Upload
others
View
8
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
18.05.2015
Izvješće medijskih objava
Press CLIPPING d.o.o., Florijana Andrašeca 18a, 10000 Zagreb, Hrvatska, tel.: +385 1 30 948 04,fax: +385 1 30 10 262, e-mail: [email protected], www.pressclip.hr
Muzeji Hrvatskog zagorja
1
17.5.2015 Jutarnji list Stranica/Termin: 38 Hrvatska
Naslov: VE LIKA ŽIVOTNA ISPOVIJEST NOVE KNJIŽEVNE ZVIJEZDE
Sadržaj: Rosie Kugli (45), diplomirana pravnica, rođena Zagrepčanka i po majci Mađarica, autorica je više knjiga za djecu, monografija o sportašima i samozatajna spisateljica ljubavnih romana koja je ovih dana u nakladi Profila objavila opširan ljubic noći'
Autor: TOMISLAV ČADEŽ
Rubrika, Emisija: Nedjeljni Žanr: izvješće Naklada: 55.000,00
Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, NEANDERTALCI, MUZEJ KRAPINSKIH
17.5.2015 Večernji list Stranica/Termin: 8 Hrvatska
Naslov: STAVIT CU TITA I TUĐMANA POKRAJ BISTE MATIJE GUPCA
Sadržaj: Kako gledate na podjele u društvu oko uloga rođenih Zagoraca Tita i Tuđmana? U Zagorju to nije toliko izraženo kao u nekim drugim krčevima. S obzirom na to da su Tito i Tuđman Zagorci i velike povijesne ličnosti, svaki u svoje vrijeme, mislim daje to u principu dobro kad nam
Autor: Alen Brodar
Rubrika, Emisija: Aktualno Žanr: izvješće Naklada: 60.579,00
Ključne riječi: MUZEJ STARO SELO KUMROVEC
18.5.2015 Glas Istre Stranica/Termin: 20 Hrvatska
Naslov: Veep na Pantovčaku
Sadržaj: Veep Selena iz serije je, doduše, potpredsjednica države, ali nije li to, pored predsjednika HDZa Karamarka, i Kolinda Grabar Kitarović?
Autor: Dubravko Grakalić
Rubrika, Emisija: Kolumne Žanr: izvješće Naklada: 15.000,00
Ključne riječi: MUZEJ STARO SELO KUMROVEC
15.5.2015 www.glas-slavonije.hr Stranica/Termin: Hrvatska
Naslov: Besplatan ulaz za sve
Sadržaj: OSIJEK - U ponedjeljak, 18. svibnja obilježava se Međunarodni dan muzeja. Manifestacija Međunarodnog muzejskog savjeta (ICOM-a) ove se godine obilježava 35. put i ima za cilj promicanje muzejske struke preko kreativnih događanja i aktivnosti te osvješćivanja uloge
Autor:
Rubrika, Emisija: Žanr: Internetsko Naklada:
Ključne riječi: ICOM
15.5.2015 www.koprivnica.net Stranica/Termin: Hrvatska
Naslov: Centar za pružanje usluga u zajednici Svitanje čestita Međunarodni dan obitelji
Sadržaj: Međunarodni Dan obitelji – 15. svibnja proglasili su Ujedinjeni narodi svojom rezolucijom 1993. godine, a u svijetu je prvi puta taj dan obilježen 1994. godine. Novom Rezolucijom, 2002. godine, Glavna je Skupština UN uputila poziv svim državama da u
Autor:
Rubrika, Emisija: Žanr: Internetsko Naklada:
Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA
Muzeji Hrvatskog zagorja
Lista objava
17.5.2015 Stranica/Termi 38
Hrvatska
Naslov:
Autor:
Rubrika/Emisija: Nedjeljni Žanr:
Površina/Trajanje: 3.689,10 Naklada: 55.000,00
Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, NEANDERTALCI, MUZEJ KRAPINSKIH
nedjeljni jutarnji
2
VE LIKA ŽIVOTNA ISPOVIJEST NOVE KNJIŽEVNE ZVIJEZDE
TOMISLAV ČADEŽ
izvješće
Jutarnji list
17.5.2015 Jutarnji list Stranica/Termi 38
Hrvatska
3
jutarnji neqjeljm nedjelja17. svibnja 2015. 39
VELIKAŽIVOTNAISPOVIJESTNOVE KNJIŽEVNEZVIJEZDE'Trebalo bi otežati sklapanjebraka, a olakšati rastavu: istotako, muškarca treba isprobatiprije vožnje, osjetiti ubrzanje,mijenjanje brzina, naglokočenje i vrtoglavuvožnjuprije negošto kažemoDA
Museum
RosieKugli (45),
diplomirana pravnica,rođena Zagrepčanka i pomajci Mađarica, autoricaje više knjiga za djecu,monografija o sportašimai samozatajna spisateljicaljubavnih romana koja jeovih dana u nakladi Profilaobjavila opširan ljubic'Tajna prijateljice noći'
isanje jemoja strast. Kad sje¬dnem za kompjutor, zaboravim na sve. Ne postoji višeništa do riječi. One teku, a jase igram s njima. S njimamogu sve i s njima mi je svedopušteno! Svoj prvi romannapisala sam još u osnovnojškoli. Moja učiteljica, ili kakosmo onda govorili 'drugari¬
ca' Željka HorvatVukelja,vodila je literarnu grupu inadobudno smo se bacili napisanje pjesmuljaka, ali nesamo to. Grupica ambicioznih
skribomančića, dostaambiciozno navudrena, zasukala je rukave i pokrenulismo školske novine. Tadasam napisala svoj prvi ljubavni
roman. Izlazio je u na¬stavcima.
