LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA

LOKALNE AKCIJSKE GRUPE MARETA 2014-2020.

�

�

�

�

�

�

�

V 11.0_U1

Rad LAG-a sufinanciran je sredstvima Europske Unije iz Europskog fonda za poljoprivredni razvoj, Podmjera 19.1. „Pripremna pomo�“ u okviru Mjere 19 „LEADER –

CLLD“ – LAG „Mareta“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje2014.-2020., Udio sufinanciranja 90% EU, 10% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna podru�ja

�

�

�

��

SADRŽAJ

Sadržaj ......................................................................................................................................... 2

1. Osobna iskaznica LAG-a ........................................................................................................ 4

2. Osnovne zna�ajke podru�ja LAG-a ........................................................................................ 5

2.1 Op�e zemljopisne zna�ajke podru�ja ................................................................................ 5

2.1.1 Položaj i granice podru�ja........................................................................................... 5

2.1.2 Geomorfološke i klimatske zna�ajke podru�ja ........................................................... 6

2.1.3 Prirodna baština LAG-a .............................................................................................. 8

2.1.4 Kulturno-povijesna i tradicijska baština ..................................................................... 9

2.1.5 Stanje društvene i komunalne infrastrukture ............................................................ 11

2.2 Gospodarske zna�ajke podru�ja ...................................................................................... 17

2.2.1 Poljoprivreda i ribarstvo ........................................................................................... 19

2.2.2 Turizam ..................................................................................................................... 20

2.2.3 Tržište rada ............................................................................................................... 23

2.3 Demografske i socijalne zna�ajke podru�ja .................................................................... 25

3. Analiza razvojnih potreba i potencijala podru�ja, uklju�uju�i SWOT analizu ..................... 28

3.1 Identifikacija razvojnih potreba i potencijala LAG-a ...................................................... 28

3.2 SWOT analiza ................................................................................................................. 30

4. Opis ciljeva LRS te integriranog i inovativnog karaktera LRS uklju�uju�i jasne i mjerljive pokazatelje za izlazne pokazatelje ili rezultate ......................................................................... 31

4.1 Ciljevi, mjere i tipovi operacija LRS za podru�je LAG-a temeljeni na mogu�nostima PRR 2014 – 2020 .................................................................................................................. 33

4.2 Opis mjera uklju�uju�i definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti ............................ 41

4.3 Opis tema planiranih projekta suradnje i na�in odabira projekata suradnje .................... 41

4.4 Inovativan i integrirani karakter Strategije ...................................................................... 43

4.5 Uskla�enost sa nadre�enim strateškim dokumentima ..................................................... 44

4.6 Opis odabira projekata na razini LAG-a ......................................................................... 45

5. Opis uklju�enosti lokalnih dionika u izradu LRS ................................................................. 47

�

��

5.1 Opis partnerstva ............................................................................................................... 49

6. Akcijski plan provedbe LRS ................................................................................................. 50

7. Na�in pra�enja i procjene provedbe LRS.............................................................................. 50

7.2 Indikatori za mjerenje u�inka provedbe LRS .................................................................. 53

8. Opis sposobnosti provedbe LRS ........................................................................................... 53

8.1 Povijest organizacije i dosadašnja iskustva LAG-a u provedbi projekata ...................... 53

8.2 Kapaciteti za provedbu LRS ............................................................................................ 54

8.2.1 Ljudski kapaciteti za provedbu LRS ......................................................................... 54

8.2.2 Financijski kapaciteti za provedbu LRS i financiranje rada LAG-a ......................... 57

9. Financijski plan ..................................................................................................................... 57

10. Dodaci ................................................................................................................................. 60

�

�

�

�

�

Napomena:

Ova strategija predstavlja uskla�enje s odredbama Pravilnika o provedbi podmjere 19.2.

»Provedba operacija unutar CLLD strategije«, podmjere 19.3. »Priprema i provedba aktivnosti

suradnje LAG-a« i podmjere 19.4. »Teku�i troškovi i animacija« unutar mjere 19 »Potpora

lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD – lokalni razvoj pod vodstvom

zajednice)« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN

96/2017) te Ugovorom o dodjeli sredstava odabranom LAG-u br. 5781 potpisanim izme�u

LAG-a Mareta i Agencije za pla�anje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 24. velja�e

2017. u Zadru.

�

��

1. OSOBNA ISKAZNICA LAG-A

�

Naziv LAG-a: Lokalna akcijska grupa „Mareta“

Adresa sjedišta LAG-a: Trg hrvatske nezavisnosti 2 23273 Preko, otok Ugljan

Web stranica: http://www.lagmareta.hr/

Kontakti:

Tel: +385 (0)23-286445 /ku�ni 108 Mob: +385 (0)95-4808080

E-mail: lagmareta@gmail.com; info@lagmareta.hr

Datum osnivanja/registracije: 19.06.2012. / 02.10.2012.

OIB: 16531418012

MB: 02932164

Registarski broj udruge: 13001420

RNO: 0226701

IBAN: HR8423900011100625640

Broj jedinica lokalne samouprave:

7

Uklju�ene jedinice lokalne samouprave:

Grad: Nin, naselja Grada Zadra: Brgulje, Ist, Kožino, Mali Iž, Molat, Olib, Petr�ane, Premuda, Rava, Silba, Veli Iž, Zapuntel, Op�ine: Kali, Kukljica, Preko, Privlaka, Sali

NUTS II: Jadranska Hrvatska

Površina LAG-a (ARKOD): 377,86 km2 - samo površina kopnenog dijela, bez morske površine

Broj stanovnika (2011.): 15.875

Glavni izvor financiranja: M19, Program ruralnog razvoja RH 2014.-2020./EPFRR (90%), RH(10%)

�� �

�

��

2. OSNOVNE ZNA�AJKE PODRU�JA LAG-A

2.1 OP�E ZEMLJOPISNE ZNA�AJKE PODRU�JA

LAG Mareta obuhva�a cjelovito podru�je 6 JLS te dijela naselja koja administrativno pripadaju Gradu Zadru. U svom sastavu ima Grad Nin i Op�ine: Kali, Kukljica, Preko, Privlaka i Sali (koje administrativno pripadaju Zadarskoj županiji), a od naselja koja su u sklopu Grada Zadra obuhva�a naselja: Ist, Kožino, Mali Iž, Molat, Olib, Petr�ane, Premuda, Rava, Silba, Veli Iž i Zapuntel. Na kopnu se nalazi Grad Nin, Op�ina Privlaka te naselja Petr�ane i Kožino. LAG Mareta sveukupno obuhva�a 41 naselje.

Na otoku Ugljanu nalaze se Op�ine Kali, Kukljica i Preko (u sastav O. Preko ulaze i naseljeni otoci Ošljak, Sestrunj i Rivanj), Op�ina Sali nalazi se na Dugom otoku i prostire se cijelom njegovom površinom te uklju�uje i naseljeni otok Zverinac. Naselja Grada Zadra koja se nalaze na otocima su Molat, Brgulje i Zapuntel - na otoku Molatu, Mali i Veli Iž na otoku Ižu, te naselja Olib, Rava, Silba, Premuda i Ist koja se nalaze na istoimenim otocima.

