SCKultura

promjene

listopad

U listopadu Kultura promjene za vas je pripremila:

— Jelena Cikač / Glorija Lizde ISPIT 2015.

— Nikola Bojić i Marino Frankola IT LUX EMPTY

— Silvio Vujičić INSTALACIJA

— SLIKA POKRET ZVUK, intermedijalni projekt

— Improspekcije2015 LAB Riba gušter leopard čovjek – praćenje tragova podrijetla vlastitog plesa

— SHNIT CINEMAS SELECTION, filmski program

— KRATKE SLIKE Iz Kratke baze 25 FPS-a: PISMA VIDOVNJAKA

(LETTRES DU VOYANT) The younger, the better ZDENKO BAšIć

— Klubvizija SC HANDS ON FILM

Jelena Cikač / Glorija LizdeISPIT 2015.

Izložba fotografija studenata Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, Katedre za fotografiju, pod mentorstvom prof. Sandre Vitaljić.

Projekt se u Galeriji SC održava od 2012. godine.

izložbe

Prije četrdesetak godina u Zagrebu je bilo dvade-setak kino dvorana. U tranziciji iz filma u video, iz videa na dvominutnu youtube formu, a potom i u .GIF, medij prolazi kroz dramatičnu redukciju koja ga je ispraznila od značenja, uklonila mu kontekst i drastično povećala publiku zagledanu u isječke najuzbudljivijeg. Projekt it lux empty dovodi ovu redukciju do apsurda. Klasične trenutke kinema-tografije dvadesetog stoljeća pretvara u video isječke veličine 5x5 pixela koje potom prikazuje u mediju kazališnog svjetla projiciranog na pod ispred praznog kino platna. Prikazan u praznini kino dvorane, u praznini kino programa i isprazno-sti beskrajnih vizualnih podražaja, film se pretvara u rasuti medij koji može uobličiti samo sjećanje publike uronjene u svjetlosni ambijent. Instalacija će biti prikazana prije filmskih projekcija.

instalacije

Nikola Bojić i Marino FrankolaIT LUX EMPTY

Silvio VujičićINSTALACIJA

Instalacija Silvia Vujičića rađena posebno za Francuski paviljon stvorit će samostalan više-osjetilni sustav koji je rezultat dvogodišnjih eksperimenata. Analizom flamanskog slikarstva, a dire ktno se nadovezujući na svoja prijašnja istra-živanja vrtova, mirisa i fontana, umjetnik u ovom prostoru realizira kompleksnu osjetilnu, čulnu i vizualnu cjelinu. Stvoreni poredak nije stabilan, statičan ni finalan sustav, nego nastavak započe-tih procesa. Silvio Vujičić i ovdje je posegnuo za znanstvenim metodama, referencama iz povijesti umjetnosti i performativnim metodama koje publi-ku stavljaju pred slojeviti rad u kojem i sama mora odabrati i odlučiti.

SLIKA POKRET ZVUK

Projekt SLIKA POKRET ZVUK intermedijalni je autorski projekt koji povezuje glazbu, ples i likovnu umjetnost. Sve aspekte projekta povezuje sagledavanje sposobnosti tijela, uma i svijesti koje se u današnjem sustavu ne razvijaju normalno i ne uzimaju sasvim u ob-zir. Kreativnost je dokaz da možemo osjetiti bît postojanja i stvoriti puno više od tehnolo-gije današnjice. Život, kao vrhunac kreacije, osjetljiv je i moćan instrument kreiranja vlastite i objektivne stvarnosti. Stvaranje kao svrha postojanja. Stvaranje i kreacija jesu bivanje.

SUDJELUJUTena Novak Vincek (skladateljica i violinisti-ca; scenografija), Benjamin Duran (koreograf i plesač), Ksenija Duran Krutova (asistentica koreografa i plesačica), Pavla Mikolavčić (plesačica), Miro Manojlović (video), Dina Katnić (klavir), Igor Dorotić (truba), Ljerka Končar (violončelo), Ema Abadžieva (oboa), Andrea Dizdar (flauta), Vedrana Dizdar (klari-net), Natalija Jarec (fagot)

intermedijalni projekt

Improspekcije2015LAB ‘Riba gušter leopard čovjek — praćenje tragova podrijetla vlastitog plesa’

