0n

3 Der Freitag - Фрајтаг memački nedel jnik

Balkon 1k15

14

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

Ne možemo zamisl i ti ni jedan iole ozbi l jan tekstualni procesor bez dodatka zaautomatsku proveru ispravnosti pisanja na engleskom jeziku (eng spellcheck) Englezi nisu imal i svog Vuka Stefanovića Karadžića i ne pišu onako kako govoreČak i bol je obrazovani Englezi nisu uvek sigurni kako se poneka reč ispravnospeluje i zato im je neophodan dodatak za proveru ispravnosti pisanja Oni biodbaci l i svaki tekstualni procesor koj i ga ne bi imao

Sa druge strane mi smo skloni da se zadovol j imo bi lo kakvim tekstualnimprocesorom Ne samo što nam ne nedostaje dodatak za proveru ispravnostipisanja već vrlo često zaboravl jamo da iskl jučimo englesku proveru pisanja iautokorekturu Zato nam se dešava da u prepiskama imamo automatskiispravl jeno slovo bdquoirdquo tako da je svako ispisano vel ikim slovom Štaviše nekoristimo ni našu ćiri l icu a često ni naša latinična slova nego pišemo bdquoošišanomrdquolatinicom U neformalnoj prepisci to možda i ni je neki problem al i u formalnojprepisci to je nepismeno

Da l i činjenica da pišemo kako govorimo znači da nam ni je potrebna proveraispravnosti pisanja Naše je mišl jenje da nam je itekako potrebna Ljudi smo igrešimo u svemu pa i pri l ikom kucanja bdquoGutamordquo slova permutujemo slovanedovol jno poznajemo našu gramatiku a i pitanje je kol iko ispravno govorimo

Dodaci za Openofis i Libreofiskoje život znače

Predstavljamo

15

Broj 38

Ni najbol j i dodatak za proveru ispravnosti pisanja nas neće zaštititi od svihmogućih grešaka al i ih može smanj iti i učiniti nas malo bdquopismeni j imrdquo nego štojesmo što može da nam znači pri l ikom formalne prepiske (pisanje molbi žalbi zahteva i apl ikaci ja)

Osim provere ispravnosti pisanja Srbi imaju još jedan problem koj i se može rešitidobrim dodatkom za tekstualni procesor Englezi pišu samo jednim pismomlatinicom a mi se služimo latinicom i ćiri l icom Nama je neophodan i dodatak zabrzo preslovl javanje teksta iz jednog u drugo pismo

Po ustavu Srbi je zvanično pismo u Srbi j i je ćiri l ica pa je obavezno zvaničnuprepisku sa državnim organima vršiti na ćiri l ici Muka je ako već imamo barempola teksta pripreml jeno na latinici Prekucavanje na ćiri l icu je teško te je jedanlaki preslovl javač neophodan svakom tekstualnom procesoru

OOoTranslit i Pravopis i hifenacija za srpski jezik(ćirilica i latinica)

Problem rešavanja ovih problema na tekstualnim procesorima postoj i odavno Prvije kompletno rešenje ponudio projekat RAS i njegov kreator R Simić RAS je rešioprobleme provere pisanja preloma reči na kraju reda preslovl javanje i to zaMajkrosoft Ofis Najveći problem sa RAS-om je bio u tome što je to vlasničkikomerci ja lni softver i zbog toga ni je bio u masovnoj upotrebi Iako ni je bio skup

OOoTransit i pravopis

16

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

ipak je bio vezan samo za jednu mašinu i samo jedan operativni sistem Svakareinstalaci ja sistema bi poništi la l icencu što je onda povlači lo i l i novu kupovinuRAS-a i l i kontaktiranje sa vlasnikom kako bi se dobio novi seri jski broj To je svebi lo suviše kompl ikovano i zbog toga projekat ni je masovno zaživeo

Ne znamo kol iko je RAS doneo finansi jske koristi svom vlasniku al i znamo da jedoneo pri l ično nevol ja korisniku Zbog RAS-a i sl ičnih komerci ja lnih programakorisnici su izbegaval i da reinstal iraju svoje operativne sisteme da ne bi ponovomoral i da plaćaju te programe Zato su bdquokrpi l irdquo i bdquo leči l irdquo već pri l ično bdquobušnerdquo ivirusima zaražene operativne sisteme

Jedan ovakav alat zato mora da bude slobodan softver a to podrazumeva islobodan tekstualni procesor Ovo ni je samo pitanje softvera nego opšte kulturecelokupne naci je

Prvi slobodni dodatak bdquoOOoTransl itrdquo za OpenofisovogPisca i tabelarni proračun (Kalk) razvio je AleksandarUrošević iz Kragujevca u maju 2008 godine Svoj imdodatkom je rešio brzo preslovl javanje označenog i l icelokupnog teksta dokumenta iz ćiri l ice u latinicu iobrnuto Ovaj dodatak je postao zvanični dodatak zaOpenofis (kasni je Libreofis) i može da se preuzme sasajta projekta i l i sa stranica dodataka za Libreofis

Drugi slobodni dodatak Openofisovog Pisca bdquoSrpskipravopis i hifenaci ja (ćiri l ica i latinica)rdquo (Serbian (Cyrillic and Latin) Spelling andHyphenation) razvio je Goran Rakić u decembru 2008 godine Ovaj dodatakuvršćen je u zvanične dodatke za Openofis (Libreofis) i rešio je problem proverepisanja i preloma reči na kraju reda Može se preuzeti sa stranica dodataka zaLibreofis

Instalacija dodataka za LibreofisVerujemo da vrlo malo l judi ne zna kako se instal iraju dodaci u Libreofis a l i ćemoipak ukratko pojasniti proces za one koj i to ne znaju

Dovol jno je samo preuzeti datoteke sa ekstenzi jom OXT i otvoriti ih Libreofisom(Open withhellip - Otvori pomoćuhellip) Sve ostalo je po principu Dal jeDal jeDal jeKraj

Predstavljamo

17

Broj 38

(eng NextNextNextFinish) Ponovnim pokretanjem Libreofisa dodatak ćepostati aktivan a ostalo je da eventualno promenite podešavanja u samom Piscuna primer da postavite srpsku ćiri l icu (i l i latinicu) kao podrazumevani jezik zaproveru pisanja i uživate u blagodetima koje provera ispravnosti pisanja donosi

Pravopis i hifenacija za srpski jezik (ćirilica ilatinica)

Ovaj dodatak radi tako što upoređuje svaku otkucanu reč sa svoj im ugrađenimrečnikom Rečnik sadrži vel iki broj reči sa svim podvari jantama (razl ičiti rod broj padež i glagolski obl ik) Ukol iko dodatak pronađe otkucanu reč u rečnikupretpostavl ja da je ona ispravno otkucana a u protivnom je sumnj iva i podvlačije Jasno je da je vrlo teško pripremiti savršeni srpski rečnik koj i će sadržati svemoguće reči sa svim vari jantama Zato postoj i jednostavan postupak dodavanja

OOoTransit i pravopis

18

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novih reči u taj rečnik kada je korisnik potpuno siguran da je ona ispravna

Dodatak ni je savršen Ne može da prepozna kontekst reči u rečenici i neprepoznaje slovne greške poput bdquokućardquo ndash bdquokucardquo Obe reči su za dodatakispravne to jest nalaze se u rečniku U bdquokucirdquo se ne može živeti niti se bdquokućardquomože prošetati Ovakve greške sam korisnik mora da otkri je i ispravi Ovo ni jebol jka samo našeg dodatka za proveru ispravnosti kucanja nego je to generalnabol jka svih dodataka za proveru ispravnosti kucanja na svakom jeziku Jedino suneki jezici podložni j i ovakvim greškama od drugih jer imaju više reči koje susl ične a imaju potpuno razl ičit smisao

OOoTranslit

Ovaj dodatak je speci ja l izovan za brzo preslovl javanje celog i l i dela tekstaSavršeno radi preslovl javanje iz ćiri l ice u latinicu jer srpsku ćiri l icu odl ikujeosobina da uvek ima samo jedno slovo za jedan glas što ni je slučaj sa srpskomlatinicom (bdquo ljrdquo ndash bdquoљrdquo bdquonjrdquo ndash bdquoњrdquo i bdquodžrdquo ndash bdquoџrdquo) Nesavršenosti u preslovl javanju sasrpske latinice u ćiri l icu upravo proizi laze iz problema postojanja dva slova zajedan glas Postoje retki primeri kada bdquo l jrdquo nisu bdquo ljrdquo bdquon jrdquo nisu bdquonjrdquo i bdquod žrdquo nisu bdquodžrdquoVećinu tih izuzetaka je autor OOoTransl ita identifikovao i automatski primenjujeal i je i dal je ostalo nekol iko neidentifikovanih izuzetaka na koje korisnici treba da

Predstavljamo

19

Broj 38

obrate pažnju i provere tekst nakon preslovl javanja iz latinice u ćiri l icu a u tomeim može pomoći prethodni dodatak (Pravopis i hifenaci ja za srpski jezik)

Za krajI pored nesavršenosti ovih alata oni su veoma korisni Smanjuju broj grešaka iolakšavaju život pri l ikom primene oba srpska pisma Ovi dodaci su slobodni otvorenog koda besplatni i za slobodne tekstualne procesore (Openofis iLibreofis) koj i rade na svim operativnim sistemima Ako i postoj i opravdanje zakorišćenje komerci ja lnih i vlasničkih operativnih sistema jer ne postoje alternativeza neke vidove primene računara za korišćenje vlasničkih kancelari jskih paketaskoro da nema opravdanja Sa ovim dodacima specifičnim za srpski jezik slobodnikancelari jski paketi programa su mnogo korisni j i od nal ickanih vlasničkih bezovakvih dodataka

Na kraju bismo još pomenul i probleme domaće zajednice slobodnog softvera Čininam se da se možemo složiti da su ovakvi projekti od nacionalne važnosti anažalost oni nikad nisu bi l i podržani na pravi način ni od državnih organa nekedržavne instituci je koja se bavi informatikom i kulturom a ni od same zajedniceslobodnog softvera Projekti možda jesu mal i a l i su značajni i mogl i bi da sedodatno unaprede Do toga nažalost neće doći jer osim entuzi jazma pojedinacakoj i su projekte podigl i na noge nema nove motivaci je da se oni i unapređuju

Naglašavamo i probleme u koje je upao projekat OOoTransl it pre oko godinu danakada je preti lo da potpuno bude ugašen i izbrisan iako još uvek funkcioniše Jednoje razviti a lat za sopstvene potrebe i vel ikodušno ga pokloniti na korišćenje svimakao slobodan softver a drugo je dodatno plaćati i održavati ga o sopstvenomtrošku bez dodatne motivaci je To se upravo dogodi lo OOoTransl itu i umalo ni jepotpuno ugašen projekat i njegov sajt Da ni je bi lo LUGoNS zajednice da gapreuzme danas ne bismo pisal i o ovom dodatku

Ovaj tekst posvećujemo svim mal im projektima bez koj ih oni veći ne bi bi l imogući

OOoTransit i pravopis

20

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Aleksandar Božinović

Osnovni pojmoviU informatičkim tekstovima neretko onim koj i se tiču otvorenog softvera koristese akronimi ndash skraćenice koje nastaju sažimanjem više reči u jednu Vremenom iponavl janjem akronima nestala je potreba (nemarnost autora primaut ) da semakar u fusnoti navede njegovo značenje Školjka (eng Shel l ) je naziv zaprogram odnosno interfejs za pristup uslugama računarskog sistema poputpokretanja programa kretanja kroz sistem datoteka i upotrebe uslugaoperativnog sistema1 Škol jka kao spol jašnj i omotač mekušaca opisuje jednudodirnu površinu između korisnika i srži operativnog sistema Škol jka nam jepoznata pod nazivom terminal Dva računara preko sigurne škol jke ostvarujusigurnu vezu koja se označava terminom tunel Iks je deo slenga i označavagrafički prikaz svega na ekranu Pun naziv je sistem prozora Iks (lat X i X11 ) i toje protokol za prikaz sistema prozora na ekranima koj i se baziraju na piksel ima2VNC (eng Virtual Network Computing) je softver koj i prenosi grafički prikazudal jenog računara koj i se označava kao server lokalnom računaru koj i seoznačava kao kl i jent Istovremeno komande tastature i miša sa lokalnog računaraprenosi udal jenom računaru Ukratko VNC se koristi za kontrol isanje udal jenogračunara3

Kako proslediti Iks preko sigurneškoljke

1 https srwikipediaorgwikiЉуска (рачунарство)2 https srwikipediaorgwikiX_Window_System3 https dewikipediaorgwikiVirtual_Network_Computing

Kako da

21

Broj 38

PripremaZamisl i te sledeću situaci ju ndash žel ite da kontrol išete udal jeni računar al i ne žel ite dakoristite vlasničke programe kakav je Timvjuver (eng TeamViewer) Većinavlasničkih programa šal je aj-pi adresu (eng IP) na server i sve se obavl ja prekonjega Ovaj tekst ukratko opisuje relativno jednostavan način da se ostvari prikazispisa ekrana sa udal jenog računara na lokalni računar u stvarnom vremenu kao ikako da se korisniku na lokalnom računaru omogući kontrola udal jenog računaraZa svrhu ovog teksta korišćena su dva računara na koj ima je instal iran UbuntuNajpre je potrebno instal irati pakete openssh-server i x11vnc na udal jenomračunaru

sudo apt-get install openssh-server x11vnc

Na lokalni računar neophodno je instal irati VNC pregledač na primergtkvncviewer

sudo apt-get install gtkvncviewer

Iks preko sigurne školjke

22

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

PovezivanjeDa biste prosledi l i Iks potrebno je da ukucate sledeće (takođe na udal jenomračunaru)

x11vnc -rfbport 5900

Zatim je potrebno u VNC preglednik na lokalnom računaru uneti sledeće podatke

server ip_adresa_udaljenog_računara5900username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Tako ćete otvoriti prozor s prikazom ispisa udal jenog računara u kome možetekoristiti miš da biste kontrol isal i udal jeni računar Imajte na umu da prekidomveze vi prouzrokujete prekid rada programa x11vnc na udal jenom računaru Da bion ostao aktivan i po prekidu veze potrebno ga je pokrenuti s dodatkomargumenta forever

x11vnc -rfbport 5900 --forever

Prosleđivanje portaKada se udal jeni računar nalazi u mreži koju regul iše ruter portovi su sigurnobdquozatvorenirdquo To se može rešiti ostvarivanjem tzv reverznog tunela i l i veze (engSSH reverse tunneling) To zapravo znači da udal jena mašina obezbeđuje lokalnojmašini pristup svom portu Neka port A bude port lokalne mašine a port B portudal jene mašine Kada se reverzni tunel uspostavi preko porta A na lokalnojmašini pristupa se portu B na udal jenoj mašini Pritom se podrazumeva da su portlokalne mašine i ruter bdquoispredrdquo lokalne mašine bdquootvorenirdquo (port 22) Port 22 jeinače podrazumevani port za sigurnu škol jku

Reverzni tunel ostvaruje se sa udal jenog računara

ssh -R 12345localhost5900korisničko_ime_udaljenog_računaraip_adresa_udaljenog_računara

U ovom primeru 12345 je port lokalne mašine (A) a 5900 je port udal jenemašine (B)

Kako da

23

Broj 38

Nakon toga potrebno je pokrenuti x11vnc (takođe na udal jenom računaru)

x11vnc -rfbport 5900

Pokrenite VNC preglednik na lokalnom računaru i unesite sledeće podatke

server localhost12345username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Iks preko sigurne školjke

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 4: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

4

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Vesti str 6

Puls slobodeU susret trećem Balkanskоm računarskom kongresu str 9

PredstavljamoDodaci za Openofis i Libreofis koj i život znače str 14

Kako da Kako proslediti Iks preko sigurne škol jke str 20Sigurno brisanje podataka (1 deo) str 24

OslobađanjeKomande u GNULinuksu (1 deo) str 30

Slobodni profesionalacVaš posao open-sors posao (5 deo)Mozi la mdash Od zajednice do korporaci je str 34

Internet mreže i komunikacijeŠifrovani čet (5 deo) - Toks str 39Oblaci i katanci Sigurni u oblacima (1 deo) str 45

Moć slobodnogsoftvera

Sadržaj

Broj 38Periodika izlaženja mesečnik

Izvršni urednik Stefan NožinićGlavni lektorAdmir Halilkanović

LekturaJelena Munćan Saška SpišjakMilena Beran Milana VojnovićAleksandar BožinovićAleksandra Ristović

Grafička obradaDejan Maglov Ivan Radeljić

Dizajn White Circle Creative Team

5

Broj 38

LiBRE prijatelji

Broj 38Periodika izlaženja mesečnik

Izvršni urednik Stefan NožinićGlavni lektorAdmir Halilkanović

LekturaJelena Munćan Saška SpišjakMilena Beran Milana VojnovićAleksandar BožinovićAleksandra Ristović

Grafička obradaDejan Maglov Ivan Radeljić

Dizajn White Circle Creative Team

Autori u ovom broju

Ostali saradnici u ovom broju

Marko Novaković Mihajlo Bogdanović

Počasni članovi redakcijeŽeljko Popivoda Vladimir PopadićŽeljko Šarić Aleksandar Stanisavljević

KontaktIRC floss-magazin na ircfreenodenet

E-pošta librelugonsorg

Danijel GomolaAleksandar BožinovićJelena Georgijević Krasojević

Petar SimovićDejan Maglov

6

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

23 jun 2015

Adobi razvija slobodankorisnički interfejs za dizajnaplikacijaAdobi je najavio da razvi ja interfejs koj i se bazirana HTML5 za dizajn apl ikaci ja i veb sajtova podslobodnom licencom

Koristan l ink http j mp1EL0NwE

24 jun 2015

Kjut će koristiti moderneC++11 mogućnostiOd verzi je 57 Kjut (Qt) će koristiti višemogućnosti iz C++11

Koristan l ink http tcotQKvO8taoU

24 jun 2015

Saradnja Red Heta iSamsungaOve dve kompani je su se udruži le na pol jumobi lnih tehnologi ja

Koristan l ink http tco7mXqNxUR6g

Vesti

7

Broj 38

25 jun 2015

Eklips razvojno okruženjedobija podršku za DokerOvo okruženje dobi ja podršku za Doker odverzi je 45

Koristan l ink http tcoJcrkZF0qwQ

9 ju l 2015

Fakultet tehničkih nauka uNovom Sadu će na svom RT-RK odseku preći na slobodanhardverOdsek za računarsku tehniku i računarskukomunikaci ju FTN-a prelazi na upotrebu Razberi-Paja i Arduina na svoj im laboratori jskimvežbama

Koristan l ink http j mp1PXSWfl

20 ju l 2015

Vižual Studio će imatipodršku za LinuksMajkrosoft je najavio da Vižual Studio od noveverzi je ima podršku i za Linuks

Koristan l ink http tcozrDYYHdz7L

Vesti

8

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

20 ju l 2015

Objavljen GCC 52Objavl jena je nova verzi ja ovog popularnogslobodnog prevodioca

Koristan l ink http tcoxw283Ll8zD

24 ju l 2015

C-mejk 33 objavljenObjavl jena je nova verzi ja C-mejka (CMake) sistema za prevođenje i distribuci ju slobodnihsoftverskih rešenja

Koristan l ink http tcofrgOs21hZZ

4 avgust 2015

Bro softver za zaštitu koji senalazi na većini sistema vladai kompanija puni dvadesetgodinaPre tačno dvadeset godina Vern Pekson je tokomsvoj ih doktorskih studi ja napisao softver koj i ćepostati jedan od nezaobi laznih alata nasistemima američke vlade

Koristan l ink http j mp1M6EAeJ

Vesti

9

Broj 38

Autor Jelena Georgi jević Krasojević

Puls slobode

U susret trećemBalkanskom računarskomkongresu

10

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

U Novom Sadu će se od 11 do 13 septembra u Muzeju savremene umetnostiVojvodine održati treći po redu regionalni hakerski kongres pod sloganombdquoBalkon 2015 - Treća srećardquo (BalCCon2k15 ndash Third times a charm) Prvi je imaonaziv Prvi kontakt drugi je bio nastavak pa smo ga nazval i Drugom bazom anadamo se da treći biti upravo treća sreća

Program kongresa obuhvata brojne prezentaci je radionice kao i predavanja izoblasti bezbednosti računarskih sistema sa posebnim osvrtom na društveno-pol itičke teme poput zaštite privatnosti na internetu slobodnog softveraprogramskih jezika razvoja apl ikaci ja i brojnih drugih Predavači su poznati ipriznati pripadnici hakerskih zajednica iz celog sveta

Organizatori kongresa su novosadsko udruženje korisnika Linuksa bdquoLUGoNSrdquo iFondaci ja Vau Holand (Wau Holland) iz Hamburga Osnovni ci l j udruženja su radna bol j i tku društva i podsticanje korišćenja GNULinuks sistema kako upreduzećima tako i kod pojedinaca i entuzi jasta LUGoNS je podrška svimkorisnicima Linuksa kako u Novom Sadu i Vojvodini tako i u celoj Srbi j i Članoviudruženja nastoje takođe da podignu svest o informatičkoj kulturi i promovišubesplatan i slobodan otvoreni softver

bdquoBalkonrdquo1 je zamišl jen tako da postane centar hakerske zajednice u regionu zasve one koj i finansi jski nisu u mogućnosti da posećuju druge kongrese u Evropi iSAD-u Ovakva manifestaci ja neophodna je na Balkanu kako bi se obezbedi lomesto na kome se jednom godišnje razmenjuju novostečena znanja sastaju mladipuni ideja i stari j i puni iskustva i znanja da se upoznaju povežu i ohrabre svi kojeračunari mreže sigurnost i nekonvencionalan način razmišl janja zanimaju anemaju gde da dobi ju žel jene informaci je Time bi se u samoj hakerskoj zajednici

1 bdquoBalkonrdquo (BalCCon) - Balkanski računarski kongres

Puls slobode

11

Broj 38

podizao nivo stručnosti uz vođstvo stari j ih kolega a i rešio bi se problemnemogućnosti da se dopre do prostora i vremena da se sopstveni radoviprezentuju Dovođenje poznatih i priznatih l judi da održe predavanja omogućaval judima iz regiona da ih vide uživo i da diskutuju sa nj ima o temama koje ihzanimaju Balkon žel i da pribl iži svet studentima koj i se interesuju za haktivizamslobodni kod i tehničke nauke al i i svim mladima koj ima su ove i srodne temeinteresantne Na ovaj način mladi imaju pri l iku da predstave svoje radove ukol ikosu zaniml j ivi inovativni i u skladu sa moralnim načel ima za koje se zalaže celazajednica okupl jena oko slobodnog koda

Pogledajmo sada ko su predavači Hakeri to jesu Haker je onaj ko svoje znanje oračunarima žel i da prenese i podel i sa drugima

Dođite jer u suprotnom propuštate pri l iku da čujete upoznate i družite se sasledećim predavačima

Voja AntonićDa l i se neko seća časopisa bdquoRačunari u vašojkućirdquo pa još prvog broja sve sa opisomsamogradnje računara Galaksi ja Upoznajtel ično njenog tvorca Rešen je da podel i sa vamasvoje znanje o elektronici leml jenju i dazajedno sa nj im napravite svoju konzolu zaigranje

Bernd Fiks (Bernd Fix)Haker iz Berl ina koj i je 1986 godine pristupio uHaos kompjuter klub (Chaos Computer Club) Tvorac prvog demo virusa koj i je objavl jen učasopisu Datenšlojder (Datenschleuder) Držise maksime pravog hakera Ne petl ja j se u tuđepodatke 2 Ovaj put na Balkonu (BalCCon) ćedržati radionicu za novinare - SituationAwareness for Journalists gde će svi

2 Dont mess around with other peoples data

Balkon 1k15

12

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

zainteresovani novinari imati pri l iku da se upoznaju sa novim načinomprikupl janja informaci ja i nj ihovim upravl janjem te zaštitom digitalnog identitetaTakođe biće predočena važnost tehnologi ja u današnjem radu

Travis Gudspid (TravisGoodspeed)Zar ga je potrebno dodatno predstavl jatiPromoter Balkona po celom svetu i posle prvogBalkona opet ga možemo videti u Novom Saduovoga put sa temom Poliglote u radio-amaterizmu (Polyglots in Amateur Radio) gdeće govoriti o radio signal ima i modulaci j i

Aluk (Aluc)Organizator Bisajdsa (Bsides) u Berl inu kod nas će održati predavanje podsledećim nazivom Ne lažite me (dont lie to me) Zvuči interesantno nadamo seda vas je zainteresovao

Virus (Vyrus)Speci ja lan gost iz SAD-a dođite da čujete njegovo predavanje (Go)ne Phishing ozaštiti od pecanja kao napada na računarski sistem uz pomoć prevare korisnika

Mari Gitbib (Marie Gutbub)Rođena u Francuskoj studirala novinarstvo ukulturi na Berl inskom Univerzitetu umetnosti Od 2014 godine Mari organizuje Kriptoparti(CryptoParty) u Berl inu i širom Evrope širećisvest o privatnosti kroz razgovore i radioniceOna takođe drži predavanja o bezbednosniminformaci jama za novinare na nekol ikouniverziteta Kao slobodni novinar ona pišeizmeđu ostalog i za Frajtag3 Kod nas će držativiše radionica i predavanja Kriptoparti mora

Puls slobode

13

Broj 38

umreti Dolazim u miru (CryptoParty must die I come in peace) i mnoga druga

Peter Bubeštinger (Peter Bubestinger)Koordinator od 2008 godine u Fondaci j islobodnog softvera Austri je kao i vođa projektai programer u oblasti digital izaci je audio-vizuelne arhive od 2002 godine Stekao jepraktično iskustvo u radu sa arhivima vel ikihinstituci ja kao što su austri jska Medi jatek(Mediathek) RTV Sloveni je SRTC (Sudan) GlasVi jetnama Kolos (Brisel) ORF fonotekaNacional (Meksiko) i druge Trenutno je glavniprogramer DVA-Profešna (DVA - Profession) ndashrešenja za video digital izaci ju arhivekorišćenjem slobodnog softvera i slobodnog koda Od 2008 godine je član ekipebdquoFondaci je slobodnog softvera Evroperdquo (FSFE) i trenutno koordinira nj ihoveaktivnosti u Austri j i a držaće predavanje či j i je naziv FFmpegov video kodekbez gubitaka FFV1 (FFmpegs FFV1 lossless video codec)

Biće prisutni i mnogi drugi koj i su podjednako interesantni kao prethodnonavedeni predavači

Šta još reći osim ndash dođite čujte vidite i probajte

Lista predavača ni je konačna al i je možete pratiti nahttps 2k15balcconorgspeakersspeakershtm

Ukol iko smo vas zainteresoval i da prisustvujete kongresu rezervišite i kupitekartu na sajtu https ticketsbalcconorg Takođe ukol iko imate pitanja možete namse javiti na adresu elektronske pošte orga at balcconorg

Više o programu i organizaci j i na https balcconorg

Zvanični nalog na Tviteru BalCC0n

3 Der Freitag - Фрајтаг memački nedel jnik

Balkon 1k15

14

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

Ne možemo zamisl i ti ni jedan iole ozbi l jan tekstualni procesor bez dodatka zaautomatsku proveru ispravnosti pisanja na engleskom jeziku (eng spellcheck) Englezi nisu imal i svog Vuka Stefanovića Karadžića i ne pišu onako kako govoreČak i bol je obrazovani Englezi nisu uvek sigurni kako se poneka reč ispravnospeluje i zato im je neophodan dodatak za proveru ispravnosti pisanja Oni biodbaci l i svaki tekstualni procesor koj i ga ne bi imao

Sa druge strane mi smo skloni da se zadovol j imo bi lo kakvim tekstualnimprocesorom Ne samo što nam ne nedostaje dodatak za proveru ispravnostipisanja već vrlo često zaboravl jamo da iskl jučimo englesku proveru pisanja iautokorekturu Zato nam se dešava da u prepiskama imamo automatskiispravl jeno slovo bdquoirdquo tako da je svako ispisano vel ikim slovom Štaviše nekoristimo ni našu ćiri l icu a često ni naša latinična slova nego pišemo bdquoošišanomrdquolatinicom U neformalnoj prepisci to možda i ni je neki problem al i u formalnojprepisci to je nepismeno

Da l i činjenica da pišemo kako govorimo znači da nam ni je potrebna proveraispravnosti pisanja Naše je mišl jenje da nam je itekako potrebna Ljudi smo igrešimo u svemu pa i pri l ikom kucanja bdquoGutamordquo slova permutujemo slovanedovol jno poznajemo našu gramatiku a i pitanje je kol iko ispravno govorimo

Dodaci za Openofis i Libreofiskoje život znače

Predstavljamo

15

Broj 38

Ni najbol j i dodatak za proveru ispravnosti pisanja nas neće zaštititi od svihmogućih grešaka al i ih može smanj iti i učiniti nas malo bdquopismeni j imrdquo nego štojesmo što može da nam znači pri l ikom formalne prepiske (pisanje molbi žalbi zahteva i apl ikaci ja)

Osim provere ispravnosti pisanja Srbi imaju još jedan problem koj i se može rešitidobrim dodatkom za tekstualni procesor Englezi pišu samo jednim pismomlatinicom a mi se služimo latinicom i ćiri l icom Nama je neophodan i dodatak zabrzo preslovl javanje teksta iz jednog u drugo pismo

Po ustavu Srbi je zvanično pismo u Srbi j i je ćiri l ica pa je obavezno zvaničnuprepisku sa državnim organima vršiti na ćiri l ici Muka je ako već imamo barempola teksta pripreml jeno na latinici Prekucavanje na ćiri l icu je teško te je jedanlaki preslovl javač neophodan svakom tekstualnom procesoru

OOoTranslit i Pravopis i hifenacija za srpski jezik(ćirilica i latinica)

Problem rešavanja ovih problema na tekstualnim procesorima postoj i odavno Prvije kompletno rešenje ponudio projekat RAS i njegov kreator R Simić RAS je rešioprobleme provere pisanja preloma reči na kraju reda preslovl javanje i to zaMajkrosoft Ofis Najveći problem sa RAS-om je bio u tome što je to vlasničkikomerci ja lni softver i zbog toga ni je bio u masovnoj upotrebi Iako ni je bio skup

OOoTransit i pravopis

16

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

ipak je bio vezan samo za jednu mašinu i samo jedan operativni sistem Svakareinstalaci ja sistema bi poništi la l icencu što je onda povlači lo i l i novu kupovinuRAS-a i l i kontaktiranje sa vlasnikom kako bi se dobio novi seri jski broj To je svebi lo suviše kompl ikovano i zbog toga projekat ni je masovno zaživeo

Ne znamo kol iko je RAS doneo finansi jske koristi svom vlasniku al i znamo da jedoneo pri l ično nevol ja korisniku Zbog RAS-a i sl ičnih komerci ja lnih programakorisnici su izbegaval i da reinstal iraju svoje operativne sisteme da ne bi ponovomoral i da plaćaju te programe Zato su bdquokrpi l irdquo i bdquo leči l irdquo već pri l ično bdquobušnerdquo ivirusima zaražene operativne sisteme

Jedan ovakav alat zato mora da bude slobodan softver a to podrazumeva islobodan tekstualni procesor Ovo ni je samo pitanje softvera nego opšte kulturecelokupne naci je

Prvi slobodni dodatak bdquoOOoTransl itrdquo za OpenofisovogPisca i tabelarni proračun (Kalk) razvio je AleksandarUrošević iz Kragujevca u maju 2008 godine Svoj imdodatkom je rešio brzo preslovl javanje označenog i l icelokupnog teksta dokumenta iz ćiri l ice u latinicu iobrnuto Ovaj dodatak je postao zvanični dodatak zaOpenofis (kasni je Libreofis) i može da se preuzme sasajta projekta i l i sa stranica dodataka za Libreofis

Drugi slobodni dodatak Openofisovog Pisca bdquoSrpskipravopis i hifenaci ja (ćiri l ica i latinica)rdquo (Serbian (Cyrillic and Latin) Spelling andHyphenation) razvio je Goran Rakić u decembru 2008 godine Ovaj dodatakuvršćen je u zvanične dodatke za Openofis (Libreofis) i rešio je problem proverepisanja i preloma reči na kraju reda Može se preuzeti sa stranica dodataka zaLibreofis

Instalacija dodataka za LibreofisVerujemo da vrlo malo l judi ne zna kako se instal iraju dodaci u Libreofis a l i ćemoipak ukratko pojasniti proces za one koj i to ne znaju

Dovol jno je samo preuzeti datoteke sa ekstenzi jom OXT i otvoriti ih Libreofisom(Open withhellip - Otvori pomoćuhellip) Sve ostalo je po principu Dal jeDal jeDal jeKraj

Predstavljamo

17

Broj 38

(eng NextNextNextFinish) Ponovnim pokretanjem Libreofisa dodatak ćepostati aktivan a ostalo je da eventualno promenite podešavanja u samom Piscuna primer da postavite srpsku ćiri l icu (i l i latinicu) kao podrazumevani jezik zaproveru pisanja i uživate u blagodetima koje provera ispravnosti pisanja donosi

Pravopis i hifenacija za srpski jezik (ćirilica ilatinica)

Ovaj dodatak radi tako što upoređuje svaku otkucanu reč sa svoj im ugrađenimrečnikom Rečnik sadrži vel iki broj reči sa svim podvari jantama (razl ičiti rod broj padež i glagolski obl ik) Ukol iko dodatak pronađe otkucanu reč u rečnikupretpostavl ja da je ona ispravno otkucana a u protivnom je sumnj iva i podvlačije Jasno je da je vrlo teško pripremiti savršeni srpski rečnik koj i će sadržati svemoguće reči sa svim vari jantama Zato postoj i jednostavan postupak dodavanja

OOoTransit i pravopis

18

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novih reči u taj rečnik kada je korisnik potpuno siguran da je ona ispravna

Dodatak ni je savršen Ne može da prepozna kontekst reči u rečenici i neprepoznaje slovne greške poput bdquokućardquo ndash bdquokucardquo Obe reči su za dodatakispravne to jest nalaze se u rečniku U bdquokucirdquo se ne može živeti niti se bdquokućardquomože prošetati Ovakve greške sam korisnik mora da otkri je i ispravi Ovo ni jebol jka samo našeg dodatka za proveru ispravnosti kucanja nego je to generalnabol jka svih dodataka za proveru ispravnosti kucanja na svakom jeziku Jedino suneki jezici podložni j i ovakvim greškama od drugih jer imaju više reči koje susl ične a imaju potpuno razl ičit smisao

OOoTranslit

Ovaj dodatak je speci ja l izovan za brzo preslovl javanje celog i l i dela tekstaSavršeno radi preslovl javanje iz ćiri l ice u latinicu jer srpsku ćiri l icu odl ikujeosobina da uvek ima samo jedno slovo za jedan glas što ni je slučaj sa srpskomlatinicom (bdquo ljrdquo ndash bdquoљrdquo bdquonjrdquo ndash bdquoњrdquo i bdquodžrdquo ndash bdquoџrdquo) Nesavršenosti u preslovl javanju sasrpske latinice u ćiri l icu upravo proizi laze iz problema postojanja dva slova zajedan glas Postoje retki primeri kada bdquo l jrdquo nisu bdquo ljrdquo bdquon jrdquo nisu bdquonjrdquo i bdquod žrdquo nisu bdquodžrdquoVećinu tih izuzetaka je autor OOoTransl ita identifikovao i automatski primenjujeal i je i dal je ostalo nekol iko neidentifikovanih izuzetaka na koje korisnici treba da

Predstavljamo

19

Broj 38

obrate pažnju i provere tekst nakon preslovl javanja iz latinice u ćiri l icu a u tomeim može pomoći prethodni dodatak (Pravopis i hifenaci ja za srpski jezik)

Za krajI pored nesavršenosti ovih alata oni su veoma korisni Smanjuju broj grešaka iolakšavaju život pri l ikom primene oba srpska pisma Ovi dodaci su slobodni otvorenog koda besplatni i za slobodne tekstualne procesore (Openofis iLibreofis) koj i rade na svim operativnim sistemima Ako i postoj i opravdanje zakorišćenje komerci ja lnih i vlasničkih operativnih sistema jer ne postoje alternativeza neke vidove primene računara za korišćenje vlasničkih kancelari jskih paketaskoro da nema opravdanja Sa ovim dodacima specifičnim za srpski jezik slobodnikancelari jski paketi programa su mnogo korisni j i od nal ickanih vlasničkih bezovakvih dodataka

Na kraju bismo još pomenul i probleme domaće zajednice slobodnog softvera Čininam se da se možemo složiti da su ovakvi projekti od nacionalne važnosti anažalost oni nikad nisu bi l i podržani na pravi način ni od državnih organa nekedržavne instituci je koja se bavi informatikom i kulturom a ni od same zajedniceslobodnog softvera Projekti možda jesu mal i a l i su značajni i mogl i bi da sedodatno unaprede Do toga nažalost neće doći jer osim entuzi jazma pojedinacakoj i su projekte podigl i na noge nema nove motivaci je da se oni i unapređuju

Naglašavamo i probleme u koje je upao projekat OOoTransl it pre oko godinu danakada je preti lo da potpuno bude ugašen i izbrisan iako još uvek funkcioniše Jednoje razviti a lat za sopstvene potrebe i vel ikodušno ga pokloniti na korišćenje svimakao slobodan softver a drugo je dodatno plaćati i održavati ga o sopstvenomtrošku bez dodatne motivaci je To se upravo dogodi lo OOoTransl itu i umalo ni jepotpuno ugašen projekat i njegov sajt Da ni je bi lo LUGoNS zajednice da gapreuzme danas ne bismo pisal i o ovom dodatku

Ovaj tekst posvećujemo svim mal im projektima bez koj ih oni veći ne bi bi l imogući

OOoTransit i pravopis

20

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Aleksandar Božinović

Osnovni pojmoviU informatičkim tekstovima neretko onim koj i se tiču otvorenog softvera koristese akronimi ndash skraćenice koje nastaju sažimanjem više reči u jednu Vremenom iponavl janjem akronima nestala je potreba (nemarnost autora primaut ) da semakar u fusnoti navede njegovo značenje Školjka (eng Shel l ) je naziv zaprogram odnosno interfejs za pristup uslugama računarskog sistema poputpokretanja programa kretanja kroz sistem datoteka i upotrebe uslugaoperativnog sistema1 Škol jka kao spol jašnj i omotač mekušaca opisuje jednudodirnu površinu između korisnika i srži operativnog sistema Škol jka nam jepoznata pod nazivom terminal Dva računara preko sigurne škol jke ostvarujusigurnu vezu koja se označava terminom tunel Iks je deo slenga i označavagrafički prikaz svega na ekranu Pun naziv je sistem prozora Iks (lat X i X11 ) i toje protokol za prikaz sistema prozora na ekranima koj i se baziraju na piksel ima2VNC (eng Virtual Network Computing) je softver koj i prenosi grafički prikazudal jenog računara koj i se označava kao server lokalnom računaru koj i seoznačava kao kl i jent Istovremeno komande tastature i miša sa lokalnog računaraprenosi udal jenom računaru Ukratko VNC se koristi za kontrol isanje udal jenogračunara3

Kako proslediti Iks preko sigurneškoljke

1 https srwikipediaorgwikiЉуска (рачунарство)2 https srwikipediaorgwikiX_Window_System3 https dewikipediaorgwikiVirtual_Network_Computing

Kako da

21

Broj 38

PripremaZamisl i te sledeću situaci ju ndash žel ite da kontrol išete udal jeni računar al i ne žel ite dakoristite vlasničke programe kakav je Timvjuver (eng TeamViewer) Većinavlasničkih programa šal je aj-pi adresu (eng IP) na server i sve se obavl ja prekonjega Ovaj tekst ukratko opisuje relativno jednostavan način da se ostvari prikazispisa ekrana sa udal jenog računara na lokalni računar u stvarnom vremenu kao ikako da se korisniku na lokalnom računaru omogući kontrola udal jenog računaraZa svrhu ovog teksta korišćena su dva računara na koj ima je instal iran UbuntuNajpre je potrebno instal irati pakete openssh-server i x11vnc na udal jenomračunaru

sudo apt-get install openssh-server x11vnc

Na lokalni računar neophodno je instal irati VNC pregledač na primergtkvncviewer

sudo apt-get install gtkvncviewer

Iks preko sigurne školjke

22

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

PovezivanjeDa biste prosledi l i Iks potrebno je da ukucate sledeće (takođe na udal jenomračunaru)

x11vnc -rfbport 5900

Zatim je potrebno u VNC preglednik na lokalnom računaru uneti sledeće podatke

server ip_adresa_udaljenog_računara5900username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Tako ćete otvoriti prozor s prikazom ispisa udal jenog računara u kome možetekoristiti miš da biste kontrol isal i udal jeni računar Imajte na umu da prekidomveze vi prouzrokujete prekid rada programa x11vnc na udal jenom računaru Da bion ostao aktivan i po prekidu veze potrebno ga je pokrenuti s dodatkomargumenta forever

x11vnc -rfbport 5900 --forever

Prosleđivanje portaKada se udal jeni računar nalazi u mreži koju regul iše ruter portovi su sigurnobdquozatvorenirdquo To se može rešiti ostvarivanjem tzv reverznog tunela i l i veze (engSSH reverse tunneling) To zapravo znači da udal jena mašina obezbeđuje lokalnojmašini pristup svom portu Neka port A bude port lokalne mašine a port B portudal jene mašine Kada se reverzni tunel uspostavi preko porta A na lokalnojmašini pristupa se portu B na udal jenoj mašini Pritom se podrazumeva da su portlokalne mašine i ruter bdquoispredrdquo lokalne mašine bdquootvorenirdquo (port 22) Port 22 jeinače podrazumevani port za sigurnu škol jku

Reverzni tunel ostvaruje se sa udal jenog računara

ssh -R 12345localhost5900korisničko_ime_udaljenog_računaraip_adresa_udaljenog_računara

U ovom primeru 12345 je port lokalne mašine (A) a 5900 je port udal jenemašine (B)

Kako da

23

Broj 38

Nakon toga potrebno je pokrenuti x11vnc (takođe na udal jenom računaru)

x11vnc -rfbport 5900

Pokrenite VNC preglednik na lokalnom računaru i unesite sledeće podatke

server localhost12345username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Iks preko sigurne školjke

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 5: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

5

Broj 38

LiBRE prijatelji

Broj 38Periodika izlaženja mesečnik

Izvršni urednik Stefan NožinićGlavni lektorAdmir Halilkanović

LekturaJelena Munćan Saška SpišjakMilena Beran Milana VojnovićAleksandar BožinovićAleksandra Ristović

Grafička obradaDejan Maglov Ivan Radeljić

Dizajn White Circle Creative Team

Autori u ovom broju

Ostali saradnici u ovom broju

Marko Novaković Mihajlo Bogdanović

Počasni članovi redakcijeŽeljko Popivoda Vladimir PopadićŽeljko Šarić Aleksandar Stanisavljević

KontaktIRC floss-magazin na ircfreenodenet

E-pošta librelugonsorg

Danijel GomolaAleksandar BožinovićJelena Georgijević Krasojević

Petar SimovićDejan Maglov

6

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

23 jun 2015

Adobi razvija slobodankorisnički interfejs za dizajnaplikacijaAdobi je najavio da razvi ja interfejs koj i se bazirana HTML5 za dizajn apl ikaci ja i veb sajtova podslobodnom licencom

Koristan l ink http j mp1EL0NwE

24 jun 2015

Kjut će koristiti moderneC++11 mogućnostiOd verzi je 57 Kjut (Qt) će koristiti višemogućnosti iz C++11

Koristan l ink http tcotQKvO8taoU

24 jun 2015

Saradnja Red Heta iSamsungaOve dve kompani je su se udruži le na pol jumobi lnih tehnologi ja

Koristan l ink http tco7mXqNxUR6g

Vesti

7

Broj 38

25 jun 2015

Eklips razvojno okruženjedobija podršku za DokerOvo okruženje dobi ja podršku za Doker odverzi je 45

Koristan l ink http tcoJcrkZF0qwQ

9 ju l 2015

Fakultet tehničkih nauka uNovom Sadu će na svom RT-RK odseku preći na slobodanhardverOdsek za računarsku tehniku i računarskukomunikaci ju FTN-a prelazi na upotrebu Razberi-Paja i Arduina na svoj im laboratori jskimvežbama

