Osobit je doprinos romanistike lingvistike razvoju geografske lingvistike prvi veliki moderni jezini atlas jest lingvistiki atlas Francuske Julesa Gillerona. Georg von der Gabelentz jezikoslovlje odreuje kao dio velike znanosti o ovjeku. Georg Wenker, zagovornik mladogramatiarskih naela, zakljuio je da bi se moglo ilustrirati i potvrditi granice meu mjesnim govorima, narjejima i blisko srodnim jezicima i potvrditi ih s pomou jezinih karata. Zbog toga je sastavio upitnik ili kvestionar (iskljuivo za fonetike pojave) kojeg je podijelio po Njemakoj. Iako je objavio nekoliko karata nije u potpunosti bio zadovoljan s njima. Zapravo je nastanak lingvistike geografije ili dijalektalne geografije vezan za protivnike mladogramatiarske kole i za prostore izvan Njemake. Utemeljitelj te nove discipline u lingvistici je Jules Gillieron, francuski dijalektolog. Da bi pokazao kako su mladogramatiarske tvrdnje krive pokuao je izraditi jezini atlas Francuske. On je samtrao da u atlasu osim fonetike, na temelju koje su mladogramatiari sastavili atlas, treba obraditi morfologiju, leksik i sintaksu. Provodio je anketu na brojnim djelovima Francuske pa i ire te nije htio da anketu provodi profesionalni lingvist da bi provedena anketa bila to uspjenija. Nakon dugotrajnih priprema prikupljanje grae je poelo 1897. i trajalo je do 1901. Godine 1902. zapoelo je objavljivanje Francuskoga jezinog atlasa. Na kartama se jasno moglo vidjeti da se rijei, jednako kao i ljudi, sele. Zadaa geografske lingvistike je i prouavanje jezine stratifikacije. Tumaenja jezine grae pokazala su da je govorni jezik bogat i da su mladogramatiarske tvrdnje, na neki nain, bile nedovoljne. Geografska lingvistika zapravo rekonstruira, ali ne s pomou fonetike ve nastoji uzeti u obzir ukupan ivot jezika. Ona u sredite svog zanimanja stavlja rije, razotkrila je stvaralake initelje u jeziku. Sve su to znaajke po kojima se geografska lingvistika razlikuje od poredbeno-povijesne lingvistike. Gillieron istie da svaka rije ima svoju vlastitu povijest koja je razliita od povijesti drugih rijei. Lingvistika geografije je pridonijela potpunijem spoznavanju uloge supstrata i superstrata. '' Kako god bilo, lingvistika je geografija postavila mnoga pitanja koja se prije nisu postavljala (na neka je dala i odgovore) i otvorila putove za nove vrste istraivanja jezika.'' (Glovacki-Bernardi 66). Naila je takoer i na otre osporavatelje, ali i na one koji su se njezinim pristupom jeziku rado sluili. Nastali su mnogobrojni atlasi u kasnije vrijeme. Lingvistika geografija se jako dobro prilagoava svim modernim strujanjima u lingvistikim istraivanjima. Ona je ta koja je potaknula razvoj brojnih novih metoda i kola. Najvanija metoda potaknuta geografskom lingvistikom je arealna ili spacijalna lingvistika iji je utemeljitelj talijanski lingvist Matteo Giulio Bartoli. Neki lingvisti istiu kako je arealna

lingvistika samo

vrsta pojednostavljene lingvistike geografije shematizirane u duhu

mladogramatiarske kole. Zapravo mogue je zakljuiti sljedee: ''Ako je u odnosu prema mladogramatiarskoj koli lingvistika geografija oznaila prijelaz od povijesti glasova prema povijesti rijei, arealna je lingvistika oznaila prijelaz od povijesti rijei prema povijesti jezika. (Glovacki-Bernardi 74)