Upload
mozaik-knjiga
View
281
Download
3
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Volite li našu divnu obalu i otoke? Sada ćete ih zavoljeti još i više
Citation preview
Ljepotehrvatskoga Jadranau izmaglici
vremena
dario žagar • neven šerić
Ljep
ote
hrva
tsko
ga Ja
dran
au
izm
aglic
i vr
emen
a
Otkrijte zašto je svi vodeći inozemni turistički mediji reklamiraju kao “neotkriveni biser Sredozemlja” i odredište koje svakako vrijedi posjetiti.
Doživite jedinstvenu hrvatsku obalu i otoke kroz neke nove, veličanstvene kadrove i upoznajte se s neprocjenjivim blagom koje se prostire od Istre do Konavala, od Savudrije do Prevlake.
Znate li da Hrvatska ima jednu od
obala u Europi?
Znate li da je krasi više od otoka, otočića i hridi? 1000
ISBN 978-953-14-0890-5396,00 kn
Ljepote hrvatskog Jadrana NOVO.indd 1 3/17/11 11:37 AM
Ljepotehrvatskoga
Jadranau izmaglici
vremena
dario žagar • neven šerić
Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 1 3/2/11 2:00 PM
n
Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 2 3/2/11 2:00 PM
Ljepotehrvatskoga
Jadranau izmaglici
vremena
I istra 812 Pula20 Umag22 Savudrija24 Novigrad26 Poreč32 Vrsar36 Rovinj44 Brijuni
II kvarner 5054 Rijeka64 Brseč66 Lovran68 Opatija76 Bakar78 Kraljevica80 Senj84 Zavratnica86 Karlobag88 Starigrad90 Paklenica96 OtokCres118 OtokLošinj132 OtokUnije134 OtokSusak136 OtokIlovik138 OtokKrk150 OtokRab158 OtokPag
III sjeverna dalmacija 172
176 Zadar184 Maslenica186 Novigrad188 Nin192 Vranskojezero
198 Vodice200 Skradin202 Krka210 Šibenik220 Primošten222 Dugiotok230 Kornati236 OtokMurter
IV srednja dalmacija 238
242 Split254 Trogir264 Kaštela270 Omiš278 Makarska284 Biokovo294 OtokBrač310 OtokHvar322 OtokVis332 OtokBiševo334 OtokPalagruža
V južna dalmacija 340
344 Dubrovnik354 DolinaNeretve360 Pelješac374 Trsteno378 Cavtat380 Prevlaka382 OtokKorčula396 OtokVrnik398 OtokBadija400 OtokPločica402 OtokLastovo408 OtokMljet414 Elafiti
Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 3 3/2/11 2:00 PM
4 | Turistička slika Republike Hrvatske danas bi se
mogla sažeti kroz različitost krajobraza na ma-
lenome geografskom prostoru ugodne i blage klime.
Kako riječima dočarati više od 2600 sunčanih sati u
godini, ugodne temperature mora i stabilna antici-
klonalna razdoblja? Velik dio geoprostora Republike
Hrvatske danas je najugodnije područje za život na ci-
jelom Sredozemlju. Prevladavajući je dio toga poseb-
nog prostora jadransko priobalje i zaobalje. Reljefom
tako neobično, a za turističku valorizaciju atraktivno
područje, posljedica je plavljenja mora nakon ledenog
doba. Potapanjem dijela Dinarida, od vrhova brda na-
stala je neobična, na Sredozemlju jedinstvena niska
otoka, otočića i hridi.
Na sjeverozapadnom dijelu dominira razvedeni polu-
otok Istra s nizom zaštićenih uvala i iznimnim povije-
snim hrvatskim gradovima bogatim kulturno-povije-
snim artefaktima iz doba antike, Bizanta, renesanse pa
sve do novijih civilizacija. Kvarnerski zaljev i Kvarne-
rić karakteriziraju okolini primjerena urbanistička rje-
šenja. Istočno od Kvarnerskog zaljeva veličanstveni su
reljefi kojima dominira planina Velebit. Osebujan bilj-
ni i životinjski svijet, s vidikovcima nestvarnih pejsaža,
nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. Prirodne ljepote
i kontrasti obilježje su i zaleđa Velebita …
Šetnja stranicama ove knjige započinje i završava
prostorima koje snubi morsko plavetnilo. Raznolikost
priobalnih reljefa pogoduje svim vrstama planinarenja,
od rekreativnog pješačenja uređenim stazama do slo-
bodnog penjanja uza strme i visoke litice. Većina je pla-
ninarskih staza i putova uredno obilježena. No još se
uvijek u divljem bespuću može i zalutati ako se nepri-
premljen zaputi u nepoznato. Nekim se takvim, nepo-
znatim stazama šeće i na stranicama ove knjige. Hrvat-
ska obala i priobalje neotkriveni je Eldorado za mnoge
ljubitelje prirode. Na ovim je prostorima stanište pro-
našlo više od 4200 biljnih vrsta, a u jadranskim je du-
binama do danas evidentirana prisutnost više stotina
vrsta jestivih riba, glavonožaca, rakova i školjkaša.
Južno od Velebita, u središnjem dijelu akvatori-
ja, Dalmacija plijeni krajobrazima otočnih i obalnih
pejsaža, ali i arhitekturom starih gradova. Nižu se gra-
dovi muzeji Zadar, Šibenik, Trogir i Split. Na moru je
od snažnih vjetrova većim dijelom štiti prirodni valo-
bran, 44 kilometra dugačak Dugi otok. U zaleđu Du-
gog otoka osobita je niska unutrašnjih otoka. Nastav-
ljajući se u smjeru jugoistoka kornatskim arhipelagom,
ovaj je dio jadranskog akvatorija jedinstven na svijetu.