Sjećam se da sam iskreirala jedan prilično zanimljivzaplet, pomalo nalik meksičkoj
sapunici, ali na samomvrhuncu, kako to obično biva,
školske su financije presušile.
Nikada se nije saznalo
je li fatalna ljepoticazavršila sa svojim princem i
Autorica s
Anom Zube,
najvećomhrvatskomspisateljicomtakozvanih'lakih romana'u Muzejuprekinutihveza (sasvim
lijevo); Rosie
Kugli s kćeriNinom i sinomMihaelom
je li omraženu žlicu stigla zaslužena
kazna. Ipak, bila samponosna jer svi su me, čak iprofesori, salijetah na hodniku,
ispitivah kako li će samozavršiti, kaže Rosie Kugli, no¬va zvijezda na domaćemknjiževnom nebu, autoricaviše knjiga za djecu, monografija
o sportašima i samozatajna
spisateljica ljuba¬vnih romana.
Napetica o prostitucijiOvih je dana objavila opširanljubić "Tajna prijateljice noći"
u nakladi Profila. Više od300 stranica krije nekonvencionalan
zaplet s elementimakrimića, napetu priču o
zagrebačkoj djevojci koja pr¬
vo upadne u lanac prostiturije, a zatim postane svodnica dok teži savršenoj ljubavis muškarcem koji ju je, kaožrtva spletke, i ne znajući,iznevjerio. Njezina suparnica proračunata je i moćnažena koja joj pokuša uništitiživot.
Rosie Kugh diplomiranaje pravnica, rođena Zagrepčanka, po majci Mađarica.Mađarski govori tečno i zapravo je, nakon Marije JurićZagorke, prva naša spisateljica koja dobro poznaje jeziknaših prvih susjeda.
Ponešto je prevodila s mađarskog, a kaže da se dva je¬zična univerzuma teško mo¬gu sastati: "Ungarofinski saslavenskim jezikom nemabaš nikakvih dodirnih točaka, pa čak ni finski s mađarskim. Ta dva jezika dodirujuse samo u našoj familiji, ahne i u mojem radu. Kako bilo, ipak mi je draga ta za mene savršena smjesa visokofrekventnih mađarskohr
U "Tajni prijateljice noći"
opisuje, dosta sarkastično,odvjetnički i sudski milje. Diplomirana je pravnica, aliodavno je napustila struku.
Proš' o pravni voz"Pravo je bilo logičan nastavak mog školovanja, ali senjime nikad nisam ozbiljnobavila. Mislim da pravo i pravda nemaju dodirnih točaka,to sam spomenula i u knjizi.
završila fakultet, radila sam u odvjetničkomuredu, kasnije na sudu zamaloljetnike, a onda sam zatrudnjela. Kad sam rodiladjevojčicu, željela sam sudjelovati u njenim prvim godi
.Te su se godine protegnule, a u međuvremenu
dobila i drugo dijete. Nisam položila pravosudniispit, iako sam stekla sveuvjete. Moram priznati da
se nakon toliko godinaprovedenih na dječjem igralištu IQ izgubio u bespućimazelenih travnjaka vrckavihTeletubbiesa, a ideja da bubam suhoparne zakone bivala mi je sve udaljenija i nestvarnija. I onda, jednoga dana, shvatila sam da se pravuviše neću vratiti. Proš' o vozkako bi se reklo.
