List Zavrsna SAD

BRZIM PREKO

BOSNE

Spremam sreću za te

i sigurnost drugu

krenut ćemo, draga

vlakom prema jugu.

Pobjeći iz svega

u začaranom cugu

zlatnim kolosjekom

vlakom prema jugu.

Ostaviti dane i godine posne

kao davno nekad -

brzim preko Bosne.

Samo vjetar s mora

ljubit će ti lice

kad krenemo jednom

s ove raskrsnice.

U tom kraju nikad

nećeš sresti tugu

Poći ćemo, draga

vlakom prema jugu.

Ostaviti dane i

godine posne,

kao davno nekad –

brzim preko Bosne.

Autor slike

Mersad Berber Arsen Dedić

Generated by Foxit PDF Creator © Foxit Softwarehttp://www.foxitsoftware.com For evaluation only.

JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

UVODNIK

RIJEČ KOORDINATORICE

Kada budete imali list Modus Vivendi

u rukama, već ćete zatvoriti školska vrata i

krenuti novim životnim putem.

Dok smo pripremali ovaj broj vodili

smo se željom da vam ovo bude list za

sjećanje na školske dane, podsjetnik na sve

aktivnosti u kojima ste davali sebe i

pronalazili zadovoljstvo i poticaj, te sticali

važna iskustva koja će vam biti potrebna u

životu.

Krenite dalje u nove izazove, prilike i

zadatke. Učinite stvarnim svoje snove.

Dajte svom životu smisao kroz sve što

možete učinite za sebe i druge.

Lamija Eminagić, prof.

MODUS VIVENDI br.13

JUNI 2010.

Uvodnik 3

Poruka maturantima 4

Intervju sa direktoricom

Škole 5-6

Maturanti 2009/2010 7-11

Najbolji među najboljima 12-13

Matursko veče 14-15

Poruke razrednika

maturantima 16

Projekti 17-18

Projekti i sekcije 19-22

Sekcije 23-26

Sekcije-izložba 27

Godine za pamćenje 28-29

Sjećanje 30

Predstavljamo 31-33

Zanimljivosti 34

MODUS VIVENDI – IMPRESSUM Glavna urednica: Mevlida Dautbegović, prof.

Koordinatorica projekta: Lamija Eminagić, prof.

Redakcija: Edna Alavać, Ena Kekić, Anel Užičanin

Art koordinatorice: Gordana Bajić, prof.

Lamija Eminagić, prof.

Tehnička obrada i dizajn: Azra Gec, dipl.ing.

Lektura i korektura: Hazbija Babačić, prof.

Saradnici: Gordana Bajić, prof.

Amra Kušundžija, dipl.soc.rad.

Dr. Jasminka Kulić

Senada Osmanović, prof.

Fikreta Ramić, prof.

Izdavač: JU Srednja medicinska škola – Jezero Sarajevo


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

Dragi maturanti,

Iza vas su četiri godine provedene sa nama i sada krećete u jedan novi, ozbiljniji i zreliji svijet. Pred vama je život i novi izazovi. Kakav će biti zavisi od vas samih, od vaše snage da se izborite za svoje ciljeve i umijeća da odaberete pravi put. Iskoristite snagu mladosti i krenite hrabro u budućnost. Na svom životnom putu kao i svako imat ćete uspone pune zanosa i padove u kojim je najvažnije ono što je ujedno najteže – ostati čovjek. Budite istrajni i nemojte iznevjeriti sebe.

Moje kolege i ja smo sretni ako smo vas naučili da razlučite dobro od zla, poštenje od prevare i laži, istinsko znanje od površnosti i neznanja.

Živite i radite u skladu sa kodeksom medicinskog radnika, u duhu humanizma, za dobrobit ljudi ne gledajući na rasu, vjersku pripadnost i društveni položaj čovjeka.

Želim vam da kroz život koračate uzdignute glave, vedra i nasmijana lica i da imate u svemu mjeru, osim u učenju i usvajanju znanja jer je znanje najjača sila kojom ćete se izboriti za svoje ciljeve.

Na kraju, želim vam da uspješno položite maturski ispit i da ponesete u vašin srcima ovu školu kao ljepši dio života. Ne zaboravite da su vam vrata naše škole uvijek otvorena.

Neka vas u životu prati dobro zdravlje, sreća i uspjeh.

Direktorica Mevlida Dautbegović, prof.

PORUKA MATURANTIMA


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

INTERVJU SA DIREKTORICOM ŠKOLE

Uvijek nam je drago razgovarati sa direktoricom Škole o njenom profesionalnom putu.

Zamolili smo je da nam ispriča o lijepim, ali i zahtjevnim stranama svoga posla, o uspjesima, rezultatima, planovima i ciljevima.

Od kada počinje Vaš rad u prosvjeti?

Moj rad u prosvjeti započinje 1973. godine kada sam diplomirala na Prirodno-matematičkom fakultetu – Odsjek hemija i traje sve do danas. Kao profesorica Hemije radila sam u Srednjoj muzičkoj školi do septembra 1974. godine, a od tada pa sve do danas u Školskom zdravstvenom centru, odnosno Srednjoj medicinskoj školi – Jezero.

Rat ste proveli u Sarajevu, možete li nam nešto reći o svom radnom angažmanu u tom periodu?

Shvativši koliko je bitno održati kontinuitet u obrazovanja naše djece, posebno sam se angažirala tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu radeći kao profesor Hemije u ratnim školama koje su bile u sklopu Srednje medicinske škole – Jezero, a pored toga kao koordinator imenovan od strane Ministarstva obrazovanja, organizirala sam nastavu u naselju Koševo II. Od novembra 1993. godine u Srednjoj medicinskoj školi – Jezero imenovana sam za pomoćnika direktora, a od novembra 1995. godine do danas radim na mjestu direktora Srednje medicinske škole- Jezero.

Kako ste organizirali nastavni proces u teškim ratnim uslovima?

Na početku rata Škola se našla na prvoj borbenoj liniji te smo je morali napustiti, a nastavu smo sve do 1998. godine izvodili u prostoru Srednje medicinske, Zubotehničke i Trgovačke škole. Preuzimajući funkciju direktorice Škole 1995. godine, suočila sam se sa izuzetno teškim zadatkom, a to je stvaranje prostornih uvjeta za rad Škole.

Znamo da ste se našli pred mnogobrojnim problemima u organiziranju nastave s obzirom da je nastavna zgrada bila devastirana, a dio Škole i potpuno srušen. Možete li nam opisati tok rekonstrukcije i izgradnje Škole?

U toku rada nailazila sam na mnogobrojne probleme (izmještanje vojnika SFOR-a iz devastirane zgrade i dvorišta, izgradnja kompletne infrastrukture i izgradnja nove pristupne saobraćajnice do Škole) uz veliki trud i angažman, pišući bezbroj molbi i pisama, obavljajući mnogobrojne i iscrpne razgovore te uz potporu saradnika uspješno sam savladala navedene probleme.

Kada se nastava počela odvijati u obnovljenoj nastavnoj zgradi?

Građevinski radovi na rekonstrukciji školske zgrade počeli su 15. maja 1998. godine, a 19. oktobra 1998. godine započinje redovna nastava u rekonstruiranom dijelu koga čine 15 moderno opremljenih učionica i 7 kabineta za praktičnu nastavu opremljenih modernim nastavnim sredstvima i najsavremenijim aparatima za fizikalnu terapiju.

Kada je počela izgradnja porušenog dijela Škole?

Nakon rekontrukcije školske zgrade, angažirala sam se na izgradnji porušenog. Od 1998. do 2003. godine trajale su pripreme za povratak kompletnog školskog prostora koji je koristio SFOR. Nakon odlaska vojnika SFOR-a prostor je bilo potrebno prvo raščistiti i ukloniti ostatke ruševine. Svi su ovi radovi finansirani iz školskih sredstva koja su obezbijeđena posebnim angažiranjem nastavnog kadra.