Koristan l ink http j mp1PXSWfl

20 ju l 2015

Vižual Studio će imatipodršku za LinuksMajkrosoft je najavio da Vižual Studio od noveverzi je ima podršku i za Linuks

Koristan l ink http tcozrDYYHdz7L

Vesti

8

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

20 ju l 2015

Objavljen GCC 52Objavl jena je nova verzi ja ovog popularnogslobodnog prevodioca

Koristan l ink http tcoxw283Ll8zD

24 ju l 2015

C-mejk 33 objavljenObjavl jena je nova verzi ja C-mejka (CMake) sistema za prevođenje i distribuci ju slobodnihsoftverskih rešenja

Koristan l ink http tcofrgOs21hZZ

4 avgust 2015

Bro softver za zaštitu koji senalazi na većini sistema vladai kompanija puni dvadesetgodinaPre tačno dvadeset godina Vern Pekson je tokomsvoj ih doktorskih studi ja napisao softver koj i ćepostati jedan od nezaobi laznih alata nasistemima američke vlade

Koristan l ink http j mp1M6EAeJ

Vesti

9

Broj 38

Autor Jelena Georgi jević Krasojević

Puls slobode

U susret trećemBalkanskom računarskomkongresu

10

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

U Novom Sadu će se od 11 do 13 septembra u Muzeju savremene umetnostiVojvodine održati treći po redu regionalni hakerski kongres pod sloganombdquoBalkon 2015 - Treća srećardquo (BalCCon2k15 ndash Third times a charm) Prvi je imaonaziv Prvi kontakt drugi je bio nastavak pa smo ga nazval i Drugom bazom anadamo se da treći biti upravo treća sreća

Program kongresa obuhvata brojne prezentaci je radionice kao i predavanja izoblasti bezbednosti računarskih sistema sa posebnim osvrtom na društveno-pol itičke teme poput zaštite privatnosti na internetu slobodnog softveraprogramskih jezika razvoja apl ikaci ja i brojnih drugih Predavači su poznati ipriznati pripadnici hakerskih zajednica iz celog sveta

Organizatori kongresa su novosadsko udruženje korisnika Linuksa bdquoLUGoNSrdquo iFondaci ja Vau Holand (Wau Holland) iz Hamburga Osnovni ci l j udruženja su radna bol j i tku društva i podsticanje korišćenja GNULinuks sistema kako upreduzećima tako i kod pojedinaca i entuzi jasta LUGoNS je podrška svimkorisnicima Linuksa kako u Novom Sadu i Vojvodini tako i u celoj Srbi j i Članoviudruženja nastoje takođe da podignu svest o informatičkoj kulturi i promovišubesplatan i slobodan otvoreni softver

bdquoBalkonrdquo1 je zamišl jen tako da postane centar hakerske zajednice u regionu zasve one koj i finansi jski nisu u mogućnosti da posećuju druge kongrese u Evropi iSAD-u Ovakva manifestaci ja neophodna je na Balkanu kako bi se obezbedi lomesto na kome se jednom godišnje razmenjuju novostečena znanja sastaju mladipuni ideja i stari j i puni iskustva i znanja da se upoznaju povežu i ohrabre svi kojeračunari mreže sigurnost i nekonvencionalan način razmišl janja zanimaju anemaju gde da dobi ju žel jene informaci je Time bi se u samoj hakerskoj zajednici

1 bdquoBalkonrdquo (BalCCon) - Balkanski računarski kongres

Puls slobode

11

Broj 38

podizao nivo stručnosti uz vođstvo stari j ih kolega a i rešio bi se problemnemogućnosti da se dopre do prostora i vremena da se sopstveni radoviprezentuju Dovođenje poznatih i priznatih l judi da održe predavanja omogućaval judima iz regiona da ih vide uživo i da diskutuju sa nj ima o temama koje ihzanimaju Balkon žel i da pribl iži svet studentima koj i se interesuju za haktivizamslobodni kod i tehničke nauke al i i svim mladima koj ima su ove i srodne temeinteresantne Na ovaj način mladi imaju pri l iku da predstave svoje radove ukol ikosu zaniml j ivi inovativni i u skladu sa moralnim načel ima za koje se zalaže celazajednica okupl jena oko slobodnog koda

Pogledajmo sada ko su predavači Hakeri to jesu Haker je onaj ko svoje znanje oračunarima žel i da prenese i podel i sa drugima

Dođite jer u suprotnom propuštate pri l iku da čujete upoznate i družite se sasledećim predavačima

Voja AntonićDa l i se neko seća časopisa bdquoRačunari u vašojkućirdquo pa još prvog broja sve sa opisomsamogradnje računara Galaksi ja Upoznajtel ično njenog tvorca Rešen je da podel i sa vamasvoje znanje o elektronici leml jenju i dazajedno sa nj im napravite svoju konzolu zaigranje

Bernd Fiks (Bernd Fix)Haker iz Berl ina koj i je 1986 godine pristupio uHaos kompjuter klub (Chaos Computer Club) Tvorac prvog demo virusa koj i je objavl jen učasopisu Datenšlojder (Datenschleuder) Držise maksime pravog hakera Ne petl ja j se u tuđepodatke 2 Ovaj put na Balkonu (BalCCon) ćedržati radionicu za novinare - SituationAwareness for Journalists gde će svi

2 Dont mess around with other peoples data

Balkon 1k15

12

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

zainteresovani novinari imati pri l iku da se upoznaju sa novim načinomprikupl janja informaci ja i nj ihovim upravl janjem te zaštitom digitalnog identitetaTakođe biće predočena važnost tehnologi ja u današnjem radu

Travis Gudspid (TravisGoodspeed)Zar ga je potrebno dodatno predstavl jatiPromoter Balkona po celom svetu i posle prvogBalkona opet ga možemo videti u Novom Saduovoga put sa temom Poliglote u radio-amaterizmu (Polyglots in Amateur Radio) gdeće govoriti o radio signal ima i modulaci j i

Aluk (Aluc)Organizator Bisajdsa (Bsides) u Berl inu kod nas će održati predavanje podsledećim nazivom Ne lažite me (dont lie to me) Zvuči interesantno nadamo seda vas je zainteresovao

Virus (Vyrus)Speci ja lan gost iz SAD-a dođite da čujete njegovo predavanje (Go)ne Phishing ozaštiti od pecanja kao napada na računarski sistem uz pomoć prevare korisnika

Mari Gitbib (Marie Gutbub)Rođena u Francuskoj studirala novinarstvo ukulturi na Berl inskom Univerzitetu umetnosti Od 2014 godine Mari organizuje Kriptoparti(CryptoParty) u Berl inu i širom Evrope širećisvest o privatnosti kroz razgovore i radioniceOna takođe drži predavanja o bezbednosniminformaci jama za novinare na nekol ikouniverziteta Kao slobodni novinar ona pišeizmeđu ostalog i za Frajtag3 Kod nas će držativiše radionica i predavanja Kriptoparti mora

Puls slobode

13

Broj 38

umreti Dolazim u miru (CryptoParty must die I come in peace) i mnoga druga

Peter Bubeštinger (Peter Bubestinger)Koordinator od 2008 godine u Fondaci j islobodnog softvera Austri je kao i vođa projektai programer u oblasti digital izaci je audio-vizuelne arhive od 2002 godine Stekao jepraktično iskustvo u radu sa arhivima vel ikihinstituci ja kao što su austri jska Medi jatek(Mediathek) RTV Sloveni je SRTC (Sudan) GlasVi jetnama Kolos (Brisel) ORF fonotekaNacional (Meksiko) i druge Trenutno je glavniprogramer DVA-Profešna (DVA - Profession) ndashrešenja za video digital izaci ju arhivekorišćenjem slobodnog softvera i slobodnog koda Od 2008 godine je član ekipebdquoFondaci je slobodnog softvera Evroperdquo (FSFE) i trenutno koordinira nj ihoveaktivnosti u Austri j i a držaće predavanje či j i je naziv FFmpegov video kodekbez gubitaka FFV1 (FFmpegs FFV1 lossless video codec)

Biće prisutni i mnogi drugi koj i su podjednako interesantni kao prethodnonavedeni predavači

Šta još reći osim ndash dođite čujte vidite i probajte

Lista predavača ni je konačna al i je možete pratiti nahttps 2k15balcconorgspeakersspeakershtm

Ukol iko smo vas zainteresoval i da prisustvujete kongresu rezervišite i kupitekartu na sajtu https ticketsbalcconorg Takođe ukol iko imate pitanja možete namse javiti na adresu elektronske pošte orga at balcconorg

Više o programu i organizaci j i na https balcconorg

Zvanični nalog na Tviteru BalCC0n

3 Der Freitag - Фрајтаг memački nedel jnik

Balkon 1k15

14

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

Ne možemo zamisl i ti ni jedan iole ozbi l jan tekstualni procesor bez dodatka zaautomatsku proveru ispravnosti pisanja na engleskom jeziku (eng spellcheck) Englezi nisu imal i svog Vuka Stefanovića Karadžića i ne pišu onako kako govoreČak i bol je obrazovani Englezi nisu uvek sigurni kako se poneka reč ispravnospeluje i zato im je neophodan dodatak za proveru ispravnosti pisanja Oni biodbaci l i svaki tekstualni procesor koj i ga ne bi imao

Sa druge strane mi smo skloni da se zadovol j imo bi lo kakvim tekstualnimprocesorom Ne samo što nam ne nedostaje dodatak za proveru ispravnostipisanja već vrlo često zaboravl jamo da iskl jučimo englesku proveru pisanja iautokorekturu Zato nam se dešava da u prepiskama imamo automatskiispravl jeno slovo bdquoirdquo tako da je svako ispisano vel ikim slovom Štaviše nekoristimo ni našu ćiri l icu a često ni naša latinična slova nego pišemo bdquoošišanomrdquolatinicom U neformalnoj prepisci to možda i ni je neki problem al i u formalnojprepisci to je nepismeno

Da l i činjenica da pišemo kako govorimo znači da nam ni je potrebna proveraispravnosti pisanja Naše je mišl jenje da nam je itekako potrebna Ljudi smo igrešimo u svemu pa i pri l ikom kucanja bdquoGutamordquo slova permutujemo slovanedovol jno poznajemo našu gramatiku a i pitanje je kol iko ispravno govorimo

Dodaci za Openofis i Libreofiskoje život znače

Predstavljamo

15

Broj 38

Ni najbol j i dodatak za proveru ispravnosti pisanja nas neće zaštititi od svihmogućih grešaka al i ih može smanj iti i učiniti nas malo bdquopismeni j imrdquo nego štojesmo što može da nam znači pri l ikom formalne prepiske (pisanje molbi žalbi zahteva i apl ikaci ja)

Osim provere ispravnosti pisanja Srbi imaju još jedan problem koj i se može rešitidobrim dodatkom za tekstualni procesor Englezi pišu samo jednim pismomlatinicom a mi se služimo latinicom i ćiri l icom Nama je neophodan i dodatak zabrzo preslovl javanje teksta iz jednog u drugo pismo

Po ustavu Srbi je zvanično pismo u Srbi j i je ćiri l ica pa je obavezno zvaničnuprepisku sa državnim organima vršiti na ćiri l ici Muka je ako već imamo barempola teksta pripreml jeno na latinici Prekucavanje na ćiri l icu je teško te je jedanlaki preslovl javač neophodan svakom tekstualnom procesoru

OOoTranslit i Pravopis i hifenacija za srpski jezik(ćirilica i latinica)

Problem rešavanja ovih problema na tekstualnim procesorima postoj i odavno Prvije kompletno rešenje ponudio projekat RAS i njegov kreator R Simić RAS je rešioprobleme provere pisanja preloma reči na kraju reda preslovl javanje i to zaMajkrosoft Ofis Najveći problem sa RAS-om je bio u tome što je to vlasničkikomerci ja lni softver i zbog toga ni je bio u masovnoj upotrebi Iako ni je bio skup

OOoTransit i pravopis

16

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

ipak je bio vezan samo za jednu mašinu i samo jedan operativni sistem Svakareinstalaci ja sistema bi poništi la l icencu što je onda povlači lo i l i novu kupovinuRAS-a i l i kontaktiranje sa vlasnikom kako bi se dobio novi seri jski broj To je svebi lo suviše kompl ikovano i zbog toga projekat ni je masovno zaživeo

Ne znamo kol iko je RAS doneo finansi jske koristi svom vlasniku al i znamo da jedoneo pri l ično nevol ja korisniku Zbog RAS-a i sl ičnih komerci ja lnih programakorisnici su izbegaval i da reinstal iraju svoje operativne sisteme da ne bi ponovomoral i da plaćaju te programe Zato su bdquokrpi l irdquo i bdquo leči l irdquo već pri l ično bdquobušnerdquo ivirusima zaražene operativne sisteme

Jedan ovakav alat zato mora da bude slobodan softver a to podrazumeva islobodan tekstualni procesor Ovo ni je samo pitanje softvera nego opšte kulturecelokupne naci je

Prvi slobodni dodatak bdquoOOoTransl itrdquo za OpenofisovogPisca i tabelarni proračun (Kalk) razvio je AleksandarUrošević iz Kragujevca u maju 2008 godine Svoj imdodatkom je rešio brzo preslovl javanje označenog i l icelokupnog teksta dokumenta iz ćiri l ice u latinicu iobrnuto Ovaj dodatak je postao zvanični dodatak zaOpenofis (kasni je Libreofis) i može da se preuzme sasajta projekta i l i sa stranica dodataka za Libreofis

Drugi slobodni dodatak Openofisovog Pisca bdquoSrpskipravopis i hifenaci ja (ćiri l ica i latinica)rdquo (Serbian (Cyrillic and Latin) Spelling andHyphenation) razvio je Goran Rakić u decembru 2008 godine Ovaj dodatakuvršćen je u zvanične dodatke za Openofis (Libreofis) i rešio je problem proverepisanja i preloma reči na kraju reda Može se preuzeti sa stranica dodataka zaLibreofis

Instalacija dodataka za LibreofisVerujemo da vrlo malo l judi ne zna kako se instal iraju dodaci u Libreofis a l i ćemoipak ukratko pojasniti proces za one koj i to ne znaju

Dovol jno je samo preuzeti datoteke sa ekstenzi jom OXT i otvoriti ih Libreofisom(Open withhellip - Otvori pomoćuhellip) Sve ostalo je po principu Dal jeDal jeDal jeKraj

Predstavljamo

17

Broj 38

(eng NextNextNextFinish) Ponovnim pokretanjem Libreofisa dodatak ćepostati aktivan a ostalo je da eventualno promenite podešavanja u samom Piscuna primer da postavite srpsku ćiri l icu (i l i latinicu) kao podrazumevani jezik zaproveru pisanja i uživate u blagodetima koje provera ispravnosti pisanja donosi

Pravopis i hifenacija za srpski jezik (ćirilica ilatinica)

Ovaj dodatak radi tako što upoređuje svaku otkucanu reč sa svoj im ugrađenimrečnikom Rečnik sadrži vel iki broj reči sa svim podvari jantama (razl ičiti rod broj padež i glagolski obl ik) Ukol iko dodatak pronađe otkucanu reč u rečnikupretpostavl ja da je ona ispravno otkucana a u protivnom je sumnj iva i podvlačije Jasno je da je vrlo teško pripremiti savršeni srpski rečnik koj i će sadržati svemoguće reči sa svim vari jantama Zato postoj i jednostavan postupak dodavanja

OOoTransit i pravopis

18

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novih reči u taj rečnik kada je korisnik potpuno siguran da je ona ispravna

Dodatak ni je savršen Ne može da prepozna kontekst reči u rečenici i neprepoznaje slovne greške poput bdquokućardquo ndash bdquokucardquo Obe reči su za dodatakispravne to jest nalaze se u rečniku U bdquokucirdquo se ne može živeti niti se bdquokućardquomože prošetati Ovakve greške sam korisnik mora da otkri je i ispravi Ovo ni jebol jka samo našeg dodatka za proveru ispravnosti kucanja nego je to generalnabol jka svih dodataka za proveru ispravnosti kucanja na svakom jeziku Jedino suneki jezici podložni j i ovakvim greškama od drugih jer imaju više reči koje susl ične a imaju potpuno razl ičit smisao

OOoTranslit

Ovaj dodatak je speci ja l izovan za brzo preslovl javanje celog i l i dela tekstaSavršeno radi preslovl javanje iz ćiri l ice u latinicu jer srpsku ćiri l icu odl ikujeosobina da uvek ima samo jedno slovo za jedan glas što ni je slučaj sa srpskomlatinicom (bdquo ljrdquo ndash bdquoљrdquo bdquonjrdquo ndash bdquoњrdquo i bdquodžrdquo ndash bdquoџrdquo) Nesavršenosti u preslovl javanju sasrpske latinice u ćiri l icu upravo proizi laze iz problema postojanja dva slova zajedan glas Postoje retki primeri kada bdquo l jrdquo nisu bdquo ljrdquo bdquon jrdquo nisu bdquonjrdquo i bdquod žrdquo nisu bdquodžrdquoVećinu tih izuzetaka je autor OOoTransl ita identifikovao i automatski primenjujeal i je i dal je ostalo nekol iko neidentifikovanih izuzetaka na koje korisnici treba da

Predstavljamo

19

Broj 38

obrate pažnju i provere tekst nakon preslovl javanja iz latinice u ćiri l icu a u tomeim može pomoći prethodni dodatak (Pravopis i hifenaci ja za srpski jezik)

Za krajI pored nesavršenosti ovih alata oni su veoma korisni Smanjuju broj grešaka iolakšavaju život pri l ikom primene oba srpska pisma Ovi dodaci su slobodni otvorenog koda besplatni i za slobodne tekstualne procesore (Openofis iLibreofis) koj i rade na svim operativnim sistemima Ako i postoj i opravdanje zakorišćenje komerci ja lnih i vlasničkih operativnih sistema jer ne postoje alternativeza neke vidove primene računara za korišćenje vlasničkih kancelari jskih paketaskoro da nema opravdanja Sa ovim dodacima specifičnim za srpski jezik slobodnikancelari jski paketi programa su mnogo korisni j i od nal ickanih vlasničkih bezovakvih dodataka

Na kraju bismo još pomenul i probleme domaće zajednice slobodnog softvera Čininam se da se možemo složiti da su ovakvi projekti od nacionalne važnosti anažalost oni nikad nisu bi l i podržani na pravi način ni od državnih organa nekedržavne instituci je koja se bavi informatikom i kulturom a ni od same zajedniceslobodnog softvera Projekti možda jesu mal i a l i su značajni i mogl i bi da sedodatno unaprede Do toga nažalost neće doći jer osim entuzi jazma pojedinacakoj i su projekte podigl i na noge nema nove motivaci je da se oni i unapređuju

Naglašavamo i probleme u koje je upao projekat OOoTransl it pre oko godinu danakada je preti lo da potpuno bude ugašen i izbrisan iako još uvek funkcioniše Jednoje razviti a lat za sopstvene potrebe i vel ikodušno ga pokloniti na korišćenje svimakao slobodan softver a drugo je dodatno plaćati i održavati ga o sopstvenomtrošku bez dodatne motivaci je To se upravo dogodi lo OOoTransl itu i umalo ni jepotpuno ugašen projekat i njegov sajt Da ni je bi lo LUGoNS zajednice da gapreuzme danas ne bismo pisal i o ovom dodatku

Ovaj tekst posvećujemo svim mal im projektima bez koj ih oni veći ne bi bi l imogući

OOoTransit i pravopis

20

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Aleksandar Božinović

Osnovni pojmoviU informatičkim tekstovima neretko onim koj i se tiču otvorenog softvera koristese akronimi ndash skraćenice koje nastaju sažimanjem više reči u jednu Vremenom iponavl janjem akronima nestala je potreba (nemarnost autora primaut ) da semakar u fusnoti navede njegovo značenje Školjka (eng Shel l ) je naziv zaprogram odnosno interfejs za pristup uslugama računarskog sistema poputpokretanja programa kretanja kroz sistem datoteka i upotrebe uslugaoperativnog sistema1 Škol jka kao spol jašnj i omotač mekušaca opisuje jednudodirnu površinu između korisnika i srži operativnog sistema Škol jka nam jepoznata pod nazivom terminal Dva računara preko sigurne škol jke ostvarujusigurnu vezu koja se označava terminom tunel Iks je deo slenga i označavagrafički prikaz svega na ekranu Pun naziv je sistem prozora Iks (lat X i X11 ) i toje protokol za prikaz sistema prozora na ekranima koj i se baziraju na piksel ima2VNC (eng Virtual Network Computing) je softver koj i prenosi grafički prikazudal jenog računara koj i se označava kao server lokalnom računaru koj i seoznačava kao kl i jent Istovremeno komande tastature i miša sa lokalnog računaraprenosi udal jenom računaru Ukratko VNC se koristi za kontrol isanje udal jenogračunara3

Kako proslediti Iks preko sigurneškoljke

1 https srwikipediaorgwikiЉуска (рачунарство)2 https srwikipediaorgwikiX_Window_System3 https dewikipediaorgwikiVirtual_Network_Computing

Kako da

21

Broj 38

PripremaZamisl i te sledeću situaci ju ndash žel ite da kontrol išete udal jeni računar al i ne žel ite dakoristite vlasničke programe kakav je Timvjuver (eng TeamViewer) Većinavlasničkih programa šal je aj-pi adresu (eng IP) na server i sve se obavl ja prekonjega Ovaj tekst ukratko opisuje relativno jednostavan način da se ostvari prikazispisa ekrana sa udal jenog računara na lokalni računar u stvarnom vremenu kao ikako da se korisniku na lokalnom računaru omogući kontrola udal jenog računaraZa svrhu ovog teksta korišćena su dva računara na koj ima je instal iran UbuntuNajpre je potrebno instal irati pakete openssh-server i x11vnc na udal jenomračunaru

sudo apt-get install openssh-server x11vnc

Na lokalni računar neophodno je instal irati VNC pregledač na primergtkvncviewer

sudo apt-get install gtkvncviewer

Iks preko sigurne školjke

22

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

PovezivanjeDa biste prosledi l i Iks potrebno je da ukucate sledeće (takođe na udal jenomračunaru)

x11vnc -rfbport 5900

Zatim je potrebno u VNC preglednik na lokalnom računaru uneti sledeće podatke

server ip_adresa_udaljenog_računara5900username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Tako ćete otvoriti prozor s prikazom ispisa udal jenog računara u kome možetekoristiti miš da biste kontrol isal i udal jeni računar Imajte na umu da prekidomveze vi prouzrokujete prekid rada programa x11vnc na udal jenom računaru Da bion ostao aktivan i po prekidu veze potrebno ga je pokrenuti s dodatkomargumenta forever

x11vnc -rfbport 5900 --forever

Prosleđivanje portaKada se udal jeni računar nalazi u mreži koju regul iše ruter portovi su sigurnobdquozatvorenirdquo To se može rešiti ostvarivanjem tzv reverznog tunela i l i veze (engSSH reverse tunneling) To zapravo znači da udal jena mašina obezbeđuje lokalnojmašini pristup svom portu Neka port A bude port lokalne mašine a port B portudal jene mašine Kada se reverzni tunel uspostavi preko porta A na lokalnojmašini pristupa se portu B na udal jenoj mašini Pritom se podrazumeva da su portlokalne mašine i ruter bdquoispredrdquo lokalne mašine bdquootvorenirdquo (port 22) Port 22 jeinače podrazumevani port za sigurnu škol jku

Reverzni tunel ostvaruje se sa udal jenog računara

ssh -R 12345localhost5900korisničko_ime_udaljenog_računaraip_adresa_udaljenog_računara

U ovom primeru 12345 je port lokalne mašine (A) a 5900 je port udal jenemašine (B)

Kako da

23

Broj 38

Nakon toga potrebno je pokrenuti x11vnc (takođe na udal jenom računaru)

x11vnc -rfbport 5900

Pokrenite VNC preglednik na lokalnom računaru i unesite sledeće podatke

server localhost12345username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Iks preko sigurne školjke

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 6: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

6

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

23 jun 2015

Adobi razvija slobodankorisnički interfejs za dizajnaplikacijaAdobi je najavio da razvi ja interfejs koj i se bazirana HTML5 za dizajn apl ikaci ja i veb sajtova podslobodnom licencom

Koristan l ink http j mp1EL0NwE

24 jun 2015

Kjut će koristiti moderneC++11 mogućnostiOd verzi je 57 Kjut (Qt) će koristiti višemogućnosti iz C++11

Koristan l ink http tcotQKvO8taoU

24 jun 2015

Saradnja Red Heta iSamsungaOve dve kompani je su se udruži le na pol jumobi lnih tehnologi ja

Koristan l ink http tco7mXqNxUR6g

Vesti

7

Broj 38

25 jun 2015

Eklips razvojno okruženjedobija podršku za DokerOvo okruženje dobi ja podršku za Doker odverzi je 45

Koristan l ink http tcoJcrkZF0qwQ

9 ju l 2015

Fakultet tehničkih nauka uNovom Sadu će na svom RT-RK odseku preći na slobodanhardverOdsek za računarsku tehniku i računarskukomunikaci ju FTN-a prelazi na upotrebu Razberi-Paja i Arduina na svoj im laboratori jskimvežbama

Koristan l ink http j mp1PXSWfl

20 ju l 2015

Vižual Studio će imatipodršku za LinuksMajkrosoft je najavio da Vižual Studio od noveverzi je ima podršku i za Linuks

Koristan l ink http tcozrDYYHdz7L

Vesti

8

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

20 ju l 2015

Objavljen GCC 52Objavl jena je nova verzi ja ovog popularnogslobodnog prevodioca

Koristan l ink http tcoxw283Ll8zD

24 ju l 2015

C-mejk 33 objavljenObjavl jena je nova verzi ja C-mejka (CMake) sistema za prevođenje i distribuci ju slobodnihsoftverskih rešenja

Koristan l ink http tcofrgOs21hZZ

4 avgust 2015

Bro softver za zaštitu koji senalazi na većini sistema vladai kompanija puni dvadesetgodinaPre tačno dvadeset godina Vern Pekson je tokomsvoj ih doktorskih studi ja napisao softver koj i ćepostati jedan od nezaobi laznih alata nasistemima američke vlade

Koristan l ink http j mp1M6EAeJ

Vesti

9

Broj 38

Autor Jelena Georgi jević Krasojević

Puls slobode

U susret trećemBalkanskom računarskomkongresu

10

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

U Novom Sadu će se od 11 do 13 septembra u Muzeju savremene umetnostiVojvodine održati treći po redu regionalni hakerski kongres pod sloganombdquoBalkon 2015 - Treća srećardquo (BalCCon2k15 ndash Third times a charm) Prvi je imaonaziv Prvi kontakt drugi je bio nastavak pa smo ga nazval i Drugom bazom anadamo se da treći biti upravo treća sreća

Program kongresa obuhvata brojne prezentaci je radionice kao i predavanja izoblasti bezbednosti računarskih sistema sa posebnim osvrtom na društveno-pol itičke teme poput zaštite privatnosti na internetu slobodnog softveraprogramskih jezika razvoja apl ikaci ja i brojnih drugih Predavači su poznati ipriznati pripadnici hakerskih zajednica iz celog sveta

Organizatori kongresa su novosadsko udruženje korisnika Linuksa bdquoLUGoNSrdquo iFondaci ja Vau Holand (Wau Holland) iz Hamburga Osnovni ci l j udruženja su radna bol j i tku društva i podsticanje korišćenja GNULinuks sistema kako upreduzećima tako i kod pojedinaca i entuzi jasta LUGoNS je podrška svimkorisnicima Linuksa kako u Novom Sadu i Vojvodini tako i u celoj Srbi j i Članoviudruženja nastoje takođe da podignu svest o informatičkoj kulturi i promovišubesplatan i slobodan otvoreni softver

bdquoBalkonrdquo1 je zamišl jen tako da postane centar hakerske zajednice u regionu zasve one koj i finansi jski nisu u mogućnosti da posećuju druge kongrese u Evropi iSAD-u Ovakva manifestaci ja neophodna je na Balkanu kako bi se obezbedi lomesto na kome se jednom godišnje razmenjuju novostečena znanja sastaju mladipuni ideja i stari j i puni iskustva i znanja da se upoznaju povežu i ohrabre svi kojeračunari mreže sigurnost i nekonvencionalan način razmišl janja zanimaju anemaju gde da dobi ju žel jene informaci je Time bi se u samoj hakerskoj zajednici

1 bdquoBalkonrdquo (BalCCon) - Balkanski računarski kongres

Puls slobode

11

Broj 38

podizao nivo stručnosti uz vođstvo stari j ih kolega a i rešio bi se problemnemogućnosti da se dopre do prostora i vremena da se sopstveni radoviprezentuju Dovođenje poznatih i priznatih l judi da održe predavanja omogućaval judima iz regiona da ih vide uživo i da diskutuju sa nj ima o temama koje ihzanimaju Balkon žel i da pribl iži svet studentima koj i se interesuju za haktivizamslobodni kod i tehničke nauke al i i svim mladima koj ima su ove i srodne temeinteresantne Na ovaj način mladi imaju pri l iku da predstave svoje radove ukol ikosu zaniml j ivi inovativni i u skladu sa moralnim načel ima za koje se zalaže celazajednica okupl jena oko slobodnog koda

Pogledajmo sada ko su predavači Hakeri to jesu Haker je onaj ko svoje znanje oračunarima žel i da prenese i podel i sa drugima

Dođite jer u suprotnom propuštate pri l iku da čujete upoznate i družite se sasledećim predavačima

Voja AntonićDa l i se neko seća časopisa bdquoRačunari u vašojkućirdquo pa još prvog broja sve sa opisomsamogradnje računara Galaksi ja Upoznajtel ično njenog tvorca Rešen je da podel i sa vamasvoje znanje o elektronici leml jenju i dazajedno sa nj im napravite svoju konzolu zaigranje

Bernd Fiks (Bernd Fix)Haker iz Berl ina koj i je 1986 godine pristupio uHaos kompjuter klub (Chaos Computer Club) Tvorac prvog demo virusa koj i je objavl jen učasopisu Datenšlojder (Datenschleuder) Držise maksime pravog hakera Ne petl ja j se u tuđepodatke 2 Ovaj put na Balkonu (BalCCon) ćedržati radionicu za novinare - SituationAwareness for Journalists gde će svi

2 Dont mess around with other peoples data

Balkon 1k15

12

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

zainteresovani novinari imati pri l iku da se upoznaju sa novim načinomprikupl janja informaci ja i nj ihovim upravl janjem te zaštitom digitalnog identitetaTakođe biće predočena važnost tehnologi ja u današnjem radu

Travis Gudspid (TravisGoodspeed)Zar ga je potrebno dodatno predstavl jatiPromoter Balkona po celom svetu i posle prvogBalkona opet ga možemo videti u Novom Saduovoga put sa temom Poliglote u radio-amaterizmu (Polyglots in Amateur Radio) gdeće govoriti o radio signal ima i modulaci j i

Aluk (Aluc)Organizator Bisajdsa (Bsides) u Berl inu kod nas će održati predavanje podsledećim nazivom Ne lažite me (dont lie to me) Zvuči interesantno nadamo seda vas je zainteresovao

Virus (Vyrus)Speci ja lan gost iz SAD-a dođite da čujete njegovo predavanje (Go)ne Phishing ozaštiti od pecanja kao napada na računarski sistem uz pomoć prevare korisnika

Mari Gitbib (Marie Gutbub)Rođena u Francuskoj studirala novinarstvo ukulturi na Berl inskom Univerzitetu umetnosti Od 2014 godine Mari organizuje Kriptoparti(CryptoParty) u Berl inu i širom Evrope širećisvest o privatnosti kroz razgovore i radioniceOna takođe drži predavanja o bezbednosniminformaci jama za novinare na nekol ikouniverziteta Kao slobodni novinar ona pišeizmeđu ostalog i za Frajtag3 Kod nas će držativiše radionica i predavanja Kriptoparti mora

Puls slobode

13

Broj 38

umreti Dolazim u miru (CryptoParty must die I come in peace) i mnoga druga

Peter Bubeštinger (Peter Bubestinger)Koordinator od 2008 godine u Fondaci j islobodnog softvera Austri je kao i vođa projektai programer u oblasti digital izaci je audio-vizuelne arhive od 2002 godine Stekao jepraktično iskustvo u radu sa arhivima vel ikihinstituci ja kao što su austri jska Medi jatek(Mediathek) RTV Sloveni je SRTC (Sudan) GlasVi jetnama Kolos (Brisel) ORF fonotekaNacional (Meksiko) i druge Trenutno je glavniprogramer DVA-Profešna (DVA - Profession) ndashrešenja za video digital izaci ju arhivekorišćenjem slobodnog softvera i slobodnog koda Od 2008 godine je član ekipebdquoFondaci je slobodnog softvera Evroperdquo (FSFE) i trenutno koordinira nj ihoveaktivnosti u Austri j i a držaće predavanje či j i je naziv FFmpegov video kodekbez gubitaka FFV1 (FFmpegs FFV1 lossless video codec)

Biće prisutni i mnogi drugi koj i su podjednako interesantni kao prethodnonavedeni predavači

Šta još reći osim ndash dođite čujte vidite i probajte

Lista predavača ni je konačna al i je možete pratiti nahttps 2k15balcconorgspeakersspeakershtm

Ukol iko smo vas zainteresoval i da prisustvujete kongresu rezervišite i kupitekartu na sajtu https ticketsbalcconorg Takođe ukol iko imate pitanja možete namse javiti na adresu elektronske pošte orga at balcconorg

Više o programu i organizaci j i na https balcconorg

Zvanični nalog na Tviteru BalCC0n

3 Der Freitag - Фрајтаг memački nedel jnik

Balkon 1k15

14

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

Ne možemo zamisl i ti ni jedan iole ozbi l jan tekstualni procesor bez dodatka zaautomatsku proveru ispravnosti pisanja na engleskom jeziku (eng spellcheck) Englezi nisu imal i svog Vuka Stefanovića Karadžića i ne pišu onako kako govoreČak i bol je obrazovani Englezi nisu uvek sigurni kako se poneka reč ispravnospeluje i zato im je neophodan dodatak za proveru ispravnosti pisanja Oni biodbaci l i svaki tekstualni procesor koj i ga ne bi imao

Sa druge strane mi smo skloni da se zadovol j imo bi lo kakvim tekstualnimprocesorom Ne samo što nam ne nedostaje dodatak za proveru ispravnostipisanja već vrlo često zaboravl jamo da iskl jučimo englesku proveru pisanja iautokorekturu Zato nam se dešava da u prepiskama imamo automatskiispravl jeno slovo bdquoirdquo tako da je svako ispisano vel ikim slovom Štaviše nekoristimo ni našu ćiri l icu a često ni naša latinična slova nego pišemo bdquoošišanomrdquolatinicom U neformalnoj prepisci to možda i ni je neki problem al i u formalnojprepisci to je nepismeno

Da l i činjenica da pišemo kako govorimo znači da nam ni je potrebna proveraispravnosti pisanja Naše je mišl jenje da nam je itekako potrebna Ljudi smo igrešimo u svemu pa i pri l ikom kucanja bdquoGutamordquo slova permutujemo slovanedovol jno poznajemo našu gramatiku a i pitanje je kol iko ispravno govorimo

Dodaci za Openofis i Libreofiskoje život znače

Predstavljamo

15

Broj 38

Ni najbol j i dodatak za proveru ispravnosti pisanja nas neće zaštititi od svihmogućih grešaka al i ih može smanj iti i učiniti nas malo bdquopismeni j imrdquo nego štojesmo što može da nam znači pri l ikom formalne prepiske (pisanje molbi žalbi zahteva i apl ikaci ja)

Osim provere ispravnosti pisanja Srbi imaju još jedan problem koj i se može rešitidobrim dodatkom za tekstualni procesor Englezi pišu samo jednim pismomlatinicom a mi se služimo latinicom i ćiri l icom Nama je neophodan i dodatak zabrzo preslovl javanje teksta iz jednog u drugo pismo

Po ustavu Srbi je zvanično pismo u Srbi j i je ćiri l ica pa je obavezno zvaničnuprepisku sa državnim organima vršiti na ćiri l ici Muka je ako već imamo barempola teksta pripreml jeno na latinici Prekucavanje na ćiri l icu je teško te je jedanlaki preslovl javač neophodan svakom tekstualnom procesoru

OOoTranslit i Pravopis i hifenacija za srpski jezik(ćirilica i latinica)

Problem rešavanja ovih problema na tekstualnim procesorima postoj i odavno Prvije kompletno rešenje ponudio projekat RAS i njegov kreator R Simić RAS je rešioprobleme provere pisanja preloma reči na kraju reda preslovl javanje i to zaMajkrosoft Ofis Najveći problem sa RAS-om je bio u tome što je to vlasničkikomerci ja lni softver i zbog toga ni je bio u masovnoj upotrebi Iako ni je bio skup

OOoTransit i pravopis

16

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

ipak je bio vezan samo za jednu mašinu i samo jedan operativni sistem Svakareinstalaci ja sistema bi poništi la l icencu što je onda povlači lo i l i novu kupovinuRAS-a i l i kontaktiranje sa vlasnikom kako bi se dobio novi seri jski broj To je svebi lo suviše kompl ikovano i zbog toga projekat ni je masovno zaživeo

Ne znamo kol iko je RAS doneo finansi jske koristi svom vlasniku al i znamo da jedoneo pri l ično nevol ja korisniku Zbog RAS-a i sl ičnih komerci ja lnih programakorisnici su izbegaval i da reinstal iraju svoje operativne sisteme da ne bi ponovomoral i da plaćaju te programe Zato su bdquokrpi l irdquo i bdquo leči l irdquo već pri l ično bdquobušnerdquo ivirusima zaražene operativne sisteme

Jedan ovakav alat zato mora da bude slobodan softver a to podrazumeva islobodan tekstualni procesor Ovo ni je samo pitanje softvera nego opšte kulturecelokupne naci je

Prvi slobodni dodatak bdquoOOoTransl itrdquo za OpenofisovogPisca i tabelarni proračun (Kalk) razvio je AleksandarUrošević iz Kragujevca u maju 2008 godine Svoj imdodatkom je rešio brzo preslovl javanje označenog i l icelokupnog teksta dokumenta iz ćiri l ice u latinicu iobrnuto Ovaj dodatak je postao zvanični dodatak zaOpenofis (kasni je Libreofis) i može da se preuzme sasajta projekta i l i sa stranica dodataka za Libreofis

Drugi slobodni dodatak Openofisovog Pisca bdquoSrpskipravopis i hifenaci ja (ćiri l ica i latinica)rdquo (Serbian (Cyrillic and Latin) Spelling andHyphenation) razvio je Goran Rakić u decembru 2008 godine Ovaj dodatakuvršćen je u zvanične dodatke za Openofis (Libreofis) i rešio je problem proverepisanja i preloma reči na kraju reda Može se preuzeti sa stranica dodataka zaLibreofis

Instalacija dodataka za LibreofisVerujemo da vrlo malo l judi ne zna kako se instal iraju dodaci u Libreofis a l i ćemoipak ukratko pojasniti proces za one koj i to ne znaju

Dovol jno je samo preuzeti datoteke sa ekstenzi jom OXT i otvoriti ih Libreofisom(Open withhellip - Otvori pomoćuhellip) Sve ostalo je po principu Dal jeDal jeDal jeKraj

Predstavljamo

17

Broj 38

(eng NextNextNextFinish) Ponovnim pokretanjem Libreofisa dodatak ćepostati aktivan a ostalo je da eventualno promenite podešavanja u samom Piscuna primer da postavite srpsku ćiri l icu (i l i latinicu) kao podrazumevani jezik zaproveru pisanja i uživate u blagodetima koje provera ispravnosti pisanja donosi

Pravopis i hifenacija za srpski jezik (ćirilica ilatinica)

Ovaj dodatak radi tako što upoređuje svaku otkucanu reč sa svoj im ugrađenimrečnikom Rečnik sadrži vel iki broj reči sa svim podvari jantama (razl ičiti rod broj padež i glagolski obl ik) Ukol iko dodatak pronađe otkucanu reč u rečnikupretpostavl ja da je ona ispravno otkucana a u protivnom je sumnj iva i podvlačije Jasno je da je vrlo teško pripremiti savršeni srpski rečnik koj i će sadržati svemoguće reči sa svim vari jantama Zato postoj i jednostavan postupak dodavanja

OOoTransit i pravopis

18

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novih reči u taj rečnik kada je korisnik potpuno siguran da je ona ispravna

Dodatak ni je savršen Ne može da prepozna kontekst reči u rečenici i neprepoznaje slovne greške poput bdquokućardquo ndash bdquokucardquo Obe reči su za dodatakispravne to jest nalaze se u rečniku U bdquokucirdquo se ne može živeti niti se bdquokućardquomože prošetati Ovakve greške sam korisnik mora da otkri je i ispravi Ovo ni jebol jka samo našeg dodatka za proveru ispravnosti kucanja nego je to generalnabol jka svih dodataka za proveru ispravnosti kucanja na svakom jeziku Jedino suneki jezici podložni j i ovakvim greškama od drugih jer imaju više reči koje susl ične a imaju potpuno razl ičit smisao

OOoTranslit

Ovaj dodatak je speci ja l izovan za brzo preslovl javanje celog i l i dela tekstaSavršeno radi preslovl javanje iz ćiri l ice u latinicu jer srpsku ćiri l icu odl ikujeosobina da uvek ima samo jedno slovo za jedan glas što ni je slučaj sa srpskomlatinicom (bdquo ljrdquo ndash bdquoљrdquo bdquonjrdquo ndash bdquoњrdquo i bdquodžrdquo ndash bdquoџrdquo) Nesavršenosti u preslovl javanju sasrpske latinice u ćiri l icu upravo proizi laze iz problema postojanja dva slova zajedan glas Postoje retki primeri kada bdquo l jrdquo nisu bdquo ljrdquo bdquon jrdquo nisu bdquonjrdquo i bdquod žrdquo nisu bdquodžrdquoVećinu tih izuzetaka je autor OOoTransl ita identifikovao i automatski primenjujeal i je i dal je ostalo nekol iko neidentifikovanih izuzetaka na koje korisnici treba da

Predstavljamo

19

Broj 38

obrate pažnju i provere tekst nakon preslovl javanja iz latinice u ćiri l icu a u tomeim može pomoći prethodni dodatak (Pravopis i hifenaci ja za srpski jezik)

Za krajI pored nesavršenosti ovih alata oni su veoma korisni Smanjuju broj grešaka iolakšavaju život pri l ikom primene oba srpska pisma Ovi dodaci su slobodni otvorenog koda besplatni i za slobodne tekstualne procesore (Openofis iLibreofis) koj i rade na svim operativnim sistemima Ako i postoj i opravdanje zakorišćenje komerci ja lnih i vlasničkih operativnih sistema jer ne postoje alternativeza neke vidove primene računara za korišćenje vlasničkih kancelari jskih paketaskoro da nema opravdanja Sa ovim dodacima specifičnim za srpski jezik slobodnikancelari jski paketi programa su mnogo korisni j i od nal ickanih vlasničkih bezovakvih dodataka

Na kraju bismo još pomenul i probleme domaće zajednice slobodnog softvera Čininam se da se možemo složiti da su ovakvi projekti od nacionalne važnosti anažalost oni nikad nisu bi l i podržani na pravi način ni od državnih organa nekedržavne instituci je koja se bavi informatikom i kulturom a ni od same zajedniceslobodnog softvera Projekti možda jesu mal i a l i su značajni i mogl i bi da sedodatno unaprede Do toga nažalost neće doći jer osim entuzi jazma pojedinacakoj i su projekte podigl i na noge nema nove motivaci je da se oni i unapređuju

Naglašavamo i probleme u koje je upao projekat OOoTransl it pre oko godinu danakada je preti lo da potpuno bude ugašen i izbrisan iako još uvek funkcioniše Jednoje razviti a lat za sopstvene potrebe i vel ikodušno ga pokloniti na korišćenje svimakao slobodan softver a drugo je dodatno plaćati i održavati ga o sopstvenomtrošku bez dodatne motivaci je To se upravo dogodi lo OOoTransl itu i umalo ni jepotpuno ugašen projekat i njegov sajt Da ni je bi lo LUGoNS zajednice da gapreuzme danas ne bismo pisal i o ovom dodatku