Za pisca je uvijek pozitivno ako je u životu imao do¬
voljno nevolja i ako je preturio preko glave što više poslova.
Ni Rosie Kugli nije iznimka: "U svom 'kratkom životu radila sam dosta toga i po¬nosna sam što sam seokušala u raznim stvarimakoje zapravo i nisu imale veze s pravom. Vodila sampredstavništvo austrijsketvrtke koja se bavila poslovanjem s električnom energijom, bila sam voditeljica sajma u Grazu, kratko sam radila copywriter i u kreativnojradionici Maštograd kojapromiče čitanje i prepncavanje (storytelling) dječjih bajki i priča. Završila sam i tečajza voditelja izrade i provedbeprojekata financiranih iz EUfondova.
Stjecajem nesretnih okolnosti
zapela sam na burzi rada,a dok se na svemile načine
pokušavam iskoprcati izsistema, pokušavam preživjeti od pisanja kolumrri, dječjih knjiga, ljubavnih i antiljubavnih romana. Osim što
17.5.2015 Jutarnji list Stranica/Termi 38
Hrvatska
4
40 nedjelja17. svibnja 2015. nedjeljni jutarnji
'Vodila sampredstavništvo
austrijske tvrtkekoja se bavilaposlovanjem
strmom, bila samvoditeljicasajmauGrazu, radila samkaocopywriteriu
radioniciMaštograd, završila
sam tečaj zavoditelja izrade i
provedbeprojekatafinanciranih iz EIT
-»
S bakom na proslavi Božica (lijevo);
Rosiesprijateljimazajednogodi noćnih izlazaka (sasvim gore);
ispred MuzejaMimara(gore)
Rosie Kuglirođenaje u
Zagrebu(lijevo); bila jespisateljica većkao studentica(gore);
sa svojomdjecom Ninomi Mihaelom(desno)
je frižider ponekad prazan,moram priznati da beskrajno
uživam u pisanju. A dobroje i to što sam liniju dovela ured!"
Njezina možda najdojmljivija
proza, koja posveprelazi granice žanra, jest"Moderna bajka" svojevrstan
antiljubić, duhovit i sarkastičan.
Piše, među ostalim,ovo: "Očito je razlika izmeđuispovijedi i braka samo u redoslijedu.
Kod ispovijedi se
prvo pokaješ pa zatim ideškod svećenika, a u braku prvo
ideš kod svećenika pa se
pokaješ.Pisati iz ženske perspektiveo muškarcima ironično,
duhovito, kao svojevrsnimautomatiziranim, nižim bićima,
u našoj je književnostibilo gotovo nezamislivo svedo sloma socijalizma. S druge
strane, glavninu publikečine čitateljice pa je danasmožda lakše naći publiku uovim makar načelno tržišnim
okolnostima. Jesu lidanašnji muškarci zapravoneka vrsta nedozrele djece?
Fino tkanje nijansi"Ne volim generalizirati jerništa nije crno, ni bijelo. Život
je fino tkanje bezbrojnihnijansi. Svjedoci smo mnogih
invazivnih promjena kojesu stvorile kaos u međuljudskim
odnosima tako dase ponekad priupitamo jesmo
li pobrkali lončiće. Čestose šalim s prijateljicama dasmo postale muškarci za koje
smo se trebale udati jer žena
danas može sve. Dobro,skoro sve! I što će joj princ?Prikladna bi bila konstatacijadamoćni muškarci obično
uspijevaju uz pomoć svojihsupruga, ali moćne ženeuspijevaju usprkos svojihmuževa!
No, ni muškarcima danasnije lako. Tko bi uopće i pomislio
da će žene doći na suludu
ideju i zakoračiti namuški teren? Da će se boritii izboriti za jednakost i pravoglasa? Tko bi uopće pomislioda će si na vrat natovaritimnogo novih i teških zadataka,
predsjedavati vladama,bankama, kompanijama, pačak i državama! Dobro je daje Max Factor izmislio dobarkorektor koji prekriva podočnjake.
Postupno smo doguralido toga da današnji brakovi
podsjećaju - u light varijanti
- na natjecanje tko ćevišetko će bolje, a u ekstremnom
slučaju na bojno polje.
Činjenica da više od polovicebrakova završi razvodom
govori da kolektivno nismo
ovladali vještinom suživota.
Tragedija je da zapravosvi želimo isto. Da nas se voli,
poštuje, sasluša.Pripovjedačica u istoj proziovako razmišlja: "Pomislim
kako su majke biološkaneophodnost, a očevi, očito,neuspjeli izum društva"
Što bi u budućnostimoglo
zamijeniti brak, "jedini rat ukojem spavamo s neprijateljem"
kako kaže pripovjedačicau "Modernoj bajci" Matrijarhat?