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

INTERVJU SA DIREKTORICOM ŠKOLE

Tako je 10 godina nakon početka obnove, 2008. godine konačno završena izgradnja novog školskog objekta (fiskulturna sala, amfiteatar sa najsavremenijom multimedijalnom opremom, nastavni kabineti, reprezentativni hol i pomoćne prostorije) koji je svečano otvoren za Dan Škole 07. aprila 2008. godine.

Pored velikog angažmana u rekonstrukciji Škole niste zanemarili ni svoje primarne obaveze kao voditelja obrazovno-odgojne ustanove?

Kao voditelj odgojno-obrazovne ustanove posebno sam se zalagala za što bolju realizaciju i kvalitetu nastavnog procesa, uvođenju najnovijih nastavnih sredstava i metoda rada, te kontinuiranom stručnom usavršavanju nastavnika.Osim toga nastojala sam da se izgrade što uspješniji prijateljski i saradnički odnosi između profesora i učenika što je rezultiralo velikim pedagoškim uspjesima i vrlo dobrim rezultatima u učenju. Posebno sam zadovoljna učešćem učenika i profesora u vannastavnim aktivnostima, i angažiranjem u velikom broju projekata na nivou Škole, Općine, Kantona, Federacije i Države kroz koje su učenici razvijali svoje socijalne i intelektualne vještine, ali i osvajali vrlo zapažene nagrade i rezultate.

Ostvarujete li saradnju sa društvenom zajednicom? Tokom proteklog perioda pokrenula sam značajan broj humanitarnih akcija, ostvarila

izuzetno dobru saradnju sa društvenom zajednicom, kulturnim, zdravstvenim institucijama, nevladinim organizacijama, sportskim klubovima, Fizioterapeutskom školom iz Bazela i Hjustona, Gimnazijom „Donnergymansiet“ iz Švedske i mnogim drugim.

S obzirom na Vaša velika zalaganja koliko imate vremena za stručno usavršavanje? Aktivno sam učestvovala na seminarima i drugim vidovima stručnog usavršavanja, u radu

stručnog tima za izmjenu nastavnih planova i programa u grupi tehničkih i srodnih škola kao i u Komisiji za izradu nastavnih planova i programa za medicinske škole na nivou Federacije BiH.

Kao voditeljica odgojno – obrazovne ustanove kako vidite budućnost Škole u Evropskim okvirima? Razvoj naše škole bi trebao biti usmjeren na najviši nivo tehničko – tehnološkog razvoja

u procesu nastave, kako bi se obrazovanje naših učenika uskladilo sa obrazovnim kriterijima koji se zahtijevaju u Evropi.

Metodološki pristup nastavnom procesu treba obuhvatiti iskustva školskih ustanova sličnog tipa iz zemalja Evropske Unije. Na bazi postignuća koje želim staviti pred nastavni kadar ovog kolektiva je još veće ulaganje u saradnju sa ustanovama u bližem i širem okruženju kako bi naša škola bila mjesto gdje će u punom kapacitetu doći do izražaja kvalitet obrazovanja postignut u ovoj školi. Na taj način će se našim učenicima sa ovako visokim odgojno-edukativnim kvalitetima ukazati veća prilika da budu traženi kao dobrodošli radnici i saradnici na mnogim poslovima u zdravstvenim ustanovama (bolnice, ambulante, zavodi...) Bosne i Hercegovine, Regije i Evrope.

Biste li ponovili slično iskustvo i uputili se istim putem? Bez obzira na sve teškoće na koje sam nailazila ponovo bih odabrala isti poziv i isti put.

Hvala Vam na razgovoru i želimo Vam da istrajete na svom putu.

Razgovor vodila profesorica Lamija Eminagić


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

MATURANTI 2009/2010. LIČNA KARTA GENERACIJE 2006-2010. U toku školske 2009/10. godine nastavu je pohađalo 226 maturanata: 155 učenica i 71 učenik. Raspoređeni su u 9 odjeljenja i 4 smjera:

Akušersko-ginekološka sestra-tehničar IV1 (33 učenice), Pedijatrijska sestra-tehničar IV2, IV3 i IV4 (74 učenika), Fizioterapeutski tehničar IV5, IV6, IV7 i IV8 (97 učenika), Psiho-gerijatrijska sestra-tehničar IV9 (22 učenika).

Srednja ocjena učenika četvrtog razreda je 4,21. Učenici IV2 (4,76) i IV3 (4,75) postigli su najbolji uspjeh. S odličnim uspjehom IV razred završilo je 105 maturanata, a 65 s vrlo dobrim. Primjerno vladanje imalo je 155 maturanata. Nastavničko vijeće je za odličan uspjeh i primjerno vladanje pohvalilo 104 maturanta. Ono čime se Škola posebno ponosi jeste veliki broj maturanata-kandidada za učenika generacije. Za ponos Škole proglašeno je 27 maturanata. Maturski ispit trajao je od 1. do 14. juna. Na ispitu zrelosti učenici su pokazali zavidno znanje i postigli visoke rezultate. Srednja ocjena maturskog ispita je 4,28. Razrednica: Jažić Šefika, prof. Andelija Irma, Botić Mudžejma, Delić Aldijana, Dervišević Almedina, Divljanović Amina, Dizdarević Mia, Džindo Selma , Džinić Selmira, Đedović Amina, Hamidović Sabina, Hasanović Zijada, Hodžić Amila, Hodžić Meliha , Hodžić Adisa, Husić Samra, Ibrahimović Smabina, Juzbašić Lejla, Kalkan Ermina, Karić Samira, Kuč Jasmina, Ličina Hasna, Mustafić Sanela, Pamuk Irma, Pavlović Lana , Pinjo Anela , Prašević Amina, Prelić Anida, Smajlović Edisa, Softić Adnela, Topčagić Elvira, Useini Ema, Zajko Anesa, Zeković Sanela .


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

MATURANATI 2009/2010. Razrednica: Osmanović Senada, prof Bajraktarević Naida, Begović Jasmin, Bešlija Samra, Borozan Vedrana, Čardaković Almira, Čaušević Nejra, Duraković Ajla, Gilić Semra, Ikanović Amela, Kabulović Sumejja, Karaman Šejla, Mehanović Anela, Mehanović Alma, Mehmedović Nesiha, Mujanović Amina, Mujić Almedina, Nuhanović Mirheta, Nukić Mubina, Seferović Minela, Sinanović Anesa, Spahić Adisa, Šabanović Elzana,Terzo Aldijana , Turković Enisa, Ždero Emina.

Razrednica: Alatović Nadzida, nast. Ačkar Sanela, Bahtić Jasmin, Bjelić Elvida, Džebo Aldijana, Erović Merima, Hasanspahić Emina, Hota Nermina, Kadić Adna, Kadić Amila, Karić Anja, Kereš Lejla, Kolić Azra, Lešo Alma, Lojić Džana, Ljutović Selma, Mehmedović Samira,

Milić Mirnesa, Pamuk Mejra, Peljto Dženita, Rožajac Lejla, Selimović Amila, Skorupan Mirela, Sokolović Edina, Spahić Abedin.


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

MATURANATI 2009/2010.

Razrednica: Ramić Fikreta , prof. Bašić Merhima, Begić Kenan, Berović Eldina, Ćelo Edita, Daut Mumbera, Dervišević Aida, Grđo Amar, Hasanović Selma, Hrvat Emina, Imamović Sedina, Imamović Amina, Jašarević Alma, Kadić Aldijana, Kalkan Emina, Kovač Ismihana, Kuldija Almedina, Mandžo Arnela, Međuseljac Minela, Mehić Jasmina, Nišić Ehlimana, Salibašić Ermina, Smajlović Elma, Špijodić Nedim, Trebinjac Amina, Vrabac Rahima.

.

Razrednica Rožajac dr Azra Arapović Vedad, Bajramović Emina, Bećirović Elvis, Čelik Merima, Ćatić Armin, Golubović Mehmed, Hanić Lida, Hasić Mirsad, Kadrić Dženisa, Kadrić Emir, Konjević Almira, Lavić Haris, Lekić Semir, Malkić Adnan, Mušanović Adnan, Nevaljalović Ismet, Nezir Merisa, Radovović Eldar, Selimović Samra, Sjenar Melisa, Smailhodžić Maid, Topalović Alem, Zukobašić Dženan, Kadrić Amar.