Otoke, otočiće i hridi kornatskog arhipelaga do danas
nitko nije precizno pobrojio pa se navodi da ih je izme-
đu 120 i 150. Stari Kurnatari uvjeravaju da ih je koli-
ko i dana u godini, ako se pribroje i najmanje hridi i
grebeni koji izviru iz plavetnila kada se more spusti, za
oseke.
U srednjem i južnom dijelu Dalmacije smjer pruža-
nja otoka, ali i njihove reljefne karakteristike, drugačiji
su. Veliki otoci Brač, Šolta, Hvar, Vis, Korčula, Mljet
i Lastovo naseljeni su od pradavnih vremena pa se ne-
poznati arheološki tragovi tamo svakodnevno otkriva-
ju. Prirodne plaže iznimne ljepote zaklonjene rtovima,
obalnim klisurama, u skrivenim uvalama priča su za
sebe. S otočnih vidikovaca pružaju se slikovite panora-
me prema pučini ili strmim visovima Biokova i drugih
dalmatinskih planina. Idilični otočni gradići, usprkos
turističkom razvoju, zadržali su autohtonost doživljaja
i života upotpunjenu iznimnim kulturnim naslijeđem.
Iznimna vina i maslinovo ulje osebujna okusa temelj su
razvijene gastronomske ponude. Poseban su doživljaj i
Elafiti, Jelenji otoci, nedaleko od fascinantnog poluo-
toka Pelješca.
Na najjužnijem dijelu hrvatskoga kopna jadranski
je dragulj – Dubrovnik, s vrijednim sakralnim objek-
tima, palačama i galerijama – riznicama umjetničkih
djela iznimne vrijednosti. Grad opasan impresivnim
gradskim zidinama i renesansnim kulama posebnim je
slovima upisan na listu osobite svjetske baštine UNES-
CO-a. Na istom su popisu i Eufrazijeva bazilika u Po-
reču, katedrala sv. Jakova u Šibeniku, povijesna jezgra
grada Trogira, Dioklecijanova palača u Splitu i Stari-
gradsko polje na Hvaru.
Obale istočnog dijela Jadrana nastanjene su još od
kamenog doba, no mnogi su arheološki nalazi i dalje
Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 4 3/2/11 2:00 PM
| 5pod zemljom, u špiljama i pod morem. Grci su nase-
ljavali i jadranske otoke gradeći kolonije: Issa (Vis),
Pharos (Hvar), Korkyra (Korčula) i druge. Nakon Gr-
ka ovim prostorima vladaju Rimljani do 400. godi-
ne, ostavivši za sobom mnoga zdanja od kojih su ne-
ka zarasla u stoljetnu gustu mediteransku vegetaciju.
U 6. stoljeću na ovaj prostor dolaze slavenska plemena,
ostavljajući svoj dio naslijeđa bogatoj kulturnoj bašti-
ni. Stoljetni san, započet u 9. i 10. stoljeću, kada je Hr-
vatska bila samostalna država, nastavljen je 1990., od
kada na ovim prostorima održiva turistička valorizaci-
ja krajobraza postaje imperativom.
Od osamostaljenja sve vlade Republike Hrvatske
iskazuju visoku svijest u zakonodavnom tretmanu na-
cionalnih krajobraznih vrijednosti. Tako je i zaštiti pri-
rodnih resursa u priobalju i zaobalju iskazana posebna
pažnja. Republika Hrvatska danas je među vodećim
državama u Europi po udjelu teritorija zaštićenog naci-
onalnim parkovima, parkovima prirode ili drugim po-
sebnim zaštitnim mjerama. Trenutačno tako zaštićeni
prostori obuhvaćaju gotovo 10% državnog teritorija, a
postoje planovi da se zaštićena područja prošire na još
5% teritorija. Posljednja je akvizicija Park prirode La-
stovsko otočje, a razmišlja se i o zaštiti Elafita. Pored
zakonom već zaštićenih prostora velika prirodna pro-
stranstva potpuno su neizgrađena i rijetko naseljena.
Činjenica da u srcu Europe postoji očuvano prirodno
prostranstvo primarno namijenjeno rekreativnim i tu-
rističkim potrebama kulturno-povijesnoj baštini na te-
ritoriju Republike Hrvatske daje dodatnu vrijednost.
Ljetni festivali spona su prošlosti i sadašnjosti pa su i
prizori s tih manifestacija pronašli mjesto na stranica-
ma ove knjige. Održavaju se u većini starih gradova na
obali i otocima (Dubrovnik, Korčula, Split, Šibenik,
Zadar, Opatija, Rovinj i dr.). Vrijedan su turistički re-
surs i termalna lječilišta na prostoru Jadrana te rijeke i
rječice čija su ušća oblikovala neobične pješčane mean-
dre. Očuvanosti Jadrana doprinose i zahtjevni ekološ-
ki projekti mnogih udruga (Eko Kvarner, Barbarinac
i dr.) u cilju poboljšanja kvalitete morske vode. Pro-
pisi reguliraju problematiku zaštite prirode i mora u
Republici Hrvatskoj. Već se petnaestak godina uzduž
istočne jadranske obale i na odabranim otočnim loka-
litetima redovito provodi uzorkovanje kvalitete morske
vode prema međunarodnim standardima.
Arhipelag tisuću hrvatskih otoka (66 otoka, 652 oto-
čića, 389 hridi i 78 grebena) najbliže je i osobito atrak-
tivno nautičko odredište većini stanovništva zemalja
srednje Europe. Jadran je, duboko se zavukavši u eu-
ropski kontinent, omiljeno turističko odredište stanov-
nika Slovenije, Bosne i Hercegovine, Austrije, Švicar-
ske, Mađarske, Srbije, Češke, Slovačke, Njemačke i
mnogih drugih država. Prometna povezanost kopnom
unaprijeđena je izgradnjom nacionalne mreže autoce-
sta, tu je devet zračnih luka (Zagreb, Split, Dubrov-
nik, Pula, Rijeka, Zadar, Mali Lošinj, Brač i Osijek),
a brojni su i pomorski koridori do akvatorija istočnog
Jadrana (redovite pomorske veze s većim jadranskim
talijanskim lukama – Pescarom, Barijem i Anconom).