Ovaj tekst posvećujemo svim mal im projektima bez koj ih oni veći ne bi bi l imogući

OOoTransit i pravopis

20

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Aleksandar Božinović

Osnovni pojmoviU informatičkim tekstovima neretko onim koj i se tiču otvorenog softvera koristese akronimi ndash skraćenice koje nastaju sažimanjem više reči u jednu Vremenom iponavl janjem akronima nestala je potreba (nemarnost autora primaut ) da semakar u fusnoti navede njegovo značenje Školjka (eng Shel l ) je naziv zaprogram odnosno interfejs za pristup uslugama računarskog sistema poputpokretanja programa kretanja kroz sistem datoteka i upotrebe uslugaoperativnog sistema1 Škol jka kao spol jašnj i omotač mekušaca opisuje jednudodirnu površinu između korisnika i srži operativnog sistema Škol jka nam jepoznata pod nazivom terminal Dva računara preko sigurne škol jke ostvarujusigurnu vezu koja se označava terminom tunel Iks je deo slenga i označavagrafički prikaz svega na ekranu Pun naziv je sistem prozora Iks (lat X i X11 ) i toje protokol za prikaz sistema prozora na ekranima koj i se baziraju na piksel ima2VNC (eng Virtual Network Computing) je softver koj i prenosi grafički prikazudal jenog računara koj i se označava kao server lokalnom računaru koj i seoznačava kao kl i jent Istovremeno komande tastature i miša sa lokalnog računaraprenosi udal jenom računaru Ukratko VNC se koristi za kontrol isanje udal jenogračunara3

Kako proslediti Iks preko sigurneškoljke

1 https srwikipediaorgwikiЉуска (рачунарство)2 https srwikipediaorgwikiX_Window_System3 https dewikipediaorgwikiVirtual_Network_Computing

Kako da

21

Broj 38

PripremaZamisl i te sledeću situaci ju ndash žel ite da kontrol išete udal jeni računar al i ne žel ite dakoristite vlasničke programe kakav je Timvjuver (eng TeamViewer) Većinavlasničkih programa šal je aj-pi adresu (eng IP) na server i sve se obavl ja prekonjega Ovaj tekst ukratko opisuje relativno jednostavan način da se ostvari prikazispisa ekrana sa udal jenog računara na lokalni računar u stvarnom vremenu kao ikako da se korisniku na lokalnom računaru omogući kontrola udal jenog računaraZa svrhu ovog teksta korišćena su dva računara na koj ima je instal iran UbuntuNajpre je potrebno instal irati pakete openssh-server i x11vnc na udal jenomračunaru

sudo apt-get install openssh-server x11vnc

Na lokalni računar neophodno je instal irati VNC pregledač na primergtkvncviewer

sudo apt-get install gtkvncviewer

Iks preko sigurne školjke

22

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

PovezivanjeDa biste prosledi l i Iks potrebno je da ukucate sledeće (takođe na udal jenomračunaru)

x11vnc -rfbport 5900

Zatim je potrebno u VNC preglednik na lokalnom računaru uneti sledeće podatke

server ip_adresa_udaljenog_računara5900username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Tako ćete otvoriti prozor s prikazom ispisa udal jenog računara u kome možetekoristiti miš da biste kontrol isal i udal jeni računar Imajte na umu da prekidomveze vi prouzrokujete prekid rada programa x11vnc na udal jenom računaru Da bion ostao aktivan i po prekidu veze potrebno ga je pokrenuti s dodatkomargumenta forever

x11vnc -rfbport 5900 --forever

Prosleđivanje portaKada se udal jeni računar nalazi u mreži koju regul iše ruter portovi su sigurnobdquozatvorenirdquo To se može rešiti ostvarivanjem tzv reverznog tunela i l i veze (engSSH reverse tunneling) To zapravo znači da udal jena mašina obezbeđuje lokalnojmašini pristup svom portu Neka port A bude port lokalne mašine a port B portudal jene mašine Kada se reverzni tunel uspostavi preko porta A na lokalnojmašini pristupa se portu B na udal jenoj mašini Pritom se podrazumeva da su portlokalne mašine i ruter bdquoispredrdquo lokalne mašine bdquootvorenirdquo (port 22) Port 22 jeinače podrazumevani port za sigurnu škol jku

Reverzni tunel ostvaruje se sa udal jenog računara

ssh -R 12345localhost5900korisničko_ime_udaljenog_računaraip_adresa_udaljenog_računara

U ovom primeru 12345 je port lokalne mašine (A) a 5900 je port udal jenemašine (B)

Kako da

23

Broj 38

Nakon toga potrebno je pokrenuti x11vnc (takođe na udal jenom računaru)

x11vnc -rfbport 5900

Pokrenite VNC preglednik na lokalnom računaru i unesite sledeće podatke

server localhost12345username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Iks preko sigurne školjke

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 7: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

7

Broj 38

25 jun 2015

Eklips razvojno okruženjedobija podršku za DokerOvo okruženje dobi ja podršku za Doker odverzi je 45

Koristan l ink http tcoJcrkZF0qwQ

9 ju l 2015

Fakultet tehničkih nauka uNovom Sadu će na svom RT-RK odseku preći na slobodanhardverOdsek za računarsku tehniku i računarskukomunikaci ju FTN-a prelazi na upotrebu Razberi-Paja i Arduina na svoj im laboratori jskimvežbama

Koristan l ink http j mp1PXSWfl

20 ju l 2015

Vižual Studio će imatipodršku za LinuksMajkrosoft je najavio da Vižual Studio od noveverzi je ima podršku i za Linuks

Koristan l ink http tcozrDYYHdz7L

Vesti

8

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

20 ju l 2015

Objavljen GCC 52Objavl jena je nova verzi ja ovog popularnogslobodnog prevodioca

Koristan l ink http tcoxw283Ll8zD

24 ju l 2015

C-mejk 33 objavljenObjavl jena je nova verzi ja C-mejka (CMake) sistema za prevođenje i distribuci ju slobodnihsoftverskih rešenja

Koristan l ink http tcofrgOs21hZZ

4 avgust 2015

Bro softver za zaštitu koji senalazi na većini sistema vladai kompanija puni dvadesetgodinaPre tačno dvadeset godina Vern Pekson je tokomsvoj ih doktorskih studi ja napisao softver koj i ćepostati jedan od nezaobi laznih alata nasistemima američke vlade

Koristan l ink http j mp1M6EAeJ

Vesti

9

Broj 38

Autor Jelena Georgi jević Krasojević

Puls slobode

U susret trećemBalkanskom računarskomkongresu

10

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

U Novom Sadu će se od 11 do 13 septembra u Muzeju savremene umetnostiVojvodine održati treći po redu regionalni hakerski kongres pod sloganombdquoBalkon 2015 - Treća srećardquo (BalCCon2k15 ndash Third times a charm) Prvi je imaonaziv Prvi kontakt drugi je bio nastavak pa smo ga nazval i Drugom bazom anadamo se da treći biti upravo treća sreća

Program kongresa obuhvata brojne prezentaci je radionice kao i predavanja izoblasti bezbednosti računarskih sistema sa posebnim osvrtom na društveno-pol itičke teme poput zaštite privatnosti na internetu slobodnog softveraprogramskih jezika razvoja apl ikaci ja i brojnih drugih Predavači su poznati ipriznati pripadnici hakerskih zajednica iz celog sveta

Organizatori kongresa su novosadsko udruženje korisnika Linuksa bdquoLUGoNSrdquo iFondaci ja Vau Holand (Wau Holland) iz Hamburga Osnovni ci l j udruženja su radna bol j i tku društva i podsticanje korišćenja GNULinuks sistema kako upreduzećima tako i kod pojedinaca i entuzi jasta LUGoNS je podrška svimkorisnicima Linuksa kako u Novom Sadu i Vojvodini tako i u celoj Srbi j i Članoviudruženja nastoje takođe da podignu svest o informatičkoj kulturi i promovišubesplatan i slobodan otvoreni softver

bdquoBalkonrdquo1 je zamišl jen tako da postane centar hakerske zajednice u regionu zasve one koj i finansi jski nisu u mogućnosti da posećuju druge kongrese u Evropi iSAD-u Ovakva manifestaci ja neophodna je na Balkanu kako bi se obezbedi lomesto na kome se jednom godišnje razmenjuju novostečena znanja sastaju mladipuni ideja i stari j i puni iskustva i znanja da se upoznaju povežu i ohrabre svi kojeračunari mreže sigurnost i nekonvencionalan način razmišl janja zanimaju anemaju gde da dobi ju žel jene informaci je Time bi se u samoj hakerskoj zajednici

1 bdquoBalkonrdquo (BalCCon) - Balkanski računarski kongres

Puls slobode

11

Broj 38

podizao nivo stručnosti uz vođstvo stari j ih kolega a i rešio bi se problemnemogućnosti da se dopre do prostora i vremena da se sopstveni radoviprezentuju Dovođenje poznatih i priznatih l judi da održe predavanja omogućaval judima iz regiona da ih vide uživo i da diskutuju sa nj ima o temama koje ihzanimaju Balkon žel i da pribl iži svet studentima koj i se interesuju za haktivizamslobodni kod i tehničke nauke al i i svim mladima koj ima su ove i srodne temeinteresantne Na ovaj način mladi imaju pri l iku da predstave svoje radove ukol ikosu zaniml j ivi inovativni i u skladu sa moralnim načel ima za koje se zalaže celazajednica okupl jena oko slobodnog koda

Pogledajmo sada ko su predavači Hakeri to jesu Haker je onaj ko svoje znanje oračunarima žel i da prenese i podel i sa drugima

Dođite jer u suprotnom propuštate pri l iku da čujete upoznate i družite se sasledećim predavačima

Voja AntonićDa l i se neko seća časopisa bdquoRačunari u vašojkućirdquo pa još prvog broja sve sa opisomsamogradnje računara Galaksi ja Upoznajtel ično njenog tvorca Rešen je da podel i sa vamasvoje znanje o elektronici leml jenju i dazajedno sa nj im napravite svoju konzolu zaigranje

Bernd Fiks (Bernd Fix)Haker iz Berl ina koj i je 1986 godine pristupio uHaos kompjuter klub (Chaos Computer Club) Tvorac prvog demo virusa koj i je objavl jen učasopisu Datenšlojder (Datenschleuder) Držise maksime pravog hakera Ne petl ja j se u tuđepodatke 2 Ovaj put na Balkonu (BalCCon) ćedržati radionicu za novinare - SituationAwareness for Journalists gde će svi

2 Dont mess around with other peoples data

Balkon 1k15

12

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

zainteresovani novinari imati pri l iku da se upoznaju sa novim načinomprikupl janja informaci ja i nj ihovim upravl janjem te zaštitom digitalnog identitetaTakođe biće predočena važnost tehnologi ja u današnjem radu

Travis Gudspid (TravisGoodspeed)Zar ga je potrebno dodatno predstavl jatiPromoter Balkona po celom svetu i posle prvogBalkona opet ga možemo videti u Novom Saduovoga put sa temom Poliglote u radio-amaterizmu (Polyglots in Amateur Radio) gdeće govoriti o radio signal ima i modulaci j i

Aluk (Aluc)Organizator Bisajdsa (Bsides) u Berl inu kod nas će održati predavanje podsledećim nazivom Ne lažite me (dont lie to me) Zvuči interesantno nadamo seda vas je zainteresovao

Virus (Vyrus)Speci ja lan gost iz SAD-a dođite da čujete njegovo predavanje (Go)ne Phishing ozaštiti od pecanja kao napada na računarski sistem uz pomoć prevare korisnika

Mari Gitbib (Marie Gutbub)Rođena u Francuskoj studirala novinarstvo ukulturi na Berl inskom Univerzitetu umetnosti Od 2014 godine Mari organizuje Kriptoparti(CryptoParty) u Berl inu i širom Evrope širećisvest o privatnosti kroz razgovore i radioniceOna takođe drži predavanja o bezbednosniminformaci jama za novinare na nekol ikouniverziteta Kao slobodni novinar ona pišeizmeđu ostalog i za Frajtag3 Kod nas će držativiše radionica i predavanja Kriptoparti mora

Puls slobode

13

Broj 38

umreti Dolazim u miru (CryptoParty must die I come in peace) i mnoga druga

Peter Bubeštinger (Peter Bubestinger)Koordinator od 2008 godine u Fondaci j islobodnog softvera Austri je kao i vođa projektai programer u oblasti digital izaci je audio-vizuelne arhive od 2002 godine Stekao jepraktično iskustvo u radu sa arhivima vel ikihinstituci ja kao što su austri jska Medi jatek(Mediathek) RTV Sloveni je SRTC (Sudan) GlasVi jetnama Kolos (Brisel) ORF fonotekaNacional (Meksiko) i druge Trenutno je glavniprogramer DVA-Profešna (DVA - Profession) ndashrešenja za video digital izaci ju arhivekorišćenjem slobodnog softvera i slobodnog koda Od 2008 godine je član ekipebdquoFondaci je slobodnog softvera Evroperdquo (FSFE) i trenutno koordinira nj ihoveaktivnosti u Austri j i a držaće predavanje či j i je naziv FFmpegov video kodekbez gubitaka FFV1 (FFmpegs FFV1 lossless video codec)

Biće prisutni i mnogi drugi koj i su podjednako interesantni kao prethodnonavedeni predavači

Šta još reći osim ndash dođite čujte vidite i probajte

Lista predavača ni je konačna al i je možete pratiti nahttps 2k15balcconorgspeakersspeakershtm

Ukol iko smo vas zainteresoval i da prisustvujete kongresu rezervišite i kupitekartu na sajtu https ticketsbalcconorg Takođe ukol iko imate pitanja možete namse javiti na adresu elektronske pošte orga at balcconorg

Više o programu i organizaci j i na https balcconorg

Zvanični nalog na Tviteru BalCC0n

3 Der Freitag - Фрајтаг memački nedel jnik

Balkon 1k15

14

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

Ne možemo zamisl i ti ni jedan iole ozbi l jan tekstualni procesor bez dodatka zaautomatsku proveru ispravnosti pisanja na engleskom jeziku (eng spellcheck) Englezi nisu imal i svog Vuka Stefanovića Karadžića i ne pišu onako kako govoreČak i bol je obrazovani Englezi nisu uvek sigurni kako se poneka reč ispravnospeluje i zato im je neophodan dodatak za proveru ispravnosti pisanja Oni biodbaci l i svaki tekstualni procesor koj i ga ne bi imao

Sa druge strane mi smo skloni da se zadovol j imo bi lo kakvim tekstualnimprocesorom Ne samo što nam ne nedostaje dodatak za proveru ispravnostipisanja već vrlo često zaboravl jamo da iskl jučimo englesku proveru pisanja iautokorekturu Zato nam se dešava da u prepiskama imamo automatskiispravl jeno slovo bdquoirdquo tako da je svako ispisano vel ikim slovom Štaviše nekoristimo ni našu ćiri l icu a često ni naša latinična slova nego pišemo bdquoošišanomrdquolatinicom U neformalnoj prepisci to možda i ni je neki problem al i u formalnojprepisci to je nepismeno

Da l i činjenica da pišemo kako govorimo znači da nam ni je potrebna proveraispravnosti pisanja Naše je mišl jenje da nam je itekako potrebna Ljudi smo igrešimo u svemu pa i pri l ikom kucanja bdquoGutamordquo slova permutujemo slovanedovol jno poznajemo našu gramatiku a i pitanje je kol iko ispravno govorimo

Dodaci za Openofis i Libreofiskoje život znače

Predstavljamo

15

Broj 38

Ni najbol j i dodatak za proveru ispravnosti pisanja nas neće zaštititi od svihmogućih grešaka al i ih može smanj iti i učiniti nas malo bdquopismeni j imrdquo nego štojesmo što može da nam znači pri l ikom formalne prepiske (pisanje molbi žalbi zahteva i apl ikaci ja)

Osim provere ispravnosti pisanja Srbi imaju još jedan problem koj i se može rešitidobrim dodatkom za tekstualni procesor Englezi pišu samo jednim pismomlatinicom a mi se služimo latinicom i ćiri l icom Nama je neophodan i dodatak zabrzo preslovl javanje teksta iz jednog u drugo pismo

Po ustavu Srbi je zvanično pismo u Srbi j i je ćiri l ica pa je obavezno zvaničnuprepisku sa državnim organima vršiti na ćiri l ici Muka je ako već imamo barempola teksta pripreml jeno na latinici Prekucavanje na ćiri l icu je teško te je jedanlaki preslovl javač neophodan svakom tekstualnom procesoru

OOoTranslit i Pravopis i hifenacija za srpski jezik(ćirilica i latinica)

Problem rešavanja ovih problema na tekstualnim procesorima postoj i odavno Prvije kompletno rešenje ponudio projekat RAS i njegov kreator R Simić RAS je rešioprobleme provere pisanja preloma reči na kraju reda preslovl javanje i to zaMajkrosoft Ofis Najveći problem sa RAS-om je bio u tome što je to vlasničkikomerci ja lni softver i zbog toga ni je bio u masovnoj upotrebi Iako ni je bio skup

OOoTransit i pravopis

16

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

ipak je bio vezan samo za jednu mašinu i samo jedan operativni sistem Svakareinstalaci ja sistema bi poništi la l icencu što je onda povlači lo i l i novu kupovinuRAS-a i l i kontaktiranje sa vlasnikom kako bi se dobio novi seri jski broj To je svebi lo suviše kompl ikovano i zbog toga projekat ni je masovno zaživeo

Ne znamo kol iko je RAS doneo finansi jske koristi svom vlasniku al i znamo da jedoneo pri l ično nevol ja korisniku Zbog RAS-a i sl ičnih komerci ja lnih programakorisnici su izbegaval i da reinstal iraju svoje operativne sisteme da ne bi ponovomoral i da plaćaju te programe Zato su bdquokrpi l irdquo i bdquo leči l irdquo već pri l ično bdquobušnerdquo ivirusima zaražene operativne sisteme

Jedan ovakav alat zato mora da bude slobodan softver a to podrazumeva islobodan tekstualni procesor Ovo ni je samo pitanje softvera nego opšte kulturecelokupne naci je

Prvi slobodni dodatak bdquoOOoTransl itrdquo za OpenofisovogPisca i tabelarni proračun (Kalk) razvio je AleksandarUrošević iz Kragujevca u maju 2008 godine Svoj imdodatkom je rešio brzo preslovl javanje označenog i l icelokupnog teksta dokumenta iz ćiri l ice u latinicu iobrnuto Ovaj dodatak je postao zvanični dodatak zaOpenofis (kasni je Libreofis) i može da se preuzme sasajta projekta i l i sa stranica dodataka za Libreofis

Drugi slobodni dodatak Openofisovog Pisca bdquoSrpskipravopis i hifenaci ja (ćiri l ica i latinica)rdquo (Serbian (Cyrillic and Latin) Spelling andHyphenation) razvio je Goran Rakić u decembru 2008 godine Ovaj dodatakuvršćen je u zvanične dodatke za Openofis (Libreofis) i rešio je problem proverepisanja i preloma reči na kraju reda Može se preuzeti sa stranica dodataka zaLibreofis

Instalacija dodataka za LibreofisVerujemo da vrlo malo l judi ne zna kako se instal iraju dodaci u Libreofis a l i ćemoipak ukratko pojasniti proces za one koj i to ne znaju

Dovol jno je samo preuzeti datoteke sa ekstenzi jom OXT i otvoriti ih Libreofisom(Open withhellip - Otvori pomoćuhellip) Sve ostalo je po principu Dal jeDal jeDal jeKraj

Predstavljamo

17

Broj 38

(eng NextNextNextFinish) Ponovnim pokretanjem Libreofisa dodatak ćepostati aktivan a ostalo je da eventualno promenite podešavanja u samom Piscuna primer da postavite srpsku ćiri l icu (i l i latinicu) kao podrazumevani jezik zaproveru pisanja i uživate u blagodetima koje provera ispravnosti pisanja donosi

Pravopis i hifenacija za srpski jezik (ćirilica ilatinica)

Ovaj dodatak radi tako što upoređuje svaku otkucanu reč sa svoj im ugrađenimrečnikom Rečnik sadrži vel iki broj reči sa svim podvari jantama (razl ičiti rod broj padež i glagolski obl ik) Ukol iko dodatak pronađe otkucanu reč u rečnikupretpostavl ja da je ona ispravno otkucana a u protivnom je sumnj iva i podvlačije Jasno je da je vrlo teško pripremiti savršeni srpski rečnik koj i će sadržati svemoguće reči sa svim vari jantama Zato postoj i jednostavan postupak dodavanja

OOoTransit i pravopis

18

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novih reči u taj rečnik kada je korisnik potpuno siguran da je ona ispravna

Dodatak ni je savršen Ne može da prepozna kontekst reči u rečenici i neprepoznaje slovne greške poput bdquokućardquo ndash bdquokucardquo Obe reči su za dodatakispravne to jest nalaze se u rečniku U bdquokucirdquo se ne može živeti niti se bdquokućardquomože prošetati Ovakve greške sam korisnik mora da otkri je i ispravi Ovo ni jebol jka samo našeg dodatka za proveru ispravnosti kucanja nego je to generalnabol jka svih dodataka za proveru ispravnosti kucanja na svakom jeziku Jedino suneki jezici podložni j i ovakvim greškama od drugih jer imaju više reči koje susl ične a imaju potpuno razl ičit smisao

OOoTranslit

Ovaj dodatak je speci ja l izovan za brzo preslovl javanje celog i l i dela tekstaSavršeno radi preslovl javanje iz ćiri l ice u latinicu jer srpsku ćiri l icu odl ikujeosobina da uvek ima samo jedno slovo za jedan glas što ni je slučaj sa srpskomlatinicom (bdquo ljrdquo ndash bdquoљrdquo bdquonjrdquo ndash bdquoњrdquo i bdquodžrdquo ndash bdquoџrdquo) Nesavršenosti u preslovl javanju sasrpske latinice u ćiri l icu upravo proizi laze iz problema postojanja dva slova zajedan glas Postoje retki primeri kada bdquo l jrdquo nisu bdquo ljrdquo bdquon jrdquo nisu bdquonjrdquo i bdquod žrdquo nisu bdquodžrdquoVećinu tih izuzetaka je autor OOoTransl ita identifikovao i automatski primenjujeal i je i dal je ostalo nekol iko neidentifikovanih izuzetaka na koje korisnici treba da

Predstavljamo

19

Broj 38

obrate pažnju i provere tekst nakon preslovl javanja iz latinice u ćiri l icu a u tomeim može pomoći prethodni dodatak (Pravopis i hifenaci ja za srpski jezik)

Za krajI pored nesavršenosti ovih alata oni su veoma korisni Smanjuju broj grešaka iolakšavaju život pri l ikom primene oba srpska pisma Ovi dodaci su slobodni otvorenog koda besplatni i za slobodne tekstualne procesore (Openofis iLibreofis) koj i rade na svim operativnim sistemima Ako i postoj i opravdanje zakorišćenje komerci ja lnih i vlasničkih operativnih sistema jer ne postoje alternativeza neke vidove primene računara za korišćenje vlasničkih kancelari jskih paketaskoro da nema opravdanja Sa ovim dodacima specifičnim za srpski jezik slobodnikancelari jski paketi programa su mnogo korisni j i od nal ickanih vlasničkih bezovakvih dodataka

Na kraju bismo još pomenul i probleme domaće zajednice slobodnog softvera Čininam se da se možemo složiti da su ovakvi projekti od nacionalne važnosti anažalost oni nikad nisu bi l i podržani na pravi način ni od državnih organa nekedržavne instituci je koja se bavi informatikom i kulturom a ni od same zajedniceslobodnog softvera Projekti možda jesu mal i a l i su značajni i mogl i bi da sedodatno unaprede Do toga nažalost neće doći jer osim entuzi jazma pojedinacakoj i su projekte podigl i na noge nema nove motivaci je da se oni i unapređuju

Naglašavamo i probleme u koje je upao projekat OOoTransl it pre oko godinu danakada je preti lo da potpuno bude ugašen i izbrisan iako još uvek funkcioniše Jednoje razviti a lat za sopstvene potrebe i vel ikodušno ga pokloniti na korišćenje svimakao slobodan softver a drugo je dodatno plaćati i održavati ga o sopstvenomtrošku bez dodatne motivaci je To se upravo dogodi lo OOoTransl itu i umalo ni jepotpuno ugašen projekat i njegov sajt Da ni je bi lo LUGoNS zajednice da gapreuzme danas ne bismo pisal i o ovom dodatku

Ovaj tekst posvećujemo svim mal im projektima bez koj ih oni veći ne bi bi l imogući

OOoTransit i pravopis

20

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Aleksandar Božinović

Osnovni pojmoviU informatičkim tekstovima neretko onim koj i se tiču otvorenog softvera koristese akronimi ndash skraćenice koje nastaju sažimanjem više reči u jednu Vremenom iponavl janjem akronima nestala je potreba (nemarnost autora primaut ) da semakar u fusnoti navede njegovo značenje Školjka (eng Shel l ) je naziv zaprogram odnosno interfejs za pristup uslugama računarskog sistema poputpokretanja programa kretanja kroz sistem datoteka i upotrebe uslugaoperativnog sistema1 Škol jka kao spol jašnj i omotač mekušaca opisuje jednudodirnu površinu između korisnika i srži operativnog sistema Škol jka nam jepoznata pod nazivom terminal Dva računara preko sigurne škol jke ostvarujusigurnu vezu koja se označava terminom tunel Iks je deo slenga i označavagrafički prikaz svega na ekranu Pun naziv je sistem prozora Iks (lat X i X11 ) i toje protokol za prikaz sistema prozora na ekranima koj i se baziraju na piksel ima2VNC (eng Virtual Network Computing) je softver koj i prenosi grafički prikazudal jenog računara koj i se označava kao server lokalnom računaru koj i seoznačava kao kl i jent Istovremeno komande tastature i miša sa lokalnog računaraprenosi udal jenom računaru Ukratko VNC se koristi za kontrol isanje udal jenogračunara3

Kako proslediti Iks preko sigurneškoljke

1 https srwikipediaorgwikiЉуска (рачунарство)2 https srwikipediaorgwikiX_Window_System3 https dewikipediaorgwikiVirtual_Network_Computing

Kako da

21

Broj 38

PripremaZamisl i te sledeću situaci ju ndash žel ite da kontrol išete udal jeni računar al i ne žel ite dakoristite vlasničke programe kakav je Timvjuver (eng TeamViewer) Većinavlasničkih programa šal je aj-pi adresu (eng IP) na server i sve se obavl ja prekonjega Ovaj tekst ukratko opisuje relativno jednostavan način da se ostvari prikazispisa ekrana sa udal jenog računara na lokalni računar u stvarnom vremenu kao ikako da se korisniku na lokalnom računaru omogući kontrola udal jenog računaraZa svrhu ovog teksta korišćena su dva računara na koj ima je instal iran UbuntuNajpre je potrebno instal irati pakete openssh-server i x11vnc na udal jenomračunaru

sudo apt-get install openssh-server x11vnc

Na lokalni računar neophodno je instal irati VNC pregledač na primergtkvncviewer

sudo apt-get install gtkvncviewer

Iks preko sigurne školjke

22

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

PovezivanjeDa biste prosledi l i Iks potrebno je da ukucate sledeće (takođe na udal jenomračunaru)

x11vnc -rfbport 5900

Zatim je potrebno u VNC preglednik na lokalnom računaru uneti sledeće podatke

server ip_adresa_udaljenog_računara5900username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Tako ćete otvoriti prozor s prikazom ispisa udal jenog računara u kome možetekoristiti miš da biste kontrol isal i udal jeni računar Imajte na umu da prekidomveze vi prouzrokujete prekid rada programa x11vnc na udal jenom računaru Da bion ostao aktivan i po prekidu veze potrebno ga je pokrenuti s dodatkomargumenta forever

x11vnc -rfbport 5900 --forever

Prosleđivanje portaKada se udal jeni računar nalazi u mreži koju regul iše ruter portovi su sigurnobdquozatvorenirdquo To se može rešiti ostvarivanjem tzv reverznog tunela i l i veze (engSSH reverse tunneling) To zapravo znači da udal jena mašina obezbeđuje lokalnojmašini pristup svom portu Neka port A bude port lokalne mašine a port B portudal jene mašine Kada se reverzni tunel uspostavi preko porta A na lokalnojmašini pristupa se portu B na udal jenoj mašini Pritom se podrazumeva da su portlokalne mašine i ruter bdquoispredrdquo lokalne mašine bdquootvorenirdquo (port 22) Port 22 jeinače podrazumevani port za sigurnu škol jku

Reverzni tunel ostvaruje se sa udal jenog računara

ssh -R 12345localhost5900korisničko_ime_udaljenog_računaraip_adresa_udaljenog_računara

U ovom primeru 12345 je port lokalne mašine (A) a 5900 je port udal jenemašine (B)

Kako da

23

Broj 38

Nakon toga potrebno je pokrenuti x11vnc (takođe na udal jenom računaru)

x11vnc -rfbport 5900

Pokrenite VNC preglednik na lokalnom računaru i unesite sledeće podatke

server localhost12345username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Iks preko sigurne školjke

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 8: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

8

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

20 ju l 2015

Objavljen GCC 52Objavl jena je nova verzi ja ovog popularnogslobodnog prevodioca

Koristan l ink http tcoxw283Ll8zD

24 ju l 2015

C-mejk 33 objavljenObjavl jena je nova verzi ja C-mejka (CMake) sistema za prevođenje i distribuci ju slobodnihsoftverskih rešenja

Koristan l ink http tcofrgOs21hZZ

4 avgust 2015

Bro softver za zaštitu koji senalazi na većini sistema vladai kompanija puni dvadesetgodinaPre tačno dvadeset godina Vern Pekson je tokomsvoj ih doktorskih studi ja napisao softver koj i ćepostati jedan od nezaobi laznih alata nasistemima američke vlade

Koristan l ink http j mp1M6EAeJ

Vesti

9

Broj 38

Autor Jelena Georgi jević Krasojević

Puls slobode

U susret trećemBalkanskom računarskomkongresu

10

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

U Novom Sadu će se od 11 do 13 septembra u Muzeju savremene umetnostiVojvodine održati treći po redu regionalni hakerski kongres pod sloganombdquoBalkon 2015 - Treća srećardquo (BalCCon2k15 ndash Third times a charm) Prvi je imaonaziv Prvi kontakt drugi je bio nastavak pa smo ga nazval i Drugom bazom anadamo se da treći biti upravo treća sreća

Program kongresa obuhvata brojne prezentaci je radionice kao i predavanja izoblasti bezbednosti računarskih sistema sa posebnim osvrtom na društveno-pol itičke teme poput zaštite privatnosti na internetu slobodnog softveraprogramskih jezika razvoja apl ikaci ja i brojnih drugih Predavači su poznati ipriznati pripadnici hakerskih zajednica iz celog sveta

Organizatori kongresa su novosadsko udruženje korisnika Linuksa bdquoLUGoNSrdquo iFondaci ja Vau Holand (Wau Holland) iz Hamburga Osnovni ci l j udruženja su radna bol j i tku društva i podsticanje korišćenja GNULinuks sistema kako upreduzećima tako i kod pojedinaca i entuzi jasta LUGoNS je podrška svimkorisnicima Linuksa kako u Novom Sadu i Vojvodini tako i u celoj Srbi j i Članoviudruženja nastoje takođe da podignu svest o informatičkoj kulturi i promovišubesplatan i slobodan otvoreni softver

bdquoBalkonrdquo1 je zamišl jen tako da postane centar hakerske zajednice u regionu zasve one koj i finansi jski nisu u mogućnosti da posećuju druge kongrese u Evropi iSAD-u Ovakva manifestaci ja neophodna je na Balkanu kako bi se obezbedi lomesto na kome se jednom godišnje razmenjuju novostečena znanja sastaju mladipuni ideja i stari j i puni iskustva i znanja da se upoznaju povežu i ohrabre svi kojeračunari mreže sigurnost i nekonvencionalan način razmišl janja zanimaju anemaju gde da dobi ju žel jene informaci je Time bi se u samoj hakerskoj zajednici

1 bdquoBalkonrdquo (BalCCon) - Balkanski računarski kongres

Puls slobode

11

Broj 38

podizao nivo stručnosti uz vođstvo stari j ih kolega a i rešio bi se problemnemogućnosti da se dopre do prostora i vremena da se sopstveni radoviprezentuju Dovođenje poznatih i priznatih l judi da održe predavanja omogućaval judima iz regiona da ih vide uživo i da diskutuju sa nj ima o temama koje ihzanimaju Balkon žel i da pribl iži svet studentima koj i se interesuju za haktivizamslobodni kod i tehničke nauke al i i svim mladima koj ima su ove i srodne temeinteresantne Na ovaj način mladi imaju pri l iku da predstave svoje radove ukol ikosu zaniml j ivi inovativni i u skladu sa moralnim načel ima za koje se zalaže celazajednica okupl jena oko slobodnog koda

Pogledajmo sada ko su predavači Hakeri to jesu Haker je onaj ko svoje znanje oračunarima žel i da prenese i podel i sa drugima

Dođite jer u suprotnom propuštate pri l iku da čujete upoznate i družite se sasledećim predavačima

Voja AntonićDa l i se neko seća časopisa bdquoRačunari u vašojkućirdquo pa još prvog broja sve sa opisomsamogradnje računara Galaksi ja Upoznajtel ično njenog tvorca Rešen je da podel i sa vamasvoje znanje o elektronici leml jenju i dazajedno sa nj im napravite svoju konzolu zaigranje

Bernd Fiks (Bernd Fix)Haker iz Berl ina koj i je 1986 godine pristupio uHaos kompjuter klub (Chaos Computer Club) Tvorac prvog demo virusa koj i je objavl jen učasopisu Datenšlojder (Datenschleuder) Držise maksime pravog hakera Ne petl ja j se u tuđepodatke 2 Ovaj put na Balkonu (BalCCon) ćedržati radionicu za novinare - SituationAwareness for Journalists gde će svi

2 Dont mess around with other peoples data

Balkon 1k15

12

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

zainteresovani novinari imati pri l iku da se upoznaju sa novim načinomprikupl janja informaci ja i nj ihovim upravl janjem te zaštitom digitalnog identitetaTakođe biće predočena važnost tehnologi ja u današnjem radu

Travis Gudspid (TravisGoodspeed)Zar ga je potrebno dodatno predstavl jatiPromoter Balkona po celom svetu i posle prvogBalkona opet ga možemo videti u Novom Saduovoga put sa temom Poliglote u radio-amaterizmu (Polyglots in Amateur Radio) gdeće govoriti o radio signal ima i modulaci j i

Aluk (Aluc)Organizator Bisajdsa (Bsides) u Berl inu kod nas će održati predavanje podsledećim nazivom Ne lažite me (dont lie to me) Zvuči interesantno nadamo seda vas je zainteresovao

Virus (Vyrus)Speci ja lan gost iz SAD-a dođite da čujete njegovo predavanje (Go)ne Phishing ozaštiti od pecanja kao napada na računarski sistem uz pomoć prevare korisnika

Mari Gitbib (Marie Gutbub)Rođena u Francuskoj studirala novinarstvo ukulturi na Berl inskom Univerzitetu umetnosti Od 2014 godine Mari organizuje Kriptoparti(CryptoParty) u Berl inu i širom Evrope širećisvest o privatnosti kroz razgovore i radioniceOna takođe drži predavanja o bezbednosniminformaci jama za novinare na nekol ikouniverziteta Kao slobodni novinar ona pišeizmeđu ostalog i za Frajtag3 Kod nas će držativiše radionica i predavanja Kriptoparti mora

Puls slobode

13

Broj 38

umreti Dolazim u miru (CryptoParty must die I come in peace) i mnoga druga

Peter Bubeštinger (Peter Bubestinger)Koordinator od 2008 godine u Fondaci j islobodnog softvera Austri je kao i vođa projektai programer u oblasti digital izaci je audio-vizuelne arhive od 2002 godine Stekao jepraktično iskustvo u radu sa arhivima vel ikihinstituci ja kao što su austri jska Medi jatek(Mediathek) RTV Sloveni je SRTC (Sudan) GlasVi jetnama Kolos (Brisel) ORF fonotekaNacional (Meksiko) i druge Trenutno je glavniprogramer DVA-Profešna (DVA - Profession) ndashrešenja za video digital izaci ju arhivekorišćenjem slobodnog softvera i slobodnog koda Od 2008 godine je član ekipebdquoFondaci je slobodnog softvera Evroperdquo (FSFE) i trenutno koordinira nj ihoveaktivnosti u Austri j i a držaće predavanje či j i je naziv FFmpegov video kodekbez gubitaka FFV1 (FFmpegs FFV1 lossless video codec)

Biće prisutni i mnogi drugi koj i su podjednako interesantni kao prethodnonavedeni predavači

Šta još reći osim ndash dođite čujte vidite i probajte

Lista predavača ni je konačna al i je možete pratiti nahttps 2k15balcconorgspeakersspeakershtm

Ukol iko smo vas zainteresoval i da prisustvujete kongresu rezervišite i kupitekartu na sajtu https ticketsbalcconorg Takođe ukol iko imate pitanja možete namse javiti na adresu elektronske pošte orga at balcconorg

Više o programu i organizaci j i na https balcconorg

Zvanični nalog na Tviteru BalCC0n

3 Der Freitag - Фрајтаг memački nedel jnik

Balkon 1k15

14

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

Ne možemo zamisl i ti ni jedan iole ozbi l jan tekstualni procesor bez dodatka zaautomatsku proveru ispravnosti pisanja na engleskom jeziku (eng spellcheck) Englezi nisu imal i svog Vuka Stefanovića Karadžića i ne pišu onako kako govoreČak i bol je obrazovani Englezi nisu uvek sigurni kako se poneka reč ispravnospeluje i zato im je neophodan dodatak za proveru ispravnosti pisanja Oni biodbaci l i svaki tekstualni procesor koj i ga ne bi imao

Sa druge strane mi smo skloni da se zadovol j imo bi lo kakvim tekstualnimprocesorom Ne samo što nam ne nedostaje dodatak za proveru ispravnostipisanja već vrlo često zaboravl jamo da iskl jučimo englesku proveru pisanja iautokorekturu Zato nam se dešava da u prepiskama imamo automatskiispravl jeno slovo bdquoirdquo tako da je svako ispisano vel ikim slovom Štaviše nekoristimo ni našu ćiri l icu a često ni naša latinična slova nego pišemo bdquoošišanomrdquolatinicom U neformalnoj prepisci to možda i ni je neki problem al i u formalnojprepisci to je nepismeno

Da l i činjenica da pišemo kako govorimo znači da nam ni je potrebna proveraispravnosti pisanja Naše je mišl jenje da nam je itekako potrebna Ljudi smo igrešimo u svemu pa i pri l ikom kucanja bdquoGutamordquo slova permutujemo slovanedovol jno poznajemo našu gramatiku a i pitanje je kol iko ispravno govorimo

Dodaci za Openofis i Libreofiskoje život znače

Predstavljamo

15

Broj 38

Ni najbol j i dodatak za proveru ispravnosti pisanja nas neće zaštititi od svihmogućih grešaka al i ih može smanj iti i učiniti nas malo bdquopismeni j imrdquo nego štojesmo što može da nam znači pri l ikom formalne prepiske (pisanje molbi žalbi zahteva i apl ikaci ja)

Osim provere ispravnosti pisanja Srbi imaju još jedan problem koj i se može rešitidobrim dodatkom za tekstualni procesor Englezi pišu samo jednim pismomlatinicom a mi se služimo latinicom i ćiri l icom Nama je neophodan i dodatak zabrzo preslovl javanje teksta iz jednog u drugo pismo

Po ustavu Srbi je zvanično pismo u Srbi j i je ćiri l ica pa je obavezno zvaničnuprepisku sa državnim organima vršiti na ćiri l ici Muka je ako već imamo barempola teksta pripreml jeno na latinici Prekucavanje na ćiri l icu je teško te je jedanlaki preslovl javač neophodan svakom tekstualnom procesoru

OOoTranslit i Pravopis i hifenacija za srpski jezik(ćirilica i latinica)

Problem rešavanja ovih problema na tekstualnim procesorima postoj i odavno Prvije kompletno rešenje ponudio projekat RAS i njegov kreator R Simić RAS je rešioprobleme provere pisanja preloma reči na kraju reda preslovl javanje i to zaMajkrosoft Ofis Najveći problem sa RAS-om je bio u tome što je to vlasničkikomerci ja lni softver i zbog toga ni je bio u masovnoj upotrebi Iako ni je bio skup

OOoTransit i pravopis

16

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

ipak je bio vezan samo za jednu mašinu i samo jedan operativni sistem Svakareinstalaci ja sistema bi poništi la l icencu što je onda povlači lo i l i novu kupovinuRAS-a i l i kontaktiranje sa vlasnikom kako bi se dobio novi seri jski broj To je svebi lo suviše kompl ikovano i zbog toga projekat ni je masovno zaživeo

Ne znamo kol iko je RAS doneo finansi jske koristi svom vlasniku al i znamo da jedoneo pri l ično nevol ja korisniku Zbog RAS-a i sl ičnih komerci ja lnih programakorisnici su izbegaval i da reinstal iraju svoje operativne sisteme da ne bi ponovomoral i da plaćaju te programe Zato su bdquokrpi l irdquo i bdquo leči l irdquo već pri l ično bdquobušnerdquo ivirusima zaražene operativne sisteme

Jedan ovakav alat zato mora da bude slobodan softver a to podrazumeva islobodan tekstualni procesor Ovo ni je samo pitanje softvera nego opšte kulturecelokupne naci je

Prvi slobodni dodatak bdquoOOoTransl itrdquo za OpenofisovogPisca i tabelarni proračun (Kalk) razvio je AleksandarUrošević iz Kragujevca u maju 2008 godine Svoj imdodatkom je rešio brzo preslovl javanje označenog i l icelokupnog teksta dokumenta iz ćiri l ice u latinicu iobrnuto Ovaj dodatak je postao zvanični dodatak zaOpenofis (kasni je Libreofis) i može da se preuzme sasajta projekta i l i sa stranica dodataka za Libreofis

Drugi slobodni dodatak Openofisovog Pisca bdquoSrpskipravopis i hifenaci ja (ćiri l ica i latinica)rdquo (Serbian (Cyrillic and Latin) Spelling andHyphenation) razvio je Goran Rakić u decembru 2008 godine Ovaj dodatakuvršćen je u zvanične dodatke za Openofis (Libreofis) i rešio je problem proverepisanja i preloma reči na kraju reda Može se preuzeti sa stranica dodataka zaLibreofis

Instalacija dodataka za LibreofisVerujemo da vrlo malo l judi ne zna kako se instal iraju dodaci u Libreofis a l i ćemoipak ukratko pojasniti proces za one koj i to ne znaju

Dovol jno je samo preuzeti datoteke sa ekstenzi jom OXT i otvoriti ih Libreofisom(Open withhellip - Otvori pomoćuhellip) Sve ostalo je po principu Dal jeDal jeDal jeKraj

Predstavljamo

17

Broj 38

(eng NextNextNextFinish) Ponovnim pokretanjem Libreofisa dodatak ćepostati aktivan a ostalo je da eventualno promenite podešavanja u samom Piscuna primer da postavite srpsku ćiri l icu (i l i latinicu) kao podrazumevani jezik zaproveru pisanja i uživate u blagodetima koje provera ispravnosti pisanja donosi

Pravopis i hifenacija za srpski jezik (ćirilica ilatinica)

Ovaj dodatak radi tako što upoređuje svaku otkucanu reč sa svoj im ugrađenimrečnikom Rečnik sadrži vel iki broj reči sa svim podvari jantama (razl ičiti rod broj padež i glagolski obl ik) Ukol iko dodatak pronađe otkucanu reč u rečnikupretpostavl ja da je ona ispravno otkucana a u protivnom je sumnj iva i podvlačije Jasno je da je vrlo teško pripremiti savršeni srpski rečnik koj i će sadržati svemoguće reči sa svim vari jantama Zato postoj i jednostavan postupak dodavanja

OOoTransit i pravopis

18

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novih reči u taj rečnik kada je korisnik potpuno siguran da je ona ispravna