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi


Razrednica: Kulić dr Jasminka Alavać Edna, Aličković Nejra , Bajić Sabina, Bašić Mirza, Bećirević Nedim, Bećirević Dino, Borić Izabela, Čorbo Kenan, Čutura Leila, Džananović Emir, Džinić Selmir, Đuderija Amina, Ešpić Jasmin, Halilović Rašid, Haračić Nedim, Hasanović Elma, Kartal Semir, Lisica Admir, Mahmutović Haris, Mehmedović Armin, Merić Adis , Murtić Muris, Selimović Mak, Taranin Dino.

Razrednik : Juković Zijad, nast Alimanović Kenan, Begović Medaris, Dučić Salem, Džaferagić Nidal, Đido Nail, Halilović Ševal, Hećo Adnan, Juković Merisa, Kahrimanović Nasiha, Kajević Kenan, Kekić Ena, Kulin Adnan, Mujezin Vildana, Nezirović Rijad, Ramusović Selma, Salčin Adis, Salispahić Arnela, Salkić Redžija, Salković Adelina, Selmanović Rijad, Suljagić Nejira, Šabanović Enida, Šahmanović Amila, Turčalo Adnela, Turulja Dino.


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi


Razrednik: Bajrović Reuf, prof. Ajanović Sead, Aličić Sanela, Arapović Eldin, Barimac Almin, Čengić Ermina, Ćehović Haris, Dizdarević Emir, Duharkić Damir, Džafić Merisa, Glasić Senada, Gološ Kerim, Hajdarević Amina, Herco Amila, Hodžić Edin, Homoraš Kemal, Jejna Berina, Mulić Adnan, Selimović Mirnes, Smajić Ismir, Suljagić Adi, Suljić Aldijana, Trebinjac Sanel, Turković Elvir, Voloder Nedim. .

Razrednica: Vilov Lelija, prof. Aganović Amar, Bajrić Azra, Bešić Melina, Bukvić Haris, Đedović Anela, Đuričić Danijela, Hrnjić Dalila Kadić Nejra, Karšić Dalila, Klinčević Sabina, Kokor Dženana, Kurtanović Amra, Kurtović Berina,

Kusturica Elma, Omerspahić Mirela, Piplaš Elda, Ramić Adela, Ramić Saldina, Skorupan Nina, Šiljević Armin, Špago Vermina, Tucaković Amina.


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

NAJBOLJI MEĐU NAJBOLJIMA

Ove je školske godine za učenika generacije kandidirano dvadeset sedam maturanata. Titulu učenice generacije ponijela je Edna Alavać iz IV6.

Ostalih 26 kandidata je proglašeno ponosom generacije.

GENERACIJA 2006-2010.

UČENICA GENERACIJE

EDNA ALAVAĆ

IV-6 SABINA HAMIDOVIĆ EMA USEINI HASNA LIČINA EMINA ŽDERO IV 1 IV 1 IV 1 IV 2 MIRHETA NUHANOVIĆ VEDRANA BOROZAN AMINA MUJANOVIĆ ŠEJLA KARAMAN NESIHA MEHMEDOVIĆ IV 2 IV 2 IV 2 IV 2 IV 2

JASMIN BAHTIĆ EMINA HASANSPAHIĆ LEJLA KEREŠ LEJLA ROŽAJAC

IV 3 IV 3 IV 3 IV 3

U životu svaka priča ima svoj kraj pa i ova naša

srednjoškolska. Hvala profesorima što su nam bili

oslonac i podrška četiri godine. Zahvaljujem se svojoj

razrednici i svom IV 6 za nesebičnu ljubav koju smo

pružali jedni drugima.

Edna Alavać


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

NAJBOLJI MEĐU NAJBOLJIMA

ELVIDA BJELIĆ SANELA AČKAR EDINA SOKOLOVIĆ ERMINA SALIBAŠIĆ

IV 3 IV 3 IV3 IV 4

JASMINA MEHIĆ EHLIMANA NIŠIĆ ISMIHANA KOVAČ NEDIM ŠPIJODIĆ

IV 4 IV 4 IV 4 IV 4 SAMRA SELIMOVIĆ SEMIR KARTAL NEJIRA SULJAGIĆ ENIDA ŠABANOVIĆ ISMIR SMAJIĆ

IV 5 IV 6 IV 7 IV 7 IV 8

Sreća i zadovoljstvo predstavljaju značajan dio jedne ličnosti.Za mene je veliki ponos to što sam četiri godine bila učenica ove škole. Zahvaljujući profesorima koji su mi nesebično pružali znanje i podršku, krenula sam stopama uspješne zdravstvene radnice.

Šejla Karaman

Pamtiću našu direktoricu i profesore koji su bili uz nas ove četiri godine. Izveli nas na pravi put kao zrele i odgovorne ličnosti i stoga im se od srca zahvaljujem na svemu što su uradili za nas.

Lejla Kereš

Odlazim, ali sa čežnjom u grudima. Sada mogu reći jedno iskustvo je iza nas, iskustvo koje mi već sada neizmjerno nedostaje.

Enida Šabanović


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

MATURSKO VEČE

Dugo očekivano matursko veče. Vrijeme za pamćenje. Prvi koraci u večernjim

haljinama i svečanim odijelima. Oči svjetucave od uzbuđenja, osmijesi puni radosti...To su naši maturanti koji uživaju ove prekrasne noći u svečanoj atmosferi, povezani čarolijom svjetla, igrom mladosti, srećom trenutka. Život je čarolija. U životu treba uživati.


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

MATURSKO VEČE


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

PORUKE RAZREDNIKA MATURANTIMA

Sve najbolje u budućem životu sa željom da iz srednje škole ponesete najljepše uspomene i da vam se sve životne želje i ciljevi ostvare. Budite marljivi jer sreća ne dolazi sama, nju rad za ruku dovodi.

Šefika Jažić, prof.

Budite pošteni i pristojni kakvim vas pamtimo, budite dobri radnici i čestiti ljudi i bit ćete svugdje dobrodošli. Neka vas kroz život prati misao Gorkog “Život – to je umjetnost da se u svemu nađe ljepota i radost”.

Senada Osmanović, prof.

Napredak zavisi od marljivosti i istrajnosti i ja vama želim da uz rad i istrajnost uspijete u životu.

Zijad Juković, nast.

Tri stvari čine sadržinu čovjekovog života:VOLJA-RAD-USPJEH. Želim vam sve najbolje u životu.

Dr. Azra Rožajac

Voliš li život? onda nemoj gubiti vrijeme, jer od njega je sastavljen život.

Fikreta Ramić, prof.

Na vašem putu ka sazrijevanju neka vas vode pozitivne vrijednosti i lijepe uspomene koje ste stekli uz nas.

Lelija Vilov, prof.

Poručujem mojim učenicima da vjeruju u sebe i da svojim radom, voljom i plemenitošću izaberu najbolji put.

Reuf Bajrović, prof.

“Iskoristi pet stvari prije nego te spriječi drugih pet: ŽIVOT prije SMRTI; ZDRAVLJE prije BOLESTI; SLOBODNO VRIJEME prije ZAUZETOSTI; MLADOST prije STAROSTI, BOGATSTVO prije SIROMAŠTVA.”

Dr. Jasminka Kulić

Želim vam puno sreće i uspjeha; budute dobri, pošteni, a svojim znanjem ostvarite svoje snove.

Nadžida Alatović, nast.


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

PROJEKTI

PROJEKTI U ŠKOLSKOJ 2009/2010. GODINI

Rukom prijateljstva – zdravljem do uspjeha Volontiraj – Kreditiraj Planska igra o Europskoj uniji Aktivni mladi

Posebno mjesto i značaj u realizaciji vannastavnih aktivnosti Škole ima rad u projektima. Uvijek se biraju teme koje afirmišu humane i moralne vrijednosti i uključuju više sekcija.