Ženske obiteljskezadruge?
"Kad dvoje ljudi odlučiizreći tu fenomenalnu frazu,bilo bi poželjno da malko
prilagode
sliku koju su izmaštalidok su se zaljubljeno držaliza ručice, odlazili na romantične
večere i gledali u
zvjezdano nebo. Goethe je rekao
da je ljubav pitanje ideala,a brak stvarnosti. Zbrka
stvarnog s idealnim nemožeostati nekažnjena! Ne kažemda danas ne postoje sretnibrakovi u kojima muž razumije
svoju ženu, sjeti se otićina roditeljski, vodi svoju
djecu u kino i kazalište, strpljivo
ih podučava životnimmudrostima, a svoju ženuponekad iznenadi toplom
večerom. Ne kažem da ne postoje
divni, krasni i vrijedniizdanci muškog roda. Dakako
da postoje i sretna samzbog toga. Naravno da nepropagiram razvod kao svjetlo
na kraju tunela, ljubav jenajljepša stvar na svijetu. Sa
svojim srcem uvijek ću sekladiti na najviši ulog ljubavnog
jackpota.Zbog ljubavi sve ima smisla,
a onda opet, ništa nemasmisla! No, ja ću i dalje vjerovati
u snagu ljubavi. Iako nikad
ne možeš znati hoće li tizagrijati srce ili zapaliti kuću!
Ne, ne želim reći da je razvod
jedino rješenje. Treba se
rastajati kao i umirati. Samokad ne postoji nikakva drugamogućnost. Možda bi trebalo
otežati sklapanje braka, a
olakšati rastavu umjesto daje obrnuto?"Kako na takvo njezino
pisanje reagiraju muškičitatelji?
Princna konju? Kaj god"Prosječan muškarac boljevidi nego što misli. Mislimda su muškarci više vizualnitipovi, dok mi žene volimopročitati dobro štivo, osjetitineko komešanje u trbuhudok čitamo erotske scene,uživiti se u lik junakinje, proživljavajući
njene velike ljubavi,
strasti, drame, prevare—Ipak,
ne mogu reći da nemam
muških čitatelja. Nekisu se već javili, oduševljeninekim scenama, dobila samveć i naputke o čemu bimuški rod želio čitati.
Premda, dakle, piše ljubavneromane, istodobno razaramit o princu na bijelom
konju."Svaka od nas ponekad
mašta o princu koji bi riješiosve naše probleme. No, našasreća ovisi ne o tome što ćenam netko drugi omogućiti,nego samo o tome što ćemomi učiniti za sebe. Moždasmo odrastajući prerasli bajke
o Zubić vili ili Djedu Mrazu,no mita o čarobnom
strancu ne odričemo se takolako! Borimo se za njega, grčevito,
baš kao što se zastupnici
bore za svoje fotelje! Tajje zapis ostao utisnut u našgenetski kod jer se mi ženerađamo s umovima starim3000 godina! Unatoč svjetskim
i globalnim promjena
loptice, drugaje o Janici Kostelić idjetinjemsnu koji je pretočenustvarnost, a treća o životu KristijanaCuravica i njegovu povijesnom zaronu'
17.5.2015 Jutarnji list Stranica/Termi 38
Hrvatska
5
nedjelja17. svibnja 2015. 41
'Stjecajem nesretnih okolnosti zapelasam na burzi rada, a dok se na svemile načine pokušavam iskoprcati izsistema, pokušavampreživjeti odpisanja. Frižider je ponekad prazan,ali dobro je što sam liniju dovela u red'
ma, invaziji napretka, seksualne
revolucije, tehnologije isvega što se događalo u proteklim
stoljećima, i daljeuporno tražimo savršenoggospona, kao i savršenu ljubav
(onu s velikim LJ jer ljubav
je veliki uljepšivač)! Potraga
za idealnom ljubavidjetinjasta je maštarija kojese vjerojatno nećemo osloboditi
sve dok smo živi. U vremenima
naših baka to je bilonezamislivo.One su se, improvizirajmoi recimo 'vozile' u istom
autu cijeli život. Danas, činise, toviše ne prolazi! Mislim,po nekoj logici (i muškoj iženskoj), trebalo bi isprobatimodel prije vožnje, osjetitiubrzanje, mijenjanje brzina,naglo kočenje, vrtoglavu vožnju,
kako bismo pristaliizreći onu čarobnu rječicu'da'
Mobilna pričaonicaUnatoč dobrim i kvalitetnimprovjerama, eksperimentima
i ispitivanjima tržišta kojasu posvećena seksualnoj
kompatibilnosti partnera, rijetki
su oni koji ostaju vjernii svoj kratki život posvete jednoj
te istoj osobi. Naravnoda ima i takvih slučajeva i,
iskreno, ja im od srca čestitam
na tome. Smatram da jeto velik uspjeh.