Podru�je LAG-a pripada statisti�koj NUTS-2 regiji Jadranska Hrvatska. Teritorij LAG-a iznosi 377,86 km2 što predstavlja 0,67% kopnenog teritorija (RH) te 10,36% teritorija Zadarske županije (ZŽ). Ne postoje službeni podaci o površini morskog dijela LAG-a koja obuhva�a ve�i dio teritorija LAG-a, te se svi podaci o površini odnose isklju�ivo na kopneni dio (uklj. otoke). U 2001. LAG Mareta imao je 17.608 stanovnika odnosno 0,73% stanovništva RH, dok se 2011. broj stanovnika smanjio za 1,733 osoba (-9,84% u odnosu na 2001.). 2011. na podru�ju LAG-a živjelo je 15.875 stanovnika (0,37% stanovnika RH) odnosno 9,34% stanovnika. Izme�u dva popisa stanovništva iz sastava Grada Nina izdvojila se Op�ina Vrsi (koja nije u sastavu LAG-a Mareta) što je uzrokovalo veliko smanjenje broja stanovnika i površine Grada Nina, konkretno je rije� o 1.508 stanovnika naselja Vrsi prema popisu stanovništva iz 2001.g. Broj ku�anstava izme�u dva popisa nije mogu�e usporediti jer se ista nisu vodila po naseljima prilikom Popisa 2011. godine te se ne može utvrditi broj ku�anstava na podru�ju zadarskih naselja u 2011. godini. Ako se usporede podaci koji su dostupni po JLS tada je došlo do smanjenja broja ku�anstava za 31 ili za -0,64%. I ovaj pad broja ku�anstava u najve�oj mjeri odražava smanjenje izlaskom dijela naselja iz Grada Nina i osnivanja Op�ine Vrsi 2006. g. Gusto�a stanovnika na podru�ju LAG-a u razdoblju od 2001. do 2011. iznosi -4,54%, što tako�er odražava novu administrativnu podjelu, izdvajanje Op�ine Vrsi iz Grada Nina. Gusto�a stanovnika LAG-a za 17,39% ve�a je od prosjeka RH a od prosjeka ZŽ je ve�a 96,65%. (Dodatak 3. - Tablica 1.).

Na podru�ju LAG Mareta izgra�enost stambenih jedinica znatno premašuje potrebe za stanovanjem, na njegovom podru�ju veliki je broj ku�a za odmor, ali i objekata koji služe za iznajmljivanje. Ukupan broj stanova na podru�ju LAG-a se pove�ao izme�u dva popisa stanovnika 14,60% i 2011. godine je iznosio 13.533 stanova. Pri tome se broj stanova koji su stalno nastanjeni pove�ao za 0,27% (ukupno 4.797 stanova), ali se pove�ao i broj povremeno nastanjenih stanova (za 57,80% ili 1.012 stana) te napuštenih stanova (24,72% ili 87 stanova). Broj stanova za iznajmljivanje 2011. godine bio je 1.082, a broj stanova za odmor se tako�er pove�ao za 0,18% i iznosio je 4.426 stanova.

2.1.1 POLOŽAJ I GRANICE PODRU�JA

Unutar ZŽ nekoliko je prostorno razvojnih cjelina. Otoci LAG-a Mareta pripadaju cjelini Zadarsko-biogradski otoci koji se po prostorno razvojnom i demografskom kriteriju diferenciraju. Otok Ugljan se razvija kao prigradska zona Grada Zadra. Svi ostali otoci, mogu se svrstati u kategoriju manjih i pu�inskih otoka. Tu se svojom veli�inom isti�e Dugi otok. Kožino i Petr�ane su sjeverozapadna naselja koja administrativnu pripadaju Gradu Zadru na koja se nadovezuje podru�je Grada Nina.

�

��

Slika 1. Grafi�ki prikaz podru�ja LAG-a „Mareta“ s granicama LAG-a i granicama JLS uklju�enim u LAG. (Izvor: LAG Mareta)

LAG Mareta obuhva�a podru�je zapadnih op�ina ZŽ te podru�je zadarskih otoka u vidu naselja Grada Zadra. Na istoku, LAG Mareta grani�i s podru�jem Op�ina Vrsi i Ražanac (koji se nalaze u LAG-u Bura), dok južni dio kopnenog dijela LAG-a grani�i sa Op�inom Poli�nikom (LAG Bura) i Gradom Zadrom te podru�jem LAG-a Laura. Op�ina Sali, odnosno Dugi otok kao najjužniji otok LAG-a grani�i sa podru�jem Šibensko-kninske županije, a granica se nadalje proteže na sjeveroistok gdje razdvaja Ugljan i Pašman. Na sjeveru, otoci Grada Zadra grani�e s Primorsko – goranskom županijom, te na sjeveroistoku s JLS na otoku Pagu (LAG Mentorides).

2.1.2 GEOMORFOLOŠKE I KLIMATSKE ZNA�AJKE PODRU�JA

LAG Mareta predstavlja tipi�an oto�ni LAG iako svojim prostorom obuhva�a i priobalni dio sjeverne Dalmacije. To je prostor iznimno vrijedne krajobrazne raznolikosti i razli�itih geomorfoloških cjelina. Otoci zadarskog arhipelaga su usitnjeni, a njihove plodne flišne zone uglavnom su potopljene morem nakon postpleistocenog izdizanja morske razine. Stoga je važna zna�ajka ovog usitnjenog oto�ja izduženost otoka i nizova, usporednost nizova otoka i morskih „kanala“ s obalom (tzv. dalmatinski tip obale) i razmjerno istaknuta hipsografija. Dijeli se na sjevernu usitnjenu skupinu, ugljansko-pašmanski niz i dugooto�ku skupinu. Sjeverna usitnjena skupina obuhva�a Silbu, Olib, Premudu, Ist, Škardu, Molat i Tun s pripadaju�im oto�i�ima. Ugljansko-pašmanskoj skupini pripadaju najnaseljeniji Ugljan te Sestrunj, Rivanj i Ošljak. Dugooto�ka skupina obuhva�a Dugi otok, Ravu, Iž, Zverinac, Lavdaru, Katinu i druge pripadaju�e oto�i�e.

U priobalnom podru�ju LAG-a Mareta nalazi se Privlaka koja ima povoljan topografski smještaj na niskom, u podlozi vapnena�kom, te uglavnom pješ�anim naslagama prekrivenom poluotoku. Plitke obale nisu omogu�ile snažniju pomorsku usmjerenost u prošlosti, osim na pjeskarenje, ali su velike mogu�nosti poljodjelskog vrednovanja oduvijek bile poticajna osnova za dosadašnji razvoj ovog naselja. Prostor Privlake obuhva�a jedan od najnižih i najuravnjenijih dijelova primorja Ravnih kotara, no njezina obala izrazito je razvedena. Od ukupne njene dužine

�

��

na kopneni dio otpada 14,30 km, a na oto�ki 0,35 km. Uravnjeni priobalni pojas tu je mahom prekriven mla�im kvartarnim naslagama (pijesci, pjeskovite gline, diluvijalni i aluvijalni nanosi i sl. Mekana podloga tla omogu�ila je stvaranje znatnih zona pod pedološkim pokrovom koji omogu�uje razvoj poljoprivrede. Podru�je Grada Nina nalazi se na sjevernom kraju Ravnih kotara koje geomorfološki uglavnom definira izmjena vapnenaca i fliša. Vapnena�ke stijene se odlikuju povišenom poroznosti uslijed �ega na njima izostaju izvori vode ili teku�ice. Prisutnost fliških naslaga, zbog zastupljenosti glina koje su nepropusne, zaslužna je za prisutnost vode i plodnost zemlje. Poznato Ninsko blato nalazi se u pjeskovitim glinama koje se taloži u pli�acima Ninskog zaljeva, a prisutnost raspadnute organske materije daje mu tamnu boju i snažan sumporast miris. Ninska solana, koja se tako�er nalazi u Ninskom zaljevu, duguje svoju prisutnost morfologiji, gdje kolebanje razine plime i oseke na blagoj i spuštenoj obali, uz djelovanje Sunca rezultira precipitacijom soli.

Geomorfologija otoka LAG-a Mareta ukazuje na znatne razlike u odnosu na susjedno kopno. Visinske kote ovdje prelaze i 300 m (Vela Straža 337 m), a �esto su iznad 200 m. Prevladavaju karbonatne stijene, a fliš i druge mekše taložine su izuzeci, tj. potopljeni su morem. Za život i razvoj oduvijek su bile zna�ajne dolomitne agrarno vrednovane zone, uglavnom pogodno okrenute prema kopnu, dok su najistaknutije vapnena�ke zone služile kao sitnosto�arski kamenjarski pašnjaci. Završna faza oblikovanja otoka dogodila se nakon posljednje oledbe u pleistocenu. Otoci su geološki uzdignute bore �iji se hrptovi pružaju usporedno s obalom u tzv. dinarskom smjeru. Ove forme reljefa poznate su kao "dalmatinski" tip obale. Visine kod sjeverne usitnjene skupine otoka ne prelaze 174 m, koliko ima najviši vrh, Straža na otoku Istu. Karbonatne zone otoka karakteriziraju prvenstveno krške pojave, ja�e ili slabije istaknutih kamenjara, prekrivenih gustim makijama, ispresijecane manje ili više izraženim suhodolinama i dragama te pojavama vrta�a. Stijene koje dominiraju u gra�i otoka su dolomiti i vapnenci. Dolomiti su tradicionalno agrarno vrednovane zone, dok je vapnena�ki krš jedino iskoristiv kao sitnosto�arski kamenjarski pašnjak.