Projekat „Rukom prijateljstva-zdravljem do uspjeha“

Ovaj projekat je započeo u proljeće, a završio u jesen 2009. godine. Odvijao se u nekoliko faza: obuka, uvježbavanje i takmičenje. Osnovni cilj projekta je edukacija djece iz „SOS - Dječijeg sela“ o značaju poznavanja vještina u pružanju prve pomoći i njihovo usvajanje kroz program obuke koju su izvršili učenici – edukatori naše škole uz nadzor nastavnika – voditelja projekta, nastavnica Vesne Budnjo i Mirze Huskić. Nakon uspješno izvedene obuke upriličeno je druženje u prostorijama naše škole na kojem su, uz koktel i muziku dodjeljena priznanja učesnicima.

Projekat „Volontiraj – Kreditiraj“ Grupa učenika Škole učestvovala je projektu “VOLONTIRAJ – KREDITIRAJ” čiji je organizator

Udruženje INFOHOUSE. Projekat je obuhvatio dvije glavne aktivnosti. Prva aktivnost odnosi se na tzv. ”Socijalni dan” kada je učenicima omogućeno da jedan dan nastave mijenjaju jednim danom volenterskog rada u firmama i nevladinim organizacijama za dnevnicu koja se uplaćuje u fond za projekte. Druga aktivnost je “Sajam Kreditiranja” na kojem se birao najuspješniji projekat koji je finansiran iz prikupljenog fonda. Učenici Edna Alavać, Amila Hodžić, Andrej Petrović, Nadir Hajrić, Enida Šabanović, Benjamin Kišić, Arnela Salispahić i Alem Fejzić na manifestaciji “Sajam Kreditiranja”, kao finalnoj aktivnosti učestvovali su sa svojim projektom “Nauči i pomozi” u kojem su predstavili važnost blagovremenog i pravilnog pružanja prve pomoći. Projekat je predstavljen i u Domu mladih – Skenderija.

Nastavnice – voditeljice projekta bile su profesorice Lamija Eminagić i Azra Gec.


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

PROJEKTI

Projekat „Planska igra o Evropskoj uniji“

U organizaciji Udruženja KULT iz Sarajeva i Ambasade SR Njemačke održana je planska igra o Evropskoj uniji pod nazivom „Novo kreiranje Europe“ u kojoj su učestvovali učenici iz cijele BiH. Planska igra je održana u Obrazovno – razonodnom centru za mlade „Spajalica“ na Ilidži, a u njoj su učestvovali učenici naše škole: Amila Hodžić, Edna Alavać, Enida Šabanović, Kenan Čorbo, Nadir Hajrić, Andrej Petrović i Berina Šabanović. Na kraju manifestacije, na konferenciji za novinare naš učenik Kenan Čorbo dao je izjavu za emisiju „Euro Impuls“ na BHT-u. Uz čitanje zajedničkog pisma upućenog Europskoj uniji u kojem su izložene sve želje i

očekivanja mladih, učesnicima su dodojeljeni certifikati.

Projekat „Aktivni mladi“ Naša škola se odazvala pozivu Omladinske informativne agencije BiH (OIA) da u okviru njihovog

projekta „Aktivni mladi“ sudjeluju sa svojim mini projektom pod nazivom „Aktiviraj se – budi pozitivan primjer“. U njemu je prezentiran program kako da se mladi aktiviraju i uključe u rješavanje problema našeg društva kroz odnose s javnošću putem medija i koliko je važno jačati i razvijati svijest kod mladih o važnosti informiranja. Projekat su osmislili: učenik – koordinator Edna Alavać, Amila Hodžić, Alen Fejzić, Semir Suljić i Andrej Petrović pod vođstvom profesorice – koordinatora Lamije Eminagić. U konkurenciji više od 100 škola iz cijele BiH naša škola je zauzela 7. mjesto i dobila poziv za učesće učenika –

koordinatora na seminaru o informiranju i aktiviranju mladih koji će se održati u Francuskoj.


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

PROJEKTI I SEKCIJE

Projekat „Obilježavanje Svjetskod dana ljudskih prava“

Sekcija Civitas obilježila je Dan ljudskih prava prigodnim programom koristeći bogatu scenografiju i kostimografiju kao i raznovrstan audio i video materijal. Tekstualni dio programa je pratio film koji je uradila učenica Berina Šabanović. Ljudska prava su predstavljena kroz zamišljenu sjednicu Generalne skupštine UN-a gdje je svaki član sekcije predstavio određenu zemlju iznoseći primjere kršenja ljudskih prava. Članovi sekcije Civitas, koju vodi profisorica Senada Osmanović, pripremili su i realizirali projekat u saradnji sa članovima Recitatorsko-dramske sekcije (voditelji profesorice Edina Filipović i Samra Memić-Zahiragić) koji su čitali odlomke iz romana „Hiljadu

zlatnih sunaca“ i izvorni tekst Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

Projekat „Likovna izložba - Impresionizam“ U holu Škole kao i prethodnih i ove je godine postavljena likovna izložba. Predstavljeni su najznačajniji slikari francuskog impresionizma. Izložbu su priredile i postavile članice redakcije školskog lista „Modus vivendi “, profesorice Gordana Bajić i Lamija Eminagić.

PROJEKTI Dan ljudskih prava Impresionizam Pomozimo djeci s posebnim potrebama Svjetski dan bolesnika Dan nezavisnosti Dan žena Svjedski dan vode Dan Škole Dan planete Zemlje

SEKCIJE koje su učestvovale u

projektima: Recitatorsko - dramska Folklorna Muzička Civitas Informatička Plesna Klub ljubitelja knjige Liga humanosti Mladi hemičari Biološko – ekološka


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

PROJEKTI I SEKCIJE

Projekat „Pomozimo djeci s posebnim potrebama“

Projekat su pokrenuli članovi sekcije “Liga humanisti” koju vodi doktorica Elvedina Čaušević . U sklopu projektne aktivnosti uspostavljenja je saradnja s Udruženjem majki djece s posebnim potrebama “Radost života”, nakon čega je organizirana akcija prikupljanja školskog i likovnog pribora koji je uručen djeci Udruženja.

U nastavku saradnje članovi sekcije organizirali su vrlo uspješnu prodajnu izložbu predmeta koje su izradili članovi Udruženja i time dali doprinos njihovom radu.

Projekat „Svjetski dan bolesnika“

Svjetski dan bolesnika prigodnim programom obilježili su članovi sekcije Geroprofilaksa na čelu sa nastavnicom praktične nastave Nevzetom Memić.

Projekat „Dan nezavisnosti“

Ovaj značajan datum iz historije BiH oblježen je svečanom akademijom u amfiteatru. Učestvovali su učenici četvrtih razreda , a scenarij i tehničku podršku uradili su profesori Bajić Gordana, Senada Osmanović, Hazbija Babačić, Samra Memić i Edina Filipović. Akademiju je otvorila Direktorica Škole prigodnim govorom. Za ovu priliku urađena je video prezentacija o prirodnim ljepotama i historijskim mjestima u BiH i ratnim stradanjima. Uz video prezentaciju naši učenici su čitali tekstove istaknutih bosanskohercegovačkih književika.


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

PROJEKTI I SEKCIJE

Projekat „Dan žena“

Recitatorsko-dramska sekcija sa voditeljicama profesoricama Samrom Memić-Zahiragić i Edinom Filipović, organizirala je poetsko druženje povodom 8. marta - Dana žena pod nazivom:

"Sve nježne riječi svijeta sačuvao sam za te u pjesmama mojim.''

U okviru izvedbe projekta predstavila su se dva plesna para sa plesom i muzikom “za sva vremena”. Prikazan je film o ženama koje su značajne za povijest čovječanstva a kroz poeziju najvećih svjetskih i domaćih pjesnika u interpretaciji učenika naše Škole predtstavljena je najljepša ljubavna lirika. Cijeli projekat obogaćen je sjajnom interpretacijom “Uspavanke” M. M. Dizdara u izvedbi poznate dramske umjetnice Nade Đurevske, glumice koja je više od tri decenije aktivna na

sarajevskoj pozorišnoj sceni. Zahvalni smo joj što je praznik Dan žena uveličala i proslavila s nama.