U sklopu Improspekcija2015, koje se bave neline-arnošću plesnih povijesti i komunikacijom plesa i publike, organiziramo LAB ‘Riba gušter leopard čovjek – praćenje tragova podrijetla vlastitog plesa’ s hrvatskim plesnim umjetnicima koji će facilitirati međunarodni umjetnici i pedagozi Peter Pleyer i Maria Francesca Scaroni. Tko su moji preci? što implicitno ili eksplicitno perpetuiram svojom plesnom praksom? Plesnu povijest u sebi nosimo kroz njene duhove, i ponavljamo i remode-liramo je vlastitim radom. LAB će se baviti, s jedne strane, linearnim praćenjem povijesti, i s druge, intuitivnim traganjem kroz osobne opsesije i teme koje se vraćaju. Ovo istovremeno praćenje i tkanje povijesti kreira i svijest o umjetničkom radu kao kolektivnom naporu. Više informacija potražite na službenoj stranici Improspekcija2015: www.improspekcije.com

lab

SHNIT CINEMAS SELECTION

Međunarodni filmski festival shnit održava se od 7. do 18. listopada i to istovremeno u nekoliko gra-dova, na 5 kontinenata, spajajući više od 30.000 filmaša i filmofila. Na festivalu će biti prikazano više od 200 kratkih filmova svih žanrova i stilova, a 16. listopada dio programa bit će predstavljen i u MM centru.

filmski festival

Iz Kratke baze 25 FPS-a PISMA VIDOVNJAKA (LETTRES DU VOYANT)

Dokumentarno-igrani film Pisma vidovnjaka bavi se spojem spiritizma i tehnologije u suvremenoj Gani i pritom razotkriva praksu internetskih prevara kombiniranih s vuduom znanim kao sakawa. Kroz priče prevaranata virtualne postkolonijalne Afrike, sakawa kao animistička praksa postaje oblik neoko-lonijalnog otpora. što praktikanti sakawe vide kada su u transu, kako duhom ulaze u kompjuter, putuju optičkim vlaknima i suvremenim Juju ritualima stvaraju scam poruke?

REŽIJA Louis Henderson, FR, 2013, 40’, HD videoEngleski jezik, bez hrvatskih podnaslova

kratke slike

The younger, the better ZDENKO BAšIć

Pored animiranog filma i režije, Zdenko Bašić bavi se i ilustracijom te je dosad ilustrirao nekoliko autorskih knjiga za koje dobiva mnoga prizna-nja, a njegove su ilustracije izložene na nekoliko samostalnih i grupnih izložbi u zemlji i svijetu. Za debitantski film Guliver (2009.) dobiva posebnu diploma stručnog žirija na Animateci (Ljubljana), Grand prix na Danima hrvatskog filma 2009., nagradu Oktavijan za najbolji animirani film na DHF-u te nagradu za najbolji kratki film na Libertasu (Dubrovnik). Za animirano-igrani film Vesla dobio je Zlatnu medalju UNICA-e, Svjetskog festivala neprofesijskog filma .

Klubvizija SC HANDS ON FILM

Na radionici proširenog filma polaznici će naučiti raditi 16mm loopove koristeći različite tehnike za manipulaciju filmskog materijala (scratch, paljenje, kemijski eksperimenti...) i konačno, kako modificirati projektor ili ga koristiti kao zvučni instrument. Po završetku radionice, polaznici će zajedno s voditeljima javno izvesti kolektivni au-diovizualni performans. Voditelji radionice su au-diovizualni umjetnici Stefan Voglsinger, Stefanie Zingl (Setzkasten Wien/Framer Filmkollektiv) i kanadska animatorica Madi Piller. Mjesta su ogra-ničena, prijave s kratkim životopisom i motivacij-skim pismom šaljite na sc.klubvizija@gmail.com do 20. listopada, a odabrane polaznike obavijestit ćemo 21. listopada. Cijena: 150 kn (100 kn za čla-nove Klubvizije).

radionice

listopad

U listopadu vas u Teatru

&TD očekuje:

• S. Božić BORN TO PLEASE premijera

• I. Vidić POSLJEDNJI DANI MIRA premijera

• M. Kurspahić POTOP

• Copi TEŠKOĆE S IZRAŽAVANJEM

• T. Bernhard VELIKI ODLAZAK

• B. Jelčić KO RUKOM ODNESENO

• V. Parun JA KOJA IMAM NEVINIJE RUKE

nisu vični glazbenom izričaju, pokušavaju zadovolji-ti publiku svojim interpretacijama poznatih hitova iz povijesti pop glazbe. Naglasak je na komičnom, a ne ciničnom aspektu imitacije kao forme. Born to Please zabavlja (sebe i publiku) pitanjem može li solo izvođač u susretu s publikom izraziti i repre-zentirati uzbuđenje velikih, spektakularnih, inter-nacionalnih događanja koji uključuju samu ideju superlativa zabave i zabavljaštva (Eurovizija, San Remo, MTV Awards). Koji se afektivni odnos razvija između gledatelja i izvođača u titanskom naporu da se uprizori nemoguće: raskoš i produkcija koncer-tnih događanja, koje sebi suvremeno istraživačko kazalište ne može priuštiti.