Dodatak ni je savršen Ne može da prepozna kontekst reči u rečenici i neprepoznaje slovne greške poput bdquokućardquo ndash bdquokucardquo Obe reči su za dodatakispravne to jest nalaze se u rečniku U bdquokucirdquo se ne može živeti niti se bdquokućardquomože prošetati Ovakve greške sam korisnik mora da otkri je i ispravi Ovo ni jebol jka samo našeg dodatka za proveru ispravnosti kucanja nego je to generalnabol jka svih dodataka za proveru ispravnosti kucanja na svakom jeziku Jedino suneki jezici podložni j i ovakvim greškama od drugih jer imaju više reči koje susl ične a imaju potpuno razl ičit smisao

OOoTranslit

Ovaj dodatak je speci ja l izovan za brzo preslovl javanje celog i l i dela tekstaSavršeno radi preslovl javanje iz ćiri l ice u latinicu jer srpsku ćiri l icu odl ikujeosobina da uvek ima samo jedno slovo za jedan glas što ni je slučaj sa srpskomlatinicom (bdquo ljrdquo ndash bdquoљrdquo bdquonjrdquo ndash bdquoњrdquo i bdquodžrdquo ndash bdquoџrdquo) Nesavršenosti u preslovl javanju sasrpske latinice u ćiri l icu upravo proizi laze iz problema postojanja dva slova zajedan glas Postoje retki primeri kada bdquo l jrdquo nisu bdquo ljrdquo bdquon jrdquo nisu bdquonjrdquo i bdquod žrdquo nisu bdquodžrdquoVećinu tih izuzetaka je autor OOoTransl ita identifikovao i automatski primenjujeal i je i dal je ostalo nekol iko neidentifikovanih izuzetaka na koje korisnici treba da

Predstavljamo

19

Broj 38

obrate pažnju i provere tekst nakon preslovl javanja iz latinice u ćiri l icu a u tomeim može pomoći prethodni dodatak (Pravopis i hifenaci ja za srpski jezik)

Za krajI pored nesavršenosti ovih alata oni su veoma korisni Smanjuju broj grešaka iolakšavaju život pri l ikom primene oba srpska pisma Ovi dodaci su slobodni otvorenog koda besplatni i za slobodne tekstualne procesore (Openofis iLibreofis) koj i rade na svim operativnim sistemima Ako i postoj i opravdanje zakorišćenje komerci ja lnih i vlasničkih operativnih sistema jer ne postoje alternativeza neke vidove primene računara za korišćenje vlasničkih kancelari jskih paketaskoro da nema opravdanja Sa ovim dodacima specifičnim za srpski jezik slobodnikancelari jski paketi programa su mnogo korisni j i od nal ickanih vlasničkih bezovakvih dodataka

Na kraju bismo još pomenul i probleme domaće zajednice slobodnog softvera Čininam se da se možemo složiti da su ovakvi projekti od nacionalne važnosti anažalost oni nikad nisu bi l i podržani na pravi način ni od državnih organa nekedržavne instituci je koja se bavi informatikom i kulturom a ni od same zajedniceslobodnog softvera Projekti možda jesu mal i a l i su značajni i mogl i bi da sedodatno unaprede Do toga nažalost neće doći jer osim entuzi jazma pojedinacakoj i su projekte podigl i na noge nema nove motivaci je da se oni i unapređuju

Naglašavamo i probleme u koje je upao projekat OOoTransl it pre oko godinu danakada je preti lo da potpuno bude ugašen i izbrisan iako još uvek funkcioniše Jednoje razviti a lat za sopstvene potrebe i vel ikodušno ga pokloniti na korišćenje svimakao slobodan softver a drugo je dodatno plaćati i održavati ga o sopstvenomtrošku bez dodatne motivaci je To se upravo dogodi lo OOoTransl itu i umalo ni jepotpuno ugašen projekat i njegov sajt Da ni je bi lo LUGoNS zajednice da gapreuzme danas ne bismo pisal i o ovom dodatku

Ovaj tekst posvećujemo svim mal im projektima bez koj ih oni veći ne bi bi l imogući

OOoTransit i pravopis

20

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Aleksandar Božinović

Osnovni pojmoviU informatičkim tekstovima neretko onim koj i se tiču otvorenog softvera koristese akronimi ndash skraćenice koje nastaju sažimanjem više reči u jednu Vremenom iponavl janjem akronima nestala je potreba (nemarnost autora primaut ) da semakar u fusnoti navede njegovo značenje Školjka (eng Shel l ) je naziv zaprogram odnosno interfejs za pristup uslugama računarskog sistema poputpokretanja programa kretanja kroz sistem datoteka i upotrebe uslugaoperativnog sistema1 Škol jka kao spol jašnj i omotač mekušaca opisuje jednudodirnu površinu između korisnika i srži operativnog sistema Škol jka nam jepoznata pod nazivom terminal Dva računara preko sigurne škol jke ostvarujusigurnu vezu koja se označava terminom tunel Iks je deo slenga i označavagrafički prikaz svega na ekranu Pun naziv je sistem prozora Iks (lat X i X11 ) i toje protokol za prikaz sistema prozora na ekranima koj i se baziraju na piksel ima2VNC (eng Virtual Network Computing) je softver koj i prenosi grafički prikazudal jenog računara koj i se označava kao server lokalnom računaru koj i seoznačava kao kl i jent Istovremeno komande tastature i miša sa lokalnog računaraprenosi udal jenom računaru Ukratko VNC se koristi za kontrol isanje udal jenogračunara3

Kako proslediti Iks preko sigurneškoljke

1 https srwikipediaorgwikiЉуска (рачунарство)2 https srwikipediaorgwikiX_Window_System3 https dewikipediaorgwikiVirtual_Network_Computing

Kako da

21

Broj 38

PripremaZamisl i te sledeću situaci ju ndash žel ite da kontrol išete udal jeni računar al i ne žel ite dakoristite vlasničke programe kakav je Timvjuver (eng TeamViewer) Većinavlasničkih programa šal je aj-pi adresu (eng IP) na server i sve se obavl ja prekonjega Ovaj tekst ukratko opisuje relativno jednostavan način da se ostvari prikazispisa ekrana sa udal jenog računara na lokalni računar u stvarnom vremenu kao ikako da se korisniku na lokalnom računaru omogući kontrola udal jenog računaraZa svrhu ovog teksta korišćena su dva računara na koj ima je instal iran UbuntuNajpre je potrebno instal irati pakete openssh-server i x11vnc na udal jenomračunaru

sudo apt-get install openssh-server x11vnc

Na lokalni računar neophodno je instal irati VNC pregledač na primergtkvncviewer

sudo apt-get install gtkvncviewer

Iks preko sigurne školjke

22

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

PovezivanjeDa biste prosledi l i Iks potrebno je da ukucate sledeće (takođe na udal jenomračunaru)

x11vnc -rfbport 5900

Zatim je potrebno u VNC preglednik na lokalnom računaru uneti sledeće podatke

server ip_adresa_udaljenog_računara5900username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Tako ćete otvoriti prozor s prikazom ispisa udal jenog računara u kome možetekoristiti miš da biste kontrol isal i udal jeni računar Imajte na umu da prekidomveze vi prouzrokujete prekid rada programa x11vnc na udal jenom računaru Da bion ostao aktivan i po prekidu veze potrebno ga je pokrenuti s dodatkomargumenta forever

x11vnc -rfbport 5900 --forever

Prosleđivanje portaKada se udal jeni računar nalazi u mreži koju regul iše ruter portovi su sigurnobdquozatvorenirdquo To se može rešiti ostvarivanjem tzv reverznog tunela i l i veze (engSSH reverse tunneling) To zapravo znači da udal jena mašina obezbeđuje lokalnojmašini pristup svom portu Neka port A bude port lokalne mašine a port B portudal jene mašine Kada se reverzni tunel uspostavi preko porta A na lokalnojmašini pristupa se portu B na udal jenoj mašini Pritom se podrazumeva da su portlokalne mašine i ruter bdquoispredrdquo lokalne mašine bdquootvorenirdquo (port 22) Port 22 jeinače podrazumevani port za sigurnu škol jku

Reverzni tunel ostvaruje se sa udal jenog računara

ssh -R 12345localhost5900korisničko_ime_udaljenog_računaraip_adresa_udaljenog_računara

U ovom primeru 12345 je port lokalne mašine (A) a 5900 je port udal jenemašine (B)

Kako da

23

Broj 38

Nakon toga potrebno je pokrenuti x11vnc (takođe na udal jenom računaru)

x11vnc -rfbport 5900

Pokrenite VNC preglednik na lokalnom računaru i unesite sledeće podatke

server localhost12345username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Iks preko sigurne školjke

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 9: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

9

Broj 38

Autor Jelena Georgi jević Krasojević

Puls slobode

U susret trećemBalkanskom računarskomkongresu

10

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

U Novom Sadu će se od 11 do 13 septembra u Muzeju savremene umetnostiVojvodine održati treći po redu regionalni hakerski kongres pod sloganombdquoBalkon 2015 - Treća srećardquo (BalCCon2k15 ndash Third times a charm) Prvi je imaonaziv Prvi kontakt drugi je bio nastavak pa smo ga nazval i Drugom bazom anadamo se da treći biti upravo treća sreća

Program kongresa obuhvata brojne prezentaci je radionice kao i predavanja izoblasti bezbednosti računarskih sistema sa posebnim osvrtom na društveno-pol itičke teme poput zaštite privatnosti na internetu slobodnog softveraprogramskih jezika razvoja apl ikaci ja i brojnih drugih Predavači su poznati ipriznati pripadnici hakerskih zajednica iz celog sveta

Organizatori kongresa su novosadsko udruženje korisnika Linuksa bdquoLUGoNSrdquo iFondaci ja Vau Holand (Wau Holland) iz Hamburga Osnovni ci l j udruženja su radna bol j i tku društva i podsticanje korišćenja GNULinuks sistema kako upreduzećima tako i kod pojedinaca i entuzi jasta LUGoNS je podrška svimkorisnicima Linuksa kako u Novom Sadu i Vojvodini tako i u celoj Srbi j i Članoviudruženja nastoje takođe da podignu svest o informatičkoj kulturi i promovišubesplatan i slobodan otvoreni softver

bdquoBalkonrdquo1 je zamišl jen tako da postane centar hakerske zajednice u regionu zasve one koj i finansi jski nisu u mogućnosti da posećuju druge kongrese u Evropi iSAD-u Ovakva manifestaci ja neophodna je na Balkanu kako bi se obezbedi lomesto na kome se jednom godišnje razmenjuju novostečena znanja sastaju mladipuni ideja i stari j i puni iskustva i znanja da se upoznaju povežu i ohrabre svi kojeračunari mreže sigurnost i nekonvencionalan način razmišl janja zanimaju anemaju gde da dobi ju žel jene informaci je Time bi se u samoj hakerskoj zajednici

1 bdquoBalkonrdquo (BalCCon) - Balkanski računarski kongres

Puls slobode

11

Broj 38

podizao nivo stručnosti uz vođstvo stari j ih kolega a i rešio bi se problemnemogućnosti da se dopre do prostora i vremena da se sopstveni radoviprezentuju Dovođenje poznatih i priznatih l judi da održe predavanja omogućaval judima iz regiona da ih vide uživo i da diskutuju sa nj ima o temama koje ihzanimaju Balkon žel i da pribl iži svet studentima koj i se interesuju za haktivizamslobodni kod i tehničke nauke al i i svim mladima koj ima su ove i srodne temeinteresantne Na ovaj način mladi imaju pri l iku da predstave svoje radove ukol ikosu zaniml j ivi inovativni i u skladu sa moralnim načel ima za koje se zalaže celazajednica okupl jena oko slobodnog koda

Pogledajmo sada ko su predavači Hakeri to jesu Haker je onaj ko svoje znanje oračunarima žel i da prenese i podel i sa drugima

Dođite jer u suprotnom propuštate pri l iku da čujete upoznate i družite se sasledećim predavačima

Voja AntonićDa l i se neko seća časopisa bdquoRačunari u vašojkućirdquo pa još prvog broja sve sa opisomsamogradnje računara Galaksi ja Upoznajtel ično njenog tvorca Rešen je da podel i sa vamasvoje znanje o elektronici leml jenju i dazajedno sa nj im napravite svoju konzolu zaigranje

Bernd Fiks (Bernd Fix)Haker iz Berl ina koj i je 1986 godine pristupio uHaos kompjuter klub (Chaos Computer Club) Tvorac prvog demo virusa koj i je objavl jen učasopisu Datenšlojder (Datenschleuder) Držise maksime pravog hakera Ne petl ja j se u tuđepodatke 2 Ovaj put na Balkonu (BalCCon) ćedržati radionicu za novinare - SituationAwareness for Journalists gde će svi

2 Dont mess around with other peoples data

Balkon 1k15

12

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

zainteresovani novinari imati pri l iku da se upoznaju sa novim načinomprikupl janja informaci ja i nj ihovim upravl janjem te zaštitom digitalnog identitetaTakođe biće predočena važnost tehnologi ja u današnjem radu

Travis Gudspid (TravisGoodspeed)Zar ga je potrebno dodatno predstavl jatiPromoter Balkona po celom svetu i posle prvogBalkona opet ga možemo videti u Novom Saduovoga put sa temom Poliglote u radio-amaterizmu (Polyglots in Amateur Radio) gdeće govoriti o radio signal ima i modulaci j i

Aluk (Aluc)Organizator Bisajdsa (Bsides) u Berl inu kod nas će održati predavanje podsledećim nazivom Ne lažite me (dont lie to me) Zvuči interesantno nadamo seda vas je zainteresovao

Virus (Vyrus)Speci ja lan gost iz SAD-a dođite da čujete njegovo predavanje (Go)ne Phishing ozaštiti od pecanja kao napada na računarski sistem uz pomoć prevare korisnika

Mari Gitbib (Marie Gutbub)Rođena u Francuskoj studirala novinarstvo ukulturi na Berl inskom Univerzitetu umetnosti Od 2014 godine Mari organizuje Kriptoparti(CryptoParty) u Berl inu i širom Evrope širećisvest o privatnosti kroz razgovore i radioniceOna takođe drži predavanja o bezbednosniminformaci jama za novinare na nekol ikouniverziteta Kao slobodni novinar ona pišeizmeđu ostalog i za Frajtag3 Kod nas će držativiše radionica i predavanja Kriptoparti mora

Puls slobode

13

Broj 38

umreti Dolazim u miru (CryptoParty must die I come in peace) i mnoga druga

Peter Bubeštinger (Peter Bubestinger)Koordinator od 2008 godine u Fondaci j islobodnog softvera Austri je kao i vođa projektai programer u oblasti digital izaci je audio-vizuelne arhive od 2002 godine Stekao jepraktično iskustvo u radu sa arhivima vel ikihinstituci ja kao što su austri jska Medi jatek(Mediathek) RTV Sloveni je SRTC (Sudan) GlasVi jetnama Kolos (Brisel) ORF fonotekaNacional (Meksiko) i druge Trenutno je glavniprogramer DVA-Profešna (DVA - Profession) ndashrešenja za video digital izaci ju arhivekorišćenjem slobodnog softvera i slobodnog koda Od 2008 godine je član ekipebdquoFondaci je slobodnog softvera Evroperdquo (FSFE) i trenutno koordinira nj ihoveaktivnosti u Austri j i a držaće predavanje či j i je naziv FFmpegov video kodekbez gubitaka FFV1 (FFmpegs FFV1 lossless video codec)

Biće prisutni i mnogi drugi koj i su podjednako interesantni kao prethodnonavedeni predavači

Šta još reći osim ndash dođite čujte vidite i probajte

Lista predavača ni je konačna al i je možete pratiti nahttps 2k15balcconorgspeakersspeakershtm

Ukol iko smo vas zainteresoval i da prisustvujete kongresu rezervišite i kupitekartu na sajtu https ticketsbalcconorg Takođe ukol iko imate pitanja možete namse javiti na adresu elektronske pošte orga at balcconorg

Više o programu i organizaci j i na https balcconorg

Zvanični nalog na Tviteru BalCC0n

3 Der Freitag - Фрајтаг memački nedel jnik

Balkon 1k15

14

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

Ne možemo zamisl i ti ni jedan iole ozbi l jan tekstualni procesor bez dodatka zaautomatsku proveru ispravnosti pisanja na engleskom jeziku (eng spellcheck) Englezi nisu imal i svog Vuka Stefanovića Karadžića i ne pišu onako kako govoreČak i bol je obrazovani Englezi nisu uvek sigurni kako se poneka reč ispravnospeluje i zato im je neophodan dodatak za proveru ispravnosti pisanja Oni biodbaci l i svaki tekstualni procesor koj i ga ne bi imao

Sa druge strane mi smo skloni da se zadovol j imo bi lo kakvim tekstualnimprocesorom Ne samo što nam ne nedostaje dodatak za proveru ispravnostipisanja već vrlo često zaboravl jamo da iskl jučimo englesku proveru pisanja iautokorekturu Zato nam se dešava da u prepiskama imamo automatskiispravl jeno slovo bdquoirdquo tako da je svako ispisano vel ikim slovom Štaviše nekoristimo ni našu ćiri l icu a često ni naša latinična slova nego pišemo bdquoošišanomrdquolatinicom U neformalnoj prepisci to možda i ni je neki problem al i u formalnojprepisci to je nepismeno

Da l i činjenica da pišemo kako govorimo znači da nam ni je potrebna proveraispravnosti pisanja Naše je mišl jenje da nam je itekako potrebna Ljudi smo igrešimo u svemu pa i pri l ikom kucanja bdquoGutamordquo slova permutujemo slovanedovol jno poznajemo našu gramatiku a i pitanje je kol iko ispravno govorimo

Dodaci za Openofis i Libreofiskoje život znače

Predstavljamo

15

Broj 38

Ni najbol j i dodatak za proveru ispravnosti pisanja nas neće zaštititi od svihmogućih grešaka al i ih može smanj iti i učiniti nas malo bdquopismeni j imrdquo nego štojesmo što može da nam znači pri l ikom formalne prepiske (pisanje molbi žalbi zahteva i apl ikaci ja)

Osim provere ispravnosti pisanja Srbi imaju još jedan problem koj i se može rešitidobrim dodatkom za tekstualni procesor Englezi pišu samo jednim pismomlatinicom a mi se služimo latinicom i ćiri l icom Nama je neophodan i dodatak zabrzo preslovl javanje teksta iz jednog u drugo pismo

Po ustavu Srbi je zvanično pismo u Srbi j i je ćiri l ica pa je obavezno zvaničnuprepisku sa državnim organima vršiti na ćiri l ici Muka je ako već imamo barempola teksta pripreml jeno na latinici Prekucavanje na ćiri l icu je teško te je jedanlaki preslovl javač neophodan svakom tekstualnom procesoru

OOoTranslit i Pravopis i hifenacija za srpski jezik(ćirilica i latinica)

Problem rešavanja ovih problema na tekstualnim procesorima postoj i odavno Prvije kompletno rešenje ponudio projekat RAS i njegov kreator R Simić RAS je rešioprobleme provere pisanja preloma reči na kraju reda preslovl javanje i to zaMajkrosoft Ofis Najveći problem sa RAS-om je bio u tome što je to vlasničkikomerci ja lni softver i zbog toga ni je bio u masovnoj upotrebi Iako ni je bio skup

OOoTransit i pravopis

16

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

ipak je bio vezan samo za jednu mašinu i samo jedan operativni sistem Svakareinstalaci ja sistema bi poništi la l icencu što je onda povlači lo i l i novu kupovinuRAS-a i l i kontaktiranje sa vlasnikom kako bi se dobio novi seri jski broj To je svebi lo suviše kompl ikovano i zbog toga projekat ni je masovno zaživeo

Ne znamo kol iko je RAS doneo finansi jske koristi svom vlasniku al i znamo da jedoneo pri l ično nevol ja korisniku Zbog RAS-a i sl ičnih komerci ja lnih programakorisnici su izbegaval i da reinstal iraju svoje operativne sisteme da ne bi ponovomoral i da plaćaju te programe Zato su bdquokrpi l irdquo i bdquo leči l irdquo već pri l ično bdquobušnerdquo ivirusima zaražene operativne sisteme

Jedan ovakav alat zato mora da bude slobodan softver a to podrazumeva islobodan tekstualni procesor Ovo ni je samo pitanje softvera nego opšte kulturecelokupne naci je

Prvi slobodni dodatak bdquoOOoTransl itrdquo za OpenofisovogPisca i tabelarni proračun (Kalk) razvio je AleksandarUrošević iz Kragujevca u maju 2008 godine Svoj imdodatkom je rešio brzo preslovl javanje označenog i l icelokupnog teksta dokumenta iz ćiri l ice u latinicu iobrnuto Ovaj dodatak je postao zvanični dodatak zaOpenofis (kasni je Libreofis) i može da se preuzme sasajta projekta i l i sa stranica dodataka za Libreofis

Drugi slobodni dodatak Openofisovog Pisca bdquoSrpskipravopis i hifenaci ja (ćiri l ica i latinica)rdquo (Serbian (Cyrillic and Latin) Spelling andHyphenation) razvio je Goran Rakić u decembru 2008 godine Ovaj dodatakuvršćen je u zvanične dodatke za Openofis (Libreofis) i rešio je problem proverepisanja i preloma reči na kraju reda Može se preuzeti sa stranica dodataka zaLibreofis

Instalacija dodataka za LibreofisVerujemo da vrlo malo l judi ne zna kako se instal iraju dodaci u Libreofis a l i ćemoipak ukratko pojasniti proces za one koj i to ne znaju

Dovol jno je samo preuzeti datoteke sa ekstenzi jom OXT i otvoriti ih Libreofisom(Open withhellip - Otvori pomoćuhellip) Sve ostalo je po principu Dal jeDal jeDal jeKraj

Predstavljamo

17

Broj 38

(eng NextNextNextFinish) Ponovnim pokretanjem Libreofisa dodatak ćepostati aktivan a ostalo je da eventualno promenite podešavanja u samom Piscuna primer da postavite srpsku ćiri l icu (i l i latinicu) kao podrazumevani jezik zaproveru pisanja i uživate u blagodetima koje provera ispravnosti pisanja donosi

Pravopis i hifenacija za srpski jezik (ćirilica ilatinica)

Ovaj dodatak radi tako što upoređuje svaku otkucanu reč sa svoj im ugrađenimrečnikom Rečnik sadrži vel iki broj reči sa svim podvari jantama (razl ičiti rod broj padež i glagolski obl ik) Ukol iko dodatak pronađe otkucanu reč u rečnikupretpostavl ja da je ona ispravno otkucana a u protivnom je sumnj iva i podvlačije Jasno je da je vrlo teško pripremiti savršeni srpski rečnik koj i će sadržati svemoguće reči sa svim vari jantama Zato postoj i jednostavan postupak dodavanja

OOoTransit i pravopis

18

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novih reči u taj rečnik kada je korisnik potpuno siguran da je ona ispravna

Dodatak ni je savršen Ne može da prepozna kontekst reči u rečenici i neprepoznaje slovne greške poput bdquokućardquo ndash bdquokucardquo Obe reči su za dodatakispravne to jest nalaze se u rečniku U bdquokucirdquo se ne može živeti niti se bdquokućardquomože prošetati Ovakve greške sam korisnik mora da otkri je i ispravi Ovo ni jebol jka samo našeg dodatka za proveru ispravnosti kucanja nego je to generalnabol jka svih dodataka za proveru ispravnosti kucanja na svakom jeziku Jedino suneki jezici podložni j i ovakvim greškama od drugih jer imaju više reči koje susl ične a imaju potpuno razl ičit smisao

OOoTranslit

Ovaj dodatak je speci ja l izovan za brzo preslovl javanje celog i l i dela tekstaSavršeno radi preslovl javanje iz ćiri l ice u latinicu jer srpsku ćiri l icu odl ikujeosobina da uvek ima samo jedno slovo za jedan glas što ni je slučaj sa srpskomlatinicom (bdquo ljrdquo ndash bdquoљrdquo bdquonjrdquo ndash bdquoњrdquo i bdquodžrdquo ndash bdquoџrdquo) Nesavršenosti u preslovl javanju sasrpske latinice u ćiri l icu upravo proizi laze iz problema postojanja dva slova zajedan glas Postoje retki primeri kada bdquo l jrdquo nisu bdquo ljrdquo bdquon jrdquo nisu bdquonjrdquo i bdquod žrdquo nisu bdquodžrdquoVećinu tih izuzetaka je autor OOoTransl ita identifikovao i automatski primenjujeal i je i dal je ostalo nekol iko neidentifikovanih izuzetaka na koje korisnici treba da

Predstavljamo

19

Broj 38

obrate pažnju i provere tekst nakon preslovl javanja iz latinice u ćiri l icu a u tomeim može pomoći prethodni dodatak (Pravopis i hifenaci ja za srpski jezik)

Za krajI pored nesavršenosti ovih alata oni su veoma korisni Smanjuju broj grešaka iolakšavaju život pri l ikom primene oba srpska pisma Ovi dodaci su slobodni otvorenog koda besplatni i za slobodne tekstualne procesore (Openofis iLibreofis) koj i rade na svim operativnim sistemima Ako i postoj i opravdanje zakorišćenje komerci ja lnih i vlasničkih operativnih sistema jer ne postoje alternativeza neke vidove primene računara za korišćenje vlasničkih kancelari jskih paketaskoro da nema opravdanja Sa ovim dodacima specifičnim za srpski jezik slobodnikancelari jski paketi programa su mnogo korisni j i od nal ickanih vlasničkih bezovakvih dodataka

Na kraju bismo još pomenul i probleme domaće zajednice slobodnog softvera Čininam se da se možemo složiti da su ovakvi projekti od nacionalne važnosti anažalost oni nikad nisu bi l i podržani na pravi način ni od državnih organa nekedržavne instituci je koja se bavi informatikom i kulturom a ni od same zajedniceslobodnog softvera Projekti možda jesu mal i a l i su značajni i mogl i bi da sedodatno unaprede Do toga nažalost neće doći jer osim entuzi jazma pojedinacakoj i su projekte podigl i na noge nema nove motivaci je da se oni i unapređuju

Naglašavamo i probleme u koje je upao projekat OOoTransl it pre oko godinu danakada je preti lo da potpuno bude ugašen i izbrisan iako još uvek funkcioniše Jednoje razviti a lat za sopstvene potrebe i vel ikodušno ga pokloniti na korišćenje svimakao slobodan softver a drugo je dodatno plaćati i održavati ga o sopstvenomtrošku bez dodatne motivaci je To se upravo dogodi lo OOoTransl itu i umalo ni jepotpuno ugašen projekat i njegov sajt Da ni je bi lo LUGoNS zajednice da gapreuzme danas ne bismo pisal i o ovom dodatku

Ovaj tekst posvećujemo svim mal im projektima bez koj ih oni veći ne bi bi l imogući

OOoTransit i pravopis

20

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Aleksandar Božinović

Osnovni pojmoviU informatičkim tekstovima neretko onim koj i se tiču otvorenog softvera koristese akronimi ndash skraćenice koje nastaju sažimanjem više reči u jednu Vremenom iponavl janjem akronima nestala je potreba (nemarnost autora primaut ) da semakar u fusnoti navede njegovo značenje Školjka (eng Shel l ) je naziv zaprogram odnosno interfejs za pristup uslugama računarskog sistema poputpokretanja programa kretanja kroz sistem datoteka i upotrebe uslugaoperativnog sistema1 Škol jka kao spol jašnj i omotač mekušaca opisuje jednudodirnu površinu između korisnika i srži operativnog sistema Škol jka nam jepoznata pod nazivom terminal Dva računara preko sigurne škol jke ostvarujusigurnu vezu koja se označava terminom tunel Iks je deo slenga i označavagrafički prikaz svega na ekranu Pun naziv je sistem prozora Iks (lat X i X11 ) i toje protokol za prikaz sistema prozora na ekranima koj i se baziraju na piksel ima2VNC (eng Virtual Network Computing) je softver koj i prenosi grafički prikazudal jenog računara koj i se označava kao server lokalnom računaru koj i seoznačava kao kl i jent Istovremeno komande tastature i miša sa lokalnog računaraprenosi udal jenom računaru Ukratko VNC se koristi za kontrol isanje udal jenogračunara3

Kako proslediti Iks preko sigurneškoljke

1 https srwikipediaorgwikiЉуска (рачунарство)2 https srwikipediaorgwikiX_Window_System3 https dewikipediaorgwikiVirtual_Network_Computing

Kako da

21

Broj 38

PripremaZamisl i te sledeću situaci ju ndash žel ite da kontrol išete udal jeni računar al i ne žel ite dakoristite vlasničke programe kakav je Timvjuver (eng TeamViewer) Većinavlasničkih programa šal je aj-pi adresu (eng IP) na server i sve se obavl ja prekonjega Ovaj tekst ukratko opisuje relativno jednostavan način da se ostvari prikazispisa ekrana sa udal jenog računara na lokalni računar u stvarnom vremenu kao ikako da se korisniku na lokalnom računaru omogući kontrola udal jenog računaraZa svrhu ovog teksta korišćena su dva računara na koj ima je instal iran UbuntuNajpre je potrebno instal irati pakete openssh-server i x11vnc na udal jenomračunaru

sudo apt-get install openssh-server x11vnc

Na lokalni računar neophodno je instal irati VNC pregledač na primergtkvncviewer

sudo apt-get install gtkvncviewer

Iks preko sigurne školjke

22

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

PovezivanjeDa biste prosledi l i Iks potrebno je da ukucate sledeće (takođe na udal jenomračunaru)

x11vnc -rfbport 5900

Zatim je potrebno u VNC preglednik na lokalnom računaru uneti sledeće podatke

server ip_adresa_udaljenog_računara5900username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Tako ćete otvoriti prozor s prikazom ispisa udal jenog računara u kome možetekoristiti miš da biste kontrol isal i udal jeni računar Imajte na umu da prekidomveze vi prouzrokujete prekid rada programa x11vnc na udal jenom računaru Da bion ostao aktivan i po prekidu veze potrebno ga je pokrenuti s dodatkomargumenta forever

x11vnc -rfbport 5900 --forever

Prosleđivanje portaKada se udal jeni računar nalazi u mreži koju regul iše ruter portovi su sigurnobdquozatvorenirdquo To se može rešiti ostvarivanjem tzv reverznog tunela i l i veze (engSSH reverse tunneling) To zapravo znači da udal jena mašina obezbeđuje lokalnojmašini pristup svom portu Neka port A bude port lokalne mašine a port B portudal jene mašine Kada se reverzni tunel uspostavi preko porta A na lokalnojmašini pristupa se portu B na udal jenoj mašini Pritom se podrazumeva da su portlokalne mašine i ruter bdquoispredrdquo lokalne mašine bdquootvorenirdquo (port 22) Port 22 jeinače podrazumevani port za sigurnu škol jku

Reverzni tunel ostvaruje se sa udal jenog računara

ssh -R 12345localhost5900korisničko_ime_udaljenog_računaraip_adresa_udaljenog_računara

U ovom primeru 12345 je port lokalne mašine (A) a 5900 je port udal jenemašine (B)

Kako da

23

Broj 38

Nakon toga potrebno je pokrenuti x11vnc (takođe na udal jenom računaru)

x11vnc -rfbport 5900

Pokrenite VNC preglednik na lokalnom računaru i unesite sledeće podatke

server localhost12345username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Iks preko sigurne školjke

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 10: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

10

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

U Novom Sadu će se od 11 do 13 septembra u Muzeju savremene umetnostiVojvodine održati treći po redu regionalni hakerski kongres pod sloganombdquoBalkon 2015 - Treća srećardquo (BalCCon2k15 ndash Third times a charm) Prvi je imaonaziv Prvi kontakt drugi je bio nastavak pa smo ga nazval i Drugom bazom anadamo se da treći biti upravo treća sreća

Program kongresa obuhvata brojne prezentaci je radionice kao i predavanja izoblasti bezbednosti računarskih sistema sa posebnim osvrtom na društveno-pol itičke teme poput zaštite privatnosti na internetu slobodnog softveraprogramskih jezika razvoja apl ikaci ja i brojnih drugih Predavači su poznati ipriznati pripadnici hakerskih zajednica iz celog sveta

Organizatori kongresa su novosadsko udruženje korisnika Linuksa bdquoLUGoNSrdquo iFondaci ja Vau Holand (Wau Holland) iz Hamburga Osnovni ci l j udruženja su radna bol j i tku društva i podsticanje korišćenja GNULinuks sistema kako upreduzećima tako i kod pojedinaca i entuzi jasta LUGoNS je podrška svimkorisnicima Linuksa kako u Novom Sadu i Vojvodini tako i u celoj Srbi j i Članoviudruženja nastoje takođe da podignu svest o informatičkoj kulturi i promovišubesplatan i slobodan otvoreni softver

bdquoBalkonrdquo1 je zamišl jen tako da postane centar hakerske zajednice u regionu zasve one koj i finansi jski nisu u mogućnosti da posećuju druge kongrese u Evropi iSAD-u Ovakva manifestaci ja neophodna je na Balkanu kako bi se obezbedi lomesto na kome se jednom godišnje razmenjuju novostečena znanja sastaju mladipuni ideja i stari j i puni iskustva i znanja da se upoznaju povežu i ohrabre svi kojeračunari mreže sigurnost i nekonvencionalan način razmišl janja zanimaju anemaju gde da dobi ju žel jene informaci je Time bi se u samoj hakerskoj zajednici

1 bdquoBalkonrdquo (BalCCon) - Balkanski računarski kongres

Puls slobode

11

Broj 38

podizao nivo stručnosti uz vođstvo stari j ih kolega a i rešio bi se problemnemogućnosti da se dopre do prostora i vremena da se sopstveni radoviprezentuju Dovođenje poznatih i priznatih l judi da održe predavanja omogućaval judima iz regiona da ih vide uživo i da diskutuju sa nj ima o temama koje ihzanimaju Balkon žel i da pribl iži svet studentima koj i se interesuju za haktivizamslobodni kod i tehničke nauke al i i svim mladima koj ima su ove i srodne temeinteresantne Na ovaj način mladi imaju pri l iku da predstave svoje radove ukol ikosu zaniml j ivi inovativni i u skladu sa moralnim načel ima za koje se zalaže celazajednica okupl jena oko slobodnog koda

Pogledajmo sada ko su predavači Hakeri to jesu Haker je onaj ko svoje znanje oračunarima žel i da prenese i podel i sa drugima

Dođite jer u suprotnom propuštate pri l iku da čujete upoznate i družite se sasledećim predavačima

Voja AntonićDa l i se neko seća časopisa bdquoRačunari u vašojkućirdquo pa još prvog broja sve sa opisomsamogradnje računara Galaksi ja Upoznajtel ično njenog tvorca Rešen je da podel i sa vamasvoje znanje o elektronici leml jenju i dazajedno sa nj im napravite svoju konzolu zaigranje

Bernd Fiks (Bernd Fix)Haker iz Berl ina koj i je 1986 godine pristupio uHaos kompjuter klub (Chaos Computer Club) Tvorac prvog demo virusa koj i je objavl jen učasopisu Datenšlojder (Datenschleuder) Držise maksime pravog hakera Ne petl ja j se u tuđepodatke 2 Ovaj put na Balkonu (BalCCon) ćedržati radionicu za novinare - SituationAwareness for Journalists gde će svi

2 Dont mess around with other peoples data

Balkon 1k15

12

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

zainteresovani novinari imati pri l iku da se upoznaju sa novim načinomprikupl janja informaci ja i nj ihovim upravl janjem te zaštitom digitalnog identitetaTakođe biće predočena važnost tehnologi ja u današnjem radu

Travis Gudspid (TravisGoodspeed)Zar ga je potrebno dodatno predstavl jatiPromoter Balkona po celom svetu i posle prvogBalkona opet ga možemo videti u Novom Saduovoga put sa temom Poliglote u radio-amaterizmu (Polyglots in Amateur Radio) gdeće govoriti o radio signal ima i modulaci j i

Aluk (Aluc)Organizator Bisajdsa (Bsides) u Berl inu kod nas će održati predavanje podsledećim nazivom Ne lažite me (dont lie to me) Zvuči interesantno nadamo seda vas je zainteresovao

Virus (Vyrus)Speci ja lan gost iz SAD-a dođite da čujete njegovo predavanje (Go)ne Phishing ozaštiti od pecanja kao napada na računarski sistem uz pomoć prevare korisnika

Mari Gitbib (Marie Gutbub)Rođena u Francuskoj studirala novinarstvo ukulturi na Berl inskom Univerzitetu umetnosti Od 2014 godine Mari organizuje Kriptoparti(CryptoParty) u Berl inu i širom Evrope širećisvest o privatnosti kroz razgovore i radioniceOna takođe drži predavanja o bezbednosniminformaci jama za novinare na nekol ikouniverziteta Kao slobodni novinar ona pišeizmeđu ostalog i za Frajtag3 Kod nas će držativiše radionica i predavanja Kriptoparti mora

Puls slobode

13

Broj 38

umreti Dolazim u miru (CryptoParty must die I come in peace) i mnoga druga

Peter Bubeštinger (Peter Bubestinger)Koordinator od 2008 godine u Fondaci j islobodnog softvera Austri je kao i vođa projektai programer u oblasti digital izaci je audio-vizuelne arhive od 2002 godine Stekao jepraktično iskustvo u radu sa arhivima vel ikihinstituci ja kao što su austri jska Medi jatek(Mediathek) RTV Sloveni je SRTC (Sudan) GlasVi jetnama Kolos (Brisel) ORF fonotekaNacional (Meksiko) i druge Trenutno je glavniprogramer DVA-Profešna (DVA - Profession) ndashrešenja za video digital izaci ju arhivekorišćenjem slobodnog softvera i slobodnog koda Od 2008 godine je član ekipebdquoFondaci je slobodnog softvera Evroperdquo (FSFE) i trenutno koordinira nj ihoveaktivnosti u Austri j i a držaće predavanje či j i je naziv FFmpegov video kodekbez gubitaka FFV1 (FFmpegs FFV1 lossless video codec)

Biće prisutni i mnogi drugi koj i su podjednako interesantni kao prethodnonavedeni predavači

Šta još reći osim ndash dođite čujte vidite i probajte

Lista predavača ni je konačna al i je možete pratiti nahttps 2k15balcconorgspeakersspeakershtm

Ukol iko smo vas zainteresoval i da prisustvujete kongresu rezervišite i kupitekartu na sajtu https ticketsbalcconorg Takođe ukol iko imate pitanja možete namse javiti na adresu elektronske pošte orga at balcconorg

Više o programu i organizaci j i na https balcconorg

Zvanični nalog na Tviteru BalCC0n

3 Der Freitag - Фрајтаг memački nedel jnik

Balkon 1k15

14

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

Ne možemo zamisl i ti ni jedan iole ozbi l jan tekstualni procesor bez dodatka zaautomatsku proveru ispravnosti pisanja na engleskom jeziku (eng spellcheck) Englezi nisu imal i svog Vuka Stefanovića Karadžića i ne pišu onako kako govoreČak i bol je obrazovani Englezi nisu uvek sigurni kako se poneka reč ispravnospeluje i zato im je neophodan dodatak za proveru ispravnosti pisanja Oni biodbaci l i svaki tekstualni procesor koj i ga ne bi imao

Sa druge strane mi smo skloni da se zadovol j imo bi lo kakvim tekstualnimprocesorom Ne samo što nam ne nedostaje dodatak za proveru ispravnostipisanja već vrlo često zaboravl jamo da iskl jučimo englesku proveru pisanja iautokorekturu Zato nam se dešava da u prepiskama imamo automatskiispravl jeno slovo bdquoirdquo tako da je svako ispisano vel ikim slovom Štaviše nekoristimo ni našu ćiri l icu a često ni naša latinična slova nego pišemo bdquoošišanomrdquolatinicom U neformalnoj prepisci to možda i ni je neki problem al i u formalnojprepisci to je nepismeno

Da l i činjenica da pišemo kako govorimo znači da nam ni je potrebna proveraispravnosti pisanja Naše je mišl jenje da nam je itekako potrebna Ljudi smo igrešimo u svemu pa i pri l ikom kucanja bdquoGutamordquo slova permutujemo slovanedovol jno poznajemo našu gramatiku a i pitanje je kol iko ispravno govorimo

Dodaci za Openofis i Libreofiskoje život znače

Predstavljamo

15

Broj 38

Ni najbol j i dodatak za proveru ispravnosti pisanja nas neće zaštititi od svihmogućih grešaka al i ih može smanj iti i učiniti nas malo bdquopismeni j imrdquo nego štojesmo što može da nam znači pri l ikom formalne prepiske (pisanje molbi žalbi zahteva i apl ikaci ja)

Osim provere ispravnosti pisanja Srbi imaju još jedan problem koj i se može rešitidobrim dodatkom za tekstualni procesor Englezi pišu samo jednim pismomlatinicom a mi se služimo latinicom i ćiri l icom Nama je neophodan i dodatak zabrzo preslovl javanje teksta iz jednog u drugo pismo

Po ustavu Srbi je zvanično pismo u Srbi j i je ćiri l ica pa je obavezno zvaničnuprepisku sa državnim organima vršiti na ćiri l ici Muka je ako već imamo barempola teksta pripreml jeno na latinici Prekucavanje na ćiri l icu je teško te je jedanlaki preslovl javač neophodan svakom tekstualnom procesoru

OOoTranslit i Pravopis i hifenacija za srpski jezik(ćirilica i latinica)

Problem rešavanja ovih problema na tekstualnim procesorima postoj i odavno Prvije kompletno rešenje ponudio projekat RAS i njegov kreator R Simić RAS je rešioprobleme provere pisanja preloma reči na kraju reda preslovl javanje i to zaMajkrosoft Ofis Najveći problem sa RAS-om je bio u tome što je to vlasničkikomerci ja lni softver i zbog toga ni je bio u masovnoj upotrebi Iako ni je bio skup

OOoTransit i pravopis

16

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

ipak je bio vezan samo za jednu mašinu i samo jedan operativni sistem Svakareinstalaci ja sistema bi poništi la l icencu što je onda povlači lo i l i novu kupovinuRAS-a i l i kontaktiranje sa vlasnikom kako bi se dobio novi seri jski broj To je svebi lo suviše kompl ikovano i zbog toga projekat ni je masovno zaživeo

Ne znamo kol iko je RAS doneo finansi jske koristi svom vlasniku al i znamo da jedoneo pri l ično nevol ja korisniku Zbog RAS-a i sl ičnih komerci ja lnih programakorisnici su izbegaval i da reinstal iraju svoje operativne sisteme da ne bi ponovomoral i da plaćaju te programe Zato su bdquokrpi l irdquo i bdquo leči l irdquo već pri l ično bdquobušnerdquo ivirusima zaražene operativne sisteme

Jedan ovakav alat zato mora da bude slobodan softver a to podrazumeva islobodan tekstualni procesor Ovo ni je samo pitanje softvera nego opšte kulturecelokupne naci je

Prvi slobodni dodatak bdquoOOoTransl itrdquo za OpenofisovogPisca i tabelarni proračun (Kalk) razvio je AleksandarUrošević iz Kragujevca u maju 2008 godine Svoj imdodatkom je rešio brzo preslovl javanje označenog i l icelokupnog teksta dokumenta iz ćiri l ice u latinicu iobrnuto Ovaj dodatak je postao zvanični dodatak zaOpenofis (kasni je Libreofis) i može da se preuzme sasajta projekta i l i sa stranica dodataka za Libreofis

Drugi slobodni dodatak Openofisovog Pisca bdquoSrpskipravopis i hifenaci ja (ćiri l ica i latinica)rdquo (Serbian (Cyrillic and Latin) Spelling andHyphenation) razvio je Goran Rakić u decembru 2008 godine Ovaj dodatakuvršćen je u zvanične dodatke za Openofis (Libreofis) i rešio je problem proverepisanja i preloma reči na kraju reda Može se preuzeti sa stranica dodataka zaLibreofis

Instalacija dodataka za LibreofisVerujemo da vrlo malo l judi ne zna kako se instal iraju dodaci u Libreofis a l i ćemoipak ukratko pojasniti proces za one koj i to ne znaju

Dovol jno je samo preuzeti datoteke sa ekstenzi jom OXT i otvoriti ih Libreofisom(Open withhellip - Otvori pomoćuhellip) Sve ostalo je po principu Dal jeDal jeDal jeKraj