Projekat „Svjetski dan voda“

Na Svjetski dan voda 22. marta članovi sekcije Mladi hemičari i voditeljica, profesorica Fikreta Ramić, su recitalom i video prezentacijom skrenuli pažnju na značaj vode u životu čovjeka i probleme koji nastaju njenim neracionalnim korištenjem.

Prve važne preporuke o problemima u vezi s vodom i vodenim resursima bile su formulirane na Konferenciji Ujedinjenih naroda o vodama koja je održana 1977. godine u Mar del Plati (Argentina). Nakon konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju, rezolucijom UN od 22. februara 1993. godine odlučeno je da se 22. mart obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan, širom svijeta, posebno skrene pažnja na probleme u vezi s vodama. Voda pokriva 71% Zemljine površine i potrebna je za život kakav poznajemo. Prema procjenama čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta, zbog toga je ova decenija iz opravdanih razloga proglašena decenijom vode. “Voda je opće nasljedno dobro, čiju vrijednost moraju svi poznavati. Zadatak je svakog da s njom gospodari i da je brižljivo koristi.” (tačka 10 Evropske povelje o vodi).


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

PROJEKTI I SEKCIJE

Projekat za Dan Škole

U sklopu proslave Dana Škole, 7. aprila koji su organizirale direktorica škole Mevlida Dautbegović i pomoćnica direktorice Ajla Gavranović – Mavrić i koordinatorica proslave profesorica Vesna Jaramaz-Ljubović, realiziran je projekat „Ružo moja – zemljo moja“. Scenarij Projekta rađen je prema adaptiranom tekstu alegorijske pripovijetke „Mali princ“, Antoine de Saint Exupery. Osmislile su ga profesorice Samra Memić-Zahiragić i Gordana Bajić. Režiju, scenografiju, kostimografiju uradile su Gordana Bajić, Aleksandra Đanešić, Edina Filipović, Mirsada Hadžić, Samra Memić-Zahiragić i Senada Osmanović.

Koreografiju predstave pripremile su profesorice Mirsada Hadžić i Aleksandra Đanešić. U projektu su učestvovali članovi Recitatorsko – dramske, Muzičke, Folklorne, Plesne i Civitas sekcije. Mali princ, taj dragi i za nas Zemljane pomalo čudni mladić, obilazeći mnogobrojne planete u beskrajnom svemiru, stiže na Zemlju, u pustinju. Naizgled prazni pustinjski predio postaje i jeste izvor života, a za učesnike projekta „Ružo moja – zemljo moja“, to je prostor (scena) za glumu, ples i pjesmu sa kojim su izrazili i poslali univerzalne poruke ljubavi i prijateljstva.

Projekat „Dan planete Zemlje“

Dan planete Zemlje obilježen je bogatom video prezentacijom i prigodnim recitalom koji su pripremili članovi Biološko–ekološke sekcije sa voditeljicom, profesoricom Nerminom Muhić. Prezentacija je urađena kao poruka mladima da ozbiljno shvate univerzalnu čovjekovu zadaću - očuvati Zemlju planetu po svaku cijenu motom “Probudite se još nije kasno”.

Dan planete Zemlje prvi put je obilježen 22. aprila 1970. godine. Obilježavanje ovog dana ponovno je postalo aktuelno dvadeset godina kasnije - 1990. kada je na manifestacijama sudjelovalo više od 200 miliona ljudi diljem svijeta. Taj globalni događaj dobio je službeni oblik 1992. na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru.

U sklopu obilježavanja ovog dana članovi sekcije zasadili su u dvorištu Škole stablo magnolije.


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

SEKCIJE

POSJETE SEKCIJA

XXII međunarodni sajam knjige u Centru Skenderija ( Klub ljubitelja knjige)

Sajam stipendija na Mašinskom fakultetu (Humani odnosi u zdravstvu)

Muzej “Ausrtougarski period 1878-1918” (Historijska )

Muzej Grada Sarajeva – Despića kuća ( Historijska )

Memorijalni centar Kovači i Muzej Alije Izetbegovića (Historijska, Liga trezvenosti, Stari – mladi Latini)

Kuća sevdaha (Historijska, Liga trezvenosti , Stari – mladi Latini)

22. Međunarodni sajam knjiga i učila u Skenderiji (Klub ljubitelja knjige, Liga trezvenosti, Humani odnosi u zdravstvu)

Dom za stare i iznemogle osobe Vitalis (Geroprofilaksa)

Dom za zaštitu lica sa posebnim potrebama Nahorevo (Geroprofilaksa)

Centar za ljudska prava-radionica (Civitas)

Posjeta reprezentaciji u sjedećoj odbojci (Civitas )

Udruženje majki djece sa posebnim potrebama "Radost života". (Liga humanosti )


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

SEKCIJE

TAKMIČENJA 28.10.2009. „Jesenji kros-2009.“ za učenike osnovnih i

srednjih škola Kantona Sarajevo ženska ekipa u konkurenciji i i II razreda osvojila 1. mjesto;

15.12.2009. na Turniru srednjih škola u stonom tenisu koji se održao u Bošnjačkoj gimnaziji, ekipa Škole pobjedila je ekipu domaćina u prvom kolu;

31.3.2010. na „Danima sporta općine Centar“ u organizaciji Gimnazije Obala učestvovale su fudbalska, stonoteniska i odbojkaška ekipa na takmičenju. Odbojkaška ekipa zauzela 2. mjesto;

03.4.2010. na XV općinskom takmičenju iz pružanja prve pomoći za učenike srednjih škola sa područja općine Centar, u organizaciji Crvenog križa općine Centar, ekipa naše škole osvojila 3. mjesto;

22.4.2010. održan Atletski kup srednjih škola KS-a. Ekipa naše škole osvojila u ukupnom plasmanu 3. mjesto. U skoku udalj i bacanju kugle osvojena tri 1. mjesta, u trci na 100 metara i disciplini-štafeta osvojena dva 2. mjesta i u trci na 100, 600 i 1000 metara osvojena tri 3. mjesta;

06.5.2010. ekipa naše škole učestvovala na Proljetnom krosu za srednje škole na Ilidži. Ekipa djevojaka I i II razreda osvojila u ukupnom plasmanu 2. mjesto;

13.5.2010. u finalu Atletskog kupa, u trci na 100 metara osvojeno 2. mjesto, u skoku u dalj 2. mjesto i ženska štafeta 4x100 metara 2. mjesto;

14. i 15.5.2010. u Mostaru su održani XIII susreti srednjih medicinskih škola FBiH. Naša škola učestvovala s košarkaškom (muškarci) i ekipom prve pomoći. Literarni rad škole na temu “Dok srce kuca ne treba gubiti nadu” osvojio 1. mjesto.


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

SEKCIJE

ŠKOLSKA TAKMIČENJA

U okviru "Projekta Građanin" održano je školsko takmičenje u kojem su učestvovali učenici trećih razreda sa voditeljicom projekta profesoricom Senadom Osmanović. Sudijski tim su sačinjavali profesori Senada Osmanović, Gordana Bajić i Hazbija Babačić. Prvo mjesto je osvojio III1 razred sa temom "Djeca s posebnim potrebama", drugo mjesto III6 - "Alkoholizam i mladi" i treće mjesto III3 - "Djeca oboljela od leukemije". Učenice III1 kao pobjednice školskog takmičenja učestvovale su na Općinskom takmičenju i osvojile 5. mjesto.

U sklopu obilježavanja Dana Škole u toku marta i aprila mjeseca održano je prvenstvo Škole u odbojci. Učestvovali su svi učenici Škole. Prvo mjesto u ženskoj konkurenciji prvih i drugih razreda osvojila je ekipa I2, a muška ekipa II6 razreda. Prvo mjesto u ženskoj konkurenciji trećih i četvrtih razreda osvojila je ekipa IV4, a muška ekipa II6 razreda.