Dugi otok je najve�i (114 km2) i najduži otok (44,4 km) zadarske oto�ne skupine. Glavna geomorfološka karakteristika otoka je prevlast krškog tipa reljefa na karbonatnoj litološkoj osnovi. U geološkom sastavu otoka prevladavaju vapnenci i dolomiti u kojima su se krškim i fluviokrškim procesima modelirali razli�iti egzokrški i endokrški reljefni oblici. U oblikovanju oto�ne obalne crte, jedne od najrazvedenijih na isto�noj obali Jadrana (indeks razvedenosti je 4,5), o�ituje se i utjecaj abrazije, osobito na jugozapadnoj strani otoka, otvorenoj utjecaju vjetrova s pu�ine Jadranskog mora (Džaja, 2003.). Upravo zbog geomorfoloških specifi�nosti Dugog otoka južni dio otoka, to�nije šire podru�je uvale Telaš�ica zašti�eno je statusom parka prirode. Na oblikovanje reljefa Dugog otoka utjecao je i �ovjek kultiviranjem plodnih oto�nih površina, nastalih u reljefnim udubinama i padinama. Ostali otoci dugooto�ke skupine otoka su manji i geomorfološki se ne razlikuju od ostalih otoka Zadarskog arhipelaga. Za život na otocima važne su dolomitne, agrarno vrednovane zone koje su pretežno okrenute prema kopnu, a vapnena�ke zone koriste se kao sitnosto�arski kamenjarski pašnjaci.

Ovisno o litološkoj podlozi, klimatskim uvjetima i biljnom pokrovu, pedološki pokrov odražava karbonatnu ili flišnu podlogu, sredozemno podneblje i odgovaraju�e klimazonalne biljne zajednice. Manji dio tala je antropogeniziran. Jedino ve�e je Zapuntelsko polje na otoku Molatu. Osnova su oskudnog oto�kog poljodjelstva s najistaknutijim uzgojem maslina, loze, povrtnica, smokava i još ponekih vrsta vo�a. Prevladava sredozemna zimzelena vegetacija, u kojoj je ekološki najzna�ajnija makija, degradirana šumska zajednica hrasta crnike koju �ine crnika, zelenika, gluha�, smri�, mirta, smr�a, planika, lovor, brnistra i druge. Pored degradiranih oblika makije, zastupljeni su kamenjari �ije se biljne zajednice sastoje od bodljikavih i mirisnih biljaka trna, kadulje, smilja, kovilja, pelina, dra�a te ostalog ljekovitog i aromati�nog bilja.

Podru�je LAG-a Mareta karakterizira jadranski tip mediteranske klime sa suhim i vru�im ljetima, vlažnim i blagim zimama, s maksimalnim padalinama u kasnu jesen (XI i XII) a

�

��

minimalnim u toku ljeta (VII i VIII). Prema Koppenovoj klasifikaciji LAG Mareta odnosno, oto�no i obalno podru�je ZŽ pripada Csa tipu klime - sredozemna klima sa suhim vru�im ljetom. Koli�ina oborine, odre�ena nadmorskom visinom, utjecajem mora i sl., u prosjeku iznosi 800 – 900 mm/god. Prosje�na godišnja relativna vlaga zraka (mjereno u razdoblju od 1949. – 1988. god.) je za primorski dio oko 71,5% (70-75% zimi, a 65-70% ljeti). Vezano za dnevni hod temperatura, najve�a je vlažnost zraka u jutro, a najmanja poslijepodne. Na podru�ju LAG-a u ljetnoj polovici godine (travanj-rujan) broj sun�anih sati više je nego dvostruko ve�i od broja sun�anih sati u zimskoj polovici godine (listopad-ožujak). Na otocima prosje�na vrijednost trajanja sun�eva sijanja iznosi 2.491 sati godišnje. Izloženost vjetrovima je dosta izražena iako naj�eš�e nisu izrazito jaki. Najistaknutiji vjetrovi su po u�estalosti bura, jugo i ljeti maestral. Levanat, tramuntana, lebi� u�estalije pušu zimi. Ljeti prevladavaju etezijska strujanja tj. osvježavaju�i maestral koji ublažuje ljetne vru�ine, zimi prevladavaju bura i jugo, a slabije tramuntana, levanat i pulenat.

2.1.3 PRIRODNA BAŠTINA LAG-A

Najzna�ajnija prirodna baština na podru�ju LAG-a je Park prirode Telaš�ica (proglašen 1988. godine izdvajanjem SZ dijela Nacionalnog parka Kornati). Status zašti�enog podru�ja Telaš�ica je dobila zahvaljuju�i vrijednom biljnom i životinjskom svijetu, geološkim i geomorfološkim fenomenima, raznovrsnim zajednicama morskog dna te arheološkim lokalitetima. Park prirode Telaš�ica s akvatorijem od 13 otoka i hridi, obuhva�a površinu od 70,5 km2, od �ega 44,55 km2 zauzima more. Kopneni dio parka izuzetno je diferencirano krško podru�je s bujnom mediteranskom vegetacijom s preko 400 biljnih vrsta. Podmorje Telaš�ice najve�im je dijelom pjeskovito dno prošarano kamenim oazama i livadama morske cvjetnice posidonije te bogatstvom drugog biljnog i životinjskog svijeta. Temeljni fenomeni Parka su uvala Telaš�ica, strmac Dugog otoka (dugooto�ke „stene“) i jezero Mir. Parkom upravlja Javna ustanova „Park prirode Telaš�ica“, a za Park je izra�en Plan upravljanja za razdoblje 2012.-2022. godine te Prostorni plan ure�enja („Narodne novine“ broj 22/14). Od svih otoka koje obuhva�a Park prirode Telaš�ica jedini naseljeni je Dugi otok, ali unutar Parka nema niti jednog naselja. Oko 2/3 podru�ja je pomorsko dobro, a na otoku Sestrica Vela nalazi se svjetionik kojim upravlja Plovput d.d. U zna�ajnu prirodnu baštinu ulazi i maslinik Saljsko polje gdje se nalaze masline stare i do 700 godina. (Dodatak 3. – Tablica 2.). Na podru�ju LAG-a nalazi se cijeli niz sa�uvanih prirodnih podru�ja koja su evidentirana u prostornim planovima ure�enja.

Prema NATURA 2000 na podru�ju LAG Mareta odre�ena su SCI1 podru�ja koja zauzimaju 53.924,75 ha ili 14,91% površine LAG-a, a SPA2 podru�ja zauzimaju površinu od 25.292,93 ha ili 6,99% površine. S obzirom da se ove dvije razine zaštite dijelom preklapaju zašti�ena površina iznosi 61.959,49 ha ili 17,13% ukupne površine LAG-a.

Na podru�ju LAG-a kao i cijele ZŽ o�ekuje se nepovoljan utjecaj klimatskih promjena koje �e se prije svega ogledati na šumske ekosustave (prvenstveno opasnost od požara). Stoga je potrebno razvijati mjere koje �e doprinositi smanjenju utjecaja klimatskih promjena na podru�ju LAG-a. Potrebno je razvijati i planove upravljanja podru�jima NATURA 2000. (Dodatak 2.)