Predstavljamo

17

Broj 38

(eng NextNextNextFinish) Ponovnim pokretanjem Libreofisa dodatak ćepostati aktivan a ostalo je da eventualno promenite podešavanja u samom Piscuna primer da postavite srpsku ćiri l icu (i l i latinicu) kao podrazumevani jezik zaproveru pisanja i uživate u blagodetima koje provera ispravnosti pisanja donosi

Pravopis i hifenacija za srpski jezik (ćirilica ilatinica)

Ovaj dodatak radi tako što upoređuje svaku otkucanu reč sa svoj im ugrađenimrečnikom Rečnik sadrži vel iki broj reči sa svim podvari jantama (razl ičiti rod broj padež i glagolski obl ik) Ukol iko dodatak pronađe otkucanu reč u rečnikupretpostavl ja da je ona ispravno otkucana a u protivnom je sumnj iva i podvlačije Jasno je da je vrlo teško pripremiti savršeni srpski rečnik koj i će sadržati svemoguće reči sa svim vari jantama Zato postoj i jednostavan postupak dodavanja

OOoTransit i pravopis

18

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novih reči u taj rečnik kada je korisnik potpuno siguran da je ona ispravna

Dodatak ni je savršen Ne može da prepozna kontekst reči u rečenici i neprepoznaje slovne greške poput bdquokućardquo ndash bdquokucardquo Obe reči su za dodatakispravne to jest nalaze se u rečniku U bdquokucirdquo se ne može živeti niti se bdquokućardquomože prošetati Ovakve greške sam korisnik mora da otkri je i ispravi Ovo ni jebol jka samo našeg dodatka za proveru ispravnosti kucanja nego je to generalnabol jka svih dodataka za proveru ispravnosti kucanja na svakom jeziku Jedino suneki jezici podložni j i ovakvim greškama od drugih jer imaju više reči koje susl ične a imaju potpuno razl ičit smisao

OOoTranslit

Ovaj dodatak je speci ja l izovan za brzo preslovl javanje celog i l i dela tekstaSavršeno radi preslovl javanje iz ćiri l ice u latinicu jer srpsku ćiri l icu odl ikujeosobina da uvek ima samo jedno slovo za jedan glas što ni je slučaj sa srpskomlatinicom (bdquo ljrdquo ndash bdquoљrdquo bdquonjrdquo ndash bdquoњrdquo i bdquodžrdquo ndash bdquoџrdquo) Nesavršenosti u preslovl javanju sasrpske latinice u ćiri l icu upravo proizi laze iz problema postojanja dva slova zajedan glas Postoje retki primeri kada bdquo l jrdquo nisu bdquo ljrdquo bdquon jrdquo nisu bdquonjrdquo i bdquod žrdquo nisu bdquodžrdquoVećinu tih izuzetaka je autor OOoTransl ita identifikovao i automatski primenjujeal i je i dal je ostalo nekol iko neidentifikovanih izuzetaka na koje korisnici treba da

Predstavljamo

19

Broj 38

obrate pažnju i provere tekst nakon preslovl javanja iz latinice u ćiri l icu a u tomeim može pomoći prethodni dodatak (Pravopis i hifenaci ja za srpski jezik)

Za krajI pored nesavršenosti ovih alata oni su veoma korisni Smanjuju broj grešaka iolakšavaju život pri l ikom primene oba srpska pisma Ovi dodaci su slobodni otvorenog koda besplatni i za slobodne tekstualne procesore (Openofis iLibreofis) koj i rade na svim operativnim sistemima Ako i postoj i opravdanje zakorišćenje komerci ja lnih i vlasničkih operativnih sistema jer ne postoje alternativeza neke vidove primene računara za korišćenje vlasničkih kancelari jskih paketaskoro da nema opravdanja Sa ovim dodacima specifičnim za srpski jezik slobodnikancelari jski paketi programa su mnogo korisni j i od nal ickanih vlasničkih bezovakvih dodataka

Na kraju bismo još pomenul i probleme domaće zajednice slobodnog softvera Čininam se da se možemo složiti da su ovakvi projekti od nacionalne važnosti anažalost oni nikad nisu bi l i podržani na pravi način ni od državnih organa nekedržavne instituci je koja se bavi informatikom i kulturom a ni od same zajedniceslobodnog softvera Projekti možda jesu mal i a l i su značajni i mogl i bi da sedodatno unaprede Do toga nažalost neće doći jer osim entuzi jazma pojedinacakoj i su projekte podigl i na noge nema nove motivaci je da se oni i unapređuju

Naglašavamo i probleme u koje je upao projekat OOoTransl it pre oko godinu danakada je preti lo da potpuno bude ugašen i izbrisan iako još uvek funkcioniše Jednoje razviti a lat za sopstvene potrebe i vel ikodušno ga pokloniti na korišćenje svimakao slobodan softver a drugo je dodatno plaćati i održavati ga o sopstvenomtrošku bez dodatne motivaci je To se upravo dogodi lo OOoTransl itu i umalo ni jepotpuno ugašen projekat i njegov sajt Da ni je bi lo LUGoNS zajednice da gapreuzme danas ne bismo pisal i o ovom dodatku

Ovaj tekst posvećujemo svim mal im projektima bez koj ih oni veći ne bi bi l imogući

OOoTransit i pravopis

20

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Aleksandar Božinović

Osnovni pojmoviU informatičkim tekstovima neretko onim koj i se tiču otvorenog softvera koristese akronimi ndash skraćenice koje nastaju sažimanjem više reči u jednu Vremenom iponavl janjem akronima nestala je potreba (nemarnost autora primaut ) da semakar u fusnoti navede njegovo značenje Školjka (eng Shel l ) je naziv zaprogram odnosno interfejs za pristup uslugama računarskog sistema poputpokretanja programa kretanja kroz sistem datoteka i upotrebe uslugaoperativnog sistema1 Škol jka kao spol jašnj i omotač mekušaca opisuje jednudodirnu površinu između korisnika i srži operativnog sistema Škol jka nam jepoznata pod nazivom terminal Dva računara preko sigurne škol jke ostvarujusigurnu vezu koja se označava terminom tunel Iks je deo slenga i označavagrafički prikaz svega na ekranu Pun naziv je sistem prozora Iks (lat X i X11 ) i toje protokol za prikaz sistema prozora na ekranima koj i se baziraju na piksel ima2VNC (eng Virtual Network Computing) je softver koj i prenosi grafički prikazudal jenog računara koj i se označava kao server lokalnom računaru koj i seoznačava kao kl i jent Istovremeno komande tastature i miša sa lokalnog računaraprenosi udal jenom računaru Ukratko VNC se koristi za kontrol isanje udal jenogračunara3

Kako proslediti Iks preko sigurneškoljke

1 https srwikipediaorgwikiЉуска (рачунарство)2 https srwikipediaorgwikiX_Window_System3 https dewikipediaorgwikiVirtual_Network_Computing

Kako da

21

Broj 38

PripremaZamisl i te sledeću situaci ju ndash žel ite da kontrol išete udal jeni računar al i ne žel ite dakoristite vlasničke programe kakav je Timvjuver (eng TeamViewer) Većinavlasničkih programa šal je aj-pi adresu (eng IP) na server i sve se obavl ja prekonjega Ovaj tekst ukratko opisuje relativno jednostavan način da se ostvari prikazispisa ekrana sa udal jenog računara na lokalni računar u stvarnom vremenu kao ikako da se korisniku na lokalnom računaru omogući kontrola udal jenog računaraZa svrhu ovog teksta korišćena su dva računara na koj ima je instal iran UbuntuNajpre je potrebno instal irati pakete openssh-server i x11vnc na udal jenomračunaru

sudo apt-get install openssh-server x11vnc

Na lokalni računar neophodno je instal irati VNC pregledač na primergtkvncviewer

sudo apt-get install gtkvncviewer

Iks preko sigurne školjke

22

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

PovezivanjeDa biste prosledi l i Iks potrebno je da ukucate sledeće (takođe na udal jenomračunaru)

x11vnc -rfbport 5900

Zatim je potrebno u VNC preglednik na lokalnom računaru uneti sledeće podatke

server ip_adresa_udaljenog_računara5900username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Tako ćete otvoriti prozor s prikazom ispisa udal jenog računara u kome možetekoristiti miš da biste kontrol isal i udal jeni računar Imajte na umu da prekidomveze vi prouzrokujete prekid rada programa x11vnc na udal jenom računaru Da bion ostao aktivan i po prekidu veze potrebno ga je pokrenuti s dodatkomargumenta forever

x11vnc -rfbport 5900 --forever

Prosleđivanje portaKada se udal jeni računar nalazi u mreži koju regul iše ruter portovi su sigurnobdquozatvorenirdquo To se može rešiti ostvarivanjem tzv reverznog tunela i l i veze (engSSH reverse tunneling) To zapravo znači da udal jena mašina obezbeđuje lokalnojmašini pristup svom portu Neka port A bude port lokalne mašine a port B portudal jene mašine Kada se reverzni tunel uspostavi preko porta A na lokalnojmašini pristupa se portu B na udal jenoj mašini Pritom se podrazumeva da su portlokalne mašine i ruter bdquoispredrdquo lokalne mašine bdquootvorenirdquo (port 22) Port 22 jeinače podrazumevani port za sigurnu škol jku

Reverzni tunel ostvaruje se sa udal jenog računara

ssh -R 12345localhost5900korisničko_ime_udaljenog_računaraip_adresa_udaljenog_računara

U ovom primeru 12345 je port lokalne mašine (A) a 5900 je port udal jenemašine (B)

Kako da

23

Broj 38

Nakon toga potrebno je pokrenuti x11vnc (takođe na udal jenom računaru)

x11vnc -rfbport 5900

Pokrenite VNC preglednik na lokalnom računaru i unesite sledeće podatke

server localhost12345username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Iks preko sigurne školjke

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 11: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

11

Broj 38

podizao nivo stručnosti uz vođstvo stari j ih kolega a i rešio bi se problemnemogućnosti da se dopre do prostora i vremena da se sopstveni radoviprezentuju Dovođenje poznatih i priznatih l judi da održe predavanja omogućaval judima iz regiona da ih vide uživo i da diskutuju sa nj ima o temama koje ihzanimaju Balkon žel i da pribl iži svet studentima koj i se interesuju za haktivizamslobodni kod i tehničke nauke al i i svim mladima koj ima su ove i srodne temeinteresantne Na ovaj način mladi imaju pri l iku da predstave svoje radove ukol ikosu zaniml j ivi inovativni i u skladu sa moralnim načel ima za koje se zalaže celazajednica okupl jena oko slobodnog koda

Pogledajmo sada ko su predavači Hakeri to jesu Haker je onaj ko svoje znanje oračunarima žel i da prenese i podel i sa drugima

Dođite jer u suprotnom propuštate pri l iku da čujete upoznate i družite se sasledećim predavačima

Voja AntonićDa l i se neko seća časopisa bdquoRačunari u vašojkućirdquo pa još prvog broja sve sa opisomsamogradnje računara Galaksi ja Upoznajtel ično njenog tvorca Rešen je da podel i sa vamasvoje znanje o elektronici leml jenju i dazajedno sa nj im napravite svoju konzolu zaigranje

Bernd Fiks (Bernd Fix)Haker iz Berl ina koj i je 1986 godine pristupio uHaos kompjuter klub (Chaos Computer Club) Tvorac prvog demo virusa koj i je objavl jen učasopisu Datenšlojder (Datenschleuder) Držise maksime pravog hakera Ne petl ja j se u tuđepodatke 2 Ovaj put na Balkonu (BalCCon) ćedržati radionicu za novinare - SituationAwareness for Journalists gde će svi

2 Dont mess around with other peoples data

Balkon 1k15

12

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

zainteresovani novinari imati pri l iku da se upoznaju sa novim načinomprikupl janja informaci ja i nj ihovim upravl janjem te zaštitom digitalnog identitetaTakođe biće predočena važnost tehnologi ja u današnjem radu

Travis Gudspid (TravisGoodspeed)Zar ga je potrebno dodatno predstavl jatiPromoter Balkona po celom svetu i posle prvogBalkona opet ga možemo videti u Novom Saduovoga put sa temom Poliglote u radio-amaterizmu (Polyglots in Amateur Radio) gdeće govoriti o radio signal ima i modulaci j i

Aluk (Aluc)Organizator Bisajdsa (Bsides) u Berl inu kod nas će održati predavanje podsledećim nazivom Ne lažite me (dont lie to me) Zvuči interesantno nadamo seda vas je zainteresovao

Virus (Vyrus)Speci ja lan gost iz SAD-a dođite da čujete njegovo predavanje (Go)ne Phishing ozaštiti od pecanja kao napada na računarski sistem uz pomoć prevare korisnika

Mari Gitbib (Marie Gutbub)Rođena u Francuskoj studirala novinarstvo ukulturi na Berl inskom Univerzitetu umetnosti Od 2014 godine Mari organizuje Kriptoparti(CryptoParty) u Berl inu i širom Evrope širećisvest o privatnosti kroz razgovore i radioniceOna takođe drži predavanja o bezbednosniminformaci jama za novinare na nekol ikouniverziteta Kao slobodni novinar ona pišeizmeđu ostalog i za Frajtag3 Kod nas će držativiše radionica i predavanja Kriptoparti mora

Puls slobode

13

Broj 38

umreti Dolazim u miru (CryptoParty must die I come in peace) i mnoga druga

Peter Bubeštinger (Peter Bubestinger)Koordinator od 2008 godine u Fondaci j islobodnog softvera Austri je kao i vođa projektai programer u oblasti digital izaci je audio-vizuelne arhive od 2002 godine Stekao jepraktično iskustvo u radu sa arhivima vel ikihinstituci ja kao što su austri jska Medi jatek(Mediathek) RTV Sloveni je SRTC (Sudan) GlasVi jetnama Kolos (Brisel) ORF fonotekaNacional (Meksiko) i druge Trenutno je glavniprogramer DVA-Profešna (DVA - Profession) ndashrešenja za video digital izaci ju arhivekorišćenjem slobodnog softvera i slobodnog koda Od 2008 godine je član ekipebdquoFondaci je slobodnog softvera Evroperdquo (FSFE) i trenutno koordinira nj ihoveaktivnosti u Austri j i a držaće predavanje či j i je naziv FFmpegov video kodekbez gubitaka FFV1 (FFmpegs FFV1 lossless video codec)

Biće prisutni i mnogi drugi koj i su podjednako interesantni kao prethodnonavedeni predavači

Šta još reći osim ndash dođite čujte vidite i probajte

Lista predavača ni je konačna al i je možete pratiti nahttps 2k15balcconorgspeakersspeakershtm

Ukol iko smo vas zainteresoval i da prisustvujete kongresu rezervišite i kupitekartu na sajtu https ticketsbalcconorg Takođe ukol iko imate pitanja možete namse javiti na adresu elektronske pošte orga at balcconorg

Više o programu i organizaci j i na https balcconorg

Zvanični nalog na Tviteru BalCC0n

3 Der Freitag - Фрајтаг memački nedel jnik

Balkon 1k15

14

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

Ne možemo zamisl i ti ni jedan iole ozbi l jan tekstualni procesor bez dodatka zaautomatsku proveru ispravnosti pisanja na engleskom jeziku (eng spellcheck) Englezi nisu imal i svog Vuka Stefanovića Karadžića i ne pišu onako kako govoreČak i bol je obrazovani Englezi nisu uvek sigurni kako se poneka reč ispravnospeluje i zato im je neophodan dodatak za proveru ispravnosti pisanja Oni biodbaci l i svaki tekstualni procesor koj i ga ne bi imao

Sa druge strane mi smo skloni da se zadovol j imo bi lo kakvim tekstualnimprocesorom Ne samo što nam ne nedostaje dodatak za proveru ispravnostipisanja već vrlo često zaboravl jamo da iskl jučimo englesku proveru pisanja iautokorekturu Zato nam se dešava da u prepiskama imamo automatskiispravl jeno slovo bdquoirdquo tako da je svako ispisano vel ikim slovom Štaviše nekoristimo ni našu ćiri l icu a često ni naša latinična slova nego pišemo bdquoošišanomrdquolatinicom U neformalnoj prepisci to možda i ni je neki problem al i u formalnojprepisci to je nepismeno

Da l i činjenica da pišemo kako govorimo znači da nam ni je potrebna proveraispravnosti pisanja Naše je mišl jenje da nam je itekako potrebna Ljudi smo igrešimo u svemu pa i pri l ikom kucanja bdquoGutamordquo slova permutujemo slovanedovol jno poznajemo našu gramatiku a i pitanje je kol iko ispravno govorimo

Dodaci za Openofis i Libreofiskoje život znače

Predstavljamo

15

Broj 38

Ni najbol j i dodatak za proveru ispravnosti pisanja nas neće zaštititi od svihmogućih grešaka al i ih može smanj iti i učiniti nas malo bdquopismeni j imrdquo nego štojesmo što može da nam znači pri l ikom formalne prepiske (pisanje molbi žalbi zahteva i apl ikaci ja)

Osim provere ispravnosti pisanja Srbi imaju još jedan problem koj i se može rešitidobrim dodatkom za tekstualni procesor Englezi pišu samo jednim pismomlatinicom a mi se služimo latinicom i ćiri l icom Nama je neophodan i dodatak zabrzo preslovl javanje teksta iz jednog u drugo pismo

Po ustavu Srbi je zvanično pismo u Srbi j i je ćiri l ica pa je obavezno zvaničnuprepisku sa državnim organima vršiti na ćiri l ici Muka je ako već imamo barempola teksta pripreml jeno na latinici Prekucavanje na ćiri l icu je teško te je jedanlaki preslovl javač neophodan svakom tekstualnom procesoru

OOoTranslit i Pravopis i hifenacija za srpski jezik(ćirilica i latinica)

Problem rešavanja ovih problema na tekstualnim procesorima postoj i odavno Prvije kompletno rešenje ponudio projekat RAS i njegov kreator R Simić RAS je rešioprobleme provere pisanja preloma reči na kraju reda preslovl javanje i to zaMajkrosoft Ofis Najveći problem sa RAS-om je bio u tome što je to vlasničkikomerci ja lni softver i zbog toga ni je bio u masovnoj upotrebi Iako ni je bio skup

OOoTransit i pravopis

16

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

ipak je bio vezan samo za jednu mašinu i samo jedan operativni sistem Svakareinstalaci ja sistema bi poništi la l icencu što je onda povlači lo i l i novu kupovinuRAS-a i l i kontaktiranje sa vlasnikom kako bi se dobio novi seri jski broj To je svebi lo suviše kompl ikovano i zbog toga projekat ni je masovno zaživeo

Ne znamo kol iko je RAS doneo finansi jske koristi svom vlasniku al i znamo da jedoneo pri l ično nevol ja korisniku Zbog RAS-a i sl ičnih komerci ja lnih programakorisnici su izbegaval i da reinstal iraju svoje operativne sisteme da ne bi ponovomoral i da plaćaju te programe Zato su bdquokrpi l irdquo i bdquo leči l irdquo već pri l ično bdquobušnerdquo ivirusima zaražene operativne sisteme

Jedan ovakav alat zato mora da bude slobodan softver a to podrazumeva islobodan tekstualni procesor Ovo ni je samo pitanje softvera nego opšte kulturecelokupne naci je

Prvi slobodni dodatak bdquoOOoTransl itrdquo za OpenofisovogPisca i tabelarni proračun (Kalk) razvio je AleksandarUrošević iz Kragujevca u maju 2008 godine Svoj imdodatkom je rešio brzo preslovl javanje označenog i l icelokupnog teksta dokumenta iz ćiri l ice u latinicu iobrnuto Ovaj dodatak je postao zvanični dodatak zaOpenofis (kasni je Libreofis) i može da se preuzme sasajta projekta i l i sa stranica dodataka za Libreofis

Drugi slobodni dodatak Openofisovog Pisca bdquoSrpskipravopis i hifenaci ja (ćiri l ica i latinica)rdquo (Serbian (Cyrillic and Latin) Spelling andHyphenation) razvio je Goran Rakić u decembru 2008 godine Ovaj dodatakuvršćen je u zvanične dodatke za Openofis (Libreofis) i rešio je problem proverepisanja i preloma reči na kraju reda Može se preuzeti sa stranica dodataka zaLibreofis

Instalacija dodataka za LibreofisVerujemo da vrlo malo l judi ne zna kako se instal iraju dodaci u Libreofis a l i ćemoipak ukratko pojasniti proces za one koj i to ne znaju

Dovol jno je samo preuzeti datoteke sa ekstenzi jom OXT i otvoriti ih Libreofisom(Open withhellip - Otvori pomoćuhellip) Sve ostalo je po principu Dal jeDal jeDal jeKraj

Predstavljamo

17

Broj 38

(eng NextNextNextFinish) Ponovnim pokretanjem Libreofisa dodatak ćepostati aktivan a ostalo je da eventualno promenite podešavanja u samom Piscuna primer da postavite srpsku ćiri l icu (i l i latinicu) kao podrazumevani jezik zaproveru pisanja i uživate u blagodetima koje provera ispravnosti pisanja donosi

Pravopis i hifenacija za srpski jezik (ćirilica ilatinica)

Ovaj dodatak radi tako što upoređuje svaku otkucanu reč sa svoj im ugrađenimrečnikom Rečnik sadrži vel iki broj reči sa svim podvari jantama (razl ičiti rod broj padež i glagolski obl ik) Ukol iko dodatak pronađe otkucanu reč u rečnikupretpostavl ja da je ona ispravno otkucana a u protivnom je sumnj iva i podvlačije Jasno je da je vrlo teško pripremiti savršeni srpski rečnik koj i će sadržati svemoguće reči sa svim vari jantama Zato postoj i jednostavan postupak dodavanja

OOoTransit i pravopis

18

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novih reči u taj rečnik kada je korisnik potpuno siguran da je ona ispravna

Dodatak ni je savršen Ne može da prepozna kontekst reči u rečenici i neprepoznaje slovne greške poput bdquokućardquo ndash bdquokucardquo Obe reči su za dodatakispravne to jest nalaze se u rečniku U bdquokucirdquo se ne može živeti niti se bdquokućardquomože prošetati Ovakve greške sam korisnik mora da otkri je i ispravi Ovo ni jebol jka samo našeg dodatka za proveru ispravnosti kucanja nego je to generalnabol jka svih dodataka za proveru ispravnosti kucanja na svakom jeziku Jedino suneki jezici podložni j i ovakvim greškama od drugih jer imaju više reči koje susl ične a imaju potpuno razl ičit smisao

OOoTranslit

Ovaj dodatak je speci ja l izovan za brzo preslovl javanje celog i l i dela tekstaSavršeno radi preslovl javanje iz ćiri l ice u latinicu jer srpsku ćiri l icu odl ikujeosobina da uvek ima samo jedno slovo za jedan glas što ni je slučaj sa srpskomlatinicom (bdquo ljrdquo ndash bdquoљrdquo bdquonjrdquo ndash bdquoњrdquo i bdquodžrdquo ndash bdquoџrdquo) Nesavršenosti u preslovl javanju sasrpske latinice u ćiri l icu upravo proizi laze iz problema postojanja dva slova zajedan glas Postoje retki primeri kada bdquo l jrdquo nisu bdquo ljrdquo bdquon jrdquo nisu bdquonjrdquo i bdquod žrdquo nisu bdquodžrdquoVećinu tih izuzetaka je autor OOoTransl ita identifikovao i automatski primenjujeal i je i dal je ostalo nekol iko neidentifikovanih izuzetaka na koje korisnici treba da

Predstavljamo

19

Broj 38

obrate pažnju i provere tekst nakon preslovl javanja iz latinice u ćiri l icu a u tomeim može pomoći prethodni dodatak (Pravopis i hifenaci ja za srpski jezik)

Za krajI pored nesavršenosti ovih alata oni su veoma korisni Smanjuju broj grešaka iolakšavaju život pri l ikom primene oba srpska pisma Ovi dodaci su slobodni otvorenog koda besplatni i za slobodne tekstualne procesore (Openofis iLibreofis) koj i rade na svim operativnim sistemima Ako i postoj i opravdanje zakorišćenje komerci ja lnih i vlasničkih operativnih sistema jer ne postoje alternativeza neke vidove primene računara za korišćenje vlasničkih kancelari jskih paketaskoro da nema opravdanja Sa ovim dodacima specifičnim za srpski jezik slobodnikancelari jski paketi programa su mnogo korisni j i od nal ickanih vlasničkih bezovakvih dodataka

Na kraju bismo još pomenul i probleme domaće zajednice slobodnog softvera Čininam se da se možemo složiti da su ovakvi projekti od nacionalne važnosti anažalost oni nikad nisu bi l i podržani na pravi način ni od državnih organa nekedržavne instituci je koja se bavi informatikom i kulturom a ni od same zajedniceslobodnog softvera Projekti možda jesu mal i a l i su značajni i mogl i bi da sedodatno unaprede Do toga nažalost neće doći jer osim entuzi jazma pojedinacakoj i su projekte podigl i na noge nema nove motivaci je da se oni i unapređuju

Naglašavamo i probleme u koje je upao projekat OOoTransl it pre oko godinu danakada je preti lo da potpuno bude ugašen i izbrisan iako još uvek funkcioniše Jednoje razviti a lat za sopstvene potrebe i vel ikodušno ga pokloniti na korišćenje svimakao slobodan softver a drugo je dodatno plaćati i održavati ga o sopstvenomtrošku bez dodatne motivaci je To se upravo dogodi lo OOoTransl itu i umalo ni jepotpuno ugašen projekat i njegov sajt Da ni je bi lo LUGoNS zajednice da gapreuzme danas ne bismo pisal i o ovom dodatku

Ovaj tekst posvećujemo svim mal im projektima bez koj ih oni veći ne bi bi l imogući

OOoTransit i pravopis

20

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Aleksandar Božinović

Osnovni pojmoviU informatičkim tekstovima neretko onim koj i se tiču otvorenog softvera koristese akronimi ndash skraćenice koje nastaju sažimanjem više reči u jednu Vremenom iponavl janjem akronima nestala je potreba (nemarnost autora primaut ) da semakar u fusnoti navede njegovo značenje Školjka (eng Shel l ) je naziv zaprogram odnosno interfejs za pristup uslugama računarskog sistema poputpokretanja programa kretanja kroz sistem datoteka i upotrebe uslugaoperativnog sistema1 Škol jka kao spol jašnj i omotač mekušaca opisuje jednudodirnu površinu između korisnika i srži operativnog sistema Škol jka nam jepoznata pod nazivom terminal Dva računara preko sigurne škol jke ostvarujusigurnu vezu koja se označava terminom tunel Iks je deo slenga i označavagrafički prikaz svega na ekranu Pun naziv je sistem prozora Iks (lat X i X11 ) i toje protokol za prikaz sistema prozora na ekranima koj i se baziraju na piksel ima2VNC (eng Virtual Network Computing) je softver koj i prenosi grafički prikazudal jenog računara koj i se označava kao server lokalnom računaru koj i seoznačava kao kl i jent Istovremeno komande tastature i miša sa lokalnog računaraprenosi udal jenom računaru Ukratko VNC se koristi za kontrol isanje udal jenogračunara3

Kako proslediti Iks preko sigurneškoljke

1 https srwikipediaorgwikiЉуска (рачунарство)2 https srwikipediaorgwikiX_Window_System3 https dewikipediaorgwikiVirtual_Network_Computing

Kako da

21

Broj 38

PripremaZamisl i te sledeću situaci ju ndash žel ite da kontrol išete udal jeni računar al i ne žel ite dakoristite vlasničke programe kakav je Timvjuver (eng TeamViewer) Većinavlasničkih programa šal je aj-pi adresu (eng IP) na server i sve se obavl ja prekonjega Ovaj tekst ukratko opisuje relativno jednostavan način da se ostvari prikazispisa ekrana sa udal jenog računara na lokalni računar u stvarnom vremenu kao ikako da se korisniku na lokalnom računaru omogući kontrola udal jenog računaraZa svrhu ovog teksta korišćena su dva računara na koj ima je instal iran UbuntuNajpre je potrebno instal irati pakete openssh-server i x11vnc na udal jenomračunaru

sudo apt-get install openssh-server x11vnc

Na lokalni računar neophodno je instal irati VNC pregledač na primergtkvncviewer

sudo apt-get install gtkvncviewer

Iks preko sigurne školjke

22

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

PovezivanjeDa biste prosledi l i Iks potrebno je da ukucate sledeće (takođe na udal jenomračunaru)

x11vnc -rfbport 5900

Zatim je potrebno u VNC preglednik na lokalnom računaru uneti sledeće podatke

server ip_adresa_udaljenog_računara5900username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Tako ćete otvoriti prozor s prikazom ispisa udal jenog računara u kome možetekoristiti miš da biste kontrol isal i udal jeni računar Imajte na umu da prekidomveze vi prouzrokujete prekid rada programa x11vnc na udal jenom računaru Da bion ostao aktivan i po prekidu veze potrebno ga je pokrenuti s dodatkomargumenta forever

x11vnc -rfbport 5900 --forever

Prosleđivanje portaKada se udal jeni računar nalazi u mreži koju regul iše ruter portovi su sigurnobdquozatvorenirdquo To se može rešiti ostvarivanjem tzv reverznog tunela i l i veze (engSSH reverse tunneling) To zapravo znači da udal jena mašina obezbeđuje lokalnojmašini pristup svom portu Neka port A bude port lokalne mašine a port B portudal jene mašine Kada se reverzni tunel uspostavi preko porta A na lokalnojmašini pristupa se portu B na udal jenoj mašini Pritom se podrazumeva da su portlokalne mašine i ruter bdquoispredrdquo lokalne mašine bdquootvorenirdquo (port 22) Port 22 jeinače podrazumevani port za sigurnu škol jku

Reverzni tunel ostvaruje se sa udal jenog računara

ssh -R 12345localhost5900korisničko_ime_udaljenog_računaraip_adresa_udaljenog_računara

U ovom primeru 12345 je port lokalne mašine (A) a 5900 je port udal jenemašine (B)

Kako da

23

Broj 38

Nakon toga potrebno je pokrenuti x11vnc (takođe na udal jenom računaru)

x11vnc -rfbport 5900

Pokrenite VNC preglednik na lokalnom računaru i unesite sledeće podatke

server localhost12345username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Iks preko sigurne školjke

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 12: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

12

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

zainteresovani novinari imati pri l iku da se upoznaju sa novim načinomprikupl janja informaci ja i nj ihovim upravl janjem te zaštitom digitalnog identitetaTakođe biće predočena važnost tehnologi ja u današnjem radu

Travis Gudspid (TravisGoodspeed)Zar ga je potrebno dodatno predstavl jatiPromoter Balkona po celom svetu i posle prvogBalkona opet ga možemo videti u Novom Saduovoga put sa temom Poliglote u radio-amaterizmu (Polyglots in Amateur Radio) gdeće govoriti o radio signal ima i modulaci j i

Aluk (Aluc)Organizator Bisajdsa (Bsides) u Berl inu kod nas će održati predavanje podsledećim nazivom Ne lažite me (dont lie to me) Zvuči interesantno nadamo seda vas je zainteresovao

Virus (Vyrus)Speci ja lan gost iz SAD-a dođite da čujete njegovo predavanje (Go)ne Phishing ozaštiti od pecanja kao napada na računarski sistem uz pomoć prevare korisnika

Mari Gitbib (Marie Gutbub)Rođena u Francuskoj studirala novinarstvo ukulturi na Berl inskom Univerzitetu umetnosti Od 2014 godine Mari organizuje Kriptoparti(CryptoParty) u Berl inu i širom Evrope širećisvest o privatnosti kroz razgovore i radioniceOna takođe drži predavanja o bezbednosniminformaci jama za novinare na nekol ikouniverziteta Kao slobodni novinar ona pišeizmeđu ostalog i za Frajtag3 Kod nas će držativiše radionica i predavanja Kriptoparti mora

Puls slobode

13

Broj 38

umreti Dolazim u miru (CryptoParty must die I come in peace) i mnoga druga

Peter Bubeštinger (Peter Bubestinger)Koordinator od 2008 godine u Fondaci j islobodnog softvera Austri je kao i vođa projektai programer u oblasti digital izaci je audio-vizuelne arhive od 2002 godine Stekao jepraktično iskustvo u radu sa arhivima vel ikihinstituci ja kao što su austri jska Medi jatek(Mediathek) RTV Sloveni je SRTC (Sudan) GlasVi jetnama Kolos (Brisel) ORF fonotekaNacional (Meksiko) i druge Trenutno je glavniprogramer DVA-Profešna (DVA - Profession) ndashrešenja za video digital izaci ju arhivekorišćenjem slobodnog softvera i slobodnog koda Od 2008 godine je član ekipebdquoFondaci je slobodnog softvera Evroperdquo (FSFE) i trenutno koordinira nj ihoveaktivnosti u Austri j i a držaće predavanje či j i je naziv FFmpegov video kodekbez gubitaka FFV1 (FFmpegs FFV1 lossless video codec)

Biće prisutni i mnogi drugi koj i su podjednako interesantni kao prethodnonavedeni predavači

Šta još reći osim ndash dođite čujte vidite i probajte

Lista predavača ni je konačna al i je možete pratiti nahttps 2k15balcconorgspeakersspeakershtm

Ukol iko smo vas zainteresoval i da prisustvujete kongresu rezervišite i kupitekartu na sajtu https ticketsbalcconorg Takođe ukol iko imate pitanja možete namse javiti na adresu elektronske pošte orga at balcconorg

Više o programu i organizaci j i na https balcconorg

Zvanični nalog na Tviteru BalCC0n

3 Der Freitag - Фрајтаг memački nedel jnik

Balkon 1k15

14

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

Ne možemo zamisl i ti ni jedan iole ozbi l jan tekstualni procesor bez dodatka zaautomatsku proveru ispravnosti pisanja na engleskom jeziku (eng spellcheck) Englezi nisu imal i svog Vuka Stefanovića Karadžića i ne pišu onako kako govoreČak i bol je obrazovani Englezi nisu uvek sigurni kako se poneka reč ispravnospeluje i zato im je neophodan dodatak za proveru ispravnosti pisanja Oni biodbaci l i svaki tekstualni procesor koj i ga ne bi imao

Sa druge strane mi smo skloni da se zadovol j imo bi lo kakvim tekstualnimprocesorom Ne samo što nam ne nedostaje dodatak za proveru ispravnostipisanja već vrlo često zaboravl jamo da iskl jučimo englesku proveru pisanja iautokorekturu Zato nam se dešava da u prepiskama imamo automatskiispravl jeno slovo bdquoirdquo tako da je svako ispisano vel ikim slovom Štaviše nekoristimo ni našu ćiri l icu a često ni naša latinična slova nego pišemo bdquoošišanomrdquolatinicom U neformalnoj prepisci to možda i ni je neki problem al i u formalnojprepisci to je nepismeno

Da l i činjenica da pišemo kako govorimo znači da nam ni je potrebna proveraispravnosti pisanja Naše je mišl jenje da nam je itekako potrebna Ljudi smo igrešimo u svemu pa i pri l ikom kucanja bdquoGutamordquo slova permutujemo slovanedovol jno poznajemo našu gramatiku a i pitanje je kol iko ispravno govorimo

Dodaci za Openofis i Libreofiskoje život znače

Predstavljamo

15

Broj 38

Ni najbol j i dodatak za proveru ispravnosti pisanja nas neće zaštititi od svihmogućih grešaka al i ih može smanj iti i učiniti nas malo bdquopismeni j imrdquo nego štojesmo što može da nam znači pri l ikom formalne prepiske (pisanje molbi žalbi zahteva i apl ikaci ja)

Osim provere ispravnosti pisanja Srbi imaju još jedan problem koj i se može rešitidobrim dodatkom za tekstualni procesor Englezi pišu samo jednim pismomlatinicom a mi se služimo latinicom i ćiri l icom Nama je neophodan i dodatak zabrzo preslovl javanje teksta iz jednog u drugo pismo

Po ustavu Srbi je zvanično pismo u Srbi j i je ćiri l ica pa je obavezno zvaničnuprepisku sa državnim organima vršiti na ćiri l ici Muka je ako već imamo barempola teksta pripreml jeno na latinici Prekucavanje na ćiri l icu je teško te je jedanlaki preslovl javač neophodan svakom tekstualnom procesoru

OOoTranslit i Pravopis i hifenacija za srpski jezik(ćirilica i latinica)

Problem rešavanja ovih problema na tekstualnim procesorima postoj i odavno Prvije kompletno rešenje ponudio projekat RAS i njegov kreator R Simić RAS je rešioprobleme provere pisanja preloma reči na kraju reda preslovl javanje i to zaMajkrosoft Ofis Najveći problem sa RAS-om je bio u tome što je to vlasničkikomerci ja lni softver i zbog toga ni je bio u masovnoj upotrebi Iako ni je bio skup

OOoTransit i pravopis

16

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

ipak je bio vezan samo za jednu mašinu i samo jedan operativni sistem Svakareinstalaci ja sistema bi poništi la l icencu što je onda povlači lo i l i novu kupovinuRAS-a i l i kontaktiranje sa vlasnikom kako bi se dobio novi seri jski broj To je svebi lo suviše kompl ikovano i zbog toga projekat ni je masovno zaživeo

Ne znamo kol iko je RAS doneo finansi jske koristi svom vlasniku al i znamo da jedoneo pri l ično nevol ja korisniku Zbog RAS-a i sl ičnih komerci ja lnih programakorisnici su izbegaval i da reinstal iraju svoje operativne sisteme da ne bi ponovomoral i da plaćaju te programe Zato su bdquokrpi l irdquo i bdquo leči l irdquo već pri l ično bdquobušnerdquo ivirusima zaražene operativne sisteme

Jedan ovakav alat zato mora da bude slobodan softver a to podrazumeva islobodan tekstualni procesor Ovo ni je samo pitanje softvera nego opšte kulturecelokupne naci je

Prvi slobodni dodatak bdquoOOoTransl itrdquo za OpenofisovogPisca i tabelarni proračun (Kalk) razvio je AleksandarUrošević iz Kragujevca u maju 2008 godine Svoj imdodatkom je rešio brzo preslovl javanje označenog i l icelokupnog teksta dokumenta iz ćiri l ice u latinicu iobrnuto Ovaj dodatak je postao zvanični dodatak zaOpenofis (kasni je Libreofis) i može da se preuzme sasajta projekta i l i sa stranica dodataka za Libreofis

Drugi slobodni dodatak Openofisovog Pisca bdquoSrpskipravopis i hifenaci ja (ćiri l ica i latinica)rdquo (Serbian (Cyrillic and Latin) Spelling andHyphenation) razvio je Goran Rakić u decembru 2008 godine Ovaj dodatakuvršćen je u zvanične dodatke za Openofis (Libreofis) i rešio je problem proverepisanja i preloma reči na kraju reda Može se preuzeti sa stranica dodataka zaLibreofis

Instalacija dodataka za LibreofisVerujemo da vrlo malo l judi ne zna kako se instal iraju dodaci u Libreofis a l i ćemoipak ukratko pojasniti proces za one koj i to ne znaju

Dovol jno je samo preuzeti datoteke sa ekstenzi jom OXT i otvoriti ih Libreofisom(Open withhellip - Otvori pomoćuhellip) Sve ostalo je po principu Dal jeDal jeDal jeKraj

Predstavljamo

17

Broj 38

(eng NextNextNextFinish) Ponovnim pokretanjem Libreofisa dodatak ćepostati aktivan a ostalo je da eventualno promenite podešavanja u samom Piscuna primer da postavite srpsku ćiri l icu (i l i latinicu) kao podrazumevani jezik zaproveru pisanja i uživate u blagodetima koje provera ispravnosti pisanja donosi

Pravopis i hifenacija za srpski jezik (ćirilica ilatinica)

Ovaj dodatak radi tako što upoređuje svaku otkucanu reč sa svoj im ugrađenimrečnikom Rečnik sadrži vel iki broj reči sa svim podvari jantama (razl ičiti rod broj padež i glagolski obl ik) Ukol iko dodatak pronađe otkucanu reč u rečnikupretpostavl ja da je ona ispravno otkucana a u protivnom je sumnj iva i podvlačije Jasno je da je vrlo teško pripremiti savršeni srpski rečnik koj i će sadržati svemoguće reči sa svim vari jantama Zato postoj i jednostavan postupak dodavanja

OOoTransit i pravopis

18

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novih reči u taj rečnik kada je korisnik potpuno siguran da je ona ispravna

Dodatak ni je savršen Ne može da prepozna kontekst reči u rečenici i neprepoznaje slovne greške poput bdquokućardquo ndash bdquokucardquo Obe reči su za dodatakispravne to jest nalaze se u rečniku U bdquokucirdquo se ne može živeti niti se bdquokućardquomože prošetati Ovakve greške sam korisnik mora da otkri je i ispravi Ovo ni jebol jka samo našeg dodatka za proveru ispravnosti kucanja nego je to generalnabol jka svih dodataka za proveru ispravnosti kucanja na svakom jeziku Jedino suneki jezici podložni j i ovakvim greškama od drugih jer imaju više reči koje susl ične a imaju potpuno razl ičit smisao

OOoTranslit

Ovaj dodatak je speci ja l izovan za brzo preslovl javanje celog i l i dela tekstaSavršeno radi preslovl javanje iz ćiri l ice u latinicu jer srpsku ćiri l icu odl ikujeosobina da uvek ima samo jedno slovo za jedan glas što ni je slučaj sa srpskomlatinicom (bdquo ljrdquo ndash bdquoљrdquo bdquonjrdquo ndash bdquoњrdquo i bdquodžrdquo ndash bdquoџrdquo) Nesavršenosti u preslovl javanju sasrpske latinice u ćiri l icu upravo proizi laze iz problema postojanja dva slova zajedan glas Postoje retki primeri kada bdquo l jrdquo nisu bdquo ljrdquo bdquon jrdquo nisu bdquonjrdquo i bdquod žrdquo nisu bdquodžrdquoVećinu tih izuzetaka je autor OOoTransl ita identifikovao i automatski primenjujeal i je i dal je ostalo nekol iko neidentifikovanih izuzetaka na koje korisnici treba da

Predstavljamo

19

Broj 38

obrate pažnju i provere tekst nakon preslovl javanja iz latinice u ćiri l icu a u tomeim može pomoći prethodni dodatak (Pravopis i hifenaci ja za srpski jezik)

Za krajI pored nesavršenosti ovih alata oni su veoma korisni Smanjuju broj grešaka iolakšavaju život pri l ikom primene oba srpska pisma Ovi dodaci su slobodni otvorenog koda besplatni i za slobodne tekstualne procesore (Openofis iLibreofis) koj i rade na svim operativnim sistemima Ako i postoj i opravdanje zakorišćenje komerci ja lnih i vlasničkih operativnih sistema jer ne postoje alternativeza neke vidove primene računara za korišćenje vlasničkih kancelari jskih paketaskoro da nema opravdanja Sa ovim dodacima specifičnim za srpski jezik slobodnikancelari jski paketi programa su mnogo korisni j i od nal ickanih vlasničkih bezovakvih dodataka

Na kraju bismo još pomenul i probleme domaće zajednice slobodnog softvera Čininam se da se možemo složiti da su ovakvi projekti od nacionalne važnosti anažalost oni nikad nisu bi l i podržani na pravi način ni od državnih organa nekedržavne instituci je koja se bavi informatikom i kulturom a ni od same zajedniceslobodnog softvera Projekti možda jesu mal i a l i su značajni i mogl i bi da sedodatno unaprede Do toga nažalost neće doći jer osim entuzi jazma pojedinacakoj i su projekte podigl i na noge nema nove motivaci je da se oni i unapređuju

Naglašavamo i probleme u koje je upao projekat OOoTransl it pre oko godinu danakada je preti lo da potpuno bude ugašen i izbrisan iako još uvek funkcioniše Jednoje razviti a lat za sopstvene potrebe i vel ikodušno ga pokloniti na korišćenje svimakao slobodan softver a drugo je dodatno plaćati i održavati ga o sopstvenomtrošku bez dodatne motivaci je To se upravo dogodi lo OOoTransl itu i umalo ni jepotpuno ugašen projekat i njegov sajt Da ni je bi lo LUGoNS zajednice da gapreuzme danas ne bismo pisal i o ovom dodatku

Ovaj tekst posvećujemo svim mal im projektima bez koj ih oni veći ne bi bi l imogući