Brze brodske dužobalne linije, lokalne brodske i tra-
jektne linije većinu su otoka učinile jednostavno dostu-
pnima pa trenutke u vremenu zabilježene na stranica-
ma ove monografije može doživjeti svaki namjernik.
Posljednjih se godina u Republici Hrvatskoj unapređu-
je i kvaliteta željezničkog prometa, čime je i turistima
koji preferiraju takvu vrstu prijevoza Jadran postao la-
ko dostupnim.
Posvuda je na ovom prostoru prisutan neobičan spoj
veličanstvene prirode i tisućljetne kulture. Eto, to je
akvatorij istočnog dijela Jadrana. Ništa više, ali i ništa
manje od toga.
Galeb je simbol i sastavnica pejsaža
hrvatskog priobalja i turističkog doživljaja.
Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 5 3/2/11 2:00 PM
6 | Hrvatski se Jadran, osim asocijacijama iznimno
atraktivnog akvatorija, kvalificira i iznimno
sigurnim nautičkim odredištem u globalnim relacija-
ma. Usporedo s jadranskim bazenom pružaju se dva
planinska lanca, jedan na Balkanskom, a drugi na
Apeninskom poluotoku. Karakteristike poluzatvo-
renog mora, duguljastog zaljeva Sredozemnog mora,
s predvidljivim morskim strujama potvrđuju kvalifika-
ciju mora sigurnoga za plovidbu.
Površina Jadranskog mora iznosi 138 595 km2, a
ukupna duljina obalne crte (kopnena i otočna) mjeri
7912 kilometra. Republici Hrvatskoj pripada obala od
ušća rijeke Dragonje do sredine ulaza u Boku kotor-
sku. Duljina te obalne crte iznosi 5835 km, od čega na
kopnu 1777 kilometara, a na otocima 4058 kilometa-
ra. Osim nekoliko pučinskih otoka, svi jadranski oto-
ci pružaju se uz njegovu istočnu obalu. U unutarnjim
morskim vodama i teritorijalnome moru Republike
Hrvatske evidentirano je 1185 otoka, otočića i hridi.
Rt Ploča kod šibenske Rogoznice dijeli to otočje u dvi-
je skupine: sjevernu, čiji je smjer pružanja usporedan s
obalnom crtom, i južnu, u kojoj se veliki otoci pružaju
u smjeru zapad-istok. Rijeke koje se ulijevaju u Jadran-
sko more na hrvatskoj obali, plovne u donjim tokovi-
ma, su Zrmanja, Krka, Cetina i Neretva. U ovome je
akvatoriju i nekoliko većih jezera iznimnih krajobraz-
nih vrijednosti: Vransko jezero na Cresu, Vransko jeze-
ro kod Biograda na Moru i Prokljansko jezero.
Raznovrsnosti jadranskog arhipelaga osobitu je
atraktivnost osigurala visoka razina očuvanosti krajo-
braza. Na mnogim neobičnim i danas neizgrađenim
odredištima istočnog Jadrana doživljaj prostora je kao
nekad davno, prije više stotina godina. Svježina pri-
rode namjernika transponira u neka davna vremena,
kada je čovjek potpuno bio podređen prirodi. Prostor
Jadranskog mora, osim na krajnjem sjeverozapadnom
dijelu, ima mediteransku klimu, s blagim i kišnim zi-
mama te toplim i suhim ljetima. Najhladniji je mjesec
siječanj, a najtopliji je srpanj. Nad područjem istočnog
Jadrana u ljetnim mjesecima prevladava Azorska anti-
ciklona koja podržava stabilno i toplo vrijeme. Tek u
razdobljima zimskih mjeseci ovaj je prostor izložen
atlantskim ciklonama koje uzrokuju kišno i vjetrovito
vrijeme.
Pod jarkim Sunčevim zrakama Jadransko je more
čarobne modrine i prozirnosti, ponegdje i više od 30
metara. Zahvaljujući raznovrsnosti podmorske flore
i faune, podmorskih reljefa neslućene ljepote i broj-
nih arheoloških lokaliteta, Jadran danas nosi i auru
atraktivnog odredišta svjetskoga ronilačkog turizma.
Premda se svrstava u zatvorena mora, još ga uvijek
karakterizira dobro očuvana podmorska flora i fau-
na. Doprinosi tome i smjer morskih struja koje teku
uz talijansku obalu kroz 75 kilometara široka Otrant-
ska vrata i Jonsko more u Sredozemno more. U istoč-
nom dijelu Otranta morske struje u obrnutom smjeru
u Jadran nose planktonsku masu, za kojom migriraju i
mnoge riblje vrste.
Klimatske promjene slijedom globalnog zagrijavanja
posljednjih su desetljeća rezultirale i naseljavanjem no-
vih morskih biljnih i životinjskih vrsta u Jadranu. Do-
duše, premda bogato vrstama, ali siromašno jedinka-
ma pojedinih vrsta riba i rakova u usporedbi s nekim
drugim morima, zbog prekomjernog ribolova ipak su
vidljive promjene. Posljednjih se godina i ovaj problem
počeo zakonski regulirati, zbog potencijala turističke
valorizacije. S druge strane, razvoj marikulture pri-
hvatljiva je zamjena za još uvijek neprihvatljivo inten-
zivan profesionalni izlov ribe i rakova u Jadranu.
Jadransko je more najpliće u Tršćanskom zalje-
vu (u prosjeku pliće od 50 metara), a najdublje je u
Crkva sv. Marije u Zadru izniman je sakralni
spomenik. Rozeta je tek djelić doživljaja ovog
umjetničkog djela sakralne arhitekture.
Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 6 3/2/11 2:00 PM
| 7Južnojadranskoj kotlini (1233 m). Od Istre prema ju-
goistoku morsko dno blago ponire prema Jabučkoj
kotlini, gdje su najveće dubine dvjestotinjak metara.
Ovaj dio akvatorija iznimno je bogat podmorskom
faunom, a ovamo dolaze na mriještenje i mnoge ri-
be iz Atlantskog oceana i Sredozemnog mora. Od
Jabučke kotline dno se izdiže do širokog i plosnato-
ga Palagruškog praga, s dubinama do 130 m, odakle
strmije ponire do Južnojadranske kotline s najvećim
dubinama u Jadranu. Raznolikost podmorskog svi-
jeta na prostoru Palagruškog praga priča je za sebe.
Po prosječnim se dubinama Jadran svrstava u plitka
mora. Prosječne srednje mjesečne temperature mo-
ra u rasponu su od 7 °C (zimi na ušćima rijeka i po-
dručjima sa slatkovodnim izvorima) do 26 °C (ljeti).
Jadran je karakterističan po velikim prostornim ra-
zlikama temperature mora, naročito zimi kada je na
krajnjem sjeverozapadu temperatura oko 7 °C, a u
Otrantskim vratima oko 14 °C. Površinska slanost
otvorenog dijela Jadranskog mora u prosjeku je oko
38‰. Nešto je niža na prostorima ušća rijeka jadran-
skog slijeva. Pred ovim je ušćima priroda oblikova-
la posebne podmorske zajednice u kojima se i danas
mogu susresti neke od rijetkih riba Jadrana, kao na
primjer hama.
Karakteristike valova na Jadranu, uzrokovanih vje-
trom, ovise o njegovoj snazi i brzini, veličini područja
nad kojim vjetar puše i o reljefu dna na plićim područ-
jima. Najveće valove uzrokuje jugoistočni vjetar, a ne-
što manje sjeveroistočni vjetar. Izniman su doživljaj
valovi što se razvijaju nad plitkim morskim pragovima
tijekom zimskih ciklona. Za olujnog vjetra more može
biti izrazito valovito, visine vala 4 – 6 metara. Morske
su mijene mješovitog tipa, s vrlo izraženom dnevnom
nejednakosti u visini. Amplitude morskih mijena rastu
od juga prema sjeveru.
Karakteristika obale hrvatskog dijela Jadrana izrazi-
ta je razvedenost i kontrast visina planinskih masiva u
zaobalju (iznimka su zaobalje Zadra i zapadne Istre).
Turistički iznimno atraktivna razvedenost obale istoč-
nog dijela Jadrana posljedica je potapanja planinskih
prostora nakon ledenog doba, kada se razina Jadrana
izdigla stotinjak metara. Vrhovi nekadašnjih planina
tako su postali otoci, a udoline morski zaljevi. Znan-
stvenici time obrazlažu i smjer pružanja otoka, koji je
identičan smjeru pružanja planina u zaobalju. Prema
tim karakteristikama u stručnoj se literaturi susreće
pojam dalmatinski tip obale.
Različitost i posebnost otočnih tradicija, gostoljubi-
vost lokalnog stanovništva, autohtone narodne nošnje
i iznimna gastronomska ponuda ovomu jedinstvenom
geografskom prostoru daju poseban pečat. Velika po-
lja zasađena lavandom, maslinama i vinovom lozom
ispuštaju osebujnu mirisnu aromu koja se miješa s po-
solicom i čitavom priobalju daje prepoznatljiv mirisni
ugođaj. Sve sastavnice ovoga jedinstvenog arhipelaga
namjernika uvode u novu, bezvremensku dimenziju, u
kojoj se živi mirnije i opuštenije, u potpunoj harmoniji
s prirodom. To je autentični arhipelag istočnog Jadra-
na, predstavljen na stranicama ove knjige – fotografi-
jom i riječima. Da bi ga se spoznalo u potpunoj različi-
tosti, treba ga doživjeti, a najljepši je blagoslov kada ga
se može živjeti.
Veličanstveni hirovi prirode, sunca i ugodne klime
sljubljeni s plavetnilom nad kojim osvježenje pružaju
svakodnevni ugodni vjetrovi boravak u ovom akvato-
riju čine sigurnim i ugodnim. Ne bi bilo primjereno us-
poređivati ga s nekim drugim morima u širem okružju
jer se tada čovjek zapita: Čime smo Jadran zaslužili?
Ugodne su i vedre zvjezdane noći kada se zapadni
vjetrovi smire, a morska se površina stopi u nebeskom
odsjaju. Kako noć odmiče, lagani sjeveroistočni vjetar
čisti zapadni horizont od zalutalih oblaka pa se u zo-
ri zrcali sva ona iskonska ljepota koju je Stvoritelj na
ovom prostoru kreirao.
Sigurnosti u navigaciji ovim akvatorijem doprinosi i
mreža svjetionika, izgrađena još u doba Austro-Ugar-
ske. Danas, potpuno automatizirani, svjetlosne snopo-
ve napajaju solarnom energijom karakterizirajući i tim
detaljem visoke ekološke standarde koji Jadran čuvaju
kakav je zabilježen fotografijama i pisanim dojmovima
na ovim stranicama.
Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 7 3/2/11 2:00 PM
Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 8 3/2/11 2:00 PM
Istra
Bunje ili kažuni tradicionalne su kamene građevine na koje se nailazi u poljima po otocima i priobalju od Istre do južnog Jadrana. Svaka je bunja na svoj način originalna i jedinstvena.
Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 9 3/2/11 2:00 PM
10 | Istra, najveći hrvatski i najveći jadranski poluotok
površine 3160 km2 (u Hrvatskoj 2820 km2), na geo-
grafskoj se karti doima kao istureni dio kopnene ploče
nad plavetnilom. Plavetnilom koje prijeti da ga pro-
guta. Istra je svojim reljefnim posebnostima na osobit
način oplemenila fizionomiju sjevernog dijela Jadrana.