���������������������������������������� �������������������������

�1 Engl SCI hrv. POVS – podru�ja o�uvanja zna�ajna za vrste i stanišne tipove, odnosno podru�ja zna�ajna za o�uvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa , kao i prirodnih tipova od interesa za Europsku uniju, DZZP, 2015 2 Engl SPA, hr. POP – podru�ja zna�ajna za o�uvanje migratornih vrsta ptica, a osobito mo�varna podru�ja od me�unarodne važnosti, DZZP, 2015��

�

�

2.1.4 KULTURNO-POVIJESNA I TRADICIJSKA BAŠTINA

Podru�je LAG-a Mareta je naseljeno od pretpovijesnih vremena, o �emu svjedo�e i arheološki nalazi u pe�ini Vlakno (Dugi otok, Op�ina Sali) koja je bila stambeni prostor iz kraja ledenoga doba i najstarija je do sada poznata �ovjekova nastamba u zadarskoj regiji. U predrimskom dobu Nin je zna�ajno liburnsko naselje (nekropola iz željeznog doba u Ninu), a najzna�ajnije naselje je Zadar (Jadera). Podru�je u I st. dolazi pod rimsku upravu. Cijelo podru�je obilježeno je maritimnim zna�ajem Zadra koji se razvija na prijelazu iz isto�no jadranskih plovnih puteva prema pu�inskim rutama za Ravenu, Veneciju i Trst. U prilog tom zna�aju ide i najstariji spomen ribarstva u Hrvata, Darovnica koja potje�e iz perioda od 986. do 999. god., kojom zadarski plemi�i ustupaju Samostanu sv. Krševana u Zadru svoje pravo ribarenja na Molatu i Dugom otoku. Otok Silba je pak sa svojim brodovljem i parunima bila najve�a pomorska sila u arhipelagu u doba jedrenjaka, te su u XVII st. imali 98 jedrenjaka za malu i dugu - prekooceansku plovidbu. U anti�ko doba Nin (Aenona) je bio municipij dok je Zadar imao status kolonije, a od VII st. bio je glavni grad bizantskog temata Dalmacija. Grad Nin je za vrijeme hrvatskih narodnih vladara bio jedan od stolnih gradova u kojemu su se povremeno održavali sabori i sinodi. Podru�je Nina i Zadra izloženo je neprekidnim nastojanjima Venecije za zauzimanjem ovih prostora. Nakon što je Ladislav Napuljski prodao Dalmaciju (1409.) Veneciji zapo�inje dugo razdoblje njene vladavine, sve do propasti Mleta�ke republike. I pod Mleta�kom republikom snažna je društvena i gospodarska interakcija sa hrvatskim zale�em. Nakon pada Mleta�ke republike podru�je dolazi pod Austrijsku upravu, koju smjenjuje okupacija Francuza (1805.-1813.). Nakon uspostave austrijske vlasti Zadar je glavni grad austrijske pokrajine Dalmacije, sve do okupacije 1918. godine kad je Rapalskim ugovorom predan Italiji, a pripojenje matici zemlji bilo je u studenom 1944. godine. Nakon toga Zadar i okolica doživljavaju snažan društveni i gospodarski napredak, koji biva prekinut u Domovinskom ratu kad je grad bio izložen neprijateljskim napadima te su bili zaustavljeni gospodarski tokovi okupacijom dijela zale�a. Nakon 1995. godine i oslobo�enja zale�a (u akciji Oluja) te pogotovo izgradnjom autoceste A1 (koja povezuje hrvatski sjever i jug) po�etkom 2000-tih te op�om stabilizacijom društvenih prilika podru�je Zadra i njegove okolice nastavlja svoj društveni i gospodarski razvoj u promijenjenim društvenim, gospodarskim i politi�kim uvjetima.

Najzna�ajnija kulturna baština je povijesna jezgra Grada Nina smještena na plitkom ravnom otoku dužine oko 450m. Iz tog perioda sa�uvan je urbani raster, ostaci hrama i raskošnih vila urbana (Banovac). Znamenita je i crkva sv. Križa iz 9. stolje�a, a na podru�ju Grada Nina prona�ena je i Višeslavova krstionica. Veliku vrijednost imaju i ostaci katedrale Sv. Anselma sa zvonikom iz romani�kog razdoblja, ostaci crkve Sv. Marije te ostaci dvaju brodova prona�enih u ninskoj luci. Oni, uz ostalo nalazište, govore o velikoj važnosti Nina kao luke na tom dijelu Jadrana. U Ninu se nalaze originalni ostaci starohrvatskog broda Condura Croatica iz 11. st., a može se vidjeti i kopija dijela broda Serilie Liburnice iz 1. st. i kopija krstionice kneza Višeslava iz 9. st. U crkvenoj riznici Zlato i srebro Grada Nina �uvaju se: Judin srebrnjak, slika s prikazom ukazanja Gospe od Ze�eva, prsten pape Pija II., relikvije ninskih nebeskih zaštitnika sv. Anselma, sv. Marcele i sv. Ambroza iz 8.-14.st. te brojni zavjetni darovi. Najznamenitija osoba podru�ja LAG-a je biskup Grgur Ninski koji je stolovao oko 900.-929. godine, a za vrijeme svog stolovanja poznat je kao glavni zagovornik staroslavenskog jezika i narodnog pisma glagoljice kao i glagoljaškoga bogoslužja.

Otoci na podru�ju LAG-a tako�er su naseljeni od pretpovijesnog doba i/ili anti�kog doba. Na cijelom podru�ju najviše je zašti�enih objekata sakralne baštine, a neki od zna�ajnih zašti�enih objekata kulturne baštine su: predromani�ka crkva sv. Pelegrina u Savru (Dugi otok) sakralni je objekt nulte kategorije; Muzej franjeva�kog samostana sv. Pavla Pustinjaka na Galevcu (Školji�, Preko) s 56 predmeta i umjetnina; tvr�ava Sv. Mihovila (Ugljan); crkva Gospe od Sniga u Kukljici; crkvica sv. Marije u Malom Ižu iz XI. st.; Kapetanska ku�a Marini� i Toreta

�

�

�

u Silbi; Komunjski magazin – stara uljara u Premudi; Obrambena kula „Kaštel“ u Olibu; ostaci niza brodoloma u podmorju podru�ja LAG-a.

Osim materijalne baštine na podru�ju LAG-a zna�ajna je i nematerijalna kulturna baština kao što je lon�arstvo na otoku Ižu koje se može pratiti od prapovijesti do danas. Specifi�nost iškog lon�arstva je u radu na ru�nom kolu i smjesi gline i kalcita, te sve radnje koje se vrše prilikom izrade. Do sada je utvr�eno 18 tradicijskih oblika iškog lon�arstva. U Velom Ižu nalazi se etnografska zbirka (nastala 70-tih godina 20. stolje�a), a koja sadrži tekstil, keramiku, predmete od drva, pru�a, kože, metala te stare fotografije. U Malom Ižu nalazi se Kulturno-povijesna zbirka koja obra�uje kulturnu povijest otoka Iža od prapovijesti do današnjih dana. Podru�ne zbirke u Velom i Malom Ižu oformljene su u sklopu Narodnog muzeja Zadar (�iji je osniva� ZŽ). Na Olibu se nalazi Etnografska zbirka Rafaela Puliši�a koja danas broji 250 predmeta i smještena je u prizemlju obiteljske ku�e, u prostoru koji je nekada bio u funkciji uljare. Svetkovina Gospe od Ze�eva u Ninu vrlo je zna�ajna nematerijalna kulturna ste�evina Nina, obuhva�a osim religijskog aspekta i mnoge izvan liturgijske obrede. Tovare�a mužika iz mjesta Sali na Dugom otoku svoje korijene crpi iz pu�kog obi�aja „batarela“, što je naziv za skup nasumi�nih zvukova s ciljem stvaranja buke �ime su, u dugim i hladnim no�ima, tjerali zle duhove, ali su se veselili i rugali, naj�eš�e udovcima ili udovicama koji bi se ponovno vjen�avali.

Sveukupno je, na podru�ju LAG-a, na nacionalnoj razini zašti�eno 42 pokretna kulturna dobra, 48 nepokretni kulturnih dobara te 3 nematerijalna kulturna dobra. (Dodatak 3. – Tablica 3.). Prostornim planovima JLS, sveukupno, 309 kulturnih dobara evidentirano je i zašti�eno kao materijalna baština.