Pisala je dosad najviše za
djecu imajući na umu i vlastitu:
"Nina i Mihael izvor sumoje nepresušne sreće iapsolutno najvećeg životnogzadovoljstva. Većinu vremena
provodim opskrbljujućiih golemim količinama majčinske
ljubavi kako bi izrasliu emocionalno čvrste i mentalno
stabilne osobe. Nisuizloženi radioaktivnom cinizmu
koji širim oko sebe.Obožavam svoju djecu, onasu izvor moje sreće. Zapravosam nekako s djecom i krenula
u spisateljske vode. Svaku
večer pričala sam svojojdjeci priče, izmišljala raznelikove, dogodovštine. Klincisu beskrajno uživah u tome.Postala sam pokretna pričaonica,
pričala sam na putudo vrtića, igralištu, u dućanu,prije spavanja.
Pokrenula je, misleći nanajmlađe, ciklus knjiga o životu
hrvatskih sportaša."Djeci želim poručiti da
ništa nije nemoguće, da treba
vjerovati u sebe i svojesnove.
U svojoj prvoj knjizi 'Takomala, a tako velika' kazujempriču naše proslavljene tenisačice
Ive Majoli iz perspektive
jedne male žute teniske
loptice koja je bila tolikomala da su je njeni prijateljinazvali Mala. A kada Malaupozna djevojčicu Ivu, njihdvije kreću u uzbudljivuavanturu i veliku pobjedu.
Druga knjiga 'Snježnakraljevna' jest o najboljoj inajuspješnijoj skijašici svihvremena Janici Kostelić, odjetinjem snu koji je pretočen
u stvarnost, o godinamatruda, muke i boli ispisa¬
nima na snijegu i ledu. Potom
sam u knjizi 'Zovdubine' opisala život Kristijana
Curavića, rekordera uronjenju na dah, zapamćenog
po povijesnom zaronuispod leda na Sjevernompolu.
Još je napisala s AnomBarbićKatičić slikovnicu"Tajna krapinske špilje" vodič
kroz Muzej krapinskihneandertalaca. Talent RosieKugli nije ostao neprimijećen
među našim spisateljicama.Uživa, prije svega, potporu
naše kraljice ljubavnihromana Ane Žube (Župan).
"Što mislite kolika je bilamoja sreća kad me Ana Žubena promociji mojeg antiljubavnog
romana u Muzejuprekinutih veza obasulakomplimentima, kad mi jeJulijana Matanović napisalarecenziju od koje sam se rasplakala,
kad mi je urednicaljubavnih romana u GlorijiIvanka Vranković, nakon štosam joj poslala svoj prvi ljubić,
poslala mail: 'Romansam pročitala, po kvalitetiodskače odmnogih koje smoobjavili. S obzirom da je odličan,
pišite i dalje. Lani, u ovodoba, nazvala me urednica uProfilu Sandra Pocrnić Mlakar
i zamolila da se nađemona kavi. Kad smo se našle, bilaje vrlo kratka, naručila ljubavni
roman i otpravila mekući riječima: Znam da ćetevi to super napisati, ajmo sadna posao.Humor je bitan element
njezina pisanja, premda gaje, primjerice, najteže "ugurati"
u žanrom definiran ljubić,
još k tome u suglasju serotskim scenama.
Bez humora -ništa"Prvi korak prema rješenjuteške životne situacije ne počinje
stisnutih zuba ni šaka,već nanovo zadobivenimosmijehom. 'Vic je posljednjeoružje nenaoružanih' rekaoje Freud, potpisujem njegove
riječi. Smijeh je začin,smijeh je jedna od dvije karakteristike
koje nas razlikujuod životinja. Druga je razmišljanje
o smrti.Mislim da nije moguće
napisati kvalitetan romanbez humora, on je šećer kojisladi naš život, roman, knjigu,
film. Za razliku od tragičnih
zapleta koji u sebi obično
sadrže nešto konačno,teško, bezizlazno, humormože znatno pripomoći dase napeta situacija 'ohladi' Uživotu, baš kao i u literaturi,omogućava zdravu distancuprema ljudima i događajimakoji se opisuju, pa bile to iljubavne zavrzlame. Erotikaje, pak, ljepši dio naših života.