OOoTransit i pravopis

20

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Aleksandar Božinović

Osnovni pojmoviU informatičkim tekstovima neretko onim koj i se tiču otvorenog softvera koristese akronimi ndash skraćenice koje nastaju sažimanjem više reči u jednu Vremenom iponavl janjem akronima nestala je potreba (nemarnost autora primaut ) da semakar u fusnoti navede njegovo značenje Školjka (eng Shel l ) je naziv zaprogram odnosno interfejs za pristup uslugama računarskog sistema poputpokretanja programa kretanja kroz sistem datoteka i upotrebe uslugaoperativnog sistema1 Škol jka kao spol jašnj i omotač mekušaca opisuje jednudodirnu površinu između korisnika i srži operativnog sistema Škol jka nam jepoznata pod nazivom terminal Dva računara preko sigurne škol jke ostvarujusigurnu vezu koja se označava terminom tunel Iks je deo slenga i označavagrafički prikaz svega na ekranu Pun naziv je sistem prozora Iks (lat X i X11 ) i toje protokol za prikaz sistema prozora na ekranima koj i se baziraju na piksel ima2VNC (eng Virtual Network Computing) je softver koj i prenosi grafički prikazudal jenog računara koj i se označava kao server lokalnom računaru koj i seoznačava kao kl i jent Istovremeno komande tastature i miša sa lokalnog računaraprenosi udal jenom računaru Ukratko VNC se koristi za kontrol isanje udal jenogračunara3

Kako proslediti Iks preko sigurneškoljke

1 https srwikipediaorgwikiЉуска (рачунарство)2 https srwikipediaorgwikiX_Window_System3 https dewikipediaorgwikiVirtual_Network_Computing

Kako da

21

Broj 38

PripremaZamisl i te sledeću situaci ju ndash žel ite da kontrol išete udal jeni računar al i ne žel ite dakoristite vlasničke programe kakav je Timvjuver (eng TeamViewer) Većinavlasničkih programa šal je aj-pi adresu (eng IP) na server i sve se obavl ja prekonjega Ovaj tekst ukratko opisuje relativno jednostavan način da se ostvari prikazispisa ekrana sa udal jenog računara na lokalni računar u stvarnom vremenu kao ikako da se korisniku na lokalnom računaru omogući kontrola udal jenog računaraZa svrhu ovog teksta korišćena su dva računara na koj ima je instal iran UbuntuNajpre je potrebno instal irati pakete openssh-server i x11vnc na udal jenomračunaru

sudo apt-get install openssh-server x11vnc

Na lokalni računar neophodno je instal irati VNC pregledač na primergtkvncviewer

sudo apt-get install gtkvncviewer

Iks preko sigurne školjke

22

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

PovezivanjeDa biste prosledi l i Iks potrebno je da ukucate sledeće (takođe na udal jenomračunaru)

x11vnc -rfbport 5900

Zatim je potrebno u VNC preglednik na lokalnom računaru uneti sledeće podatke

server ip_adresa_udaljenog_računara5900username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Tako ćete otvoriti prozor s prikazom ispisa udal jenog računara u kome možetekoristiti miš da biste kontrol isal i udal jeni računar Imajte na umu da prekidomveze vi prouzrokujete prekid rada programa x11vnc na udal jenom računaru Da bion ostao aktivan i po prekidu veze potrebno ga je pokrenuti s dodatkomargumenta forever

x11vnc -rfbport 5900 --forever

Prosleđivanje portaKada se udal jeni računar nalazi u mreži koju regul iše ruter portovi su sigurnobdquozatvorenirdquo To se može rešiti ostvarivanjem tzv reverznog tunela i l i veze (engSSH reverse tunneling) To zapravo znači da udal jena mašina obezbeđuje lokalnojmašini pristup svom portu Neka port A bude port lokalne mašine a port B portudal jene mašine Kada se reverzni tunel uspostavi preko porta A na lokalnojmašini pristupa se portu B na udal jenoj mašini Pritom se podrazumeva da su portlokalne mašine i ruter bdquoispredrdquo lokalne mašine bdquootvorenirdquo (port 22) Port 22 jeinače podrazumevani port za sigurnu škol jku

Reverzni tunel ostvaruje se sa udal jenog računara

ssh -R 12345localhost5900korisničko_ime_udaljenog_računaraip_adresa_udaljenog_računara

U ovom primeru 12345 je port lokalne mašine (A) a 5900 je port udal jenemašine (B)

Kako da

23

Broj 38

Nakon toga potrebno je pokrenuti x11vnc (takođe na udal jenom računaru)

x11vnc -rfbport 5900

Pokrenite VNC preglednik na lokalnom računaru i unesite sledeće podatke

server localhost12345username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Iks preko sigurne školjke

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 13: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

13

Broj 38

umreti Dolazim u miru (CryptoParty must die I come in peace) i mnoga druga

Peter Bubeštinger (Peter Bubestinger)Koordinator od 2008 godine u Fondaci j islobodnog softvera Austri je kao i vođa projektai programer u oblasti digital izaci je audio-vizuelne arhive od 2002 godine Stekao jepraktično iskustvo u radu sa arhivima vel ikihinstituci ja kao što su austri jska Medi jatek(Mediathek) RTV Sloveni je SRTC (Sudan) GlasVi jetnama Kolos (Brisel) ORF fonotekaNacional (Meksiko) i druge Trenutno je glavniprogramer DVA-Profešna (DVA - Profession) ndashrešenja za video digital izaci ju arhivekorišćenjem slobodnog softvera i slobodnog koda Od 2008 godine je član ekipebdquoFondaci je slobodnog softvera Evroperdquo (FSFE) i trenutno koordinira nj ihoveaktivnosti u Austri j i a držaće predavanje či j i je naziv FFmpegov video kodekbez gubitaka FFV1 (FFmpegs FFV1 lossless video codec)

Biće prisutni i mnogi drugi koj i su podjednako interesantni kao prethodnonavedeni predavači

Šta još reći osim ndash dođite čujte vidite i probajte

Lista predavača ni je konačna al i je možete pratiti nahttps 2k15balcconorgspeakersspeakershtm

Ukol iko smo vas zainteresoval i da prisustvujete kongresu rezervišite i kupitekartu na sajtu https ticketsbalcconorg Takođe ukol iko imate pitanja možete namse javiti na adresu elektronske pošte orga at balcconorg

Više o programu i organizaci j i na https balcconorg

Zvanični nalog na Tviteru BalCC0n

3 Der Freitag - Фрајтаг memački nedel jnik

Balkon 1k15

14

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

Ne možemo zamisl i ti ni jedan iole ozbi l jan tekstualni procesor bez dodatka zaautomatsku proveru ispravnosti pisanja na engleskom jeziku (eng spellcheck) Englezi nisu imal i svog Vuka Stefanovića Karadžića i ne pišu onako kako govoreČak i bol je obrazovani Englezi nisu uvek sigurni kako se poneka reč ispravnospeluje i zato im je neophodan dodatak za proveru ispravnosti pisanja Oni biodbaci l i svaki tekstualni procesor koj i ga ne bi imao

Sa druge strane mi smo skloni da se zadovol j imo bi lo kakvim tekstualnimprocesorom Ne samo što nam ne nedostaje dodatak za proveru ispravnostipisanja već vrlo često zaboravl jamo da iskl jučimo englesku proveru pisanja iautokorekturu Zato nam se dešava da u prepiskama imamo automatskiispravl jeno slovo bdquoirdquo tako da je svako ispisano vel ikim slovom Štaviše nekoristimo ni našu ćiri l icu a često ni naša latinična slova nego pišemo bdquoošišanomrdquolatinicom U neformalnoj prepisci to možda i ni je neki problem al i u formalnojprepisci to je nepismeno

Da l i činjenica da pišemo kako govorimo znači da nam ni je potrebna proveraispravnosti pisanja Naše je mišl jenje da nam je itekako potrebna Ljudi smo igrešimo u svemu pa i pri l ikom kucanja bdquoGutamordquo slova permutujemo slovanedovol jno poznajemo našu gramatiku a i pitanje je kol iko ispravno govorimo

Dodaci za Openofis i Libreofiskoje život znače

Predstavljamo

15

Broj 38

Ni najbol j i dodatak za proveru ispravnosti pisanja nas neće zaštititi od svihmogućih grešaka al i ih može smanj iti i učiniti nas malo bdquopismeni j imrdquo nego štojesmo što može da nam znači pri l ikom formalne prepiske (pisanje molbi žalbi zahteva i apl ikaci ja)

Osim provere ispravnosti pisanja Srbi imaju još jedan problem koj i se može rešitidobrim dodatkom za tekstualni procesor Englezi pišu samo jednim pismomlatinicom a mi se služimo latinicom i ćiri l icom Nama je neophodan i dodatak zabrzo preslovl javanje teksta iz jednog u drugo pismo

Po ustavu Srbi je zvanično pismo u Srbi j i je ćiri l ica pa je obavezno zvaničnuprepisku sa državnim organima vršiti na ćiri l ici Muka je ako već imamo barempola teksta pripreml jeno na latinici Prekucavanje na ćiri l icu je teško te je jedanlaki preslovl javač neophodan svakom tekstualnom procesoru

OOoTranslit i Pravopis i hifenacija za srpski jezik(ćirilica i latinica)

Problem rešavanja ovih problema na tekstualnim procesorima postoj i odavno Prvije kompletno rešenje ponudio projekat RAS i njegov kreator R Simić RAS je rešioprobleme provere pisanja preloma reči na kraju reda preslovl javanje i to zaMajkrosoft Ofis Najveći problem sa RAS-om je bio u tome što je to vlasničkikomerci ja lni softver i zbog toga ni je bio u masovnoj upotrebi Iako ni je bio skup

OOoTransit i pravopis

16

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

ipak je bio vezan samo za jednu mašinu i samo jedan operativni sistem Svakareinstalaci ja sistema bi poništi la l icencu što je onda povlači lo i l i novu kupovinuRAS-a i l i kontaktiranje sa vlasnikom kako bi se dobio novi seri jski broj To je svebi lo suviše kompl ikovano i zbog toga projekat ni je masovno zaživeo

Ne znamo kol iko je RAS doneo finansi jske koristi svom vlasniku al i znamo da jedoneo pri l ično nevol ja korisniku Zbog RAS-a i sl ičnih komerci ja lnih programakorisnici su izbegaval i da reinstal iraju svoje operativne sisteme da ne bi ponovomoral i da plaćaju te programe Zato su bdquokrpi l irdquo i bdquo leči l irdquo već pri l ično bdquobušnerdquo ivirusima zaražene operativne sisteme

Jedan ovakav alat zato mora da bude slobodan softver a to podrazumeva islobodan tekstualni procesor Ovo ni je samo pitanje softvera nego opšte kulturecelokupne naci je

Prvi slobodni dodatak bdquoOOoTransl itrdquo za OpenofisovogPisca i tabelarni proračun (Kalk) razvio je AleksandarUrošević iz Kragujevca u maju 2008 godine Svoj imdodatkom je rešio brzo preslovl javanje označenog i l icelokupnog teksta dokumenta iz ćiri l ice u latinicu iobrnuto Ovaj dodatak je postao zvanični dodatak zaOpenofis (kasni je Libreofis) i može da se preuzme sasajta projekta i l i sa stranica dodataka za Libreofis

Drugi slobodni dodatak Openofisovog Pisca bdquoSrpskipravopis i hifenaci ja (ćiri l ica i latinica)rdquo (Serbian (Cyrillic and Latin) Spelling andHyphenation) razvio je Goran Rakić u decembru 2008 godine Ovaj dodatakuvršćen je u zvanične dodatke za Openofis (Libreofis) i rešio je problem proverepisanja i preloma reči na kraju reda Može se preuzeti sa stranica dodataka zaLibreofis

Instalacija dodataka za LibreofisVerujemo da vrlo malo l judi ne zna kako se instal iraju dodaci u Libreofis a l i ćemoipak ukratko pojasniti proces za one koj i to ne znaju

Dovol jno je samo preuzeti datoteke sa ekstenzi jom OXT i otvoriti ih Libreofisom(Open withhellip - Otvori pomoćuhellip) Sve ostalo je po principu Dal jeDal jeDal jeKraj

Predstavljamo

17

Broj 38

(eng NextNextNextFinish) Ponovnim pokretanjem Libreofisa dodatak ćepostati aktivan a ostalo je da eventualno promenite podešavanja u samom Piscuna primer da postavite srpsku ćiri l icu (i l i latinicu) kao podrazumevani jezik zaproveru pisanja i uživate u blagodetima koje provera ispravnosti pisanja donosi

Pravopis i hifenacija za srpski jezik (ćirilica ilatinica)

Ovaj dodatak radi tako što upoređuje svaku otkucanu reč sa svoj im ugrađenimrečnikom Rečnik sadrži vel iki broj reči sa svim podvari jantama (razl ičiti rod broj padež i glagolski obl ik) Ukol iko dodatak pronađe otkucanu reč u rečnikupretpostavl ja da je ona ispravno otkucana a u protivnom je sumnj iva i podvlačije Jasno je da je vrlo teško pripremiti savršeni srpski rečnik koj i će sadržati svemoguće reči sa svim vari jantama Zato postoj i jednostavan postupak dodavanja

OOoTransit i pravopis

18

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novih reči u taj rečnik kada je korisnik potpuno siguran da je ona ispravna

Dodatak ni je savršen Ne može da prepozna kontekst reči u rečenici i neprepoznaje slovne greške poput bdquokućardquo ndash bdquokucardquo Obe reči su za dodatakispravne to jest nalaze se u rečniku U bdquokucirdquo se ne može živeti niti se bdquokućardquomože prošetati Ovakve greške sam korisnik mora da otkri je i ispravi Ovo ni jebol jka samo našeg dodatka za proveru ispravnosti kucanja nego je to generalnabol jka svih dodataka za proveru ispravnosti kucanja na svakom jeziku Jedino suneki jezici podložni j i ovakvim greškama od drugih jer imaju više reči koje susl ične a imaju potpuno razl ičit smisao

OOoTranslit

Ovaj dodatak je speci ja l izovan za brzo preslovl javanje celog i l i dela tekstaSavršeno radi preslovl javanje iz ćiri l ice u latinicu jer srpsku ćiri l icu odl ikujeosobina da uvek ima samo jedno slovo za jedan glas što ni je slučaj sa srpskomlatinicom (bdquo ljrdquo ndash bdquoљrdquo bdquonjrdquo ndash bdquoњrdquo i bdquodžrdquo ndash bdquoџrdquo) Nesavršenosti u preslovl javanju sasrpske latinice u ćiri l icu upravo proizi laze iz problema postojanja dva slova zajedan glas Postoje retki primeri kada bdquo l jrdquo nisu bdquo ljrdquo bdquon jrdquo nisu bdquonjrdquo i bdquod žrdquo nisu bdquodžrdquoVećinu tih izuzetaka je autor OOoTransl ita identifikovao i automatski primenjujeal i je i dal je ostalo nekol iko neidentifikovanih izuzetaka na koje korisnici treba da

Predstavljamo

19

Broj 38

obrate pažnju i provere tekst nakon preslovl javanja iz latinice u ćiri l icu a u tomeim može pomoći prethodni dodatak (Pravopis i hifenaci ja za srpski jezik)

Za krajI pored nesavršenosti ovih alata oni su veoma korisni Smanjuju broj grešaka iolakšavaju život pri l ikom primene oba srpska pisma Ovi dodaci su slobodni otvorenog koda besplatni i za slobodne tekstualne procesore (Openofis iLibreofis) koj i rade na svim operativnim sistemima Ako i postoj i opravdanje zakorišćenje komerci ja lnih i vlasničkih operativnih sistema jer ne postoje alternativeza neke vidove primene računara za korišćenje vlasničkih kancelari jskih paketaskoro da nema opravdanja Sa ovim dodacima specifičnim za srpski jezik slobodnikancelari jski paketi programa su mnogo korisni j i od nal ickanih vlasničkih bezovakvih dodataka

Na kraju bismo još pomenul i probleme domaće zajednice slobodnog softvera Čininam se da se možemo složiti da su ovakvi projekti od nacionalne važnosti anažalost oni nikad nisu bi l i podržani na pravi način ni od državnih organa nekedržavne instituci je koja se bavi informatikom i kulturom a ni od same zajedniceslobodnog softvera Projekti možda jesu mal i a l i su značajni i mogl i bi da sedodatno unaprede Do toga nažalost neće doći jer osim entuzi jazma pojedinacakoj i su projekte podigl i na noge nema nove motivaci je da se oni i unapređuju

Naglašavamo i probleme u koje je upao projekat OOoTransl it pre oko godinu danakada je preti lo da potpuno bude ugašen i izbrisan iako još uvek funkcioniše Jednoje razviti a lat za sopstvene potrebe i vel ikodušno ga pokloniti na korišćenje svimakao slobodan softver a drugo je dodatno plaćati i održavati ga o sopstvenomtrošku bez dodatne motivaci je To se upravo dogodi lo OOoTransl itu i umalo ni jepotpuno ugašen projekat i njegov sajt Da ni je bi lo LUGoNS zajednice da gapreuzme danas ne bismo pisal i o ovom dodatku

Ovaj tekst posvećujemo svim mal im projektima bez koj ih oni veći ne bi bi l imogući

OOoTransit i pravopis

20

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Aleksandar Božinović

Osnovni pojmoviU informatičkim tekstovima neretko onim koj i se tiču otvorenog softvera koristese akronimi ndash skraćenice koje nastaju sažimanjem više reči u jednu Vremenom iponavl janjem akronima nestala je potreba (nemarnost autora primaut ) da semakar u fusnoti navede njegovo značenje Školjka (eng Shel l ) je naziv zaprogram odnosno interfejs za pristup uslugama računarskog sistema poputpokretanja programa kretanja kroz sistem datoteka i upotrebe uslugaoperativnog sistema1 Škol jka kao spol jašnj i omotač mekušaca opisuje jednudodirnu površinu između korisnika i srži operativnog sistema Škol jka nam jepoznata pod nazivom terminal Dva računara preko sigurne škol jke ostvarujusigurnu vezu koja se označava terminom tunel Iks je deo slenga i označavagrafički prikaz svega na ekranu Pun naziv je sistem prozora Iks (lat X i X11 ) i toje protokol za prikaz sistema prozora na ekranima koj i se baziraju na piksel ima2VNC (eng Virtual Network Computing) je softver koj i prenosi grafički prikazudal jenog računara koj i se označava kao server lokalnom računaru koj i seoznačava kao kl i jent Istovremeno komande tastature i miša sa lokalnog računaraprenosi udal jenom računaru Ukratko VNC se koristi za kontrol isanje udal jenogračunara3

Kako proslediti Iks preko sigurneškoljke

1 https srwikipediaorgwikiЉуска (рачунарство)2 https srwikipediaorgwikiX_Window_System3 https dewikipediaorgwikiVirtual_Network_Computing

Kako da

21

Broj 38

PripremaZamisl i te sledeću situaci ju ndash žel ite da kontrol išete udal jeni računar al i ne žel ite dakoristite vlasničke programe kakav je Timvjuver (eng TeamViewer) Većinavlasničkih programa šal je aj-pi adresu (eng IP) na server i sve se obavl ja prekonjega Ovaj tekst ukratko opisuje relativno jednostavan način da se ostvari prikazispisa ekrana sa udal jenog računara na lokalni računar u stvarnom vremenu kao ikako da se korisniku na lokalnom računaru omogući kontrola udal jenog računaraZa svrhu ovog teksta korišćena su dva računara na koj ima je instal iran UbuntuNajpre je potrebno instal irati pakete openssh-server i x11vnc na udal jenomračunaru

sudo apt-get install openssh-server x11vnc

Na lokalni računar neophodno je instal irati VNC pregledač na primergtkvncviewer

sudo apt-get install gtkvncviewer

Iks preko sigurne školjke

22

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

PovezivanjeDa biste prosledi l i Iks potrebno je da ukucate sledeće (takođe na udal jenomračunaru)

x11vnc -rfbport 5900

Zatim je potrebno u VNC preglednik na lokalnom računaru uneti sledeće podatke

server ip_adresa_udaljenog_računara5900username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Tako ćete otvoriti prozor s prikazom ispisa udal jenog računara u kome možetekoristiti miš da biste kontrol isal i udal jeni računar Imajte na umu da prekidomveze vi prouzrokujete prekid rada programa x11vnc na udal jenom računaru Da bion ostao aktivan i po prekidu veze potrebno ga je pokrenuti s dodatkomargumenta forever

x11vnc -rfbport 5900 --forever

Prosleđivanje portaKada se udal jeni računar nalazi u mreži koju regul iše ruter portovi su sigurnobdquozatvorenirdquo To se može rešiti ostvarivanjem tzv reverznog tunela i l i veze (engSSH reverse tunneling) To zapravo znači da udal jena mašina obezbeđuje lokalnojmašini pristup svom portu Neka port A bude port lokalne mašine a port B portudal jene mašine Kada se reverzni tunel uspostavi preko porta A na lokalnojmašini pristupa se portu B na udal jenoj mašini Pritom se podrazumeva da su portlokalne mašine i ruter bdquoispredrdquo lokalne mašine bdquootvorenirdquo (port 22) Port 22 jeinače podrazumevani port za sigurnu škol jku

Reverzni tunel ostvaruje se sa udal jenog računara

ssh -R 12345localhost5900korisničko_ime_udaljenog_računaraip_adresa_udaljenog_računara

U ovom primeru 12345 je port lokalne mašine (A) a 5900 je port udal jenemašine (B)

Kako da

23

Broj 38

Nakon toga potrebno je pokrenuti x11vnc (takođe na udal jenom računaru)

x11vnc -rfbport 5900

Pokrenite VNC preglednik na lokalnom računaru i unesite sledeće podatke

server localhost12345username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Iks preko sigurne školjke

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 14: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

14

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

Ne možemo zamisl i ti ni jedan iole ozbi l jan tekstualni procesor bez dodatka zaautomatsku proveru ispravnosti pisanja na engleskom jeziku (eng spellcheck) Englezi nisu imal i svog Vuka Stefanovića Karadžića i ne pišu onako kako govoreČak i bol je obrazovani Englezi nisu uvek sigurni kako se poneka reč ispravnospeluje i zato im je neophodan dodatak za proveru ispravnosti pisanja Oni biodbaci l i svaki tekstualni procesor koj i ga ne bi imao

Sa druge strane mi smo skloni da se zadovol j imo bi lo kakvim tekstualnimprocesorom Ne samo što nam ne nedostaje dodatak za proveru ispravnostipisanja već vrlo često zaboravl jamo da iskl jučimo englesku proveru pisanja iautokorekturu Zato nam se dešava da u prepiskama imamo automatskiispravl jeno slovo bdquoirdquo tako da je svako ispisano vel ikim slovom Štaviše nekoristimo ni našu ćiri l icu a često ni naša latinična slova nego pišemo bdquoošišanomrdquolatinicom U neformalnoj prepisci to možda i ni je neki problem al i u formalnojprepisci to je nepismeno

Da l i činjenica da pišemo kako govorimo znači da nam ni je potrebna proveraispravnosti pisanja Naše je mišl jenje da nam je itekako potrebna Ljudi smo igrešimo u svemu pa i pri l ikom kucanja bdquoGutamordquo slova permutujemo slovanedovol jno poznajemo našu gramatiku a i pitanje je kol iko ispravno govorimo

Dodaci za Openofis i Libreofiskoje život znače

Predstavljamo

15

Broj 38

Ni najbol j i dodatak za proveru ispravnosti pisanja nas neće zaštititi od svihmogućih grešaka al i ih može smanj iti i učiniti nas malo bdquopismeni j imrdquo nego štojesmo što može da nam znači pri l ikom formalne prepiske (pisanje molbi žalbi zahteva i apl ikaci ja)

Osim provere ispravnosti pisanja Srbi imaju još jedan problem koj i se može rešitidobrim dodatkom za tekstualni procesor Englezi pišu samo jednim pismomlatinicom a mi se služimo latinicom i ćiri l icom Nama je neophodan i dodatak zabrzo preslovl javanje teksta iz jednog u drugo pismo

Po ustavu Srbi je zvanično pismo u Srbi j i je ćiri l ica pa je obavezno zvaničnuprepisku sa državnim organima vršiti na ćiri l ici Muka je ako već imamo barempola teksta pripreml jeno na latinici Prekucavanje na ćiri l icu je teško te je jedanlaki preslovl javač neophodan svakom tekstualnom procesoru

OOoTranslit i Pravopis i hifenacija za srpski jezik(ćirilica i latinica)

Problem rešavanja ovih problema na tekstualnim procesorima postoj i odavno Prvije kompletno rešenje ponudio projekat RAS i njegov kreator R Simić RAS je rešioprobleme provere pisanja preloma reči na kraju reda preslovl javanje i to zaMajkrosoft Ofis Najveći problem sa RAS-om je bio u tome što je to vlasničkikomerci ja lni softver i zbog toga ni je bio u masovnoj upotrebi Iako ni je bio skup

OOoTransit i pravopis

16

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

ipak je bio vezan samo za jednu mašinu i samo jedan operativni sistem Svakareinstalaci ja sistema bi poništi la l icencu što je onda povlači lo i l i novu kupovinuRAS-a i l i kontaktiranje sa vlasnikom kako bi se dobio novi seri jski broj To je svebi lo suviše kompl ikovano i zbog toga projekat ni je masovno zaživeo

Ne znamo kol iko je RAS doneo finansi jske koristi svom vlasniku al i znamo da jedoneo pri l ično nevol ja korisniku Zbog RAS-a i sl ičnih komerci ja lnih programakorisnici su izbegaval i da reinstal iraju svoje operativne sisteme da ne bi ponovomoral i da plaćaju te programe Zato su bdquokrpi l irdquo i bdquo leči l irdquo već pri l ično bdquobušnerdquo ivirusima zaražene operativne sisteme

Jedan ovakav alat zato mora da bude slobodan softver a to podrazumeva islobodan tekstualni procesor Ovo ni je samo pitanje softvera nego opšte kulturecelokupne naci je

Prvi slobodni dodatak bdquoOOoTransl itrdquo za OpenofisovogPisca i tabelarni proračun (Kalk) razvio je AleksandarUrošević iz Kragujevca u maju 2008 godine Svoj imdodatkom je rešio brzo preslovl javanje označenog i l icelokupnog teksta dokumenta iz ćiri l ice u latinicu iobrnuto Ovaj dodatak je postao zvanični dodatak zaOpenofis (kasni je Libreofis) i može da se preuzme sasajta projekta i l i sa stranica dodataka za Libreofis

Drugi slobodni dodatak Openofisovog Pisca bdquoSrpskipravopis i hifenaci ja (ćiri l ica i latinica)rdquo (Serbian (Cyrillic and Latin) Spelling andHyphenation) razvio je Goran Rakić u decembru 2008 godine Ovaj dodatakuvršćen je u zvanične dodatke za Openofis (Libreofis) i rešio je problem proverepisanja i preloma reči na kraju reda Može se preuzeti sa stranica dodataka zaLibreofis

Instalacija dodataka za LibreofisVerujemo da vrlo malo l judi ne zna kako se instal iraju dodaci u Libreofis a l i ćemoipak ukratko pojasniti proces za one koj i to ne znaju

Dovol jno je samo preuzeti datoteke sa ekstenzi jom OXT i otvoriti ih Libreofisom(Open withhellip - Otvori pomoćuhellip) Sve ostalo je po principu Dal jeDal jeDal jeKraj

Predstavljamo

17

Broj 38

(eng NextNextNextFinish) Ponovnim pokretanjem Libreofisa dodatak ćepostati aktivan a ostalo je da eventualno promenite podešavanja u samom Piscuna primer da postavite srpsku ćiri l icu (i l i latinicu) kao podrazumevani jezik zaproveru pisanja i uživate u blagodetima koje provera ispravnosti pisanja donosi

Pravopis i hifenacija za srpski jezik (ćirilica ilatinica)

Ovaj dodatak radi tako što upoređuje svaku otkucanu reč sa svoj im ugrađenimrečnikom Rečnik sadrži vel iki broj reči sa svim podvari jantama (razl ičiti rod broj padež i glagolski obl ik) Ukol iko dodatak pronađe otkucanu reč u rečnikupretpostavl ja da je ona ispravno otkucana a u protivnom je sumnj iva i podvlačije Jasno je da je vrlo teško pripremiti savršeni srpski rečnik koj i će sadržati svemoguće reči sa svim vari jantama Zato postoj i jednostavan postupak dodavanja

OOoTransit i pravopis

18

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novih reči u taj rečnik kada je korisnik potpuno siguran da je ona ispravna

Dodatak ni je savršen Ne može da prepozna kontekst reči u rečenici i neprepoznaje slovne greške poput bdquokućardquo ndash bdquokucardquo Obe reči su za dodatakispravne to jest nalaze se u rečniku U bdquokucirdquo se ne može živeti niti se bdquokućardquomože prošetati Ovakve greške sam korisnik mora da otkri je i ispravi Ovo ni jebol jka samo našeg dodatka za proveru ispravnosti kucanja nego je to generalnabol jka svih dodataka za proveru ispravnosti kucanja na svakom jeziku Jedino suneki jezici podložni j i ovakvim greškama od drugih jer imaju više reči koje susl ične a imaju potpuno razl ičit smisao

OOoTranslit

Ovaj dodatak je speci ja l izovan za brzo preslovl javanje celog i l i dela tekstaSavršeno radi preslovl javanje iz ćiri l ice u latinicu jer srpsku ćiri l icu odl ikujeosobina da uvek ima samo jedno slovo za jedan glas što ni je slučaj sa srpskomlatinicom (bdquo ljrdquo ndash bdquoљrdquo bdquonjrdquo ndash bdquoњrdquo i bdquodžrdquo ndash bdquoџrdquo) Nesavršenosti u preslovl javanju sasrpske latinice u ćiri l icu upravo proizi laze iz problema postojanja dva slova zajedan glas Postoje retki primeri kada bdquo l jrdquo nisu bdquo ljrdquo bdquon jrdquo nisu bdquonjrdquo i bdquod žrdquo nisu bdquodžrdquoVećinu tih izuzetaka je autor OOoTransl ita identifikovao i automatski primenjujeal i je i dal je ostalo nekol iko neidentifikovanih izuzetaka na koje korisnici treba da

Predstavljamo

19

Broj 38

obrate pažnju i provere tekst nakon preslovl javanja iz latinice u ćiri l icu a u tomeim može pomoći prethodni dodatak (Pravopis i hifenaci ja za srpski jezik)

Za krajI pored nesavršenosti ovih alata oni su veoma korisni Smanjuju broj grešaka iolakšavaju život pri l ikom primene oba srpska pisma Ovi dodaci su slobodni otvorenog koda besplatni i za slobodne tekstualne procesore (Openofis iLibreofis) koj i rade na svim operativnim sistemima Ako i postoj i opravdanje zakorišćenje komerci ja lnih i vlasničkih operativnih sistema jer ne postoje alternativeza neke vidove primene računara za korišćenje vlasničkih kancelari jskih paketaskoro da nema opravdanja Sa ovim dodacima specifičnim za srpski jezik slobodnikancelari jski paketi programa su mnogo korisni j i od nal ickanih vlasničkih bezovakvih dodataka

Na kraju bismo još pomenul i probleme domaće zajednice slobodnog softvera Čininam se da se možemo složiti da su ovakvi projekti od nacionalne važnosti anažalost oni nikad nisu bi l i podržani na pravi način ni od državnih organa nekedržavne instituci je koja se bavi informatikom i kulturom a ni od same zajedniceslobodnog softvera Projekti možda jesu mal i a l i su značajni i mogl i bi da sedodatno unaprede Do toga nažalost neće doći jer osim entuzi jazma pojedinacakoj i su projekte podigl i na noge nema nove motivaci je da se oni i unapređuju

Naglašavamo i probleme u koje je upao projekat OOoTransl it pre oko godinu danakada je preti lo da potpuno bude ugašen i izbrisan iako još uvek funkcioniše Jednoje razviti a lat za sopstvene potrebe i vel ikodušno ga pokloniti na korišćenje svimakao slobodan softver a drugo je dodatno plaćati i održavati ga o sopstvenomtrošku bez dodatne motivaci je To se upravo dogodi lo OOoTransl itu i umalo ni jepotpuno ugašen projekat i njegov sajt Da ni je bi lo LUGoNS zajednice da gapreuzme danas ne bismo pisal i o ovom dodatku

Ovaj tekst posvećujemo svim mal im projektima bez koj ih oni veći ne bi bi l imogući

OOoTransit i pravopis

20

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Aleksandar Božinović

Osnovni pojmoviU informatičkim tekstovima neretko onim koj i se tiču otvorenog softvera koristese akronimi ndash skraćenice koje nastaju sažimanjem više reči u jednu Vremenom iponavl janjem akronima nestala je potreba (nemarnost autora primaut ) da semakar u fusnoti navede njegovo značenje Školjka (eng Shel l ) je naziv zaprogram odnosno interfejs za pristup uslugama računarskog sistema poputpokretanja programa kretanja kroz sistem datoteka i upotrebe uslugaoperativnog sistema1 Škol jka kao spol jašnj i omotač mekušaca opisuje jednudodirnu površinu između korisnika i srži operativnog sistema Škol jka nam jepoznata pod nazivom terminal Dva računara preko sigurne škol jke ostvarujusigurnu vezu koja se označava terminom tunel Iks je deo slenga i označavagrafički prikaz svega na ekranu Pun naziv je sistem prozora Iks (lat X i X11 ) i toje protokol za prikaz sistema prozora na ekranima koj i se baziraju na piksel ima2VNC (eng Virtual Network Computing) je softver koj i prenosi grafički prikazudal jenog računara koj i se označava kao server lokalnom računaru koj i seoznačava kao kl i jent Istovremeno komande tastature i miša sa lokalnog računaraprenosi udal jenom računaru Ukratko VNC se koristi za kontrol isanje udal jenogračunara3

Kako proslediti Iks preko sigurneškoljke

1 https srwikipediaorgwikiЉуска (рачунарство)2 https srwikipediaorgwikiX_Window_System3 https dewikipediaorgwikiVirtual_Network_Computing

Kako da

21

Broj 38

PripremaZamisl i te sledeću situaci ju ndash žel ite da kontrol išete udal jeni računar al i ne žel ite dakoristite vlasničke programe kakav je Timvjuver (eng TeamViewer) Većinavlasničkih programa šal je aj-pi adresu (eng IP) na server i sve se obavl ja prekonjega Ovaj tekst ukratko opisuje relativno jednostavan način da se ostvari prikazispisa ekrana sa udal jenog računara na lokalni računar u stvarnom vremenu kao ikako da se korisniku na lokalnom računaru omogući kontrola udal jenog računaraZa svrhu ovog teksta korišćena su dva računara na koj ima je instal iran UbuntuNajpre je potrebno instal irati pakete openssh-server i x11vnc na udal jenomračunaru

sudo apt-get install openssh-server x11vnc

Na lokalni računar neophodno je instal irati VNC pregledač na primergtkvncviewer

sudo apt-get install gtkvncviewer

Iks preko sigurne školjke

22

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

PovezivanjeDa biste prosledi l i Iks potrebno je da ukucate sledeće (takođe na udal jenomračunaru)

x11vnc -rfbport 5900

Zatim je potrebno u VNC preglednik na lokalnom računaru uneti sledeće podatke

server ip_adresa_udaljenog_računara5900username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Tako ćete otvoriti prozor s prikazom ispisa udal jenog računara u kome možetekoristiti miš da biste kontrol isal i udal jeni računar Imajte na umu da prekidomveze vi prouzrokujete prekid rada programa x11vnc na udal jenom računaru Da bion ostao aktivan i po prekidu veze potrebno ga je pokrenuti s dodatkomargumenta forever

x11vnc -rfbport 5900 --forever

Prosleđivanje portaKada se udal jeni računar nalazi u mreži koju regul iše ruter portovi su sigurnobdquozatvorenirdquo To se može rešiti ostvarivanjem tzv reverznog tunela i l i veze (engSSH reverse tunneling) To zapravo znači da udal jena mašina obezbeđuje lokalnojmašini pristup svom portu Neka port A bude port lokalne mašine a port B portudal jene mašine Kada se reverzni tunel uspostavi preko porta A na lokalnojmašini pristupa se portu B na udal jenoj mašini Pritom se podrazumeva da su portlokalne mašine i ruter bdquoispredrdquo lokalne mašine bdquootvorenirdquo (port 22) Port 22 jeinače podrazumevani port za sigurnu škol jku

Reverzni tunel ostvaruje se sa udal jenog računara

ssh -R 12345localhost5900korisničko_ime_udaljenog_računaraip_adresa_udaljenog_računara

U ovom primeru 12345 je port lokalne mašine (A) a 5900 je port udal jenemašine (B)

Kako da

23

Broj 38

Nakon toga potrebno je pokrenuti x11vnc (takođe na udal jenom računaru)

x11vnc -rfbport 5900

Pokrenite VNC preglednik na lokalnom računaru i unesite sledeće podatke

server localhost12345username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Iks preko sigurne školjke

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 15: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

15

Broj 38

Ni najbol j i dodatak za proveru ispravnosti pisanja nas neće zaštititi od svihmogućih grešaka al i ih može smanj iti i učiniti nas malo bdquopismeni j imrdquo nego štojesmo što može da nam znači pri l ikom formalne prepiske (pisanje molbi žalbi zahteva i apl ikaci ja)

Osim provere ispravnosti pisanja Srbi imaju još jedan problem koj i se može rešitidobrim dodatkom za tekstualni procesor Englezi pišu samo jednim pismomlatinicom a mi se služimo latinicom i ćiri l icom Nama je neophodan i dodatak zabrzo preslovl javanje teksta iz jednog u drugo pismo

Po ustavu Srbi je zvanično pismo u Srbi j i je ćiri l ica pa je obavezno zvaničnuprepisku sa državnim organima vršiti na ćiri l ici Muka je ako već imamo barempola teksta pripreml jeno na latinici Prekucavanje na ćiri l icu je teško te je jedanlaki preslovl javač neophodan svakom tekstualnom procesoru

OOoTranslit i Pravopis i hifenacija za srpski jezik(ćirilica i latinica)

Problem rešavanja ovih problema na tekstualnim procesorima postoj i odavno Prvije kompletno rešenje ponudio projekat RAS i njegov kreator R Simić RAS je rešioprobleme provere pisanja preloma reči na kraju reda preslovl javanje i to zaMajkrosoft Ofis Najveći problem sa RAS-om je bio u tome što je to vlasničkikomerci ja lni softver i zbog toga ni je bio u masovnoj upotrebi Iako ni je bio skup

OOoTransit i pravopis

16

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

ipak je bio vezan samo za jednu mašinu i samo jedan operativni sistem Svakareinstalaci ja sistema bi poništi la l icencu što je onda povlači lo i l i novu kupovinuRAS-a i l i kontaktiranje sa vlasnikom kako bi se dobio novi seri jski broj To je svebi lo suviše kompl ikovano i zbog toga projekat ni je masovno zaživeo

Ne znamo kol iko je RAS doneo finansi jske koristi svom vlasniku al i znamo da jedoneo pri l ično nevol ja korisniku Zbog RAS-a i sl ičnih komerci ja lnih programakorisnici su izbegaval i da reinstal iraju svoje operativne sisteme da ne bi ponovomoral i da plaćaju te programe Zato su bdquokrpi l irdquo i bdquo leči l irdquo već pri l ično bdquobušnerdquo ivirusima zaražene operativne sisteme

Jedan ovakav alat zato mora da bude slobodan softver a to podrazumeva islobodan tekstualni procesor Ovo ni je samo pitanje softvera nego opšte kulturecelokupne naci je

Prvi slobodni dodatak bdquoOOoTransl itrdquo za OpenofisovogPisca i tabelarni proračun (Kalk) razvio je AleksandarUrošević iz Kragujevca u maju 2008 godine Svoj imdodatkom je rešio brzo preslovl javanje označenog i l icelokupnog teksta dokumenta iz ćiri l ice u latinicu iobrnuto Ovaj dodatak je postao zvanični dodatak zaOpenofis (kasni je Libreofis) i može da se preuzme sasajta projekta i l i sa stranica dodataka za Libreofis

Drugi slobodni dodatak Openofisovog Pisca bdquoSrpskipravopis i hifenaci ja (ćiri l ica i latinica)rdquo (Serbian (Cyrillic and Latin) Spelling andHyphenation) razvio je Goran Rakić u decembru 2008 godine Ovaj dodatakuvršćen je u zvanične dodatke za Openofis (Libreofis) i rešio je problem proverepisanja i preloma reči na kraju reda Može se preuzeti sa stranica dodataka zaLibreofis

Instalacija dodataka za LibreofisVerujemo da vrlo malo l judi ne zna kako se instal iraju dodaci u Libreofis a l i ćemoipak ukratko pojasniti proces za one koj i to ne znaju

Dovol jno je samo preuzeti datoteke sa ekstenzi jom OXT i otvoriti ih Libreofisom(Open withhellip - Otvori pomoćuhellip) Sve ostalo je po principu Dal jeDal jeDal jeKraj

Predstavljamo

17

Broj 38

(eng NextNextNextFinish) Ponovnim pokretanjem Libreofisa dodatak ćepostati aktivan a ostalo je da eventualno promenite podešavanja u samom Piscuna primer da postavite srpsku ćiri l icu (i l i latinicu) kao podrazumevani jezik zaproveru pisanja i uživate u blagodetima koje provera ispravnosti pisanja donosi

Pravopis i hifenacija za srpski jezik (ćirilica ilatinica)

Ovaj dodatak radi tako što upoređuje svaku otkucanu reč sa svoj im ugrađenimrečnikom Rečnik sadrži vel iki broj reči sa svim podvari jantama (razl ičiti rod broj padež i glagolski obl ik) Ukol iko dodatak pronađe otkucanu reč u rečnikupretpostavl ja da je ona ispravno otkucana a u protivnom je sumnj iva i podvlačije Jasno je da je vrlo teško pripremiti savršeni srpski rečnik koj i će sadržati svemoguće reči sa svim vari jantama Zato postoj i jednostavan postupak dodavanja

OOoTransit i pravopis

18

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novih reči u taj rečnik kada je korisnik potpuno siguran da je ona ispravna

Dodatak ni je savršen Ne može da prepozna kontekst reči u rečenici i neprepoznaje slovne greške poput bdquokućardquo ndash bdquokucardquo Obe reči su za dodatakispravne to jest nalaze se u rečniku U bdquokucirdquo se ne može živeti niti se bdquokućardquomože prošetati Ovakve greške sam korisnik mora da otkri je i ispravi Ovo ni jebol jka samo našeg dodatka za proveru ispravnosti kucanja nego je to generalnabol jka svih dodataka za proveru ispravnosti kucanja na svakom jeziku Jedino suneki jezici podložni j i ovakvim greškama od drugih jer imaju više reči koje susl ične a imaju potpuno razl ičit smisao

OOoTranslit

Ovaj dodatak je speci ja l izovan za brzo preslovl javanje celog i l i dela tekstaSavršeno radi preslovl javanje iz ćiri l ice u latinicu jer srpsku ćiri l icu odl ikujeosobina da uvek ima samo jedno slovo za jedan glas što ni je slučaj sa srpskomlatinicom (bdquo ljrdquo ndash bdquoљrdquo bdquonjrdquo ndash bdquoњrdquo i bdquodžrdquo ndash bdquoџrdquo) Nesavršenosti u preslovl javanju sasrpske latinice u ćiri l icu upravo proizi laze iz problema postojanja dva slova zajedan glas Postoje retki primeri kada bdquo l jrdquo nisu bdquo ljrdquo bdquon jrdquo nisu bdquonjrdquo i bdquod žrdquo nisu bdquodžrdquoVećinu tih izuzetaka je autor OOoTransl ita identifikovao i automatski primenjujeal i je i dal je ostalo nekol iko neidentifikovanih izuzetaka na koje korisnici treba da

Predstavljamo

19

Broj 38

obrate pažnju i provere tekst nakon preslovl javanja iz latinice u ćiri l icu a u tomeim može pomoći prethodni dodatak (Pravopis i hifenaci ja za srpski jezik)

Za krajI pored nesavršenosti ovih alata oni su veoma korisni Smanjuju broj grešaka iolakšavaju život pri l ikom primene oba srpska pisma Ovi dodaci su slobodni otvorenog koda besplatni i za slobodne tekstualne procesore (Openofis iLibreofis) koj i rade na svim operativnim sistemima Ako i postoj i opravdanje zakorišćenje komerci ja lnih i vlasničkih operativnih sistema jer ne postoje alternativeza neke vidove primene računara za korišćenje vlasničkih kancelari jskih paketaskoro da nema opravdanja Sa ovim dodacima specifičnim za srpski jezik slobodnikancelari jski paketi programa su mnogo korisni j i od nal ickanih vlasničkih bezovakvih dodataka