Potrebno je osigurati dodatna sredstava za promociju, prezentaciju, evidentiranje i �uvanje kulturne baštine, poglavito nematerijalne pu�ke baštine jer su sredstva lokalnih, županijskog prora�una i prora�una Ministarstva kulture nedovoljna.

Pozitivne zna�ajke Negativne zna�ajke

Povoljan geostrateški položaj u RH s obzirom na blizinu Zadra kao središta Županije i njegovu dobru povezanost cestovnim i avio prijevozom s ostatkom RH i Europom

Povoljna mediteranska klima, podru�je stolje�ima atraktivno za život

O�uvana kulturna i prirodna baština svjetske, nacionalne, regionalne i lokalne razine

Nepovoljan položaj na samom SZ rubu županije, te smješten na nizu naseljenih otoka od kojih su neki vrlo mali

O�ekivane klimatske promjene �e stresno djelovati na pojedine vrste i staništa

LAG se najve�im dijelom nalazi na otocima, ovisan je o povezanosti sa kopnom

Naselja unutar Grada Zadra predstavljaju vrlo mali dio populacije te njihove razvojne potrebe nisu od prioritetnog interesa za gradsku administraciju (Zadar je administrativno središte ZŽ)

Razvojne potrebe Razvojna ograni�enja

Razvijati programe s ciljem o�uvanja kulturne i prirodne baštine na na�in da se isti koriste kao osnova za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti na ruralnim podru�jima

Izra�ivati planove upravljanja podru�jima NATURA 2000

Nema dovoljno izvora sredstava namijenjenih za razvoj programa, mjera i projekata zaštite prirodne i kulturne baštine na lokalnoj razini

Ruralna zajednica nije prepoznata u svojoj multifunkcionalnoj ulozi u Programu ruralnog razvoja RH

�

�

Izboriti više sredstava iz prora�una grada Zadra za razvojne projekte zadarskih naselja koji se nalaze u LAG-u Mareta

Korištenje i zaštita kulturne i prirodne baštine bez podizanja svijesti stanovništva podložna je komercijalizaciji

2.1.5 STANJE DRUŠTVENE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Na podru�ju LAG-a nema jaslica, vrti�i se nalaze u 6 JLS (ukupno 11), dok se u naseljima Grada Zadra nalazi samo jedan u naselju Kožino, na otocima Grada Zadra nema vrti�a. Predškolski program se odvija u vrti�ima, osim na otoku Silbi gdje je organiziran u sklopu podru�nog odjela OŠ. Na ostalim malim otocima nema organiziranog predškolskog obrazovanja, ve� se ono odvija u Zadru. Ve�inu vrti�a potrebno je obnavljati i/ili opremati, ali ni za jedan nema pripremljene tehni�ke dokumentacije. Tako�er, na ovom podru�ju nema niti jedne dje�je igraonice. Osnovnoškolsko obrazovanje se odvija na cijelom podru�ju LAG-a u ukupno 17 objekata - školskih zgrada - koje imaju organiziranu nastavu od 1. do 8. razreda, osim u Kalima i Kukljici te u 2 škole u Ninu i Preku gdje je nastava organizirana za prva 4 razreda OŠ te djeca nastavljaju obrazovanje u mati�nim školama u Ninu i Preku. Na otocima Grada Zadra aktivne su samo dvije OŠ – na Silbi i Ižu, kao podru�ni odjeli OŠ Zadarski otoci �ije je sjedište u Zadru. Ostali mali naseljeni otoci, njih 7, nemaju organizirano osnovnoškolsko obrazovanje te djeca, ve� od prvog razreda OŠ, odnosno za predškolski program, moraju i�i u Zadar. Nepostojanje predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja na malim otocima uvjetuje iseljavanje mladih obitelji s obzirom da je javnim prijevozom postoje�eg rasporeda nemogu�e svakodnevno putovati do škole i nazad. Tako�er, na podru�ju LAG-a više je napuštenih školskih objekata koje je potrebno urediti i prenamijeniti, ali nema pripremljene tehni�ke dokumentacije. Na podru�ju LAG-a nema srednjih škola, kao ni ustanova visokoškolskog obrazovanja, te u�enici svakodnevno putuju u Zadar ili tamo borave za vrijeme nastave. Knjižnice postoje na Dugom otoku (o. Sali), na Silbi i Olibu kao Knjižni�ni stacionari Gradske knjižnice Zadar, u Op�ini Kali postoji Narodna knjižnica Kali, u Ninu se priprema tehni�ka dokumentacija za ure�enje knjižnice. Bibliobus - pokretna knjižnica Gradske knjižnice Zadar - ima postaje u slijede�im naseljima: Privlaka, Petr�ane, Kožino, Nin, te na otocima Ugljan, Dugi otok i Iž, u pravilu dva puta mjese�no. Od ustanova namijenjenih cjeloživotnom u�enju u Op�ini Preko nalazi se Pu�ko otvoreno u�ilište. Na podru�ju Nina nalazi se Muzej ninskih starina (�ija je obnova završila 2004.) kojim upravlja Arheološki muzej Zadar (osniva� RH) te dvije muzejske zbirke - riznica crkve sv. Anselma (zbirke uglavnom sakralno/religijskih predmeta, nastalih u periodu od 9. do 19. stolje�a). U oto�nim zadarskim naseljima nalaze se dvije etnografske zbirke (Veli Iž i Olib) te jedna kulturno-povijesna zbirka (Mali Iž), ve� navedene u poglavlju 2.1.4.

Primarna zdravstvena zaštita obavlja se putem niza podru�nih ambulanti op�e medicine koje se nalaze u svim JLS i zadarskim naseljima, osim u naselju Petr�ane. Me�utim, niz ambulanti, odnosno naselja i manjih otoka, nemaju mati�nog lije�nika ve� isti dolazi s drugih otoka najviše nekoliko dana u tjednu, što je veliki problem za hitnu medicinu. Stomatološke ambulante (javne ili privatne) nema u Kukljici te u zadarskim naseljima. Ljekarne (privatne ili javne) nema u Kukljici te u zadarskim naseljima, osim u naselju Kožino. Zavod za hitnu medicinu ZŽ ima, na podru�ju LAG-a, dvije ispostave - Nin i Kali. Za potrebe razvoja usluge hitne medicine na otocima je potrebno izgraditi heliodrome.

Dom za starije i nemo�ne osobe, kojeg je osniva� ZŽ ima dvije podružnice u Preku i Salima. Dva obiteljska privatna doma za starije nalaze se u Privlaci i Kukljici. Na podru�ju LAG-a nalazi se Psihijatrijska bolnica Ugljan (osniva� ZŽ). Palijativna skrb je organizirana u Ninu, Preku i Salima i ukupno zapošljava 4 osobe. Nema palijativne skrbi u zadarskim naseljima. Socijalna skrb za podru�je LAG-a osigurana je putem Centra za socijalnu skrb Zadar te izdvajanjem dijela sredstava iz op�inskih prora�una. Na podru�ju LAG-a nema udomiteljskih obitelji ni ovlaštenih dadilja.

�

�

�

Za potrebe vatrogasne služne ure�en je i u funkciji samo jedan vatrogasni dom u Preku. Na otoku Molatu je jedno spremište u mjestu Brgulje, Petr�ane spadaju pod Zadar. U ostalim naseljima postoje improvizirana vatrogasna spremišta, osim Privlake gdje je ono donekle ure�eno. U ostalim op�inama planira se ure�enje vatrogasnih domova, ali se ne priprema tehni�ka dokumentacija. U zadarskim naseljima tako�er se planiraju urediti vatrogasni domovi/spremišta, ali se ne priprema tehni�ka dokumentacija (osim za Molat, Petr�ane i Zapuntel). Na podru�ju LAG-a postoji 31 objekt u funkciji društvenih domova, ve�inom su to objekti u lošem stanju te vrlo slabo opremljeni. Op�ina Privlaka nema niti jedan društveni dom u funkciji. Od zadarskih naselja društvene domove koriste Ist, Premuda, Rava, Veli Iž i Zapuntel. U planu je obnova društvenih domova u Preku, te u zadarskim naseljima, ali se ne priprema tehni�ka dokumentacija. Objekti mjesnih odbora su u funkciji samo u zadarskim naseljima Kožino, Petr�ane, Rava i Silba, a njihova obnova se planira u drugim zadarskim naseljima, me�utim ne priprema se tehni�ka dokumentacija. Na podru�ju LAG-a nalazi se 21 turisti�ko informativni centar (TIC). Nema ga u zadarskim naseljima Ist, Mali Iž, Olib, Rava i Zapuntel te se ne planira ure�ivanje novih TIC-ova. Na podru�ju LAG-a nalaze se ukupno 24 igrališta na otvorenom koja treba obnavljati (15) ali nema pripremljene dokumentacije. Jedino u Preku postoji devastirana zatvorena dvorana koju treba obnavljati.

Potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju za projekte društvene infrastrukture, poglavito ure�enje i opremanje vatrogasnih domova, ure�enje sportskih igrališta, ure�enje i opremanje društvenih domova, posebno radi potpore mladim obiteljima i osobama starije dobi. Potrebno je ulagati u infrastrukturu za izvo�enje cjeloživotnog obrazovanja te razmotriti osnivanje podru�nih srednjih škola.

Najve�i broj priklju�enih ku�anstava na sustav vodoopskrbe nalazi se ne kopnenom dijelu LAG-a, koji vodoopskrbu ostvaruje dijelom iz Regionalnog vodovodnog sustava s rijeke Zrmanje, a dijelom iz lokalnih izvora. Vodoopskrba otoka �ini jedan od temeljnih infrastrukturnih problema ovog podru�ja. Površinskih vodotokova nema. Oborinska voda se difuzno miješa s morskom vodom, pa su podzemne vode otoka uglavnom zaslanjene do mjere da se ne koriste za pi�e. Na podru�ju LAG-a kišnica se sakuplja u privatnim cisternama, koje se grade za svaki pojedina�ni stambeni i gospodarski objekt. Dodatno, na nekoliko otoka voda se skladišti u javnim mjesnim cisternama u kojima se, samo djelomi�no, sakuplja kišnica preko posebno izgra�ene slivne površine (naplova), a uglavnom se pune putem brodova vodonosaca te se distribucija vode ku�anstvima vrši preko hidranata lokalnih vodoopskrbnih mreža kojima se, vatrogasnim cijevima, voda preta�e u privatne cisterne. Visoka je i cijena vode za gospodarske subjekte koji pla�aju punu cijenu prijevoza vode na otok, dok je cijena prijevoza vode za stanovnike otoka (fizi�ke osobe) subvencionirana do definirane koli�ine po ku�anstvu/godišnje. Problemi s vodoopskrbom naro�ito dolaze do izražaja u tijeku ljetne sezone, kad su, zbog pove�anog broja korisnika, potrebe za vodom najve�e, a oborina ima najmanje. Od otoka, samo je Ugljan pokriven vodovodnim sustavom koji je spojen s kopnom.�Otok Silba ima izgra�enu mjesnu vodovodnu mrežu s hidrantima duljine cca 4,5km (u lošem stanju) kojom su povezane �etiri javne cisterne, ukupne zapremine 950m³ i hidroforsko postrojenje. Mreža je osposobljena za prihvat i punjenje s vodonosaca u trajektnom pristaništu. Na otoku postoji nekoliko izvora bo�ate vode koji nisu u upotrebi. Na otoku Olibu koristi se voda iz mjesne cisterne zapremine od oko 250m³ s pripadaju�om slivnom površinom. Vodospremnik se puni s vodonosca polaganjem vatrogasnih cijevi (udaljenost oko 600 m). Na otoku postoji nekoliko vlastitih bunara s hidroforima bo�ate vode koji su u upotrebi kao tehni�ka voda i sa samo jednom javnom slavinom. Na otoku ima znatnih, neistraženih, koli�ina bo�ate vode. Na otoku Premudi postoji izgra�en vodoopskrbni cjevovod s hidrantima spojen na gusternu zapremine cca 160m³, na koti terena 48m.n.m. Na podru�ju brda Garbica, za bivšu vojarnu, izgra�ena je vodosprema zapremine cca 160 m³, na koti terena 56 mnv i dovodni cjevovod od obale do nje, koji su van funkcije. Na otoku Istu izgra�en je dio vodovodne mreže s hidrantima kroz naselje. Postoje�a mjesna cisterna zapremine oko 350m³ iznad naselja na koti

�

�

�

terena od cca 50 mnv. U naselju Molat, na otoku Molatu, izgra�ena je mjesna vododvodna mreža i izgra�ena je nova cisterna koja je spojena sa starom cisternom. Ukupna zapremina cisterni je 800m³. Stara cisterna ima svoj vlastiti naplav. Izgra�en je i filter za �iš�enje vode iz tih vodosprema prije distribucije u naselje, te dvije javne slavine. U naselju Brgulje, na otoku Molatu, nalazi se cisterna zapremnine 350 m³ i školska cisterna zapremnine 50m³, kojoj je potrebna rekonstrukcija jer je vodopropusna. U pristaništu je izgra�eno prihvatno okno, po�etni dio tla�no-gravitacijskog cjevovoda u dužini od 25m i nova cisterna (izgra�ena 1990.g.) zapremnine 140m³ s hidroforskom stanicom za opskrbu lu�ice i plovila (brodovi svih vrsta, uklju�uju�i i nauti�ki turizam). U starom dijelu naselja Zapuntel, na otoku Molatu, nema izgra�ene vodovodne mreže, ali postoji cisterna zapremine 70 m³ i lokva zapremnine cca 10.000m³ kojom gospodare Hrvatske vode, a koja služi za navodnjavanje, dok se u prošlosti voda iz iste koristila i za potrebe ku�anstva. Iznad naselja Mali Iž tako�er se nalazi javna cisterna volumena 600m³, na koti terena 90.0 mnv, kao i betonirana slivna površina 1400m². Cisterna je vodopropusna i nije u funkciji. Na Ravi postoje dvije javne cisterne. Jedna se nalazi u Maloj Ravi, a druga u Ravi, u uvali Marnjica, koja nije u funkciji. Na podru�ju LAG-a postoji 8 cisterni koje su dio vodoopskrbnog sustava i 32 javne cisterne, a kako je ve� navedeno, nisu sve u funkciji. Na otocima se ne vrši desalinacija bo�ate ili morske vode za podmirenje vodnih potreba, osim jednog u Op�ini Sali, niti je izvršena bilo kakva studija glede iskoristivosti ove mogu�nosti. Na podru�ju O. Sali voda se crpi iz vodocrpilišta Malo i Veliko jezero, desalinizira, te distribuira za 4 naselja na Dugom otoku (Sali, Zaglav, Žman i Luka) - magistralni cjevovod do hidranata u naselju, ali ku�anstva nisu spojena na sustav. Ostala naselja vodu dobivaju putem broda vodonosca. Sva ku�anstva imaju privatne vodospreme do kojih voda dolazi putem vatrogasnih cijevi. Kao i cijelo podru�je ZŽ, tako i podru�je LAG-a, ulazi u vodnopodru�je 15 Hrvatskih voda gdje se vodoopskrba podru�ja vrši iz vodoopskrbnog sustava Zrmanja-Zadar. Isporu�itelji vodnih usluga su Vodovod Zadar d.o.o.; Otok Ugljan d.o.o., Preko; Sabuša d.o.o., Kukljica.