Scene koje opisujem ipaksu, zasad, lišene humora, štone znači da će i u budućnostibiti tako. Erotika je vezana uzljubav, želju, strast, požudu.Intimno sjedinjenje dva bića
koja se vole i žele. Eksplozijaosjećaja, strast i vrišteće
emocije, slike koje golicajumaštu i bude želju.
17.5.2015 Stranica/Termi 8
Hrvatska
Naslov:
Autor:
Rubrika/Emisija: Aktualno Žanr:
Površina/Trajanje: 212,66 Naklada: 60.579,00
Ključne riječi: MUZEJ STARO SELO KUMROVEC
ZELJKO KOLARžupan krapinskozagorski
STAVIT CU TITAI TUĐMANAPOKRAJ BISTEMATIJE GUPCA
Kako gledate na podjeleu društvu oko uloga rođenih
Zagoraca Tita i Tuđmana?
U Zagorju to nije toliko izraženokao u nekim drugim krčevima. Sobzirom na to da su Tito i TuđmanZagorci i velike povijesne ličnosti,svaki u svoje vrijeme, mislim dajeto u principu dobro kad nam dolazeljudi sa strane i sa svojim stavovimanas pokušavaju posvaditi, ali totada ne padne na plodno tlo. Što setiče prepucavanja političara, uvijekse potežu pitanja kad su nekeobljetnice, nije to opet tako često.Naravno, nije sve crnobijelo, alistvarno se nepotrebno potencirajuneke stvari.
Imate li u svom uredu fotografije
ili bistu Tita iliTuđmana? Ako nemate,biste li ih stavili?
Da sam zatekao slike ili skulptureu svom uredu, sigurno nebih mijenjao ni micao ništa.Trenutačno ih nemam u uredu,imam samo malu bistu MatljeGupca. No razmišljam o tome dainvestiram u jedan manji ormarićjer nemam kamo s poklonimakoje dobivam od učenika koji nasposjećuju, stranih delegacija i onihiz veleposlanstava. Razmišljam otome da stavim i male biste JosipaBroza Tita i dr. Franje Tuđmanapokraj biste Matije Gupca.
Mislite li da Zagorje dovoljno
koristi Kumroveci Veliko Trgovišće u turističke
svrhe?
I Tito i Tuđman imaju svoještovatelje koji obilaze VelikoTrgovišće i Kumrovec, a mi trebamopružiti svu moguću infrastrukturuda ljudi dođu i posjete Staro selo irodnu kuću Franje Tuđmana i da impopratnim sadržajima omogućimoda u Zagoiju nešto i potroše. VelikoTrgovišće godišnje posjeti oko15. 000 ljudi, a Kumrovec 42. 000i smatram da tu ima još mnogoprostora da privučemo ljude u tadva povijesna mjesta u kojima suse rodila dva velikana hrvatskepovijesti.(klen Brodar/Zagorje International)
6
STAVIT CU TITA I TUĐMANA POKRAJ BISTE MATIJE GUPCA
Alen Brodar
izvješće
Večernji list
18.5.2015 Stranica/Termi 20
Hrvatska
Naslov:
Autor:
Rubrika/Emisija: Kolumne Žanr:
Površina/Trajanje: 603,32 Naklada: 15.000,00
Ključne riječi: MUZEJ STARO SELO KUMROVEC
Zemlja čuda
Veep na Pantovčaku
Sveje očitija sličnost
SeleneMeyer, američkepotpredsjednice iz
tv serije Veep, s KolindomGrabarKitarović, predsjednicom
Republike Hrvatske.
Njihova sličnostnije, doduše, u izgledu, alijest u nastupu, sviti kojaih prati, u porukama kojeodašilju javnosti, te u političkoj
kompetenciji štoih ukrašava. Predsjednica
Kolinda u tri mjesecaod ustoličenja na funkciju
nije povukla niti jedanvlastiti, originalni, samosvojni
i stvarni političkipotez, iako je "isicakala izsvake paštete" putovalasvijetom i davala bezbrojne
izjave na teme koje jojnisu osobito bliske.