Na kraju bismo još pomenul i probleme domaće zajednice slobodnog softvera Čininam se da se možemo složiti da su ovakvi projekti od nacionalne važnosti anažalost oni nikad nisu bi l i podržani na pravi način ni od državnih organa nekedržavne instituci je koja se bavi informatikom i kulturom a ni od same zajedniceslobodnog softvera Projekti možda jesu mal i a l i su značajni i mogl i bi da sedodatno unaprede Do toga nažalost neće doći jer osim entuzi jazma pojedinacakoj i su projekte podigl i na noge nema nove motivaci je da se oni i unapređuju

Naglašavamo i probleme u koje je upao projekat OOoTransl it pre oko godinu danakada je preti lo da potpuno bude ugašen i izbrisan iako još uvek funkcioniše Jednoje razviti a lat za sopstvene potrebe i vel ikodušno ga pokloniti na korišćenje svimakao slobodan softver a drugo je dodatno plaćati i održavati ga o sopstvenomtrošku bez dodatne motivaci je To se upravo dogodi lo OOoTransl itu i umalo ni jepotpuno ugašen projekat i njegov sajt Da ni je bi lo LUGoNS zajednice da gapreuzme danas ne bismo pisal i o ovom dodatku

Ovaj tekst posvećujemo svim mal im projektima bez koj ih oni veći ne bi bi l imogući

OOoTransit i pravopis

20

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Aleksandar Božinović

Osnovni pojmoviU informatičkim tekstovima neretko onim koj i se tiču otvorenog softvera koristese akronimi ndash skraćenice koje nastaju sažimanjem više reči u jednu Vremenom iponavl janjem akronima nestala je potreba (nemarnost autora primaut ) da semakar u fusnoti navede njegovo značenje Školjka (eng Shel l ) je naziv zaprogram odnosno interfejs za pristup uslugama računarskog sistema poputpokretanja programa kretanja kroz sistem datoteka i upotrebe uslugaoperativnog sistema1 Škol jka kao spol jašnj i omotač mekušaca opisuje jednudodirnu površinu između korisnika i srži operativnog sistema Škol jka nam jepoznata pod nazivom terminal Dva računara preko sigurne škol jke ostvarujusigurnu vezu koja se označava terminom tunel Iks je deo slenga i označavagrafički prikaz svega na ekranu Pun naziv je sistem prozora Iks (lat X i X11 ) i toje protokol za prikaz sistema prozora na ekranima koj i se baziraju na piksel ima2VNC (eng Virtual Network Computing) je softver koj i prenosi grafički prikazudal jenog računara koj i se označava kao server lokalnom računaru koj i seoznačava kao kl i jent Istovremeno komande tastature i miša sa lokalnog računaraprenosi udal jenom računaru Ukratko VNC se koristi za kontrol isanje udal jenogračunara3

Kako proslediti Iks preko sigurneškoljke

1 https srwikipediaorgwikiЉуска (рачунарство)2 https srwikipediaorgwikiX_Window_System3 https dewikipediaorgwikiVirtual_Network_Computing

Kako da

21

Broj 38

PripremaZamisl i te sledeću situaci ju ndash žel ite da kontrol išete udal jeni računar al i ne žel ite dakoristite vlasničke programe kakav je Timvjuver (eng TeamViewer) Većinavlasničkih programa šal je aj-pi adresu (eng IP) na server i sve se obavl ja prekonjega Ovaj tekst ukratko opisuje relativno jednostavan način da se ostvari prikazispisa ekrana sa udal jenog računara na lokalni računar u stvarnom vremenu kao ikako da se korisniku na lokalnom računaru omogući kontrola udal jenog računaraZa svrhu ovog teksta korišćena su dva računara na koj ima je instal iran UbuntuNajpre je potrebno instal irati pakete openssh-server i x11vnc na udal jenomračunaru

sudo apt-get install openssh-server x11vnc

Na lokalni računar neophodno je instal irati VNC pregledač na primergtkvncviewer

sudo apt-get install gtkvncviewer

Iks preko sigurne školjke

22

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

PovezivanjeDa biste prosledi l i Iks potrebno je da ukucate sledeće (takođe na udal jenomračunaru)

x11vnc -rfbport 5900

Zatim je potrebno u VNC preglednik na lokalnom računaru uneti sledeće podatke

server ip_adresa_udaljenog_računara5900username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Tako ćete otvoriti prozor s prikazom ispisa udal jenog računara u kome možetekoristiti miš da biste kontrol isal i udal jeni računar Imajte na umu da prekidomveze vi prouzrokujete prekid rada programa x11vnc na udal jenom računaru Da bion ostao aktivan i po prekidu veze potrebno ga je pokrenuti s dodatkomargumenta forever

x11vnc -rfbport 5900 --forever

Prosleđivanje portaKada se udal jeni računar nalazi u mreži koju regul iše ruter portovi su sigurnobdquozatvorenirdquo To se može rešiti ostvarivanjem tzv reverznog tunela i l i veze (engSSH reverse tunneling) To zapravo znači da udal jena mašina obezbeđuje lokalnojmašini pristup svom portu Neka port A bude port lokalne mašine a port B portudal jene mašine Kada se reverzni tunel uspostavi preko porta A na lokalnojmašini pristupa se portu B na udal jenoj mašini Pritom se podrazumeva da su portlokalne mašine i ruter bdquoispredrdquo lokalne mašine bdquootvorenirdquo (port 22) Port 22 jeinače podrazumevani port za sigurnu škol jku

Reverzni tunel ostvaruje se sa udal jenog računara

ssh -R 12345localhost5900korisničko_ime_udaljenog_računaraip_adresa_udaljenog_računara

U ovom primeru 12345 je port lokalne mašine (A) a 5900 je port udal jenemašine (B)

Kako da

23

Broj 38

Nakon toga potrebno je pokrenuti x11vnc (takođe na udal jenom računaru)

x11vnc -rfbport 5900

Pokrenite VNC preglednik na lokalnom računaru i unesite sledeće podatke

server localhost12345username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Iks preko sigurne školjke

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 16: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

16

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

ipak je bio vezan samo za jednu mašinu i samo jedan operativni sistem Svakareinstalaci ja sistema bi poništi la l icencu što je onda povlači lo i l i novu kupovinuRAS-a i l i kontaktiranje sa vlasnikom kako bi se dobio novi seri jski broj To je svebi lo suviše kompl ikovano i zbog toga projekat ni je masovno zaživeo

Ne znamo kol iko je RAS doneo finansi jske koristi svom vlasniku al i znamo da jedoneo pri l ično nevol ja korisniku Zbog RAS-a i sl ičnih komerci ja lnih programakorisnici su izbegaval i da reinstal iraju svoje operativne sisteme da ne bi ponovomoral i da plaćaju te programe Zato su bdquokrpi l irdquo i bdquo leči l irdquo već pri l ično bdquobušnerdquo ivirusima zaražene operativne sisteme

Jedan ovakav alat zato mora da bude slobodan softver a to podrazumeva islobodan tekstualni procesor Ovo ni je samo pitanje softvera nego opšte kulturecelokupne naci je

Prvi slobodni dodatak bdquoOOoTransl itrdquo za OpenofisovogPisca i tabelarni proračun (Kalk) razvio je AleksandarUrošević iz Kragujevca u maju 2008 godine Svoj imdodatkom je rešio brzo preslovl javanje označenog i l icelokupnog teksta dokumenta iz ćiri l ice u latinicu iobrnuto Ovaj dodatak je postao zvanični dodatak zaOpenofis (kasni je Libreofis) i može da se preuzme sasajta projekta i l i sa stranica dodataka za Libreofis

Drugi slobodni dodatak Openofisovog Pisca bdquoSrpskipravopis i hifenaci ja (ćiri l ica i latinica)rdquo (Serbian (Cyrillic and Latin) Spelling andHyphenation) razvio je Goran Rakić u decembru 2008 godine Ovaj dodatakuvršćen je u zvanične dodatke za Openofis (Libreofis) i rešio je problem proverepisanja i preloma reči na kraju reda Može se preuzeti sa stranica dodataka zaLibreofis

Instalacija dodataka za LibreofisVerujemo da vrlo malo l judi ne zna kako se instal iraju dodaci u Libreofis a l i ćemoipak ukratko pojasniti proces za one koj i to ne znaju

Dovol jno je samo preuzeti datoteke sa ekstenzi jom OXT i otvoriti ih Libreofisom(Open withhellip - Otvori pomoćuhellip) Sve ostalo je po principu Dal jeDal jeDal jeKraj

Predstavljamo

17

Broj 38

(eng NextNextNextFinish) Ponovnim pokretanjem Libreofisa dodatak ćepostati aktivan a ostalo je da eventualno promenite podešavanja u samom Piscuna primer da postavite srpsku ćiri l icu (i l i latinicu) kao podrazumevani jezik zaproveru pisanja i uživate u blagodetima koje provera ispravnosti pisanja donosi

Pravopis i hifenacija za srpski jezik (ćirilica ilatinica)

Ovaj dodatak radi tako što upoređuje svaku otkucanu reč sa svoj im ugrađenimrečnikom Rečnik sadrži vel iki broj reči sa svim podvari jantama (razl ičiti rod broj padež i glagolski obl ik) Ukol iko dodatak pronađe otkucanu reč u rečnikupretpostavl ja da je ona ispravno otkucana a u protivnom je sumnj iva i podvlačije Jasno je da je vrlo teško pripremiti savršeni srpski rečnik koj i će sadržati svemoguće reči sa svim vari jantama Zato postoj i jednostavan postupak dodavanja

OOoTransit i pravopis

18

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novih reči u taj rečnik kada je korisnik potpuno siguran da je ona ispravna

Dodatak ni je savršen Ne može da prepozna kontekst reči u rečenici i neprepoznaje slovne greške poput bdquokućardquo ndash bdquokucardquo Obe reči su za dodatakispravne to jest nalaze se u rečniku U bdquokucirdquo se ne može živeti niti se bdquokućardquomože prošetati Ovakve greške sam korisnik mora da otkri je i ispravi Ovo ni jebol jka samo našeg dodatka za proveru ispravnosti kucanja nego je to generalnabol jka svih dodataka za proveru ispravnosti kucanja na svakom jeziku Jedino suneki jezici podložni j i ovakvim greškama od drugih jer imaju više reči koje susl ične a imaju potpuno razl ičit smisao

OOoTranslit

Ovaj dodatak je speci ja l izovan za brzo preslovl javanje celog i l i dela tekstaSavršeno radi preslovl javanje iz ćiri l ice u latinicu jer srpsku ćiri l icu odl ikujeosobina da uvek ima samo jedno slovo za jedan glas što ni je slučaj sa srpskomlatinicom (bdquo ljrdquo ndash bdquoљrdquo bdquonjrdquo ndash bdquoњrdquo i bdquodžrdquo ndash bdquoџrdquo) Nesavršenosti u preslovl javanju sasrpske latinice u ćiri l icu upravo proizi laze iz problema postojanja dva slova zajedan glas Postoje retki primeri kada bdquo l jrdquo nisu bdquo ljrdquo bdquon jrdquo nisu bdquonjrdquo i bdquod žrdquo nisu bdquodžrdquoVećinu tih izuzetaka je autor OOoTransl ita identifikovao i automatski primenjujeal i je i dal je ostalo nekol iko neidentifikovanih izuzetaka na koje korisnici treba da

Predstavljamo

19

Broj 38

obrate pažnju i provere tekst nakon preslovl javanja iz latinice u ćiri l icu a u tomeim može pomoći prethodni dodatak (Pravopis i hifenaci ja za srpski jezik)

Za krajI pored nesavršenosti ovih alata oni su veoma korisni Smanjuju broj grešaka iolakšavaju život pri l ikom primene oba srpska pisma Ovi dodaci su slobodni otvorenog koda besplatni i za slobodne tekstualne procesore (Openofis iLibreofis) koj i rade na svim operativnim sistemima Ako i postoj i opravdanje zakorišćenje komerci ja lnih i vlasničkih operativnih sistema jer ne postoje alternativeza neke vidove primene računara za korišćenje vlasničkih kancelari jskih paketaskoro da nema opravdanja Sa ovim dodacima specifičnim za srpski jezik slobodnikancelari jski paketi programa su mnogo korisni j i od nal ickanih vlasničkih bezovakvih dodataka

Na kraju bismo još pomenul i probleme domaće zajednice slobodnog softvera Čininam se da se možemo složiti da su ovakvi projekti od nacionalne važnosti anažalost oni nikad nisu bi l i podržani na pravi način ni od državnih organa nekedržavne instituci je koja se bavi informatikom i kulturom a ni od same zajedniceslobodnog softvera Projekti možda jesu mal i a l i su značajni i mogl i bi da sedodatno unaprede Do toga nažalost neće doći jer osim entuzi jazma pojedinacakoj i su projekte podigl i na noge nema nove motivaci je da se oni i unapređuju

Naglašavamo i probleme u koje je upao projekat OOoTransl it pre oko godinu danakada je preti lo da potpuno bude ugašen i izbrisan iako još uvek funkcioniše Jednoje razviti a lat za sopstvene potrebe i vel ikodušno ga pokloniti na korišćenje svimakao slobodan softver a drugo je dodatno plaćati i održavati ga o sopstvenomtrošku bez dodatne motivaci je To se upravo dogodi lo OOoTransl itu i umalo ni jepotpuno ugašen projekat i njegov sajt Da ni je bi lo LUGoNS zajednice da gapreuzme danas ne bismo pisal i o ovom dodatku

Ovaj tekst posvećujemo svim mal im projektima bez koj ih oni veći ne bi bi l imogući

OOoTransit i pravopis

20

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Aleksandar Božinović

Osnovni pojmoviU informatičkim tekstovima neretko onim koj i se tiču otvorenog softvera koristese akronimi ndash skraćenice koje nastaju sažimanjem više reči u jednu Vremenom iponavl janjem akronima nestala je potreba (nemarnost autora primaut ) da semakar u fusnoti navede njegovo značenje Školjka (eng Shel l ) je naziv zaprogram odnosno interfejs za pristup uslugama računarskog sistema poputpokretanja programa kretanja kroz sistem datoteka i upotrebe uslugaoperativnog sistema1 Škol jka kao spol jašnj i omotač mekušaca opisuje jednudodirnu površinu između korisnika i srži operativnog sistema Škol jka nam jepoznata pod nazivom terminal Dva računara preko sigurne škol jke ostvarujusigurnu vezu koja se označava terminom tunel Iks je deo slenga i označavagrafički prikaz svega na ekranu Pun naziv je sistem prozora Iks (lat X i X11 ) i toje protokol za prikaz sistema prozora na ekranima koj i se baziraju na piksel ima2VNC (eng Virtual Network Computing) je softver koj i prenosi grafički prikazudal jenog računara koj i se označava kao server lokalnom računaru koj i seoznačava kao kl i jent Istovremeno komande tastature i miša sa lokalnog računaraprenosi udal jenom računaru Ukratko VNC se koristi za kontrol isanje udal jenogračunara3

Kako proslediti Iks preko sigurneškoljke

1 https srwikipediaorgwikiЉуска (рачунарство)2 https srwikipediaorgwikiX_Window_System3 https dewikipediaorgwikiVirtual_Network_Computing

Kako da

21

Broj 38

PripremaZamisl i te sledeću situaci ju ndash žel ite da kontrol išete udal jeni računar al i ne žel ite dakoristite vlasničke programe kakav je Timvjuver (eng TeamViewer) Većinavlasničkih programa šal je aj-pi adresu (eng IP) na server i sve se obavl ja prekonjega Ovaj tekst ukratko opisuje relativno jednostavan način da se ostvari prikazispisa ekrana sa udal jenog računara na lokalni računar u stvarnom vremenu kao ikako da se korisniku na lokalnom računaru omogući kontrola udal jenog računaraZa svrhu ovog teksta korišćena su dva računara na koj ima je instal iran UbuntuNajpre je potrebno instal irati pakete openssh-server i x11vnc na udal jenomračunaru

sudo apt-get install openssh-server x11vnc

Na lokalni računar neophodno je instal irati VNC pregledač na primergtkvncviewer

sudo apt-get install gtkvncviewer

Iks preko sigurne školjke

22

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

PovezivanjeDa biste prosledi l i Iks potrebno je da ukucate sledeće (takođe na udal jenomračunaru)

x11vnc -rfbport 5900

Zatim je potrebno u VNC preglednik na lokalnom računaru uneti sledeće podatke

server ip_adresa_udaljenog_računara5900username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Tako ćete otvoriti prozor s prikazom ispisa udal jenog računara u kome možetekoristiti miš da biste kontrol isal i udal jeni računar Imajte na umu da prekidomveze vi prouzrokujete prekid rada programa x11vnc na udal jenom računaru Da bion ostao aktivan i po prekidu veze potrebno ga je pokrenuti s dodatkomargumenta forever

x11vnc -rfbport 5900 --forever

Prosleđivanje portaKada se udal jeni računar nalazi u mreži koju regul iše ruter portovi su sigurnobdquozatvorenirdquo To se može rešiti ostvarivanjem tzv reverznog tunela i l i veze (engSSH reverse tunneling) To zapravo znači da udal jena mašina obezbeđuje lokalnojmašini pristup svom portu Neka port A bude port lokalne mašine a port B portudal jene mašine Kada se reverzni tunel uspostavi preko porta A na lokalnojmašini pristupa se portu B na udal jenoj mašini Pritom se podrazumeva da su portlokalne mašine i ruter bdquoispredrdquo lokalne mašine bdquootvorenirdquo (port 22) Port 22 jeinače podrazumevani port za sigurnu škol jku

Reverzni tunel ostvaruje se sa udal jenog računara

ssh -R 12345localhost5900korisničko_ime_udaljenog_računaraip_adresa_udaljenog_računara

U ovom primeru 12345 je port lokalne mašine (A) a 5900 je port udal jenemašine (B)

Kako da

23

Broj 38

Nakon toga potrebno je pokrenuti x11vnc (takođe na udal jenom računaru)

x11vnc -rfbport 5900

Pokrenite VNC preglednik na lokalnom računaru i unesite sledeće podatke

server localhost12345username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Iks preko sigurne školjke

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 17: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

17

Broj 38

(eng NextNextNextFinish) Ponovnim pokretanjem Libreofisa dodatak ćepostati aktivan a ostalo je da eventualno promenite podešavanja u samom Piscuna primer da postavite srpsku ćiri l icu (i l i latinicu) kao podrazumevani jezik zaproveru pisanja i uživate u blagodetima koje provera ispravnosti pisanja donosi

Pravopis i hifenacija za srpski jezik (ćirilica ilatinica)

Ovaj dodatak radi tako što upoređuje svaku otkucanu reč sa svoj im ugrađenimrečnikom Rečnik sadrži vel iki broj reči sa svim podvari jantama (razl ičiti rod broj padež i glagolski obl ik) Ukol iko dodatak pronađe otkucanu reč u rečnikupretpostavl ja da je ona ispravno otkucana a u protivnom je sumnj iva i podvlačije Jasno je da je vrlo teško pripremiti savršeni srpski rečnik koj i će sadržati svemoguće reči sa svim vari jantama Zato postoj i jednostavan postupak dodavanja

OOoTransit i pravopis

18

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novih reči u taj rečnik kada je korisnik potpuno siguran da je ona ispravna

Dodatak ni je savršen Ne može da prepozna kontekst reči u rečenici i neprepoznaje slovne greške poput bdquokućardquo ndash bdquokucardquo Obe reči su za dodatakispravne to jest nalaze se u rečniku U bdquokucirdquo se ne može živeti niti se bdquokućardquomože prošetati Ovakve greške sam korisnik mora da otkri je i ispravi Ovo ni jebol jka samo našeg dodatka za proveru ispravnosti kucanja nego je to generalnabol jka svih dodataka za proveru ispravnosti kucanja na svakom jeziku Jedino suneki jezici podložni j i ovakvim greškama od drugih jer imaju više reči koje susl ične a imaju potpuno razl ičit smisao

OOoTranslit

Ovaj dodatak je speci ja l izovan za brzo preslovl javanje celog i l i dela tekstaSavršeno radi preslovl javanje iz ćiri l ice u latinicu jer srpsku ćiri l icu odl ikujeosobina da uvek ima samo jedno slovo za jedan glas što ni je slučaj sa srpskomlatinicom (bdquo ljrdquo ndash bdquoљrdquo bdquonjrdquo ndash bdquoњrdquo i bdquodžrdquo ndash bdquoџrdquo) Nesavršenosti u preslovl javanju sasrpske latinice u ćiri l icu upravo proizi laze iz problema postojanja dva slova zajedan glas Postoje retki primeri kada bdquo l jrdquo nisu bdquo ljrdquo bdquon jrdquo nisu bdquonjrdquo i bdquod žrdquo nisu bdquodžrdquoVećinu tih izuzetaka je autor OOoTransl ita identifikovao i automatski primenjujeal i je i dal je ostalo nekol iko neidentifikovanih izuzetaka na koje korisnici treba da

Predstavljamo

19

Broj 38

obrate pažnju i provere tekst nakon preslovl javanja iz latinice u ćiri l icu a u tomeim može pomoći prethodni dodatak (Pravopis i hifenaci ja za srpski jezik)

Za krajI pored nesavršenosti ovih alata oni su veoma korisni Smanjuju broj grešaka iolakšavaju život pri l ikom primene oba srpska pisma Ovi dodaci su slobodni otvorenog koda besplatni i za slobodne tekstualne procesore (Openofis iLibreofis) koj i rade na svim operativnim sistemima Ako i postoj i opravdanje zakorišćenje komerci ja lnih i vlasničkih operativnih sistema jer ne postoje alternativeza neke vidove primene računara za korišćenje vlasničkih kancelari jskih paketaskoro da nema opravdanja Sa ovim dodacima specifičnim za srpski jezik slobodnikancelari jski paketi programa su mnogo korisni j i od nal ickanih vlasničkih bezovakvih dodataka

Na kraju bismo još pomenul i probleme domaće zajednice slobodnog softvera Čininam se da se možemo složiti da su ovakvi projekti od nacionalne važnosti anažalost oni nikad nisu bi l i podržani na pravi način ni od državnih organa nekedržavne instituci je koja se bavi informatikom i kulturom a ni od same zajedniceslobodnog softvera Projekti možda jesu mal i a l i su značajni i mogl i bi da sedodatno unaprede Do toga nažalost neće doći jer osim entuzi jazma pojedinacakoj i su projekte podigl i na noge nema nove motivaci je da se oni i unapređuju

Naglašavamo i probleme u koje je upao projekat OOoTransl it pre oko godinu danakada je preti lo da potpuno bude ugašen i izbrisan iako još uvek funkcioniše Jednoje razviti a lat za sopstvene potrebe i vel ikodušno ga pokloniti na korišćenje svimakao slobodan softver a drugo je dodatno plaćati i održavati ga o sopstvenomtrošku bez dodatne motivaci je To se upravo dogodi lo OOoTransl itu i umalo ni jepotpuno ugašen projekat i njegov sajt Da ni je bi lo LUGoNS zajednice da gapreuzme danas ne bismo pisal i o ovom dodatku

Ovaj tekst posvećujemo svim mal im projektima bez koj ih oni veći ne bi bi l imogući

OOoTransit i pravopis

20

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Aleksandar Božinović

Osnovni pojmoviU informatičkim tekstovima neretko onim koj i se tiču otvorenog softvera koristese akronimi ndash skraćenice koje nastaju sažimanjem više reči u jednu Vremenom iponavl janjem akronima nestala je potreba (nemarnost autora primaut ) da semakar u fusnoti navede njegovo značenje Školjka (eng Shel l ) je naziv zaprogram odnosno interfejs za pristup uslugama računarskog sistema poputpokretanja programa kretanja kroz sistem datoteka i upotrebe uslugaoperativnog sistema1 Škol jka kao spol jašnj i omotač mekušaca opisuje jednudodirnu površinu između korisnika i srži operativnog sistema Škol jka nam jepoznata pod nazivom terminal Dva računara preko sigurne škol jke ostvarujusigurnu vezu koja se označava terminom tunel Iks je deo slenga i označavagrafički prikaz svega na ekranu Pun naziv je sistem prozora Iks (lat X i X11 ) i toje protokol za prikaz sistema prozora na ekranima koj i se baziraju na piksel ima2VNC (eng Virtual Network Computing) je softver koj i prenosi grafički prikazudal jenog računara koj i se označava kao server lokalnom računaru koj i seoznačava kao kl i jent Istovremeno komande tastature i miša sa lokalnog računaraprenosi udal jenom računaru Ukratko VNC se koristi za kontrol isanje udal jenogračunara3

Kako proslediti Iks preko sigurneškoljke

1 https srwikipediaorgwikiЉуска (рачунарство)2 https srwikipediaorgwikiX_Window_System3 https dewikipediaorgwikiVirtual_Network_Computing

Kako da

21

Broj 38

PripremaZamisl i te sledeću situaci ju ndash žel ite da kontrol išete udal jeni računar al i ne žel ite dakoristite vlasničke programe kakav je Timvjuver (eng TeamViewer) Većinavlasničkih programa šal je aj-pi adresu (eng IP) na server i sve se obavl ja prekonjega Ovaj tekst ukratko opisuje relativno jednostavan način da se ostvari prikazispisa ekrana sa udal jenog računara na lokalni računar u stvarnom vremenu kao ikako da se korisniku na lokalnom računaru omogući kontrola udal jenog računaraZa svrhu ovog teksta korišćena su dva računara na koj ima je instal iran UbuntuNajpre je potrebno instal irati pakete openssh-server i x11vnc na udal jenomračunaru

sudo apt-get install openssh-server x11vnc

Na lokalni računar neophodno je instal irati VNC pregledač na primergtkvncviewer

sudo apt-get install gtkvncviewer

Iks preko sigurne školjke

22

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

PovezivanjeDa biste prosledi l i Iks potrebno je da ukucate sledeće (takođe na udal jenomračunaru)

x11vnc -rfbport 5900

Zatim je potrebno u VNC preglednik na lokalnom računaru uneti sledeće podatke

server ip_adresa_udaljenog_računara5900username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Tako ćete otvoriti prozor s prikazom ispisa udal jenog računara u kome možetekoristiti miš da biste kontrol isal i udal jeni računar Imajte na umu da prekidomveze vi prouzrokujete prekid rada programa x11vnc na udal jenom računaru Da bion ostao aktivan i po prekidu veze potrebno ga je pokrenuti s dodatkomargumenta forever

x11vnc -rfbport 5900 --forever

Prosleđivanje portaKada se udal jeni računar nalazi u mreži koju regul iše ruter portovi su sigurnobdquozatvorenirdquo To se može rešiti ostvarivanjem tzv reverznog tunela i l i veze (engSSH reverse tunneling) To zapravo znači da udal jena mašina obezbeđuje lokalnojmašini pristup svom portu Neka port A bude port lokalne mašine a port B portudal jene mašine Kada se reverzni tunel uspostavi preko porta A na lokalnojmašini pristupa se portu B na udal jenoj mašini Pritom se podrazumeva da su portlokalne mašine i ruter bdquoispredrdquo lokalne mašine bdquootvorenirdquo (port 22) Port 22 jeinače podrazumevani port za sigurnu škol jku

Reverzni tunel ostvaruje se sa udal jenog računara

ssh -R 12345localhost5900korisničko_ime_udaljenog_računaraip_adresa_udaljenog_računara

U ovom primeru 12345 je port lokalne mašine (A) a 5900 je port udal jenemašine (B)

Kako da

23

Broj 38

Nakon toga potrebno je pokrenuti x11vnc (takođe na udal jenom računaru)

x11vnc -rfbport 5900

Pokrenite VNC preglednik na lokalnom računaru i unesite sledeće podatke

server localhost12345username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Iks preko sigurne školjke

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 18: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

18

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novih reči u taj rečnik kada je korisnik potpuno siguran da je ona ispravna

Dodatak ni je savršen Ne može da prepozna kontekst reči u rečenici i neprepoznaje slovne greške poput bdquokućardquo ndash bdquokucardquo Obe reči su za dodatakispravne to jest nalaze se u rečniku U bdquokucirdquo se ne može živeti niti se bdquokućardquomože prošetati Ovakve greške sam korisnik mora da otkri je i ispravi Ovo ni jebol jka samo našeg dodatka za proveru ispravnosti kucanja nego je to generalnabol jka svih dodataka za proveru ispravnosti kucanja na svakom jeziku Jedino suneki jezici podložni j i ovakvim greškama od drugih jer imaju više reči koje susl ične a imaju potpuno razl ičit smisao

OOoTranslit

Ovaj dodatak je speci ja l izovan za brzo preslovl javanje celog i l i dela tekstaSavršeno radi preslovl javanje iz ćiri l ice u latinicu jer srpsku ćiri l icu odl ikujeosobina da uvek ima samo jedno slovo za jedan glas što ni je slučaj sa srpskomlatinicom (bdquo ljrdquo ndash bdquoљrdquo bdquonjrdquo ndash bdquoњrdquo i bdquodžrdquo ndash bdquoџrdquo) Nesavršenosti u preslovl javanju sasrpske latinice u ćiri l icu upravo proizi laze iz problema postojanja dva slova zajedan glas Postoje retki primeri kada bdquo l jrdquo nisu bdquo ljrdquo bdquon jrdquo nisu bdquonjrdquo i bdquod žrdquo nisu bdquodžrdquoVećinu tih izuzetaka je autor OOoTransl ita identifikovao i automatski primenjujeal i je i dal je ostalo nekol iko neidentifikovanih izuzetaka na koje korisnici treba da

Predstavljamo

19

Broj 38

obrate pažnju i provere tekst nakon preslovl javanja iz latinice u ćiri l icu a u tomeim može pomoći prethodni dodatak (Pravopis i hifenaci ja za srpski jezik)

Za krajI pored nesavršenosti ovih alata oni su veoma korisni Smanjuju broj grešaka iolakšavaju život pri l ikom primene oba srpska pisma Ovi dodaci su slobodni otvorenog koda besplatni i za slobodne tekstualne procesore (Openofis iLibreofis) koj i rade na svim operativnim sistemima Ako i postoj i opravdanje zakorišćenje komerci ja lnih i vlasničkih operativnih sistema jer ne postoje alternativeza neke vidove primene računara za korišćenje vlasničkih kancelari jskih paketaskoro da nema opravdanja Sa ovim dodacima specifičnim za srpski jezik slobodnikancelari jski paketi programa su mnogo korisni j i od nal ickanih vlasničkih bezovakvih dodataka

Na kraju bismo još pomenul i probleme domaće zajednice slobodnog softvera Čininam se da se možemo složiti da su ovakvi projekti od nacionalne važnosti anažalost oni nikad nisu bi l i podržani na pravi način ni od državnih organa nekedržavne instituci je koja se bavi informatikom i kulturom a ni od same zajedniceslobodnog softvera Projekti možda jesu mal i a l i su značajni i mogl i bi da sedodatno unaprede Do toga nažalost neće doći jer osim entuzi jazma pojedinacakoj i su projekte podigl i na noge nema nove motivaci je da se oni i unapređuju

Naglašavamo i probleme u koje je upao projekat OOoTransl it pre oko godinu danakada je preti lo da potpuno bude ugašen i izbrisan iako još uvek funkcioniše Jednoje razviti a lat za sopstvene potrebe i vel ikodušno ga pokloniti na korišćenje svimakao slobodan softver a drugo je dodatno plaćati i održavati ga o sopstvenomtrošku bez dodatne motivaci je To se upravo dogodi lo OOoTransl itu i umalo ni jepotpuno ugašen projekat i njegov sajt Da ni je bi lo LUGoNS zajednice da gapreuzme danas ne bismo pisal i o ovom dodatku

Ovaj tekst posvećujemo svim mal im projektima bez koj ih oni veći ne bi bi l imogući

OOoTransit i pravopis

20

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Aleksandar Božinović

Osnovni pojmoviU informatičkim tekstovima neretko onim koj i se tiču otvorenog softvera koristese akronimi ndash skraćenice koje nastaju sažimanjem više reči u jednu Vremenom iponavl janjem akronima nestala je potreba (nemarnost autora primaut ) da semakar u fusnoti navede njegovo značenje Školjka (eng Shel l ) je naziv zaprogram odnosno interfejs za pristup uslugama računarskog sistema poputpokretanja programa kretanja kroz sistem datoteka i upotrebe uslugaoperativnog sistema1 Škol jka kao spol jašnj i omotač mekušaca opisuje jednudodirnu površinu između korisnika i srži operativnog sistema Škol jka nam jepoznata pod nazivom terminal Dva računara preko sigurne škol jke ostvarujusigurnu vezu koja se označava terminom tunel Iks je deo slenga i označavagrafički prikaz svega na ekranu Pun naziv je sistem prozora Iks (lat X i X11 ) i toje protokol za prikaz sistema prozora na ekranima koj i se baziraju na piksel ima2VNC (eng Virtual Network Computing) je softver koj i prenosi grafički prikazudal jenog računara koj i se označava kao server lokalnom računaru koj i seoznačava kao kl i jent Istovremeno komande tastature i miša sa lokalnog računaraprenosi udal jenom računaru Ukratko VNC se koristi za kontrol isanje udal jenogračunara3

Kako proslediti Iks preko sigurneškoljke

1 https srwikipediaorgwikiЉуска (рачунарство)2 https srwikipediaorgwikiX_Window_System3 https dewikipediaorgwikiVirtual_Network_Computing

Kako da

21

Broj 38

PripremaZamisl i te sledeću situaci ju ndash žel ite da kontrol išete udal jeni računar al i ne žel ite dakoristite vlasničke programe kakav je Timvjuver (eng TeamViewer) Većinavlasničkih programa šal je aj-pi adresu (eng IP) na server i sve se obavl ja prekonjega Ovaj tekst ukratko opisuje relativno jednostavan način da se ostvari prikazispisa ekrana sa udal jenog računara na lokalni računar u stvarnom vremenu kao ikako da se korisniku na lokalnom računaru omogući kontrola udal jenog računaraZa svrhu ovog teksta korišćena su dva računara na koj ima je instal iran UbuntuNajpre je potrebno instal irati pakete openssh-server i x11vnc na udal jenomračunaru

sudo apt-get install openssh-server x11vnc

Na lokalni računar neophodno je instal irati VNC pregledač na primergtkvncviewer

sudo apt-get install gtkvncviewer

Iks preko sigurne školjke

22

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

PovezivanjeDa biste prosledi l i Iks potrebno je da ukucate sledeće (takođe na udal jenomračunaru)

x11vnc -rfbport 5900

Zatim je potrebno u VNC preglednik na lokalnom računaru uneti sledeće podatke

server ip_adresa_udaljenog_računara5900username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Tako ćete otvoriti prozor s prikazom ispisa udal jenog računara u kome možetekoristiti miš da biste kontrol isal i udal jeni računar Imajte na umu da prekidomveze vi prouzrokujete prekid rada programa x11vnc na udal jenom računaru Da bion ostao aktivan i po prekidu veze potrebno ga je pokrenuti s dodatkomargumenta forever

x11vnc -rfbport 5900 --forever

Prosleđivanje portaKada se udal jeni računar nalazi u mreži koju regul iše ruter portovi su sigurnobdquozatvorenirdquo To se može rešiti ostvarivanjem tzv reverznog tunela i l i veze (engSSH reverse tunneling) To zapravo znači da udal jena mašina obezbeđuje lokalnojmašini pristup svom portu Neka port A bude port lokalne mašine a port B portudal jene mašine Kada se reverzni tunel uspostavi preko porta A na lokalnojmašini pristupa se portu B na udal jenoj mašini Pritom se podrazumeva da su portlokalne mašine i ruter bdquoispredrdquo lokalne mašine bdquootvorenirdquo (port 22) Port 22 jeinače podrazumevani port za sigurnu škol jku

Reverzni tunel ostvaruje se sa udal jenog računara

ssh -R 12345localhost5900korisničko_ime_udaljenog_računaraip_adresa_udaljenog_računara

U ovom primeru 12345 je port lokalne mašine (A) a 5900 je port udal jenemašine (B)

Kako da

23

Broj 38

Nakon toga potrebno je pokrenuti x11vnc (takođe na udal jenom računaru)

x11vnc -rfbport 5900

Pokrenite VNC preglednik na lokalnom računaru i unesite sledeće podatke

server localhost12345username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Iks preko sigurne školjke

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 19: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

19

Broj 38

obrate pažnju i provere tekst nakon preslovl javanja iz latinice u ćiri l icu a u tomeim može pomoći prethodni dodatak (Pravopis i hifenaci ja za srpski jezik)

Za krajI pored nesavršenosti ovih alata oni su veoma korisni Smanjuju broj grešaka iolakšavaju život pri l ikom primene oba srpska pisma Ovi dodaci su slobodni otvorenog koda besplatni i za slobodne tekstualne procesore (Openofis iLibreofis) koj i rade na svim operativnim sistemima Ako i postoj i opravdanje zakorišćenje komerci ja lnih i vlasničkih operativnih sistema jer ne postoje alternativeza neke vidove primene računara za korišćenje vlasničkih kancelari jskih paketaskoro da nema opravdanja Sa ovim dodacima specifičnim za srpski jezik slobodnikancelari jski paketi programa su mnogo korisni j i od nal ickanih vlasničkih bezovakvih dodataka

Na kraju bismo još pomenul i probleme domaće zajednice slobodnog softvera Čininam se da se možemo složiti da su ovakvi projekti od nacionalne važnosti anažalost oni nikad nisu bi l i podržani na pravi način ni od državnih organa nekedržavne instituci je koja se bavi informatikom i kulturom a ni od same zajedniceslobodnog softvera Projekti možda jesu mal i a l i su značajni i mogl i bi da sedodatno unaprede Do toga nažalost neće doći jer osim entuzi jazma pojedinacakoj i su projekte podigl i na noge nema nove motivaci je da se oni i unapređuju

Naglašavamo i probleme u koje je upao projekat OOoTransl it pre oko godinu danakada je preti lo da potpuno bude ugašen i izbrisan iako još uvek funkcioniše Jednoje razviti a lat za sopstvene potrebe i vel ikodušno ga pokloniti na korišćenje svimakao slobodan softver a drugo je dodatno plaćati i održavati ga o sopstvenomtrošku bez dodatne motivaci je To se upravo dogodi lo OOoTransl itu i umalo ni jepotpuno ugašen projekat i njegov sajt Da ni je bi lo LUGoNS zajednice da gapreuzme danas ne bismo pisal i o ovom dodatku

Ovaj tekst posvećujemo svim mal im projektima bez koj ih oni veći ne bi bi l imogući

OOoTransit i pravopis

20

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Aleksandar Božinović

Osnovni pojmoviU informatičkim tekstovima neretko onim koj i se tiču otvorenog softvera koristese akronimi ndash skraćenice koje nastaju sažimanjem više reči u jednu Vremenom iponavl janjem akronima nestala je potreba (nemarnost autora primaut ) da semakar u fusnoti navede njegovo značenje Školjka (eng Shel l ) je naziv zaprogram odnosno interfejs za pristup uslugama računarskog sistema poputpokretanja programa kretanja kroz sistem datoteka i upotrebe uslugaoperativnog sistema1 Škol jka kao spol jašnj i omotač mekušaca opisuje jednudodirnu površinu između korisnika i srži operativnog sistema Škol jka nam jepoznata pod nazivom terminal Dva računara preko sigurne škol jke ostvarujusigurnu vezu koja se označava terminom tunel Iks je deo slenga i označavagrafički prikaz svega na ekranu Pun naziv je sistem prozora Iks (lat X i X11 ) i toje protokol za prikaz sistema prozora na ekranima koj i se baziraju na piksel ima2VNC (eng Virtual Network Computing) je softver koj i prenosi grafički prikazudal jenog računara koj i se označava kao server lokalnom računaru koj i seoznačava kao kl i jent Istovremeno komande tastature i miša sa lokalnog računaraprenosi udal jenom računaru Ukratko VNC se koristi za kontrol isanje udal jenogračunara3

Kako proslediti Iks preko sigurneškoljke

1 https srwikipediaorgwikiЉуска (рачунарство)2 https srwikipediaorgwikiX_Window_System3 https dewikipediaorgwikiVirtual_Network_Computing

Kako da

21

Broj 38

PripremaZamisl i te sledeću situaci ju ndash žel ite da kontrol išete udal jeni računar al i ne žel ite dakoristite vlasničke programe kakav je Timvjuver (eng TeamViewer) Većinavlasničkih programa šal je aj-pi adresu (eng IP) na server i sve se obavl ja prekonjega Ovaj tekst ukratko opisuje relativno jednostavan način da se ostvari prikazispisa ekrana sa udal jenog računara na lokalni računar u stvarnom vremenu kao ikako da se korisniku na lokalnom računaru omogući kontrola udal jenog računaraZa svrhu ovog teksta korišćena su dva računara na koj ima je instal iran UbuntuNajpre je potrebno instal irati pakete openssh-server i x11vnc na udal jenomračunaru

sudo apt-get install openssh-server x11vnc

Na lokalni računar neophodno je instal irati VNC pregledač na primergtkvncviewer

sudo apt-get install gtkvncviewer

Iks preko sigurne školjke

22

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

PovezivanjeDa biste prosledi l i Iks potrebno je da ukucate sledeće (takođe na udal jenomračunaru)

x11vnc -rfbport 5900

Zatim je potrebno u VNC preglednik na lokalnom računaru uneti sledeće podatke

server ip_adresa_udaljenog_računara5900username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Tako ćete otvoriti prozor s prikazom ispisa udal jenog računara u kome možetekoristiti miš da biste kontrol isal i udal jeni računar Imajte na umu da prekidomveze vi prouzrokujete prekid rada programa x11vnc na udal jenom računaru Da bion ostao aktivan i po prekidu veze potrebno ga je pokrenuti s dodatkomargumenta forever

x11vnc -rfbport 5900 --forever

Prosleđivanje portaKada se udal jeni računar nalazi u mreži koju regul iše ruter portovi su sigurnobdquozatvorenirdquo To se može rešiti ostvarivanjem tzv reverznog tunela i l i veze (engSSH reverse tunneling) To zapravo znači da udal jena mašina obezbeđuje lokalnojmašini pristup svom portu Neka port A bude port lokalne mašine a port B portudal jene mašine Kada se reverzni tunel uspostavi preko porta A na lokalnojmašini pristupa se portu B na udal jenoj mašini Pritom se podrazumeva da su portlokalne mašine i ruter bdquoispredrdquo lokalne mašine bdquootvorenirdquo (port 22) Port 22 jeinače podrazumevani port za sigurnu škol jku

Reverzni tunel ostvaruje se sa udal jenog računara

ssh -R 12345localhost5900korisničko_ime_udaljenog_računaraip_adresa_udaljenog_računara

U ovom primeru 12345 je port lokalne mašine (A) a 5900 je port udal jenemašine (B)

Kako da

23

Broj 38

Nakon toga potrebno je pokrenuti x11vnc (takođe na udal jenom računaru)

x11vnc -rfbport 5900

Pokrenite VNC preglednik na lokalnom računaru i unesite sledeće podatke

server localhost12345username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Iks preko sigurne školjke

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 20: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

20

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Aleksandar Božinović

Osnovni pojmoviU informatičkim tekstovima neretko onim koj i se tiču otvorenog softvera koristese akronimi ndash skraćenice koje nastaju sažimanjem više reči u jednu Vremenom iponavl janjem akronima nestala je potreba (nemarnost autora primaut ) da semakar u fusnoti navede njegovo značenje Školjka (eng Shel l ) je naziv zaprogram odnosno interfejs za pristup uslugama računarskog sistema poputpokretanja programa kretanja kroz sistem datoteka i upotrebe uslugaoperativnog sistema1 Škol jka kao spol jašnj i omotač mekušaca opisuje jednudodirnu površinu između korisnika i srži operativnog sistema Škol jka nam jepoznata pod nazivom terminal Dva računara preko sigurne škol jke ostvarujusigurnu vezu koja se označava terminom tunel Iks je deo slenga i označavagrafički prikaz svega na ekranu Pun naziv je sistem prozora Iks (lat X i X11 ) i toje protokol za prikaz sistema prozora na ekranima koj i se baziraju na piksel ima2VNC (eng Virtual Network Computing) je softver koj i prenosi grafički prikazudal jenog računara koj i se označava kao server lokalnom računaru koj i seoznačava kao kl i jent Istovremeno komande tastature i miša sa lokalnog računaraprenosi udal jenom računaru Ukratko VNC se koristi za kontrol isanje udal jenogračunara3