Na većem je dijelu prostora rijetko naseljena pa uku-
pno broji dvjestotinjak tisuća stanovnika. Iznimni se
kontrasti na poluotoku smjenjuju od snijegom prekri-
venih planinskih vrhova, preko zelenila polja, vino-
grada i maslinika, neobičnih obrađenih zaravni u bli-
zini morske obale, čudnovatih udolina do morskog
plavetnila.
Bogata kulturno-povijesna baština s osobitim
sačuvanim identitetom mnogih zaselaka, sela, gradića
i gradova plijeni raznovrsnošću sadržaja. Pitoreskna
urbana arhitektura iz različitih povijesnih razdoblja s
uskim kamenim ulicama, fascinantni sakralni objekti
i posvuda gostoljubivo stanovništvo koje čuva usmene
predaje o prošlosti i legendama Istre. Izniman je to
turistički potencijal, ali usprkos svemu još uvijek
nedovoljno globalno poznat i prepoznat.
Usporedo sa 445 kilometara razvedene istarske obale
pruža se dvjestotinjak kilometara uzobalne turističke
ceste. Ponegdje su mala priobalna mjesta povezana i
šetnicama uz more. Izvan te mreže mnoge su skrivene
uvale i mali rtovi. Istra je na znatnom dijelu prostora
ostala sačuvana od neprimjerene razine turističke
izgradnje. Zapadna obala Istre duga je 242,5 kilome-
tara, a s obalnom crtom otoka i otočića mjeri 327,5
kilometara. Ovo je prostor niskih kamenih obala pod
kojima morsko dno blago ponire. U srazu kopna s
morem deseci su lijepih prirodnih plaža. Istočna obala
Istre duga je 202,6 kilometra. Na nekoliko otočića
u ovome dijelu akvatorija još je desetak kilometara
hridinastih plaža.
Istru karakterizira blaga klima, a hidrometeorološke
prilike na moru veći su dio godine vrlo povoljne za
nautičare. Duga je ovdje tradicija vinarstva, ribarstva,
brodogradnje i turizma. Temperatura mora najniža je
u ožujku, kada varira između 9,3 i 11,1 °C, a najviša u
kolovozu, 23,3 – 24,1 °C. Salinitet mora je 36 – 38‰
te nešto niži na ušćima istarskih rijeka Mirne, Drago-
nje i Raše. Na obalnom prostoru prevladavaju borove
šume te zimzelena makija crnike i planike. Šume u
Istri prekrivaju 35% kopna. Otoci, otočići i hridi
što porubljuju poluotok vrhovi su brežuljaka koji su
nekada bili povezani s kopnom. More ih je potopilo
nakon ledenog doba. Na istarskom poluotoku mijenja-
ju se krajolici, autohtoni običaji i stanovništvo. Istra je
kulturna poveznica Italije, Slovenije i Hrvatske. Geo-
grafska je granica Istre crta od uvale Muggie do uvale
Preluka. I s morske strane Istra predstavlja jedinstvo
različitosti. Zapadne obale Istre pliće su i razvedenije
u usporedbi sa strmijim i slabije naseljenim istočnim
obalama, no ne i manje krajobrazno atraktivne.
Geografi Istru dijele na tri dijela: Crvenu Istru, Sivu
Istru i Bijelu Istru. Crvenoj je ime dodijeljeno po
prevladavajućoj vrsti tla – zemlji crljenici (crvenici) cr-
veno-smeđih nijansi. Tlo je u dodiru s morem ponegdje
stvorilo neobičan prijelazni sloj, što je za posljedicu
imalo specifičnu podmorsku floru i faunu. Siva Istra
zauzima središnji dio poluotoka, a naziv potječe od
prevladavajuće boje sivoga, glinastog tla. Bijela se Istra
proteže preko padina Učke i istočnog dijela poluotoka.
Prevladava kamenito tlo boje koja se mijenja ovisno o
snazi i kutu Sunčevih zraka.
Povijest najvećeg dijela Istre istražena je i zabi-
lježena, no još je mnoštvo priča i legendi koje se
prenose s koljena na koljeno, ali se i sve češće koriste
u stvaranju novih turističkih marki gradića, mjesta,
sela i zaselaka. Prve tragove života na prostoru Istre
ostavili su dinosauri. Na otočiću Fenoligi okamenjeni
su tragovi dinosaura, koji su ovdje vladali prije više od
80 milijuna godina. Posebno su zanimljivi sačuvani
tragovi dvonožnih troprstih dinosaura Theropoda
i Ornithopoda te otisci četveronožnih sauropodnih
dinosaura. Osim na Fenoligi, tragovi ovih predatora
pronađeni su i na Brijunima (do danas evidentirano
dvjestotinjak tragova). U glavnom otočnom pristanu
Brijuna troprsti je otisak stopala dinosaura iz skupine
Theropoda. Dokazi života na prostoru Istre pronađeni
Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 10 3/2/11 2:00 PM
| 11u blizini Pule u špilji Šandalji iz razdoblja su starijeg
paleolitika. Pretpostavlja se da su stari između 2 mi-
lijuna i 800 000 godina. Nalazi iz razdoblja mlađeg
paleolitika (40 000 – 10 000 godina pr. Kr.) pronađeni
su na lokalitetu Šandalja II te u Romualdovoj pećini
u Limskom kanalu. U Romualdovoj pećini, desetak
kilometara udaljenoj od Vrsara i Rovinja, pronađene
su kosti više od 40 različitih životinjskih vrsta (špiljski
medvjed, špiljski lav, leopard, špiljska hijena, divlji
konj, veliki jelen, snježni zec i dr.). Istarske su špilje
i vrijedni speleološki lokaliteti s osebujnim špiljskim
ukrasima i neobičnom špiljskom faunom. Romualdova
pećina ime je dobila po svecu Romualdu koji je tu živio
tri pune godine, od 1001. do 1004. godine. Izoliran u
špilji, molio je i meditirao.