Na kanalizacijsku mrežu priklju�eno je samo 1350 ku�anstava od ukupnog broja ku�anstava LAG podru�ja, i to na podru�ju Op�ina Sali (naselje Sali), Kukljica, Preko, Kali i Privlaka. Sva druga ku�anstva otpadne vode rješavaju sabirnim i septi�kim jamama koje su ili propusne (tzv. crne jame), pa se njihov sadržaj cijedi izravno u krško podzemlje, ili se njihov sadržaj povremeno ispumpava i nekontrolirano (jer trenutno ni ne postoji kvalitetna alternativa s obzirom da ne postoje odgovaraju�i pro�iš�iva�i ni odgovaraju�e zbrinjavanje otpadnih voda na podru�ju Županije) prazni na tlo, u neki vodotok ili more. Postoje�a kanalizacijska mreža prikuplja otpadne vode iz ku�anstava i gospodarskog sektora koje se ispuštaju, preko pre�ista�a, u more ili otvorene vodotoke. I u naseljima u kojima postoji, kanalizacijska mreža je uglavnom skup parcijalnih rješenja za pojedina naselja, razli�ite starosti i razli�ite okolišne prihvatljivosti što je, uz sniženu kvalitetu okoliša za lokalno stanovništvo, izravna opasnost i prepreka za dugoro�no održivi razvoj turizma u tom podru�ju. Na podru�ju LAG-a, u Ninu i Privlaci, postoje pro�iš�iva�i otpadnih voda. Tijekom ljetnih mjeseci i turisti�ke sezone, kada je broj korisnika izrazito ve�i, postoje problemi s ve�im koli�inama otpadnih voda. Isporu�itelj usluge odvodnje na podru�ju LAG-a je Komunalije i odvodnja d.o.o. Nin, Odvodnja d.o.o., Zadar, pogon Op�ine Kali, Otok Ugljan d.o.o. za Op�inu Preko.

Organizirano gospodarenje otpadom provodi se putem više komunalnih društava u svim naseljima LAG-a. �isto�a d.o.o. Zadar (osniva�i više JLS) prikuplja komunalni otpad u gradovima Ninu i Zadru te Op�inama Privlaka i Preko. U Op�ini Kali komunalni otpad prikuplja Hripa d.o.o., Kali, a Sabuša II d.o.o. u Kukljici. U Op�ini Sali komunalni otpad sakuplja Komunalno društvo Dugi otok i Zverinac d.o.o. Sva društva su u javnom vlasništvu.

Na podru�ju LAG-a odvajanje komunalnog otpada provodi se samo djelomi�no. Odvojeno prikupljanje otpada po ku�anstvima - plastika i papir - vrši se u svim zadarskim naseljima. Op�ine Kukljica i Preko tako�er nemaju uspostavljen sustav organiziranog prikupljanja

�

�

�

komunalnog otpada. Na podru�ju LAG-a niz je nesaniranih divljih odlagališta otpada (34), najviše na podru�ju Nina (9) i Velog Iža (5), dok divljih odlagališta nema u Op�inama Kali, Kukljica i Preko te u dijelu zadarskih naselja. Na podru�ju LAG-a nema odlagališta komunalnog otpada. Otpad svih JLS se odvozi na odlagalište Diklo u Zadru, do uspostave županijskog centra za gospodarenje otpadom. Veliki problem je i odlaganje gra�evinskog otpada koji se odlaže u prirodi, a najve�e takvo odlagalište je na otoku Silbi gdje se gra�evinski otpad odlaže na podru�ju ranije saniranog odlagališta komunalnog otpada.

Cijelo podru�je LAG-a Mareta pokriveno je elektroenergetskom mrežom s relativno zadovoljavaju�om gusto�om mreže i sigurnoš�u opskrbe, te su gotovo sva ku�anstva priklju�ena na elektro-energetski sustav. Napajanje elektri�nom energijom na podru�ju LAG-a je u prosjeku 97,50%. Podru�je LAG-a, zbog velikog broja sun�anih sati, vjetrova i energije mora, ima velik razvojni potencijal za uporabu OIE. Na podru�ju LAG-a, za sada, ne postoje zna�ajniji projekti OIE. Postoji sve ve�i interes i potreba lokalnog stanovništva za korištenjem obnovljivih izvora energije, kao i provo�enja postupaka EE prvenstveno u zgradarstvu u sva tri društvena sektora.

Telekomunikacijska infrastruktura - podru�je LAG-a potpuno je pokriveno fiksnim telefonskim linijama i mobilnom telefonijom, time je omogu�eno spajanje ra�unala ISDN ure�ajem s maksimalnom brzinom od 128 kb/s. ADSL je dostupan na podru�ju cijelog LAG-a. Me�utim, na oto�nom dijelu LAG-a ADSL je u redovnom korištenju na otocima Silba, Ugljan i Dugi otok (samo naselja Sali i Zaglav), dok je na drugim otocima i naseljima u tijeku priklju�ivanje prvih korisnika te tek predstoji vidjeti kakva �e biti kvaliteta usluge. Na podru�ju LAG-a je dostupan samo GPRS i EDGE signal, nažalost je i on na mnogim lokacijama vrlo loš ili nedostupan. Bazne GSM postaje nalaze se na otocima Istu, Silbi, Premudi i Ravi. Upravo je zbog prirodne izoliranosti i rascjepkanosti podru�ja nužno raditi na dostupnosti brzog interneta u svim naseljima, kako bi se omogu�ilo poslovanje, ali i druge aktivnosti poput edukacije, na daljinu. Podru�je LAG-a pokriveno je RTV signalom, me�utim digitalni TV signal nije jednako dostupan na cijelom podru�ju, a zbog rasporeda digitalnih odašilja�a. Tako na otocima, posebice udaljenijima, dolazi do poteško�a u prijemu signala, pojedini dijelovi naselja uop�e nemaju dostupan digitalan TV signal, osim putem satelitskih prijamnika.

Poštanski uredi sa svim poštanskim uslugama nalaze se u svim op�inama LAG-a te zadarskim naseljima koji su dio LAG-a.

Cestovni promet je od velikog zna�aja. Izgradnjom autoceste A1 od Zagreba prema Splitu sa dva izlaza za Zadar izgra�ena je najvažnija državna prometnica koja spaja sjever i jug RH te je omogu�ila brzi protok ljudi i roba. Tako�er ova prometnica uz razvoj zra�ne luke Zadar omogu�ava povezivanje i podru�ja LAG-a Mareta sa unutrašnjosti (iako autocesta ne prolazi kroz samo podru�je LAG-a Mareta). Na podru�ju LAG-a najzna�ajnije ceste su DC306 Vir-Nin-Zadar (Bili brig)-D8 duljine 27,5 km koja spaja zadarsko priobalje sa državnom cestom D8, �uvenom Jadranskom magistralom koja povezuje sjeverni i južni Jadran. Na otocima su najvažnije državne ceste koje povezuju glavna naselja te naselja s trajektnim lukama DC109 Veli Rat-Savar-Sali, zatim DC110 Muline (trajektna luka)-Ugljan-Tkon (trajektna luka), DC124 Trajektna luka Brbinj-Brbinj-D109, DC125 Trajektna luka Zaglav-D109. Na državne ceste nastavljaju se županijske ceste koje povezuju Park Prirode (ŽC6271) te podru�je Privlake s Ninom i Sv. Nikolom (ŽC6273). Ova cesta je nova zaobilaznica Nina i Privlake koja je pove�ala sigurnost u prometu. Na podru�ju Op�ine Kali najvažnije ceste povezuju Kali sa brodogradilištem u uveli Lamjana Velika (LC63099) te pogonom tvrtke Cromaris u uvali Lamjana Mala (LC63100).