premijera

S. Božić BORN

TO PLEASE

Autorski projekt Saše BožićaU sUradnji s izvođačima Nataša Dangubić, Ivana

Krizmanić, Marko Jastrevski, Jerko Marčić

Kostimi i scena Zdravka IvandijaSVJETLO Marino FrankolaTON Damir ŠimunovićProdUKcija za de facto Andrea RemetinKoProdUKcija Sveučilište u Zagrebu, Studentski

centar, Kultura promjene, Teatar &TD, de facto, Art Radionica Lazareti

Born to Please kazališni je performans za četiri vrlo različita izvođača: Natašu Dangubić, Ivanu Krizmanić, Jerka Marčića i Marka Jastrevskog. Oni se okušavaju u njima nepoznatom izričaju pjevanja. Radi se o nizu solo izvedbi u kojima glumci, koji

M. Kurspahić POTOP

režija i dramatUrgija Miran KurspahićigrajU Dean Krivačić, Lana Barić, Sven Jakir,

Iskra Jirsak i Franka Mikolaciglazba Nikša MarinovićKoProdUKcija Sveučilište u Zagrebu, Studentski

centar, Kultura promjene, Teatar &TD i Kufer

Predstava posvećena Miranovu ujaku Luji.

2014. navršilo se točno 50 godina od velike poplave u Zagrebu. Dvije priče, jedna smještena u 1964., a druga u 2014. U vremenskome skoku, djedovi i bake te njihovi unuci postaju vršnjaci koji se svaki na svoj način nose sa životom i bore s problemima koji ih potresaju. Kroz slučajeve ovih dviju obitelji (a zapravo iste) uočavamo slič-nosti i razlike, ali i nasljeđe koje utječe na njiho-ve odluke. Kako su problemi isti, a ljudi različiti, ili kako su ljudi isti, a problemi različiti? Teške

predstave

I. VidićPOSLJEDNJI DANI MIRA

redateljica Dora Ruždjak PodolskiigrajU Dubravka Ostojić i Nataša Kopečscenograf Stefano KatunarSKLADATELJ Josip MaršićsUradnica za PoKret Petra HrašćanecKoProdUKcija Sveučilište u Zagrebu, Studentski

centar, Kultura promjene, Teatar &TD i RUPER

Drama Posljednji dani mira Ivana Vidića posta-pokaliptični je prikaz današnjice, kontrastiran odnosom dviju žena koji prerasta iz temeljnog u brutalni odnos majke i kćeri. Potpomognuta mirisima i zvucima divljeg mediterana, atmos-fera komada mjestimice prerasta u bunuelovski razvedeno poprište igre. Ivan Vidić započeo je svoj profesionalni put u Teatru &TD (proslavljena Groznica, Putnici, Bakino srce), te se ovim projek-tom vraća matici kao etablirani pisac.

premijera

CopiTEŠKOĆE S

IZRAŽAVANJEM

Prijevod, režija i izbor glazbe Edvin LiverićobliKovanje svjetla Miljenko Bengezglazbena obrada Marin AlvirvizUalni identitet Predstave Decker+KutićProdUKcija Sveučilište u Zagrebu, Studentski

centar, Kultura promjene, Teatar &TDigrajU Bojan Navojec, Dado Ćosić, Dean Krivačić

i Vesna Stilinović

Cinik, okrutan, lažno naivan, arogantan, očajan, aristokrat... i homoseksualac. Sve to kontroverzni je argentinski autor Raul Damonte Batana, čija su djela nastajala pod pseudonimom Copi.

U svom dramskom tekstu Teškoće s izražava-njem (L’homosexuelou la difficulté de s’expri-mer, 1971.) na žestok način progovara o

i beznadne situacije često znaju izvući ono naj-bolje, ali i ono najgore iz ljudi, i ponekad je samo životni optimizam onaj određujući faktor koji ih razdvaja od očaja i pokreće prema naprijed. Je li doista potreban potop da bi se stvari svele na pra-vu mjeru, sve poništilo i krenulo ispočetka, ili se sve još uvijek može popraviti, sačuvati i izgraditi neki novi nasip da spasi dan?