Naziv Istra, prema nekim izvorima, potječe od
imena ilirskog plemena Histra koje je živjelo na tom
prostoru. U drevnim zapisima Rimljani su Histre
opisivali kao opasne gusare koji su dobro poznavali
svoj teritorij i koristili se priobalnim pličinama prema
kojima su u povlačenju navodili brodove što su ih
progonili da se nasuču. Tu bi ih združeno napali iz
više smjerova. Rimljani su Istru osvojili tek nakon
dva velika vojna pohoda, 177. godine prije Krista.
Različitosti ovoga neobičnog, a atraktivnošću krajo-
braza jedinstvenog jadranskog poluotoka evidentne
su i administrativnom podjelom prostora. Tako je
istočna obala Istre (Liburnija, koja obuhvaća naselja
Brseč, Lovran, Opatiju, Volosko, Matulje i Kastav)
sa zapadnim dijelom Kvarnerskog zaljeva od 1993.
godine administrativno odvojena od ostatka Istre. Ovo
područje pripada Primorsko-goranskoj županiji, a veći,
preostali dio poluotoka Istarskoj županiji.
Tijekom duge povijesti život je u Istri oduvijek bio
povezan s morem. U njezinim se uvalama skrivalo
od morskih oluja, gradilo skloništa i naselja. More je
hranilo stanovništvo, ali i predstavljalo koridor kojim
se tražilo mjesto za nova naselja. Pozicije novih naselja
često su se odabirale po krajobraznim ljepotama.
Istra je prostor kontrasta obalnih konfiguracija. Niske
obale Savudrije, nad kojima se uzdiže najviša kula
svjetionika na istočnom Jadranu, karakteristične su
po zelenilu koje snubi more. Neobični Limski kanal su-
protnost je ljepoti porečkih plaža. Pula, vjekovni grad
tvrđava, nalazi se u zaštićenoj uvali koju kao da je
reljefno oblikovao sam bog rata i suprotnost je zelenoj
brijunskoj oazi, tu preko puta. Istureni rt Kamenjak
posebna je priča, a plitke široke uvale sjeverno od nje-
ga kao da je netko zabunom tu postavio. Na istočnoj
obali Istre redaju se gradići na brežuljcima. Labin je
na brežuljku gradskim zidinama stoljećima štitio svoje
stanovništvo, a dolje uz more smjestio se Rabac, koji
rese neke od najljepših istarskih plaža.
Put u unutrašnjost Istre put je u prošlost. Dojam
jačaju panorame pitoresknih gradića i sela, kao što su
Buje i Grožnjan, razbacanih po brežuljcima. Uz mitsku
dolinu Mirne vezane su legende o istarskim divovima.
Posebna je turistička atrakcija Motovun, izgrađen na
brežuljku na 300 metara nadmorske visine. Kontrasti
se redaju i u zaleđu rijeke Mirne s kilometrima turi-
stičkih šetnica.
Usprkos administrativnoj razdvojenosti, Istra pulsira
homogeno. U ravnoteži se razvijaju i turistički valori-
ziraju sastavnice svih njezinih entiteta. Istarski gradovi
Pula, Pazin, Poreč, Rovinj, Opatija, Umag, Novigrad,
Vodnjan, Labin, Buje, Buzet, ali i mnogi drugi, po-
sljednjih su desetljeća stvorili vlastite turističke marke i
originalne manifestacije na temelju svojih posebnosti i
prilagođene svojoj sredini. Različiti u posebnostima, a
međusobno koordinirani u turističkom smislu stvorili
su globalno prepoznatljivu marku istarskog turizma
koja postavlja i nove turističke standarde.
Dio podnog mozaika Eufrazijeve bazilike,
nastao u 3. stoljeću, prije izgradnje same bazilike
Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 11 3/2/11 2:00 PM
... mitski grad utvrda u zaštićenom zaljevu, koji kao da je sam Stvoritelj oblikovao ...
PulaLjepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 12 3/2/11 2:00 PM
| 13
Povijesni muzej Istre uređen je u osebujnoj mletačkoj utvrdi grada Pule. Povijest Pule uvelike je utjecala na razvoj čitavog poluotoka.
Pulska Arena, antički spomenik iznimne vrijednosti, s vremenom je postala jedan od zaštitnih znakova cijele Istre.