Na konkurs „Festival smijeha“ pozvana su sva odjeljenja da kandidiraju svoje najbolje pripovjedače dosjetki, viceva i anegdota. Takmičenje je održano 1. aprila na kojem je najviše uspjeha imalo odjeljenje I7 koje je nagrađeno odlaskom u pozorište. Predstavnici ovog odijeljenja su učestvovali u snimanju kratkog filma za Festival u organizaciji Dobrinjske gimnazije.

Tim za podršku mladim talentima (profesorice Gordana Bajić i Amra Kušundžija) vodio je projekat „Pokaži svoj talenat“ na koji su pozvani svi talentirani učenici Škole da pokažu svoje umjeće u pjevanju, plesu, glumi, sviranju, recitiranju, slikanju...Najuspješniji su takmičari učestvovali u projektu obilježavanja Dana Škole.


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

SEKCIJE

VODITELJI SEKCIJA

PREZENTACIJE Obilježavanje značajnih datuma, predstavljanje putem panoa i školskog razglasa

Svjetski dan prosvjetnih radnika (Recitatorsko-dramska sekcija)

Svjetski dan hrane (Mladi hemičari)

Dan državnosti BiH (Recitastorsko-dramska i Historijska sekcija)

Dan prava djeteta ( Civitas)

Svjetski dan osteoporoze (Liga trezvenosti)

Dan Ujedinjenih Naroda (Historijska sekcija)

Dan borbe proziv AIDS-a ( Liga trezvenosti )

Dan zaljubljenih – Valentinovo (Recitatorsko-dramska sekcija)

Dan nezavisnosti BiH (Historijska sekcija)

Svjetski dan dijabetičara (Crveni križ)

Dan Grada Sarajeva (Recitatorsko-dramska sekcija)

Svjetski dan knjige (Klub ljubitelja knjige)

I JOŠ NEŠTO O SEKCIJAMA

31.12. povodom obilježavanja Nove godine recitatorska-dramska sekcija je pripremila predstavu "Trnoružica" koja je kompoziciono organizirana po načelu priče u priči. Cijela priča je propraćena video-projekcijom, pjesmom, plesom i recitacijom.

U humanitarnom događaju pod nazivom „Šetajmo zajedno u borbi protiv karcinoma dojke“ učestvovali članovi sekcija Geroprofilaksa i Crveni križ.

Članovi sekcije Klub ljubitelja knjige pokrenuli su akciju dobrovoljnog darivanja knjiga školskoj biblioteci pod nazivom "Jedan razred – jedna knjiga“

Povodom Dana Škole sekcija Mladi ekolozi su ukrasili su školski park raznovrsnim cvijećem i rastinjem. Pokrenuta je inicijativa da maturanti svakog aprila zasade u dvorištu Škole jedno drvo.

Komunikacija i humani odnosi u zdravstvu, Alatović Nadžida, nast. Muzička sekcija, Gordana Bajić, prof. Mladi fizičari, Bojadžić Rešad, prof. Prva pomoć , Vesna Budnjo, nast. Liga humanosti , Čaušević dr. Elvedina Crveni križ , Čelebić Amela, nast. Manuelna masaža, Đuderija Iđenita, nast. Prva pomoć, Mirza Huskić, nast. Recitatorska sekcija, Filipović Edina, prof.

Klub ljubitelja knjige, Eminagić Lamija, prof. Informatička sekcija, Gec Azra, prof. Folklorna i košarkaška sekcija, Hadžić Mirsada, prof. Plesna i Odbojkaška sekcija, Đanešić Aleksandra, prof. Fudbalska, i atletska sekcija,Jažić Šefika, prof. Komunikacija i humani odnosi u zdravstvu, Karišik Zorica, nast. Manuelna masaža, Ljubović Amela, nast. Historijska sekcija, Malešić Radmila, prof. Geroprofilaksa, Memić Nevzeta, nast. Fizikalna terapija i zdravlje, Juković Zijad nast.

Dramska sekcija, Memić–Zahiragić Samra, prof. Biološko-ekološka sekcija, Muhić Nermina, prof. Klub Civitas, Osmanović Senada, prof. Mladi hemičari, Ramić Fikreta, prof. Ekološka sekcija, Rimac Željka, prof. Liga trezvenosti, Rožajac dr. Azra. Stari-mladi latini, Zalihić Taiba, prof.


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

SEKCIJE- IZLOŽBA

IMPRESIONISTI

Kao izrazito francuski umjetnički stil, impresionizam je nastao u posljednjoj četvrtini XIX stoljeća. Naziv je dobio po slici Claude Monet – „Impresija, izlazak sunca“. Impresionizam uspostavlja nov odnos prema svijetu. Pošto je svijet za impresioniste samo proizvod svjetlosti predstavljen je čistim bojama. Tako i sjenke postaju boje ( plave, zelene, ljubičaste...) i slika biva svjetlija i življa. Saznanje da je svjetlost sastavljena od boja toplih i hladnih, naišlo je na punu primjenu u slikarstvu impresionista.

U okviru godišnje izložbe reprodukcija francuskih impresionista koja je postavljena u auli Škole predstavljeno je šest značajnih slikara:

Camille Pissarro Slika jednostavne pejzaže

francuskih gradova i pokrajina, mrtve prirode i figura...

Edgar Degas Svoju inspiraciju je najviše nalazio u igračicama baleta. On lik hvata u letu, u pokretima živahnog tijela, u kretanju igračica i trkaćih konja...

Paul Cezanne je rekao: „Kada je boja bogata, forma je puna.

Kontrasti i odnosi tonova, u tome je tajna crtanja i oblikovanja.“

Auguste Renoir Usred mrlja svjetlosti i sjene, Renoarovi likovi zrače ljudskom toplinom punom zanosa...

Edouard Manet je neposredni prethodnik impresionista. Pretežno je slikao u ulju , ali je jednako majstorski ostvario niz pastela, crteža, bakropisa i litografija.


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

GODINE ZA PAMĆENJE-UMJETNICI ZA VJEČNOST

200 godina od rođenja Frederika Šopena

FREDERIC CHOPIN ( Frederik Šopen 1. mart 1810 - 17. oktobar 1849) rodio se u Varšavi kao jedini sin Nikolasa, profesora francuskog jezika porijeklom iz Nansija i poljakinje Justine koja je bila izvanredna klaviristica. Jedne noći, kada je imao samo pet godina, sjeo je za klavir i odsvirao nekoliko kompozicija koje je čuo kako majka izvodi. Njegov profesor, vrsni pedagog i pijanista, Adalbert Zivni, nakon dvije godine podučavanja genijalnog Šopena izjavio je da ga nema više čemu naučiti jer je do perfekcije doveo pijanističku tehniku.

„Drugi Mocart“ postao je tema razgovora u Poljskoj. Potpuno se posvetio studiju muzike. Varšava postaje pretijesna mladom umjetniku, odlazi u Beč. Nakon prvog koncerta s kojim je doživio ogroman uspjeh, napisao je roditeljima « To predstavlja moj ulazak u veliki svijet». Uprkos velikom uspjehu čežnja za familijom i domovinom vraća ga u Varšavu.

Poljsku je definitivno napustio 1830. godine ne prihvatajući da bude „ruski podanik“. Ispunjen mržnjom prema ugnjetivačima svoga naroda, Šopen je postao izbjeglica, odlazi u Pariz koji će mu postati drugi dom. Primljen je sa velikim poštovanjem i obožavanjem, nikad nije izgubio svoju skromnost te je pisao „Da sam još gluplji nego što sam stvarno, povjerovao bih da sam došao do vrhunca svoje karijere, ali ja dobro znam da je moja umjetnost još daleko od savršenstva“.

Nakon nekoliko neuspjelih ljubavnih veza upoznaje se sa književnicom Žorž Sand koja mu pruža dom, utočište i njegovanje u bolesti (tuberkuloza) koja je sve više uzimala maha. Njihova veza prerasta u istinsko prijateljstvo; vrijeme koje su zajedno proveli bio je period vrhunca Šopenovog umjetničkog stvaralaštva.