Potop, predstava koja je na 25. Marulićevim dani-ma u Splitu osvojila nagrade za najbolju predstavu u cjelini, najbolji tekst (Miran Kurspahić), najboljeg glumca (Dean Krivačić), i koja je na prošlogodiš-njim Nagradama hrvatskog glumišta bila nomi-nirana u 4 kategorije, a ponosi se dobivenom za najbolju žensku ulogu do 28 godina (Iskra Jirsak).

T. Bernhard VELIKI ODLAZAK

Rađeno po drami Minetti Thomasa Bernharda.Prijevod, adaPtacija, režija i izvedba Zdenko

Jelčić, glumac koji se odrekao klasike.

Stari glumac Minetti, nakon trideset godina izbi-vanja sa scene u predvorju hotela u Ostendeu čeka direktora teatra koji mu je ponudio da još jednom odigra kralja Leara. Silvestarska je večer. Svi ludu-ju, a on čeka. Slučajnim prolaznicima razlaže svoj život... pita se o smislu teatra i čeka.

Vani pada snijeg. Večer prolazi. Sudbina kralja Leara koji je velikodušno razdao sve ponavlja se na velikom glumcu.Jedna od posljednjih velikih drama austrijskog dramatičara Thomasa Bernharda.Dramu je preveo i za večerašnje izvođenje adapti-rao u monodramu Zdenko Jelčić.Ona se više ne događa Minettiju u Njemačkoj nego Jelčiću u Hrvatskoj.

marginalnim temama poput homoseksualnosti i transrodnosti.

Apsurdna ‘melodrama’ s primjesama komedije igrana u atmosferi latinoameričkih sapunica i pomaknutih glazbenih komentara znanih pje-smuljaka Eurosonga, progovara o kompliciranim odnosima likova koji nastanjeni u nekakvom nepoznatom ambijentu tragaju za vlastitim identitetom.

Pred gledateljem otkriva se razuzdan, kaotičan, zabavan, inovativan i drzak svijet kojega Copi stvara iz vlastitih bolnih iskustava.

se toliko trude, te nas prisljavaju da ih stavimo na kušnju i da ih malo bliže promotrimo.

Predstava Ko rukom odneseno na 39. Danima satire Fadila Hadžića osvojila je četiri glavne nagrade. Nagradu za najbolju predstavu u cjelini, glavnu na-gradu za mušku ulogu (Marko Makovičić), glavnu nagradu za žensku ulogu (Ivana Krizmanić) i jednu od pet ravnopravnih glumačkih nagrada (Jerko Marčić).

B. Jelčić KO RUKOM ODNESENO

REŽIJA Bobo JelčićigrajU Ivana Krizmanić, Marko Makovičić

i Jerko Marčić

To je nešto kao rekonstrukcija jednog naviknu-toga, uobičajenoga druženja. Prijatelji koji se već godinama znaju, priče i situacije koje se ponavljaju, modeli razgovora koji su slični ili isti kao i svaki put, malo toga se mijenja, a druženje, ili odnos veza među njima neprekinuto traje i stabilizira se u svojoj uobičajenosti. Tu i tamo neki događaj ili, bolje rečeno, neki neočekivani detalj poremeti sigurnost nečijeg istupa, ali sve se začas vrati na isto, u isti kod i obrazac, u toplu sigurnost. I onda ta stabilnost i sigurnost pozicija svakog od njih postaju očekivano iritantne, odnosno njihova čvrstina i uvjerljivost oko koje

U predstavi Ja koja imam nevinije ruke, prisjetit ćemo se i najpoznatijih, ali i nekih manje pozna-tih pjesama naše najveće poetese.

Predstava ‘Ja koja imam nevinije ruke’ osvojila je Grand prix na Međunarodnom festivalu monodra-me u Bitoli.

V. Parun JA KOJA IMAM

NEVINIJE RUKE

REŽIJA Ivan Leo LemoglUmi Vesna Tominac MatačićProdUKcija Zagrebački glumački atelje

Otprilike godinu dana prije svoje smrti, Vesna Parun objavljuje rezime svoga života i stvaralaštva pod naslovom Ja koja imam nevinije ruke.

Vesna je otočanka, izolirana raznim morima, ali Vesna je i hrid s čijeg se svjetionika svjetlo okreće i obraća nama, pjevajući i o našim životima, o burnom 20. stoljeću, o ratovima, o patrijarhal-nom kišobranu, o arhetipskom Mediteranu, o ljubavi, zemaljskoj i nezemaljskoj.