Kako proslediti Iks preko sigurneškoljke

1 https srwikipediaorgwikiЉуска (рачунарство)2 https srwikipediaorgwikiX_Window_System3 https dewikipediaorgwikiVirtual_Network_Computing

Kako da

21

Broj 38

PripremaZamisl i te sledeću situaci ju ndash žel ite da kontrol išete udal jeni računar al i ne žel ite dakoristite vlasničke programe kakav je Timvjuver (eng TeamViewer) Većinavlasničkih programa šal je aj-pi adresu (eng IP) na server i sve se obavl ja prekonjega Ovaj tekst ukratko opisuje relativno jednostavan način da se ostvari prikazispisa ekrana sa udal jenog računara na lokalni računar u stvarnom vremenu kao ikako da se korisniku na lokalnom računaru omogući kontrola udal jenog računaraZa svrhu ovog teksta korišćena su dva računara na koj ima je instal iran UbuntuNajpre je potrebno instal irati pakete openssh-server i x11vnc na udal jenomračunaru

sudo apt-get install openssh-server x11vnc

Na lokalni računar neophodno je instal irati VNC pregledač na primergtkvncviewer

sudo apt-get install gtkvncviewer

Iks preko sigurne školjke

22

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

PovezivanjeDa biste prosledi l i Iks potrebno je da ukucate sledeće (takođe na udal jenomračunaru)

x11vnc -rfbport 5900

Zatim je potrebno u VNC preglednik na lokalnom računaru uneti sledeće podatke

server ip_adresa_udaljenog_računara5900username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Tako ćete otvoriti prozor s prikazom ispisa udal jenog računara u kome možetekoristiti miš da biste kontrol isal i udal jeni računar Imajte na umu da prekidomveze vi prouzrokujete prekid rada programa x11vnc na udal jenom računaru Da bion ostao aktivan i po prekidu veze potrebno ga je pokrenuti s dodatkomargumenta forever

x11vnc -rfbport 5900 --forever

Prosleđivanje portaKada se udal jeni računar nalazi u mreži koju regul iše ruter portovi su sigurnobdquozatvorenirdquo To se može rešiti ostvarivanjem tzv reverznog tunela i l i veze (engSSH reverse tunneling) To zapravo znači da udal jena mašina obezbeđuje lokalnojmašini pristup svom portu Neka port A bude port lokalne mašine a port B portudal jene mašine Kada se reverzni tunel uspostavi preko porta A na lokalnojmašini pristupa se portu B na udal jenoj mašini Pritom se podrazumeva da su portlokalne mašine i ruter bdquoispredrdquo lokalne mašine bdquootvorenirdquo (port 22) Port 22 jeinače podrazumevani port za sigurnu škol jku

Reverzni tunel ostvaruje se sa udal jenog računara

ssh -R 12345localhost5900korisničko_ime_udaljenog_računaraip_adresa_udaljenog_računara

U ovom primeru 12345 je port lokalne mašine (A) a 5900 je port udal jenemašine (B)

Kako da

23

Broj 38

Nakon toga potrebno je pokrenuti x11vnc (takođe na udal jenom računaru)

x11vnc -rfbport 5900

Pokrenite VNC preglednik na lokalnom računaru i unesite sledeće podatke

server localhost12345username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Iks preko sigurne školjke

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 21: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

21

Broj 38

PripremaZamisl i te sledeću situaci ju ndash žel ite da kontrol išete udal jeni računar al i ne žel ite dakoristite vlasničke programe kakav je Timvjuver (eng TeamViewer) Većinavlasničkih programa šal je aj-pi adresu (eng IP) na server i sve se obavl ja prekonjega Ovaj tekst ukratko opisuje relativno jednostavan način da se ostvari prikazispisa ekrana sa udal jenog računara na lokalni računar u stvarnom vremenu kao ikako da se korisniku na lokalnom računaru omogući kontrola udal jenog računaraZa svrhu ovog teksta korišćena su dva računara na koj ima je instal iran UbuntuNajpre je potrebno instal irati pakete openssh-server i x11vnc na udal jenomračunaru

sudo apt-get install openssh-server x11vnc

Na lokalni računar neophodno je instal irati VNC pregledač na primergtkvncviewer

sudo apt-get install gtkvncviewer

Iks preko sigurne školjke

22

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

PovezivanjeDa biste prosledi l i Iks potrebno je da ukucate sledeće (takođe na udal jenomračunaru)

x11vnc -rfbport 5900

Zatim je potrebno u VNC preglednik na lokalnom računaru uneti sledeće podatke

server ip_adresa_udaljenog_računara5900username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Tako ćete otvoriti prozor s prikazom ispisa udal jenog računara u kome možetekoristiti miš da biste kontrol isal i udal jeni računar Imajte na umu da prekidomveze vi prouzrokujete prekid rada programa x11vnc na udal jenom računaru Da bion ostao aktivan i po prekidu veze potrebno ga je pokrenuti s dodatkomargumenta forever

x11vnc -rfbport 5900 --forever

Prosleđivanje portaKada se udal jeni računar nalazi u mreži koju regul iše ruter portovi su sigurnobdquozatvorenirdquo To se može rešiti ostvarivanjem tzv reverznog tunela i l i veze (engSSH reverse tunneling) To zapravo znači da udal jena mašina obezbeđuje lokalnojmašini pristup svom portu Neka port A bude port lokalne mašine a port B portudal jene mašine Kada se reverzni tunel uspostavi preko porta A na lokalnojmašini pristupa se portu B na udal jenoj mašini Pritom se podrazumeva da su portlokalne mašine i ruter bdquoispredrdquo lokalne mašine bdquootvorenirdquo (port 22) Port 22 jeinače podrazumevani port za sigurnu škol jku

Reverzni tunel ostvaruje se sa udal jenog računara

ssh -R 12345localhost5900korisničko_ime_udaljenog_računaraip_adresa_udaljenog_računara

U ovom primeru 12345 je port lokalne mašine (A) a 5900 je port udal jenemašine (B)

Kako da

23

Broj 38

Nakon toga potrebno je pokrenuti x11vnc (takođe na udal jenom računaru)

x11vnc -rfbport 5900

Pokrenite VNC preglednik na lokalnom računaru i unesite sledeće podatke

server localhost12345username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Iks preko sigurne školjke

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 22: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

22

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

PovezivanjeDa biste prosledi l i Iks potrebno je da ukucate sledeće (takođe na udal jenomračunaru)

x11vnc -rfbport 5900

Zatim je potrebno u VNC preglednik na lokalnom računaru uneti sledeće podatke

server ip_adresa_udaljenog_računara5900username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Tako ćete otvoriti prozor s prikazom ispisa udal jenog računara u kome možetekoristiti miš da biste kontrol isal i udal jeni računar Imajte na umu da prekidomveze vi prouzrokujete prekid rada programa x11vnc na udal jenom računaru Da bion ostao aktivan i po prekidu veze potrebno ga je pokrenuti s dodatkomargumenta forever

x11vnc -rfbport 5900 --forever

Prosleđivanje portaKada se udal jeni računar nalazi u mreži koju regul iše ruter portovi su sigurnobdquozatvorenirdquo To se može rešiti ostvarivanjem tzv reverznog tunela i l i veze (engSSH reverse tunneling) To zapravo znači da udal jena mašina obezbeđuje lokalnojmašini pristup svom portu Neka port A bude port lokalne mašine a port B portudal jene mašine Kada se reverzni tunel uspostavi preko porta A na lokalnojmašini pristupa se portu B na udal jenoj mašini Pritom se podrazumeva da su portlokalne mašine i ruter bdquoispredrdquo lokalne mašine bdquootvorenirdquo (port 22) Port 22 jeinače podrazumevani port za sigurnu škol jku

Reverzni tunel ostvaruje se sa udal jenog računara

ssh -R 12345localhost5900korisničko_ime_udaljenog_računaraip_adresa_udaljenog_računara

U ovom primeru 12345 je port lokalne mašine (A) a 5900 je port udal jenemašine (B)

Kako da

23

Broj 38

Nakon toga potrebno je pokrenuti x11vnc (takođe na udal jenom računaru)

x11vnc -rfbport 5900

Pokrenite VNC preglednik na lokalnom računaru i unesite sledeće podatke

server localhost12345username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Iks preko sigurne školjke

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 23: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

23

Broj 38

Nakon toga potrebno je pokrenuti x11vnc (takođe na udal jenom računaru)

x11vnc -rfbport 5900

Pokrenite VNC preglednik na lokalnom računaru i unesite sledeće podatke

server localhost12345username korisničko_ime_udaljenog_računarapassword lozinka_udaljenog_računara

Iks preko sigurne školjke

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 24: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

24

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Petar Simović

Iako možda na svoj im računarima nemamo državne tajne i l i zabranjeni sadržajkoj i nam lako mogu obezbediti kartu za boravak iza rešetaka ipak ne škodi znatikako se faj lovi na računarima svakodnevno (ne) brišu i kako ih možemo stvarnonepovratno obrisati Podaci na računarima mogu biti smešteni u razl ičite vrstememori ja pa je način nj ihovog brisanja kao i samog zapisivanja direktnouslovl jen samim fizičkim osobinama medi juma Ovde ćemo se pozabavitisigurnim brisanjem podataka sa hard diskova i novi j ih poluprovodničkih diskova(SSD) kao i sa USB memori ja fleš kartica operativnih memori ja (RAM) i tzvsvop (eng swap) partici ja na diskovima

UvodBrisanje faj lova zapravo ne postoj i postoj i samo prepisivanje novog sadržaja namesto starog Da bismo ovo razumel i moramo znati kako operativni sistem vodiračuna o tome šta na disku jeste podatak a šta ni je Operativni sistem vodi svojutabelu i l i dnevnik šta je gde upisano i koja memori ja je na disku slobodna takoda kada upisujemo neki podatak operativni sistem proverava svoju tabelu i vidigde ima mesta da se podatak upiše prosledi ga disku i taj prostor označi usvojoj tabel i kao zauzet Zatim se zapiše i pokazivač (adresa) na taj podatak nadisku Međutim sada dolazi zaniml j iv deo Kada faj l treba obrisati operativnisistem samo obriše pokazivač u svojoj tabel i i to mesto označi kao slobodno apodaci na disku ostaju netaknuti dok se preko nj ih ne upiše neki novi podatakZnajući ovo jedino rešenje za sigurno brisanje podataka predstavl ja prepisivanje

Sigurno brisanje podataka (1 deo)

Kako da

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 25: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

25

Broj 38

novih podataka preko starih kako se stari ne bi mogl i povratiti

Hard diskZa sigurno brisanje podataka na GNULinuks sistemima možemo se poslužitiprogramom Šred (eng Shred) koj i je podrazumevano ukl jučen u sve GNU-ovedistribuci je Treba prvo napomenuti da ovaj program neće obrisati podatak usmislu da neće biti vidl j ivo da je faj l tu bio već će faj l prepisati novim sadržajemostavl ja jući originalno ime faj la u direktori jumu kao i nečitl j ivi i nepovratnioriginal prepisan novim nasumičnim sadržajem Da biste ovo isprobal i napravitekopi ju nekog faj la i onda ga obrišite opci jom

shred -v FILE_NAME

Posle ovoga možete primetiti da je faj l i dal je ostao u direktori jumu al i ga nemožete otvoriti a ako ga programom Dif (eng diff) uporedite sa originalomvidećete da se faj lovi razl ikuju kao što možete primetiti ako ih pogledate podlupom nekim heks (eng hex) editorom Naravno faj l može biti obrisan kol iko godputa žel ite opci jom n posle koje morate uneti broj puta prebrisavanja faj la apodrazumevan broj prebrisavanja faj la je tri ukol iko ni je naznačeno drugači jePostoj i i opci ja z koja dodaje još jedno prebrisavanje nulama na kraju kako bi seprikri lo da je faj l uopšte postojao i bio brisan mada ovo više ima smisla ako posleuklonite faj l iz direktori juma i iz kantice za smeće

Sigurno brisanje podataka

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 26: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

26

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

shred -vn 10 FILE_NAME

Tačan broj puta kol iko je potrebno da neki faj l prebrišete novim sadržajem ni jenaznačen Tačni je ovaj magičan broj se određuje i na osnovu tipa medi juma sakoga se faj l žel i obrisati Na primer Gutmanova metoda za sigurno brisanjehttps googloyCpBn (eng Gutmann method for secure deletion) prebrisujefaj love trideset i pet puta dok srm (eng srm) program to radi trideset i osamputa podrazumevano Treba napomenuti da je ovo važi lo za diskove izdevedesetih godina prošlog veka dok se za današnje diskove izuzev fleš

Kako da

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 27: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

27

Broj 38

memori ja (SSD USB i SD kartice) preporučuje tri do sedam puta(https googl084snA)

Ukol iko žel imo da obrišemo faj l tako da se ni ne primeti da je tu pre bio možemokoristiti srm program koga prethodno moramo instal irati

sudo apt-get install secure-delete

Nakon toga pokrećemo ovaj program iz terminala komandom srm i brišemo nekifaj l

srm -v FILE_NAME

Time se faj l briše trideset i osam puta (tol iko odštampa i zvezdica ) i ne možetega naći ni u kantici za smeće niti ga možete povratiti Naravno ovo može trajatiduže što zavisi od vel ičine faj la koj i se prepisuje novim sadržajem Kod srm-a jepodrazumevano sigurno brisanje i ako ne navedete neke druge opci je faj l seprebriše trideset i osam puta novim sadržajem Moguće je takođe koristiti i brzonesigurno brisanje navođenjem opci je f koja ne ukl jučuje prepisivanjenasumičnog sadržaja preko originalnog faj la trideset i osam puta i l i totalnonesigurno brisanje od samo dva puta ako navedete opci ju l

Treći program za sigurno brisanje pod GNULinuks operativnim sistemima bi bioVajp (eng wipe) N jega možete instal irati na sledeći način

sudo apt-get install wipe

Veoma sl ičan sa srm-om Vajp prepisuje novi sadržaj trideset i pet puta prekooriginala al i se posle navođenje opci je -q -Q može odrediti broj puta prepisivanja

Sigurno brisanje podataka

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 28: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

28

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

novog nasumičnog sadržaja preko originala

Još jedna sl ičnost sa srm-om je da se može zadati ceo direktori jum upotrebomopci je r posle koje se zadaje putanja do direktori juma iz koga će biti obrisani svifaj lovi i svi subdirektori jumi rekurzivno

Ukol iko žel ite grafički prikaz (GUI) odnosno da imate ovu opci ju za sigurnobrisanje faj la dostupnu samo jednim kl ikom možete instal irati Vajpov dodatak zafaj l menadžer Nauti lus komandom

sudo apt-get install nautilus-wipe

Tada možete pokrenuti Nauti lus i iz udobnosti faj l menadžera i navigaci je mišemsamo jednim desnim kl ikom na faj l odabrati opci ju za njegovo sigurno brisanjeSamo imajte na umu da je ono podrazumevano podešeno na dve iteraci je

Kako da

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 29: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

29

Broj 38

prepisivanja sadržaja za moderne diskove što lako možete promeniti u prostorukoj i se otvara pre brisanja faj la na trideset i osam prepisivanja za paranoične

Naravno tu je i Bl ič-bit (eng BleachBit) (http googluOep) program otvorenogkoda koj i ni je objavl jen pod Opštom javnom licencom On za vas osim brisanjafaj lova može uraditi još mnoga korisna čišćenja nepotrebnih podataka u celomračunaru pa je svakako preporučeno i njega koristiti Ovaj program je namenjeni za operativni sistem Vindouz dok je tu i program Brisač (engEraser)(http googldYL7) Objavl jen je pod Opštom javnom licencom i namenjenje samo korisnicima Vindouza Za korisnike Mek OS X postoj i program otvorenogkoda bdquoTrajni brisačrdquo (eng Permanent Eraser) (http googl1aQOr) koj iimplementira Gutmanovu metodu prepisivanja Postoj i i operativni sistemnamenjen za sigurno brisanje i l i bol je rečeno uništavanje podataka pod nazivomDBAN (eng Dariks Boot and Nuke) koga možete preuzeti sa adresehttp wwwdbanorg

U sledećem delu ćemo se više pozabaviti fleš i operativnim memori jama kao isvop partici jama a izložićemo i kratak opis i uputstvo za korišćenje DBAN diska

Sigurno brisanje podataka

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 30: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

30

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dani jel Gomola

U ovoj temi pozabavićemo se osnovama Linuksovog komandnog okruženjaPrikazaćemo osnovne komande koje se koriste u svakodnevnom radu u LinuksuOvo je tek prvi deo al i je za početak sasvim dovol jan za korisnike koj i su novi uLinuksu Pre svega morate znati u čemu se i kako se izvršavaju komandeKomande se mogu izvršavati u tekstualnom i l i grafičkom interfejsu operativnogsistema (engl GUI) uz pomoć apl ikaci je koja dolazi uz Linuks distribuci je ndashterminal U terminalu se komande izvršavaju kada se pojavi tzv poziv za unos uobl iku donje crte (_) kao na sl ici ispod i unese naziv komande koju žel imo daizvršimo

Komande u GNULinuksu (1 deo)

Oslobađanje

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 31: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

31

Broj 38

Najčešće korišćene komandeAko ste shvati l i gde se i na koj i način se izvršavaju komande onda se možeteupoznati i sa komandama koje se vrlo često koriste Komandi ima mnogo No čaki napredni korisnici Linuksa koriste samo one koje se najčešće koriste Zato ćemoobjasniti upravo takve komande

suKomanda su je jedna od osnovnih komandi i korisna je u mnogim situaci jamaObično se koristi za prelazak među obične korisnike i l i između običnog korisnika isuperkorisnika (engl root) Ova opci ja je mnogo lakša nego da se odjavl ju jete sajednog korisničkog naloga pa da se pri javl ju jete ponovo na drugi Ovomkomandom možete se pri javiti kao drugi korisnik bez odjavl j ivanja sa trenutnognaloga Jedini problem je u tome što ako hoćete da se pri javite odjednom kao dvakorisnika u terminalu morate da koristite dva prozora Problem se rešava tako štose pri javite kao drugi korisnik pa kad završite sa radom kao taj korisnikkomandom exit vraćate se na prvog korisnika

Kada hoćete da se pri javite kao drugi korisnik onda ćete upisati sledeće

su korisnik2

Naravno umesto korisnik2 kucate ime korisničkog naloga na koj i žel i te da sepri javite

Zatim ako je postavl jena lozinka na taj korisnički nalog tražiće od vas da upišetelozinku

su korisnik2Password

Lozinka koju budete kucal i neće se prikazivati Kada je otkucate samo pritisniteEnter i bićete ulogovani Kad vam više ne bude trebao taj nalog možete se lakoodjaviti komandom exit

exit

Komande u GNULinuksu

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 32: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

32

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Ako žel ite da se pri javite kao administrator tj superkorisnik onda samo otkucajtekomandu su

suPassword

Otkucajte lozinku superkorisnika

pwd cd lsOve komande su osnovne komande za rad sa datotekama

Naredba pwd prikazuje u kom se direktori jumu trenutno nalazimo

pwdhomedanijel

Vama će ispisati drugi direktori jum gde se nalazite u trenutku izvršavanja ovekomande Ako hoćete da promenite direktori jum možete otkucati komadu cd dabiste prešl i u drugi direktori jum To izgleda ovako

cd Pictures

Vi umesto Pictures kucate drugo odredište u koje žel ite da se prebacite Sadamožete proveriti komandom pwd da l i ste se prebaci l i u direktori jum koj i ste želel i Najzad komandom ls možete prikazati šta se nalazi u žel jenom direktori jumu

cd Pictures~Pictures $ lsTuxpng Tux_Wallpaperpng

Ukol iko žel ite da izl istate podatke koj i se nalaze u nekom drugom direktori jumuonda samo otkucajte ls Ime_Direktori juma

Sada znate kako funkcionišu komande pwd cd i ls

Oslobađanje

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 33: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

33

Broj 38

gzipKomandom gzip možete da zapakujetetj arhivirate neki faj l u gz format

gzip spisaktxt

Da biste raspakoval i faj l kucajte

gzip -d spisaktxtgz

Ovo su samo osnovne funkci jekomande gzip

Nadamo se da ste shvati l i funkci je svihkomandi navedenih u ovom tekstuOvo je sasvim dovol jno za početak Unastavku ove teme ćemo uporeditirazna komandna okruženja i pogledatikako funkcioniše komandno okruženjeBaš (eng Bash)

Pregled popularnosti GNU7Linuks iBSD distribuci ja za mesec Avgust

Distrowatch

Pad ltPorast gtIsti rejting =(Korišćeni podaci sa Distrovoča)

12345678910111213141516171819202122232425

MintDebianUbuntuopenSUSEManjaroFedoraKal iMageiaCentOSLXLEArchLiteelementaryPCLinuxOSZorinAndroid-x86PuppyLubuntuBodhiKaOSRobol inuxFreeBSDQ4OSUbuntuMATE

Tai ls2983lt2176gt1535gt1324gt1187gt1168gt974gt968gt921lt832gt776gt720lt665gt616gt614lt569gt563gt548lt531lt529lt509gt482lt474=473gt

Komande u GNULinuksu

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 34: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

34

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Autor Dejan Maglov

U prošlom broju smo vas podseti l i na početke razvoja slobodnog softveraManifest GNU-a je osnovni dokument i glavni zakonik za slobodan softver Onpropisuje šta je moralno naplatiti kod slobodnog softvera Svako ograničenje kojene poštuje smernice iz manifesta GNU-a izdvaja taj softver iz okvira slobodnogsoftvera i svrstava ga u kategori ju vlasničkog softvera (komerci ja lni i l i friver) i l i ako ima slobodan kod u kategori ju open-sors

Suština jeste da softver bude slobodan za proučavanje izmene unapređenje idal je del jenje Nigde ne piše da se slobodan softver ne može prodavati jedino sene sme ni na koj i način zabraniti njegova dal ja sloboda Zbog ovog pravi la seslobodan softver praktično može prodati samo jednom jer već sledeći korisnikmože da napravi neograničen broj kopi ja koje sme da podel i besplatno Zato sekod slobodnog softvera uvek komerci ja l izuje neki drugi segment koj i ni je vezan zasam softver kao što su pri lagođavanje zainteresovanom korisniku održavanjetehnička podrška i edukaci ja

Kada internet ni je bio tol iko razvi jen softver je biodistribuiran poštom To je omogućavalo malu zaradujer je pored poštarine distributer mogao da naplati imalu nadoknadu za pravl jenje kopi je i medi j Savremeni internet je tu mogućnost uskratio al i jedoneo nove mogućnosti Naročito u SAD je uobičajna

Vaš posao open-sors posao (5 deo)

Mozila ndash Odzajednice dokorporacije

Slobodni profesionalac

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 35: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

35

Broj 38

praksa da se može naplatiti preporuka za određene internetske lokaci je Jedan odprvih vel ikih takvih internetskih lokaci ja bio je AOL (eng America Online ndashAmerika onlajn) AOL je među prvima ponudio vesti zabavu i komerci ja lnesadržaje na jednom mestu i od interneta je napravio biznis Kao takav je imaointeresa da sponzoriše preporuke za svoj sadržaj Jahu (eng Yahoo) je jedan odprvih savremenih internetskih pretraživača Jahu je global izovao internet da biGugl (eng Google) danas od interneta napravio bdquoglobalno selordquo Svi ovi vel ikiigrači imaju interesa da ponude novčanu nadoknadu za reklamiranje svoj ihsadržaja i usluga Ovo je pri l ika da proizvođači softvera prodaju reklamu umestosoftvera

Ovu situaci ju koristi i vlasnički friver (besplatni softver) dodajući agresivnereklame uz softver koj i nude korisnicima al i i slobodni softver Jedina razl ika je štoje kod slobodnog softvera moguće izbaciti delove koda koj i se odnose na reklamu

Mozila korporacija profitPre nekol iko meseci smo bi l i svedoci naizgled beznačajne informaci je da jeslobodni internetski pregledač Fajerfoks promenio podrazumevani internetskipretraživač Sa do tada podrazumevanog Gugla prešao je na Jahu Nštadramatično se ni je desi lo korisnik i dal je može sam da promeni podrazumevanipretraživač i koristi onaj koj i je njemu najzgodni j i tj onaj na koj i je navikao

Mozila

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 36: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

36

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

Pošto znamo da iza Fajerfoksa stoj i profitabi lna firma Mozi la korporaci ja (engMozilla Corporation) sa preko hi l jadu stalno zaposlenih i da su osim Fajerfoksanjeni proizvodi takođe potpuno slobodni softveri (poput Tanderberda i Simanki ja) postavl ja se pitanje odakle profit

Mozi la je prvenstveno projekat na koj i se mogu ugledati mnogi drugi projektislobodnog softvera Mozi la je nastala kao zajednica (eng community) okupl jenaoko l judi koj i su radi l i na Netskejp Navigatoru internetskom pregledaču koj i je bioveoma popularan u to vreme i koj i je bio jedini ozbi l jni konkurent MajkrosoftovomInternet Eksploreru na personalnim računarima bdquoZaraženirdquo virusom fi lozofi jeslobodnog softvera objavl ju ju open-sors verzi ju Netskejp Komunikatora

U početku je Mozi la bi la pod okri l jem već pomenutog AOL-a koj i je stajao izaprojekta Netskejp Posle drastičnog smanjenja udela AOL-a u projektu Mozi lazajednica osniva 2003 godine neprofitnu Mozi la fondaci ju sa ci l jem pravne zaštiteprojekta i bol je koordinaci je rada zajednice Ovaj potez osigurava preživl javanjeprojekta bez učešća AOL-a Kada se ukazala mogućnost da projekat budeprofitabi lan Mozi la fondaci ja osniva profitabi lno preduzeće Mozi la korporaci ju2005 godine

Mozi la korporaci ja prerasta u preduzeće sa više od hi l jadu stalno zaposlenihradnika i prihodom od preko tri stotine mi l iona dolara godišnje Osamdeset petposto ukupnih primanja dolazi iz ugovora Mozi le sa podrazumevanimpretraživačem To je rani je bio Gugl a od nedavno je to Jahu

Slobodni profesionalac

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 37: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

37

Broj 38

Kako i zašto ovo funkcionišeZašto bi Gugl i l i sada Jahu dal i ovol iki novac samo zbog jednog podešavanja uFajerfoksu koj i se lako može promeniti po žel j i korisnika Ovo verovatno i ne bifunkcionisalo van američkog tržišta al i srećom po Mozi lu američko tržište jevel iko

Svaki prosečni Amerikanac je naviknut na dve stvari Prva je da ima na svakiproizvod garanci ju za povrat novca To znači da ukol iko u roku do petnaest danauoči bi lo kakav nedostatak na proizvodu može bez ikakvog obrazloženja da vratiproizvod trgovcu i da dobi je svoje pare nazad Uslov za to je da ne postoj i nikakvavidl j iva promena na proizvodu Čak i promena podešavanja može da bude razlogza odbi janje reklamaci je Nakon ove garanci je počinje da teče i garanci ja koju svipoznajemo - na tehničku ispravnost proizvoda u određenom roku I u tom rokumože da nam bude odbi jena reklamaci ja zbog nekog našeg podešavanjaproizvoda Zbog svega ovoga prosečan Amerikanac vrlo retko vrši svojapodešavanja čak i kad je to dozvol jeno Zadovol java se funkcionisanjem proizvodabdquoaut of boksrdquo (eng out of box - fabrička podešavanja) i l i koristi pravo garanci je

Mozila

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 38: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

38

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

za povrat novca

Zato su Amerikancima vrlo važna fabrička podešavanja a to je razlog što se iFLOSS zajednica žal i na proizvođače hardvera što retko predinstal iraju slobodansoftver na svoje proizvode Da to češće čine barem u Americi bi popularnostslobodnog softvera bi la veća

Kombinaci ja navika prosečnih Amerikanaca i pri l ično vel ike popularnostiFajerfoksa kao internetskog pregledača je omogući la Mozi l i sol idan prihod naosnovu ugovora sa glavnim internetskim pretraživačima Ni je im to jedini prihodal i jeste glavni

ZaključakMozi la je dobar primer kako od običnog open-sors projekta doći dokomerci ja l izaci je slobodnog softvera Razvoj im je veoma logičan i primenj iv nadruge open-sors projekte Kao prvo nisu počel i od nule nego od već popularnogproizvoda sa potporom već ozbi l jne firme (AOL) Na vreme su se osamostal i l i odAOL-a kad je on prestao da bude bdquoozbi l jan igračrdquo u svetu interneta prekoneprofitne organizaci je Mozi la fondaci je koja im je omogući la pravnu sigurnostTek na kraju pošto se ukazala pri l ika za komerci ja l izaci ju projekta zahval ju jućidobroj organizaci j i Mozi la fondaci je lako osnivaju Mozi la korporaci ju kojapreuzima poslove komerci ja l izaci je projekta

Put je veoma logičan i primenj iv na prostorima van Amerike Doduše teško je dase iko meri sa popularnošću Fajerfoksa i nemamo Gugl da podrži neke od našihprojekata al i princip se može kopirati

Slobodni profesionalac

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 39: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

39

Broj 38

Autor Petar Simović

UvodSagu o programima za sigurno i l i je možda bol je reći bdquoza sigurni jerdquo ćaskanjenastavl jamo novim programom iz ove branše a koj i je pravi plod masovni jegrazmišl janja o privatnosti koje nam donosi doba posle Snoudena

Program koristi DHT (Distribuirane heš tabele) za pronalaženje i povezivanje sadrugim korisnicima što ga čini decentral izovanim programom jer se zasniva nadistribuiranoj mreži i protokol ima pa samim tim otpornim je i na cenzuruProgram je naravno otvorenog koda i objavl jen je pod Opštom javnom licencomtreće verzi je Kod možete pronaći na sledećem Githabu (https googlGTB93Z)

Tehnički deoKao što ga i sami autori opisuju Toks (Tox) je slobodan p2p (peer-to-peer) d istribuiran E2EE (End-to-End Encrypted) šifrovan od jednog do drugog krajamultimedi ja lni program za sigurnu video audio i tekstualnu komunikaci ju Odsamog trenutka lansiranja ovog programa smatra se i dobrom i slobodnomalternativom Skajpu

Pošto je mreža distribuirana i nal ik na druge p2p mreže ne postoj i jedan centralniserver od kojeg ona zavisi Međutim on ni je ni potpuno decentral izovan kao štoto nisu ni torenti jer je potrebno imati neko centralno mesto sa koga ćete ih

Šifrovani čet (4 deo)

Internet mreže i komunikacije

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 40: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

40

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

pronaći kao što je Pajrat-bej (ThePirateBay) Isti princip važi i ovde - mreža sesastoj i od nodova (čvorova) koj i povezuju korisnike i korisnika Nodove takođepokreću korisnici i svako može biti nod i dodati svoj nod u glavnu javnu l istu(https googlHNB74D)

Ako znate da Tor mreža funkcioniše na principu dobrovol jaca onda će vam bitilako da shvatite i način funkcionisanja Toks mreže Nodovi služe za pronalaženjekorisnika u Toks mreži i povezivanju korisnika pa su samim tim i posrednici umeđusobnoj komunikaci j i samih korisnika

Pri prvom pokretanju programa posle instalaci je Toks će za vas kreirati jedinstveniID koj i se sastoj i od slova i brojeva i koj i zapravo predstavl ja vas u mreži ID jeneka vrsta heširanog asimetričnog kl juča koj i se koristi za šifrovanu komunikaci juizmeđu korisnika - i l i je čak i sam javni kl juč

Kada se kaže da je komunikaci ja šifrovana od jednog do drugog kraja misl i se naasimetrično šifrovanje sa javnim i tajnim kl jučevima poput onog za elektronskupoštu Koristi se moderno ECC (Eliptic Curve Cryptography curve25519)šifrovanje pomoću el iptičkih krivih za razmenu kl jučeva i xsalsa20 za samošifrovanje i poly1305 za autentifikaci ju (MAC) iz NaCl bibl ioteke Zbog ovoga jenemoguće falsifikovati vaš identitet u mreži osim ako se neko ne domogne vašegtajnog kl juča Da su autori misl i l i o svemu govori i činjenica da se koristi i OTR(Off-The-Reccord) vid zaštićene komunikaci je koj i garantuje kriptografskunezavisnost međusobno razmenj ivanog šifrovanog sadržaja Ovo u prevodu značida ukol iko neko uspe da dešifruje jednu od komunikaci ja to mu ništa ne govori odrugim jer se za svaku novu komunikaci ju koristi novi par kl jučeva koj i se pozavršetku komunikaci je odbacuje Takođe val ja reći da nema nešifrovanekomunikaci je - svaka vrsta komunikaci je se obavezno i uvek šifruje pre nego što

Internet mreže i komunikacije

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 41: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

41

Broj 38

napusti Toks program odnosno pre nego što se pošal je u Toks mrežu

InstalacijaIako Toks ima sl ične kl i jente za većinu operativnih sistema i l i platformi kao što suVindouz Mek OS deset Linuks BSD Android i iOS ovde se bavimo samoinstalaci jom i podešavanj ima za Linuks tačni je u dal jem opisu je naveden primerinstalaci je na Linuksu zasnovanom na Debi janu (Ubuntu Lubuntu Zubuntu Mint isl ičnim)

Najpre je potrebno otići na nj ihov sajt i u delu za preuzimanje kl i jenata na adresi(https googl2F6uG9) preuzeti žel jenog kl i jenta Ovde imate izbor izmeđukl i jenata sa i bez grafičkog okruženja (GUI) kao što su Ratoks (Ratox) i Toksik(Toxic) kao i uži izbor unutar onih sa grafičkim okruženjem kao što su Blajt(Bl ight) Jutoks (uTox) i Kjutoks (qTox)

Autor je u nastavku opisao proces instalaci je i podešavanja za Kjutoks zbogočiglednih prednosti nad Jutoksom navedenih na nj ihovom sajtu(https wiki tox imCl ient) a l i ako se pak odlučite za Jutoks instalaci ja i pokretanjesu vrlo sl ični dok instalaci ju kl i jenata bez grafičkog okruženja autor ovog testani je isprobao pa ona ovde ni je opisana al i se može naći na nj ihovom sajtu

Na prethodno pomenutoj lokaci j i za preuzimanje kl i jenata imate opet dvemogućnosti i l i da jednostavno skinete zapakovanu arhivu u xz formaturaspakujete i pokrenete program bez instalaci je samo radi probe i testiranja - i l ida pak instal irate porogram na vašoj mašini Za instalaci ju je potrebno pokrenutisledeće komade iz terminala

sudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqsudo apt-get install qtox

koje se takođe nalaze i kod nj ih na sajtu i l i ako ste pomalo haker i mrzite daotkucavate komande i čekate da odrade svoje možete da na brzinu napišete

Toks

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 42: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

42

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

prostu šel skriptu sa ovim komandama koja će sve navedeno već uraditi za vasPrimer jedne takve šel skripte je

binbashremove old keysudo apt-key del 0C2E03A0sudo sh -c rsquoecho deb httpsrepotoxim nightly main gt

etcaptsourceslistdtoxlistrsquowget -qO - httpsrepotoximpubkeygpg | sudo apt-key add -sudo apt-get install apt-transport-httpssudo apt-get update -qqecho Tox Repository Installed echo You can now install utox

qtox toxic ratox and tox-bootstrapsudo apt-get install qtox

Naravno pokretanje šel skripte iz foldera gde ste je sačuval i sa ekstenzi jom shide iz terminala

sudo sh ime_skriptesh

Nakon ovoga je Toks kl i jent instal iran i možete ga pokrenuti iz terminala i l i gapotražiti među instal iranim programima na vašoj mašini

PodešavanjaSada je potrebno da imate kameru i mikrofon prikl jučene na računar i da ihtestirate

Internet mreže i komunikacije

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 43: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

43

Broj 38

Toks

Pošto su sva podešavanja već nameštena sve normalno funkcioniše posleinstalaci je a l i ukol iko žel ite program mođete da pri lagodite svoj im potrebamaako znate šta radite Treba napomenuti i da su autori Toksa misl i l i i o upotrebinj ihovog programa preko Tor anonimne mreže za viši nivo bezbedosti i privatnostikorisnika i nj ihovih komunikaci ja Ako ste jedan od opravdanih paranoika post-Snoudenove ere i žel ite da isprobate Toks preko Tora to možete učiniti na sledećinačin

Prvo je potrebno da u podešavanj ima za mrežu koja se nalaze na dnu generalnihpodešavanja podesite da se NE koriste UDP i IPv6 i da se koristi SOCKS5 proksina vašoj lokalnoj adresi 127001 i port je 9050 ako ste pokrenul i instal irani Tor naračunaru i l i 9150 ako ste pokrenul i portabi lni Tor preko TBB (Tor Browser Bundle)preko nj ihovog pretraživača Fajerfoks

Podešavanja je zatim potrebno sačuvati i restartovati Toks kako biste bi l i sigurnida su sva podešavanja prihvaćena dok Tor mora ostati funkcionalan za to vremekako bi Toks uspeo da se poveže preko ove anonimne mreže O ovome možete

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 44: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

44

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

saznati i na nj ihovoj veb-strani posvećenoj podešavanju za upotrebu sa Tormrežom na https googlGHgam9

Sada ste spremni za anonimnu šifrovanu komunikaci ju

UmrežavanjeDa biste se povezal i sa drugim korisnikom ove mreže potrebno je da razmeniteToksID identifikaci je tj morate znati ID drugog korisnika i l i da on zna vaš da bistese povezal i O načinu na koj i ćete razmeniti ID-eve sa nekim sami odlučujete asavet autora ovog teksta je da se to izvede šifrovanom poštom

Kada dodate pri jatel ja on će se pojaviti u levom delu programa u l isti sakontaktima i imaće notifikaci ju kao dostupan (zeleni pun kružić) i l i odsutan(prazan crveni kružić)

Toks podržava i razmenu faj lova i grupni čet koj i se još uvek razvi ja

Mreži možete doprineti i pokretanjem jednog noda kao i u slučaju Tor anonimnemreže čime istovremeno doprinosite svojoj zaštiti jer je stranom posmatraču tadateže da kaže kada vi koristite Toks mrežu na tom nodu a kada taj nod samoprosleđuje tuđe poruke

Ovaj program ni je usaml jen i već postoj i sl ičan program po imenu Ring(http ringcx) koj i još ni je u potpunosti funkcionalan i još uvek je u ranim fazamarazvoja al i se nadamo da će steći veću popularnost i funkcionalnost do kraja našesage o programima za šifrovani čet

Internet mreže i komunikacije

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 45: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

45

Broj 38

Autor Petar Simović

Klaud tehnologi ja se razvi ja već neko vreme i duže od deset godina postoje raznarešenja Ova tehnologi ja podrazumeva upotrebu udal jenog računara i l i virtuelnemašine na nekim udal jenim serverima umesto sopstvene mašine za obavl janjeizračunavanja i l i čuvanja podataka Kao i kod društvenih mreža u upotrebi su irazna rešenja čuvanja podataka u oblaku od koj ih opet neka imaju i besplatnevari jante

Šta se zaista dešava u oblaku gde se fizički čuvaju naši podaci i ko sve imapristup nj ima ndash teško je reći To podiže nivo sumnje i skepse kada je u pitanjuupotreba ove korisne i delom besplatne tehnologi je kao i rešenja raznihkompani ja koje se zasnivaju na primeni ovih i srodnih tehnologi ja Mnogekompani je nude razna rešenja u obl iku javnih i privatnih oblaka softvera kaousluge (SAAS ndash Software as a service) te čitavih platformi (PAAS ndash Platform as aservice) od koj ih je najpoznati ja kompani ja Amazon Ne moramo biti ukorak sanajnovi j im tehnologi jama kako bismo razumel i način funkcionisanja ovetehnologi je Zapravo mej l servise i mnoge stari je poznate tehnologi je kao što suVPS (Virtual Private Server) VPN (Virtual Private Network) VNC SSH i FTP

Oblaci i katanci

Sigurni u oblacima (1 deo)

Sigurni u oblacima

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 46: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

46

Ju l -Avgust 2015LLiiBBRREE ČASOPIS O SLOBODNOM SOFTVERU

možemo posmatrati kao stari ja i primitivni ja rešenja od PAAS i l i SAAS tehnologi ja inj ihovim neophodnim prethodnicama u razvoju

Međutim većina softvera koj i omogućavaju laku upotrebu ovih tehnologi ja jezatvorenog koda pa im je zbog tog razloga teško verovati

I tu zapravo dolazimo do suštine i kl jučnog pitanja

bdquoDa li se moramo odreći svoje privatnosti da bismo koristili noveprivlačne i korisne tehnologijerdquo

Iako odgovor može da varira zavisno od konkretne tehnologi je na koju se onoodnosi u našem slučaju upotrebe skladišnog prostora na oblaku bi la onabesplatna i l i ne nasreću je negativan

Situaci ja je interesantna i iz drugog ugla kada se postavl ja pitanje koje steverovatno i sami sebi postavi l i pri susretu sa novim apl ikaci jama za mobi lnetelefone kao što su na primer Votsap (Whatsapp) Vajber (Viber) Instagram idruge

bdquoKako se kompanijama isplati da nam daju pet deset pedeset sto iličak hiljadu nekakvih gigabajta besplatno Serveri na više lokacijabekap i redundantnost instalacija održavanje struja zaposleni čak idomen koštaju mnogo a nama se usluga daje džaberdquo

Pa jednostavan odgovor glasi da se informaci je o nama prodaju Bi lo da su teinformaci je zapravo stvarni sirovi sadržaj koj i koristimo na neči jem disku i l i pakmetapodaci (podaci o podacima vidi broj 26) svaka informaci ja o nama sevrednuje i prodaje na tržištu

Internet mreže i komunikacije

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 47: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine

47

Broj 38

Kako biste lakše ovo razumel i recimo da upoznate neku osobu uživo i l i nadruštvenim mrežama i hoćete da saznate što više i l i sve o toj osobi Kol iko bisteplati l i da samo saznate kakve podatke ta osoba ima recimo na Dropboksu bezuvida u nj ih Šta misl i te kol iko biste plati l i da stvarno imate kompletan uvid u tepodatke i l i kopi ju

Ovo je takođe zaniml j iv fenomen gde besplatne usluge plaćamo odavanjemprivatnih i ličnih informacija Imajte ovo na umu kada budete instal iral i novuapl ikaci ju na pametnim telefonima i kada prihvatate uslove korišćenja bez čitanjaistih Da biste se u ovo l ično uveri l i pogledajte barem neke od sedam kratkihepizoda iz seri ja la Do Not Track sa sajta https googlm0NVP8

Kako bismo ipak koristi l i pogodnosti besplatnog bekapa a istovremeno sakri l isvoje podatke i metapodatke koristimo enkripci ju odnosno šifrovanje Znamo dato ni je ništa novo niti je bi lo teško pogoditi a l i ovde ćemo se ozbi l jni je pozabavitiovim problemom i predlagati paranoična rešenja koja minimizuju bdquocurenjerdquo vašihpodataka sa vašeg privatnog računara

Zavisno od odabira provajdera skladišnog prostora u oblaku tj od toga da l i se zaregistraci ju zahteva ostavl janje imej l -adrese potrebno ju je imati Iako svako odnas sigurno ima bar jednu ovde će nam trebati anonimna imej l -adresa koja nemaničega zajedničkog sa vama i ni na koj i način ne povezuje baš vas sa sobom Ovoje požel jno al i ne i neophodno kako bismo pri registraci j i koja će takođe bitianonimna provajderu ostavi l i što manje informaci ja o tome ko smo zapravo mi iza šta koristimo prostor koj i nam nudi Ovo je samo uvod a u sledećem delućemo proći kroz proces kreiranja anonimne imej l -adrese i naloga za usluguskladišnog prostora u oblaku kao i kroz proces instal iranja i podešavanjabesplatnog anonimnog bekapovanja podataka na oblak

Sigurni u oblacima

Page 48: LiBRE - Br 38 (2015) - Linux IT magazine