Hrvatska predsjednicau prvom je tromjesečjusvog mandata velikom
djelu javnosti (u što se neubrajaju HDZovi aktivisti
u medijima) ostaviladojam posve nekompetentne
osobe, koja jena svoju visoku dužnostdošla samo s jednim ciljem
- da pomogne svojoj
stranci u preuzimanjuvlasti. Nakon toga,
kada parlamentarni izbori
završe, Kolinda GrabarKitarović
možda ćedobiti autonomiju dasama odlučuje o pokroviteljstvu
tiad sajmomcvijeća ili ljetovanju naBrijunima.
Ne pobijedi li na izborima
Karamarkov "crnisavez" ekstremne i umjerene
desnice, predsjednicaKolinda naći će se u
poziciji fikusa, bez snažne
političke potpore s desnice
i prezrena od političke
ljevice.Iako je kandidiranje
Kolinde GrabarKitarovićza predsjednicu, najavljeno
prošlog ljeta, biloiznimno osvježenje zahrvatsku politiku, kojaje, kao i ona u susjedstvu,
"umorna od svojihlidera" njezine porukeiz izborne kampanje,
te na početku mandatakoji uskoro broji stotinudana, pokazuju da nijedobro sve što vjetar donese.
Paradoksalno dijeljenje
nacije uz svečanaobećanja kako će "raditina zajedništvu" plesanjena rubu ustavnih ovlasti
Dubravko Grakalić
Veep Selena iz
serije je, doduše,
potpredsjednicadržave, ali nije lito, pored predsjednika
HDZaKaramarka, iKolinda GrabarKitarović?
i pokušaji da se izazovepolitička kriza, podcjenjivanje
premijera, Vladei Hrvatskog sabora, arogancija
prema medijimai antifašizmu, uz otvorenu
podršku svojoj bivšoj
stranci, pokazuje dase biračko tijelo, nakon"meko kuhanog" Ive Josipovića,
odlučilo za poprilični
avanturizam.Na Pantovčak je dospjela
hiperaktivna činovnica,
koja je prije radila
za državu, a potomza NATO savez. Danas -
kada bi trebala rukovoditivlastitim vizijama
- predsjednica Kolindalavira između političkih
zamisli TomislavaKaramarka i MilijanaVase Brkića, u čemu jojodnedavna, ne bez svojih
primisli, potpomažeVladimir Šeks. Osnovnapolitika koju sada proizvodi
Pantovčak potenciranje
je sve besmislenijihsukoba s Vladom i svimaonima koji je iole podržavaju.
Zemlja koja ima predsjednicu
čiji je trenutačnojedini posao traže¬
nje Casusa belli za udarna Vladu ili premijerane može imati političku
stabilnost. Posljednjerasprave o zapovijedanju
oružanim snagama,koje su iz rasprava o
svečanoj vojnoj paradiprerasle u preispitivanje
Ustava na temu "tkomože izvesti vojsku izvojarni" opasan su primjer
izmišljanja političkekrize i rušenja poretka.Predsjednica, koja bi
trebala biti jamac državnestabilnosti i očuvanja
ustavnih vrijednosti, radisve da zadovolji namjeresvoje bivše stranke, čiji se
predsjednik dovinuo daje oportuno biti protivvojnog mimohoda, iakose sama Kolinda s njegovim
održavanjem, u prvimah, suglasila.
Ironija je - ali i sjajanprimjer stranačke stegeda predsjednica koja očito"voli" vojsku (koliko vidimo
na snimcima sa sajmaoružja ili iz Afganistana)oštro "zabranjuje" vojnuparadu. Naravno, to nijejedina ironija koju Kolinda
GrabarKitarović promiče
o samoj sebi.
Likvidacija biste JosipaBroza Tita iz njegova
bivšeg ureda, kao i čita¬
vi ekspozei predsjednice0 tome kako ona vidi antifašizam,
nisu bili osobito
korisni ni njenomjavnom ugledu, a ni
povijesnim
revizionistima(koji se djelomice krijuu HDZu), nego su samo"digli rejting" pokojnome
Brozu i recentnim hrvatskim
antifašističkimudrugama. Bista s Pantovčaka
danas je jedanod najomiljenijih eksponata
posjetiteljima kumrovečkog
Starog sela iBrozove rodne kuće, onaje simbol povijesne neprolaznosti,
što predsjednicaKolinda koju je na
položaj donio vjetar želje
za promjenama teškoda će postati.
Trenutačna predsjednicaRepublike, koja u
želji za dopadljivošću uživotnim novinskim intervjuima
napominjeda inspiraciju nalazi umagnetićima s mudrimizrekama što ih drži nahladnjaku, autohtona jehrvatska Selena Meyer izkomediserije Veep. VeepSelena je, doduše,
potpredsjednica
države, alinije li to, pored predsjednika
HDZa Karamarka,1 Kolinda GrabarKitarović?