Mitski grad utvrda u zaštićenom zaljevu,
koji kao da je sam Stvoritelj oblikovao, mi-
jenjao je lica kroz povijest s vladarima ko-
ji su njime upravljali. Prepoznatljiv su biljeg
ostavljali nekim novim obrambenim zidom,
fortifikacijom ili kulom. Najveći grad Istar-
ske županije, ali ne i njezino administra-
tivno središte, na jugozapadnom je dijelu
poluotoka. Pored rtova Proštine i Kumpa-
ra odakle se kontrolirao prilaz uvali, pri-
rodna su fortifikacija i otočići Sv. Katari-
na i Sv. Andrija na središnjem dijelu velikog
zaljeva. Pula je bila i važno administrativ-
no središte tijekom povijesti, još od rimskog
doba. Prvo je naselje izgrađeno u podnožju
sedam brežuljaka (Monte Zaro, Monte Ser-
pente, Monte Ghiro, Monte Magno, Mon-
te Paradiso, Monte Rizzi i Monte Vidal) te
s vremenom opasano zidinama. Kasnije se
proširilo preko brežuljaka. Danas grad Pula
zauzima 5165 hektara, od čega je tek jedna
aLjepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 13 3/2/11 2:00 PM
14 | petina uz more. Po gradskim se ulicama,
osim hrvatskog, može čuti i talijanski i nje-
mački jezik, kao posljedica talijanskih i au-
strougarskih korijena dijela stanovnika. Pu-
ljanin cijeni poštenje i držanje dane riječi:
Vo se veživa za roge, a čovik za besidu. Pula
je iznimno bogata povijesnim spomenicima,
grad muzej u punom smislu te riječi. Herku-
lova vrata u Carrarinoj ulici iz vremena su
1. stoljeća prije Krista. Neugledna, bez ra-
skošnih ukrasa, plijene pažnju jednostavno-
šću arhitektonskog rješenja uklopljenosti u
ostacima zidina. Ime su dobila po jedinom
ukrasu, reljefnom prikazu Herkulove glave
pored koje je Herkulova toljaga. Značajna
su jer su u njima uklesana imena osnivača
rimske kolonije i prvih pulskih gradonačel-
nika (Lucija Kalpurnija Pisona Cezonija i
Augustov hram na Forumu posvećen je božici Romi i caru Augustu. Sagrađen je u između 2. godine prije Krista i 14. godine poslije Krista, kad je August umro. Drevna je građevina tijekom povijesti mijenjala namjenu, a 1944. godine potpuno je uništena tijekom bombardiranja Pule. Prema izvornom stanju rekonstruirana je po završetku Drugoga svjetskog rata.
Među zidinama Arene kao da se i danas čuju režanje zvijeri i odjek gomile koja poziva na smaknuće, u borbama teško ranjenih gladijatora.
Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 14 3/2/11 2:01 PM
Lucija Kasija Longina). Njih su dvojica 40 godina prije
Krista trasirali linije budućih gradskih bedema. Mlađa
po datumu izgradnje, ali turistički atraktivnija Zlatna
su vrata. Pripadaju među najljepše i najočuvanije antič-
ke spomenike grada. Isklesani dekorativni elementi, ka-
meni polustupovi i korintski kapiteli detaljima priča-
ju priču o jednom davnom vremenu. U središtu grada,
na glavnom trgu Forumu, Augustov je hram, posvećen
prvomu rimskom caru i izgrađen početkom nove ere. U
doba Bizanta hram dimenzija 8 x 17,3 m pretvoren je u
crkvu. Oštećen je u Drugom svjetskom ratu pa je 1947.
godine rekonstruiran. Danas su u hramu izložene an-
tičke skulpture. Na sjevernoj je strani Foruma gradska
vijećnica u kojoj su još od doba Venecije uredi grad-
ske vlasti. Zgrada se kroz povijest dograđivala pa su
na njoj vidljivi elementi različitih stilova, od romanike
Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 15 3/2/11 2:01 PM
do baroka. Mletački Kaštel, u kojem je danas Povije-
sni muzej Istre, sagrađen je oko 1630. godine. Među
40 000 izložaka mnogi su vrijedni artefakti iz razdo-
blja od srednjeg vijeka do novijeg doba. Godina 1840.,
na ulazu u Kaštel, godina je kada je pregrađivan.
Elegantna je to građevina francuskog tipa, četverokut-
nih zidina koje se u uglovima šire zašiljenim bastioni-
ma. Kaštel je sagrađen po nacrtima francuskoga voj-
nog arhitekta Antoinea de Villea, po narudžbi mletačke
vlade radi dodatne zaštite grada i luke. Izniman antički
Monumentalne pulske zidine pričaju neke drevne priče, zabilježene u kamenim venama koje su često natapane krvlju gladijatora.
Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 16 3/2/11 2:01 PM
spomenik koji gradu daje prepoznatljivu vizuru je Are-
na. Današnje obličje s kapacitetom od 23 000 posjeti-
telja Arena je dobila u 1. stoljeću poslije Krista, za vla-
davine Flavijevaca. Šesti je to po veličini amfiteatar u
svijetu. Tada izgrađena za borbe gladijatora, danas se
koristi i za održavanje različitih kulturnih manifestaci-
ja (Histria festival, Festival igranog filma i dr.). I u pul-
skom su se amfiteatru organizirale borbe gladijatora,
kasnije vitezova, borbe s divljim zvijerima i slične pred-
stave. Amfiteatar je izgrađen izvan gradskih zidina, uz
Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 17 3/2/11 2:01 PM
glavnu cestu Via Flavia, koja je iz Pule vodila u Rim.
Pulski je amfiteatar u usporedbi s ostalih dvjestoti-
njak sačuvanih poseban po nekim originalnim rješe-
njima (stubišni tornjevi s konstrukcijom kojom je bio
natkriven). U srednjem su vijeku građeni novi obram-
beni zidovi i utvrde. Fortifikacijske su objekte kasnije
gradili i Habsburška Monarhija, Mletačka Republika,
Napoleon, Austro-Ugarska i drugi. Arsenalski obram-
beni zid, dovršen 1862. godine, dužinom od 1975 me-
tara spaja stari grad s novom Pulom. Nova se gradska
naselja grade radi doseljene kvalificirane radne sna-
ge za mornaricu i brodograđevnu industriju oko 1850.
godine. Ratnim razaranjima u Drugom svjetskom ra-
tu uništene su mnoge fortifikacije, čiji su ostaci danas
Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 18 3/2/11 2:01 PM
| 19okruženi parkovima. Natkrivena tržnica u
istočnom dijelu grada uređena je 1903. go-
dine, kada se grade i civilna bolnica, neko-
liko škola i crkava. To se razdoblje smatra
i začetkom turističkih aktivnosti u Puli.
Uređena su tri javna kupališta, otvaraju se
hoteli i gradske kavane te se uređuju horti-
kulturni nasadi. Razvoju grada doprinosi
dobra prometna povezanost (od 1876. godi-
ne u funkciji je željeznička pruga s Bečom)
i gradska prometna infrastruktura. Zahva-
ljujući mudrosti onih koji su posljednjih de-
setljeća zabranili gradnju na tzv. fortifika-
cijskom zelenilu, turistički resursi Pule tek
će u budućnosti biti potpuno primjereno
valorizirani.