Teška bolest i iscrpljujući rad prerano su odnijeli velikana svjetske muzičke umjetnosti, umro je u 39. godini života. U svojoj oporuci odredio je da mu se srce u zlatnoj urni prenese u Varšavu jer je znao da Rusi ne bi dozvolili da bude sahranjen u Domovini. Odredio je da bude sahranjen u Parizu na groblju „Pere Lachaise“ uz muziku Mocartovog Rekvijema. Posljednje riječi izgovorio je na poljskom jeziku, jeziku svoje voljene zemlje o kojoj je jednom prilkom napisao: „Sve ono što sam upoznao do sada u inostranstvu čini mi se toliko hladnim, toliko nepodnošljivim da mi jedino rađa želju za mojom domovinom i stalno žalim za brojnim trenucima čije sam slasti zanemarivao“.

U kratkom životu Šopenova osebujna nadarenost pretočila se u beskonačnu muziku izraženu u savršenim djelima: Fantazija u f-molu, Poloneza As-dur, Sonate b-mol i h-mol, brojna nocturna i mnoge druge kompozicije. Šopenove etide izražavaju originalnost i poetičnost, snaga njegovih sonata je kao vjetar koji kida najljepše cvjetove, a nocturna odišu atmosferom melanholije dana koji se završava. Šopenove balade izraz su instrumentalnog eposa a poloneze su vizionarska oda oslobođenja Poljske, pobjednička himna koja nema premca u literaturi za klavir.


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

GODINE ZA PAMĆENJE-UMJETNICI ZA VJEČNOST

... Počinjem ovu svoju priču, nizašto, bez koristi za sebe i za druge, iz potrebe koja je jača od koristi i razuma, da ostane zapis moj o meni, zapisana muka razgovora sa sobom, sa dalekom nadom da će se naći neko rješenje kad bude račun sveden, ako bude, kad ostavim trag mastila na ovoj hartiji što čeka kao izazov. Ne znam šta će biti zabilježeno, ali će u kukama slova ostati nešto od onoga što je bivalo u meni pa se više neće gubiti u kovitlacima magle, kao da nije ni bilo, ili da ne znam šta je bilo. Tako ću moći da vidim sebe kakav postajem, to čudo koje ne poznajem, a čini mi se da je čudo što uvijek nisam bio ono što sam sad...

Mehmed Meša Selimović

Vrijednost jedne nacije mjeri se po onome šta daje ostatku svijeta, a Bosna je sretna zemlja jer je uvijek imala šta da podari.

U 2010. godini navršava se sto godina od rođenja Meše Selimovića, jednog od najvećih bosanskohercegovačkih pisaca. Iako ga i drugi svojataju, pa je već dugo sporno čiji je on stvarno, ono što je nesumnjivo jeste da je to pisac ranga europskog klasika i svjetskih vrijednosti, te tako pripada svima koji shvataju njegovu univerzalnost i uvijek ga rado iznova čitaju.

Mehmed Meša Selimović rođen je 26. aprila 1910. godine u Tuzli, u porodici Alije i Paše Selimović. U rodnom gradu završio je osnovnu školu i gimnaziju. Studij na Filozofskom fakultetu završio je 1934. godine u Beogradu. Dvije godine kasnije postavljen je za suplenta u Realnoj gimnaziji u Tuzli. Tokom Drugog svjetskog rata postao je šlan KPJ i politički komesar Tuzlanskog odreda, a 1944. godine prelazi u Beograd gdje obavlja značajne političke i kulturne funkcije. Od 1947. godine živi u Sarajevu i radi kao profesor Više pedagoške škole, docent Filozofskog fakulteta, umjetnički direktor „ Bosna-filma“, direktor drame Narodnog pozorišta, glavni urednik „Izdavačkog preduzeća Svjetlost“. Od 1971. godine živio je u Beogradu. Bio je dobitnik brojnih značajnih nagrada i priznanja.

Umro je 11. jula 1982. godine u Beogradu. Iako se relativno kasno javio u književnosti, prvu knjigu objavio je u 37. godini života, ispisao je stranice koje su omeđile put kojim su pošle nove generacije bosanskohercegovačkih književnika. Djela Meše Selimovića utkana su u središte bošnjačke književnosti, kojoj po tematici i iskazu najvrijednijih djela vidljivo pripadaju. Njegova proza govori o Bosni, ali i o svijetu. Nacionalna je po svojoj strukturi, ali je kozmopolitska po karakteru. Selimović svoje romane nije ograničio ni vremenom. Ono što se u njima zbiva, događa se uvijek, u svim vremenima. Status velikog pisca temelji se najviše na dva romana, „Derviš i smrt“ i „Tvrđava“. Oni predstavljaju njegovu duhovnu biografiju u kojima razrađuje svoj mučni hod kroz vrijeme, doživljaje nepravde i nasilja, splet tragičnih okolnosti koji se okrutno poigravaju s njegovom sudbinom.

Roman „Derviš i smrt“ odlikuje osebujna stvaralačka vizija, a inspiriran je ličnom porodičnom dramom pisca. Pisan je živim stilom u kojem se govori o relativnosti ljudskog mišljenja, o moralnim obzirima, o strahu pred životnim odlukama i dilemama, o neslobodi i iluzijama, o varanju sebe , o nemirima i zebnjama, o psihičkim lomovima...

„Tvrđava“je egzistencijalni simbol zatvorenosti i zazidanosti čovjeka. Ona predstavlja misaono i emotivno otuđenje čovjeka. Selimović je zaokupljen problemom čovjekove usamljenosti: ono čim je čovjek okružen ne pruža mu nadu, ni sigurnost, naprotiv nameće mu strepnju i nepovjerenje, tjera ga da se povuče u sebe i skloni u vlastitu tvrđavu. „Tvrđava je svaki čovjek, svaka zajednica, svaka država, svaka ideologija“ .

Selimovićev literarni opus čine još djela: „Prva četa“, „Tuđa zemlja“, „Noć i jutra“, „Tišine“, „Magla i mjesečina“, „Eseji i ogledi“, „Za i protiv Vuka“, „Pisci, mišljenja i razgovori“, „Djevojka crvene kose“, „Ostrvo“, „Sjećanja“ i „Krug“.


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

NIKAD NEĆEŠ IZGUBITI PRAVI PUT,BUDEŠ LI DJELOVAO PREMA OSJEĆAJU I SAVJESTI

„ Mnogo je tajni kojima se ne možemo približti, a kamoli ih razjasniti. A možda je najveća tajna smrt, tajna i užas. I kad ne mislimo na nju ona misli na nas. Sačekuje nas na nekom ćošku, uvijek nespremne...“

( Meša Selimović, Tvrđava)

6. maja 2010. godine oprostili smo se od prerano preminule kolegice, doktorice Azele Kamber. Azela je u naš kolektiv došla 1. aprila 2005. godine. Iako je kratko radila u nastavi (predavala je stručne medicinske predmete) ostavila je neizbrisiv trag u srcima učenika i njenih kolega, a svoje znanje i vrijeme nesebično je davala mladim generacijama. Dobrota, jednostavnost i

toplina kojom je zračila osobine su zbog kojih se ljudi vole, cijene i pamte. Povodom tog tužnog događaja kolektiv se oprostio od Azele na komemorativnoj sjednici kojoj su prisustvovali i članovi njene bliže obitelji.

„Kažu da čojvek umire dva puta: prvi put fizički, a drugi put kad prestane sjećanje na njega“- Azela će onda, živjeti vječno.

Medicinska etika

Unapređenje i očuvanje zdravlja, liječenje oboljelih i produženje ljudskog vijeka jeste osnovni zadatak svakog zdravstvenog radnika. Svoj poziv zdravstveni radnik mora vršiti s dubokim osjećajem odgovornosti, savjesno, požrtvovano, poštivajući uvijek život, zdravlje i lično dostojanstvo čovjeka. Pri svom radu zdravstveni radnik ne smije praviti razliku među ljudima, s obzirom na njihovu narodnost, rasu, ekonomski i društveni položaj, političku pripadnost ili religiozne osjećaje.