7
Veep na Pantovčaku
Dubravko Grakalić
izvješće
Glas Istre
15.5.2015 Stranica/Termi
Hrvatska
Naslov:
Autor:
Rubrika/Emisija: Žanr:
Površina/Trajanje: 1,00 Naklada:
Ključne riječi: ICOM
OSIJEK - U ponedjeljak, 18. svibnja obilježava se Međunarodni dan muzeja. ManifestacijaMeđunarodnog muzejskog savjeta (ICOM-a) ove se godine obilježava 35. put i ima za ciljpromicanje muzejske struke preko kreativnih događanja i aktivnosti te osvješćivanja ulogemuzeja kao institucija koje pridonose društvu i njegovu razvoju. Danu muzeja prethodit ćeEuropska noć muzeja u subotu, 16. svibnja. U obje se manifestacije uključuje i MuzejSlavonije. U subotu će Muzej biti otvoren od 18 do 22 sata, a na Dan muzeja (18. svibnja)od 9 do 21 sat. Ulaz za sve posjetitelje tijekom obje manifestacije je besplatan. U subotu u18 i 20 sati besplatan je vođeni obilazak izložbi u Glavnoj straži (Trg Sv. Trojstva 2), a u 19 i21 sat kroz izložbe u Magistratu (Trg Sv. Trojstva 6).U ponedjeljak, 18. svibnja u 11 sati umultimedijalnoj dvorani Glavne straže je okrugli stol "110. obljetnica generalnog štrajka uOsijeku", prezentacija pilot-projekta "Povijest i baština" u suradnji s Odsjekom za povijestFilozofskog fakulteta. U 13 sati na istom mjestu promocija je brošure "Edukacija", a u 13.15prezentacija projekta "Život, živost, održivost" u suradnji s OŠ Franje Krežme. U 17 sati bitće otvorena izložbe Jánosa Aknaya, a u 20.30 bit će prezentacija nove web-stranice MuzejaSlavonije. (D.Kć.)
8
Besplatan ulaz za sve
Internetsko izvješće
http://www.glas-slavonije.hr/269480/5/Besplatan-ulaz-za-sve
www.glas-slavonije.hr
15.5.2015 Stranica/Termi
Hrvatska
Naslov:
Autor:
Rubrika/Emisija: Žanr:
Površina/Trajanje: 1,00 Naklada:
Ključne riječi: MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA, MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA
Međunarodni Dan obitelji – 15. svibnja proglasili su Ujedinjeni narodi svojom rezolucijom1993. godine, a u svijetu je prvi puta taj dan obilježen 1994. godine. Novom Rezolucijom,2002. godine, Glavna je Skupština UN uputila poziv svim državama da u Svako dijete imapravo na prirodno odrastanje u sigurnom i poticajnom obiteljskom okruženju, bilo u vlastitoj,posvojiteljskoj ili udomiteljskoj obitelji. Centar za pružanje usluga u zajednici Svitanje razvijavisoku kvalitetu podrške i pomoći obiteljima kroz pružanje socijalnih usluga savjetovanja ipomaganja djeci, roditeljima i udomiteljima, kao i kroz uslugu poludnevnog boravka za djecui uslugu organiziranog stanovanja za mlade. Međunarodni Dan obitelji obilježit će se uSvitanju edukativnom radionicom za roditelje i djecu, korisnike usluga savjetovanja ipomaganja te korisnike usluge poludnevnog boravka. Edukativna radionica će biti održanau petak, 15. svibnja, s početkom u 13.oo sati. Tema radionice je „Obiteljska igra – igrageneracija". Za djecu i njihove roditelje stručni djelatnici Svitanja organizirat će zajedničkeaktivnosti kroz igru i interaktivno druženje. Također, povodom Međunarodnog dana obiteljiSvitanje organizira u nedjelju, 17. svibnja, izlet u Krapinu, gdje će djeca, korisnici uslugepoludnevnog boravka zajedno sa svojim roditeljima posjetiti muzej krapinskog pračovjeka.Centar za pružanje usluga u zajednici Svitanje, povodom Međunarodnog dana obiteljiupućuje srdačne čestitke svim obiteljima. .......................................................
9
Centar za pružanje usluga u zajednici Svitanje čestita Međunarodni dan obitelji
Internetsko izvješće
http://koprivnica.net/obavijesti/28216-centar-za-pruzanje-usluga-u-zajednici-svitanje-cestita-medunarodni-dan-obitelji
www.koprivnica.net