Ostaci nekadašnjega malog rimskoga kazališta tek su dio očuvane baštine starorimske civilizacije u Istri.
Zlatna vrata, odnosno slavoluk Sergijevaca, jedinstvena je turistička atrakcija grada Pule.
Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 19 3/2/11 2:01 PM
Nedostatak prirodnih zakloništa za brodice u akvatoriju oko Savudrije za posljedicu je imao osmišljavanje neobičnih načina čuvanja manjih plovila od hidrometeoroloških nepogoda.
Stara je Savudrija malo naselje s manje od 1000 sta-
novnika kraj rta Savudrije. Sagrađeno u jedinoj uva-
li zaklonjenoj od bure, mjesto se prvi put spominje
1177. godine. Te je godine mletačka mornarica porazi-
la flote svetog rimskog cara Fridrika I. Barbarosse i pa-
pe Aleksandra III. Pješčane plaže, biciklističke i pješač-
ke staze vode kroz šume akacije i bora okružene novim
turističkim apartmanima. Mnoge su pličine, opasne za
plovidbu, prema predaji bile jedan od razloga zašto je
priča o jadranskim svjetionicima početkom 19. stolje-
ća započela u Savudriji. Savudrija je danas turistički
prepoznatljiva po svome svjetioniku, koji je i najstariji
objekt sigurnosti plovidbe u funkciji u akvatoriju istoč-
nog dijela Jadrana. Uz svjetionik Savudriju vezana je
Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 20 3/2/11 2:01 PM
Savudrijalegenda o austrijskom knezu Metternichu. Prema legen-
di, knez se zaljubio u mladu Hrvaticu pa je svjetionik
Savudriju zamislio kao svoje tajno ljubavno gnijezdo.
Svjetionik Savudrija dovršen je 1818. godine. Ljubav-
na je priča tužno završila jer Metternichova draga ni-
je dočekala zajedničke sretne dane u bujnim vrtovima
Savudrije. Umrla je od upale pluća tijekom posljednjih
tjedana gradnje kule. Trideset metara visoka kula svje-
tionika isto je toliko udaljena od mora. Danas domini-
ra ravničarskom okolinom rta Savudrije. Na svjetioni-
ku je uređen jedan turistički apartman u kojem gosti
borave tijekom cijele godine. Svjetionik, njegova proš-
lost i sadašnjost, Savudriju danas čini turistički
prepoznatljivom.
Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 21 3/2/11 2:02 PM
22 |
Ribarstvo je oduvijek bilo važan izvor prihoda stanovništva u priobalju Istre.
Grad Umag sačinjavaju 23 mala naselja u
kojima danas živi 7000 stanovnika. Prvo su
naselje utvrdili i s kopnom povezali Rim-
ljani. U 9. stoljeću osvojili su ga Hrvati, a u
14. je stoljeću potpuno spaljeno u napadu
flote iz Genove. Stara gradska jezgra sred-
njovjekovne je arhitekture s dijelovima zi-
dina ojačanih kulama u 14. stoljeću. Mo-
derni se Umag specijalizira za cjelogodišnji
sportski i kongresni turizam. Pored posto-
jeće hotelske infrastrukture grade se mnogi
novi sportski objekti. Umag je danas poznat
po teniskom ATP turniru. Lijepe i pitome
obalne pejsaže prvi su prepoznali bogati
I u akvatoriju oko Umaga nedostaje sigurnih sidrišta i lučica, pa se i ovdje nakon povratka s ribarenja brodice podižu na neobične nosače nad morem.
Osebujna arhitektura starog dijela grada Umaga turistička je atrakcija i prepoznatljiv motiv.
Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 22 3/2/11 2:02 PM
UmagRimljani, koji su ovdje gradili ljetne rezidencije. Povi-
jesni razvoj stare gradske jezgre trajno je obilježen ku-
ćama venecijanskog stila koje su danas čest motiv fo-
tografa u prikazima neobičnih lica Umaga. Podrška
turističkom razvoju i ekološka je proizvodnja prehram-
benih proizvoda te razvoj vinarstva i maslinarstva. Na
turističkim je kartama obilježeno nekoliko lokalnih vin-
skih cesta kojima se povezalo vinske podrume lokalnih
proizvođača s turističkim atrakcijama. Kada se u pred-
večerje prošeta uz obalu, pažnju privlače neobične dr-
vene konstrukcije na kojima su brodice podignute viso-
ko nad morem. Nedostatak sigurnih lučica potaknuo je
stanovnike Umaga da se ponovno posluže tradicional-
nim rješenjem podizanja brodica na drvene nosače nad
morem. Danas ovaj neobičan način priveza predstavlja
turističku atrakciju i prepoznatljiv znak Umaga.
Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 23 3/2/11 2:02 PM
Ljepotehrvatskoga Jadranau izmaglici
vremena
dario žagar • neven šerić
Ljep
ote
hrva
tsko
ga Ja
dran
au
izm
aglic
i vr
emen
a
Otkrijte zašto je svi vodeći inozemni turistički mediji reklamiraju kao “neotkriveni biser Sredozemlja” i odredište koje svakako vrijedi posjetiti.
Doživite jedinstvenu hrvatsku obalu i otoke kroz neke nove, veličanstvene kadrove i upoznajte se s neprocjenjivim blagom koje se prostire od Istre do Konavala, od Savudrije do Prevlake.
Znate li da Hrvatska ima jednu od
obala u Europi?
Znate li da je krasi više od otoka, otočića i hridi? 1000
ISBN 978-953-14-0890-5396,00 kn
Ljepote hrvatskog Jadrana NOVO.indd 1 3/17/11 11:37 AM