“ Samo dobar čovjek može biti dobar ljekar.” ( Nothagel )

Medicinska deontologija se bavi proučavanjem i određivanjem dužnosti zdravstvenog radnika. Zdravstveni radnik se mora držati ne samo svih zakona koji regulišu njegovu profesionalnu djelatnost, nego i etičkih načela koja su se oblikovala u njegovoj društvenoj zajednici.

Glavni atributi profesije zdravstvenih radnika jesu humanost, znanje i lijepa riječ. Ružna i pogrešna riječ može više zaboljeti, nego sama bol.

„Bolestan čovjek je svijet za sebe, u koji je, često, vrlo teško ući. Najbolji i najlakši put je LIJEPA RIJEČ“

„Zdravlje u tolikoj mjeri nadmašuje sva spoljašnja dobra, da je zdrav prosjak sretniji od oboljelog kralja“ (Šopenhauer)

Njeguj i čuvaj naviku lijepog ponašanja prema pacijentima, kao i prema ostalim ljudima.


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

PREDSTAVLJAMO

Na takmičenju BH Telecoma za najbolji likovni rad na temu “Simbol moga grada” učenica

Ena Handan osvojila je nagradu – pet računara za našu školu.


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

PREDSTAVLJAMO

ŽUČ

Opet će decembarske pahulje zasuti moj grad. Bjelina će se prosuti po okolnim brdima, a

ja ću u svojim mislima kroz tu bjelinu prizivati lik svog oca. On spava negdje pod tom bjelinom. Pritajio se negdje njegov glas. Hoću, želim da čujem njegov šapat...Evo, sad će, sad će me dozivati-Emina, Emina, Emina... Sklopit ću ruke oko majčinog vrata ne bih li zagrijala svoje dječije srce u hladnim decembarskim danima i u toj vatri tražit ću od majke da mi priča o petom decembru 92. Zažmirit ću jako, najjače. Preda mnom će se ukazati vrhovi slavnog brda Žuč. Po decembarskoj snježnoj bjelini prosut će se kapljice vrele krvi. Kao iz daljine čut ću dobro poznatu priču: “Znaš, dušo! Sa brda Žuč griju te pogledi nekoga ko te željno čekao. Sa brda Žuč vjetrovi donose šapate očeva koji se boriše za svoju nerođenu djecu. Njih su petorica u toj grupi. Pet budućih očeva, pet nečijih sinova. Vratio se samo jedan. Među onima koji se ne vratiše, bio je tvoj otac. Zauvijek su decembarske hladnoće zamrznule njegov glas na brdu čija je odbrana značila odbranu Sarajeva. Emina, slušaš li o čemu ti govorim? Pričam ti o brdu Žuč. Sine, moraš znati da je to brdo danas simbol slobode.“ Otvaram usta i odgovaram majci da slušam o čemu mi priča. Meni rođenoj 93. majka i dalje priča, a ja u mislilma stvaram viziju nikad viđenog lika. Zamišljam kako iz decembarske sumaglice lagano korača moj otac. Mene je strah, vani je led. Okliznut će se, nezgodno stati! Slomit će nogu...Decembarske noći su zaista hladne i teške! Ledeni dah tih noći otopit će jedino misao o tome da ljudi ovoga grada nikada neće i ne smiju zaboraviti one čiji životi zauvijek ostaše na brdu iznad Sarajeva, Sarajeva koje danas slobodno diše zahvaljujući njima. Znaj, grade, da je Žuč simbol tvoje slobode! Gore su ostale ruke moga oca. Ruke koje bi me danas toplo grlile! Majka i dalje priča. Hladne decembarske noći odmiču jedna za drugom, a odnekud iz daljine kao da opet čujem glas onog nikad viđenog:“Emina, tu sam, čuvam te skriven ispod snijega na brdu Žuč.“

Emina Adžović II 5

Literarni rad Emine Adžović s koji će učestvovati na nagradnom natječaju Matice Hrvatske u Sarajevu.


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

PREDSTAVLJAMO

NAJUSPJEŠNIJI SPORTISTA

Predstavljamo vam najuspješniju sportistkinju naše škole koja nam je donijela puno dobrih rezultata i pehara.

Zovem se Emina Adžović. Rođena sam u Sarajevu 09.8.1993. godine. Učenica sam II5 razreda Srednje medicinske škole-Jezero Sarajevo. Odlična sam učenica. Bavim se atletikom već četiri godine. Učestvovala sam na mnogim takmičenjima i ostvarila zapažene

rezultate. Za školu sam ukupno osvojila osam medalja: jednu zlatnu, četiri srebrene i tri bronzane.

Prošle godine na Općinskom takmičenju (Atletski kup) u disciplini 100 metara, osvojila sam drugo mjesto. Na kantonalnom takmičenju sam bila druga, dok sam na federalnom takmičenju koje je održano u Čitluku osvojila treće mjesto. Prošle godine osvojila sam četvrto mjesto na proljetnom krosu u disciplini 800 metara, a ove sam godine bila treća i donijela pehar školi. Na ovogodišnjem općinskom takmičenju za srednje škole osvojila sam drugo mjesto i omogućila prolaz na kantonalno takmičenje, gdje sam bila druga i osvojila srebrenu medalju. Rezultat koji sam postigla doveo me opet na federalno takmičenje koje je održano u Tuzli gdje sam osvojila prvo mjesto i zlatnu medalju.


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

ZANIMLJIVOSTI Današnja istraživanja u domenu prehrane pokazala su da neki plodovi voća ili povrća asociraju i nalikuju na neki dio ljudskog tijela, i da blagotvorno djeluju na njih i kao preventiva i kao lijek. Primijećeno je da:

Prerezana mrkva izgleda kao ljudsko oko. Nauka sada ukazuje da mrkva značajno stimulira protok krvi prema očima i poboljšava njihovu funkciju.

Paradajz ima četiri komore i crven je, kao što je i srce crveno i ima četiri komore. Istraživanja pokazuju da je paradajz zaista odgovarajuća hrana za srce i krv.

Grozd je oblika srca. Svako zrno izgleda kao krvna ćelija, a istraživanja su pokazala da je grožđe značajna hrana koja povoljno utječe na revitalizaciju srca i krvi.

Orah izgleda kao mali mozak, sa lijevom i desnom polutkom, gornjim cerebrumom i donjim cerebellumom. Čak i bore ili kanali na orahu su kao neo-cortext.Sada se zna da orah pomaže razvoju preko 30 neuro-transmitera za funkciju mozga.

Grah izgleda kao ljudski bubreg pa nas ne čudi da je otkriveno kako ima ljekovito i korisno dejstvo na rad bubrega.

Celer izgledom podsjeća na kosti pa se koristi za njihovo jačanje. Kosti se sastoje iz 23% natrijuma kao i ova biljka. Ako ga ne unosite dovoljno u organizam tijelo ga izvlači iz kostiju oslabljujući ih.

Luk izgleda kao ćelije u tijelu. Današnja istraživanja pokazuju da luk pomaže čišćenju otpadaka iz svih tjelesnih ćelija. Luk čak izaziva suze koje ispiraju epitelijalne slojeve očiju.

Grejp, naranče i ostali citrusi izgledaju kao mliječne žlijezde žene i ustvari pomažu zdravlju grudi i protoku limfe u njima i oko njih.


JUS

RE

DN

JA

ME

D I C I N S K AŠ

K

OL

A-J

EZ

ER

O

Modus Vivendi

RUKE

One su kao Osmijeh i plač. Desnoj je dano da nosi mač.

To je u stvari njihova bit

Lijevoj je dano da nosi štit

Desnoj je dano

da drži pero da virtuozno piše i svira

piše i svira

Lijevoj je ruci dano da prati

i drži bijelu pustoš papira

A među njima

poput vage Čovjek korača Čovjek diše

Između svojeg jada i snage

Čovjek se njiše Čovjek se njiše

A. Dedić


Documents

List Zavrsna SAD