Prema podacima Državnog ureda za reviziju (2013.) kao i prema podacima kojima raspolaže sam LAG upravljanje nerazvrstanim cestama je na nezadovoljavaju�oj razini. Svega tri JLS vode evidenciju o nerazvrstanim cestama na svom podru�ju (Nin, Sali, Privlaka) �ija ukupna

�

�

�

evidentirana duljina iznosi 201,569 km. Podaci o nerazvrstanim cestama (104,569 km) na podru�ju Nina nisu obuhva�ali nerazvrstane ceste na podru�ju dva naselja. Sve nerazvrstane ceste trebaju biti upisane u zemljišne knjige te se o istima treba ustrojiti jedinstvena baza podataka na razini JLS. Nepostojanje ovih podataka onemogu�uje ulaganja u ure�enje i opremanje nerazvrstanih cesta u budu�nosti. Postoje�a mreža puteva - nerazvrstanih prometnica u oto�nim naseljima Grada Zadra je, ve�inom, betonskog pokrova i u dotrajalom stanju zbog nedostatka sredstava te je potrebna obnova. Promet motornim vozilima se, na manjim otocima, odvija u smanjenom obimu, �esto samo putem betoniranih prometnica - puteva. Na otocima Silbi i Ošljaku nema prometa, odnosno prometuju uglavnom traktori, motocikli te gra�evinska mehanizacija - za obavljanje gospodarske djelatnosti, za koju je potrebno, prethodno, ishoditi posebno odobrenje. Na otocima postoji vrlo gusta mreža šumskih i poljskih puteva ome�enih suhozidima koji postoje od starine, nažalost, danas je ve�ina tih puteva potpuno zarasla. Na pojedinim otocima povremeno se odvija sanacija ve� postoje�ih probijenih poljskih, šumskih i protupožarnih putova. Na svim otocima je potrebno o�istiti i sanirati sve postoje�e šumske i poljske puteve te nastaviti s probijanjem novih i održavanjem svih puteva, koji služe za prilaz maslinama, vinogradima i drugim poljoprivrednim površinama, jer isti ujedno služe kao zaštita od širenja požara i omogu�uju dostupnost eventualnim požarištima.

Posebno se isti�e pomorski promet, iako se autobusna povezanost pojavljuje kao problem unutar povezivanja naselja na otocima, kao i na priobalju. Tako�er, javni prijevoz je iznimno važan radi dnevnih migracija lokalnog stanovništva - školovanja ili zaposlenja u Zadru ili urbanijim središtima LAG-a (90% svih putovanja). Obzirom da ve�i dio LAG-a obuhva�a otoke zadarskog arhipelaga veoma je važna povezanost otoka i kopnom i me�usobno te je, stoga, od velike važnosti lu�ka infrastruktura. Na podru�ju LAG-a niz je razli�itih luka županijskog i lokalnog zna�aja, sportskih luka, ribarskih luka, luka nauti�kog turizma (Dodatak 3. – Tablica 4.).

Prednost povezivanja ve�ih otoka, Ugljana, Pašmana i Dugog otoka, s kopnom, daje se trajektnom prometu i motorizaciji otoka. Trajektne linije pojavljuju se kao mostovi izme�u kopna i otoka pa su otoci, prometno u�inkovitije, povezani s kopnom, �ime se otvara mogu�nost šireg, homogenijeg, korištenja prostora. Stanovništvo manjih otoka (Iž, Rava, Molat, Ist, Premuda, Silba, Olib, Sestrunj, Rivanj, Zverinac), obzirom na udaljenost od kopna i slabiju prometnu povezanost, ne utje�e zna�ajno na promet dnevnih migranata, ve� je izražen tzv. vikendaški promet s najviše dolazaka na otok petkom i odlazaka s otoka nedjeljom. Brodske linije održavaju tri brodara, jedan državni i dva privatna. Otok Ugljan je najbolje povezan s kopnom. Tabli�ni prikaz plovidbenih linija s u�estalosti plovidbe na podru�ju LAG-a Mareta nalazi se u Dodatku 3. – Tablica 5.

Zra�ni promet organiziran je preko najbliže zra�ne luke Zadar koja se nalazi pokraj Zemunika Donjeg (7 km udaljena od Zadra) te je udaljena 20,5 km od Privlake, a 16,7 km od Nina. Dolazak do zra�ne luke Zadar, s podru�ja otoka, ovisi prije svega o brodskom linijskom prijevozu s otoka na kopno.

Na podru�ju LAG-a Mareta planirano je ukupno 18 poslovnih zona ukupne površine 151,98 ha (Dodatak 3. – Tablica 6.). Od tih zona, na podru�ju zadarskih naselja, nema niti jedne planirane poslovne zone. Tržnice se nalaze u Ninu i Privlaci. U planu je ure�enje još pet tržnica, po jedna u Kalima i Kukljici, ali se ne izra�uje tehni�ka dokumentacija, te u Op�inama Preko (2) i Sali (3), za koje je u tijeku ishodovanje potrebne tehni�ke dokumentacije.

Potrebno je ulagati u izgradnju sustava vodoopskrbe, odvodnje, ure�enje sustava sakupljanja komunalnog otpada te obnovu i ure�enje poljskih i šumskih puteva. Potrebno je urediti jedinstvene baze podataka o nerazvrstanim cestama te imovinsko-pravne odnose kako bi se omogu�ilo korištenje sredstava razvojnih fondova za njhovu modernizaciju. Potrebno je ulagati

�

�

�

u korištenje OIE i EE, u svim sektorima društva. Svakako je potrebno dodatno raditi na poboljšanju prometne povezanosti otoka me�usobno i otoka s kopnom.

Pozitivne zna�ajke Negativne zna�ajke

Organizirana primarna zdravstvena zaštita i hitna pomo�

Povezanost svih naseljenih otoka brodskim linijama

Muzejske ustanove regionalnog zna�aja

Nekoliko ure�enih poslovnih zona koje su omogu�ile razvoj MMSP izvan tradicionalnih gospodarskih grana (poljoprivreda, ribarstvo, turizam)

Pojedini otoci nemaju stacioniranog lije�nika u ambulantama

Nedovoljna povezanost otoka me�usobno i otoka s kopnom (osim otoka Ugljana)

Velik broj malih nastanjenih otoka ovisi o subvencioniranim brodskim linijama koje nisu jednako u�estale na cijelom podru�ju, a subvencije ovise od ograni�enih sredstava državnog prora�una

Koli�ina vode dostupne domicilnom oto�nom stanovništvu - sa subvencioniranim prijevozom - ovisi ograni�enim sredstvima državnog prora�una

Izrazito visoka cijena vode za gospodarske subjekte na otocima

Velik broj nesaniranih divljih odlagališta otpada, sustav odvajanja komunalnog otpada samo djelomi�no uspostavljen, skupi prijevoz otpada s otoka na odlagalište na kopnu

Nema dovoljno ustanova koje mogu pružati usluge cjeloživotnog u�enja

Nema jaslica kao organizirane pomo�i mladim obiteljima

Nedovoljna briga za ranjive skupine (pogotovo starije osobe i mlade obitelji)

Veliki broj ku�a za odmor i ku�a namijenjenih za iznajmljivanje zahtijeva dodatna ulaganja u komunalnu infrastrukturu i pove�ava potrošnju vode

Nedovoljna ulaganja u opremu i ure�enje domova za potrebe vatrogasne službe

Na cijelom LAG-u nema niti jedne Javne vatrogasne postrojbe

Razvojne potrebe Razvojna ograni�enja

Razvijati programe za djecu predškolske dobi uklju�uju�i jaslice

Razvijati srednjoškolske programe

Razvijati i pružati programe cjeloživotnog u�enja

Zainteresiranost stanovništva, starost stanovništva

Slaba povezanost otoka me�usobno te manjih i udaljenijih otoka s kopnom

�

�

�

Razvijati zra�ni prijevoz (heliodromi) i osigurati sredstva za subvencionirani brodski prijevoz

U cijelosti razviti sustav vodoopskrbe i odvodnje

Sanirati divlja odlagališta, uspostaviti sustav odvojenog prikupljanja otpada

Razvijanje projekata korištenja OIE i EE

Unaprijediti stanje i opremljenost društvenih domova

Unaprje�ivati, kontinuirano, vatrogasnu službu

Obnoviti i dodatno razviti mrežu poljskih i šumskih puteva

Sustav gospodarenja otpadom prema zamišljenom modelu ne razvija se lokalno ve� regionalno

2.2 GOSPODARSKE ZNA�AJKE PODRU�JA

Indeks razvijenosti predstavlja najbolji pokazatelj ukupnog razvoja lokalnih podru�ja i klju�an je pri planiranju strateškog razvoja. Važno je napomenuti kako je podru�je LAG-a razvijenije od prosjeka RH (vrijednost indeksa razvijenosti LAG-a je ve�a od prosjeka RH i iznosi 124,03%).

Sukladno podacima iz Tablice 7. (Dodatak 3.), vidljivo je kako se sve JLS nalaze u IV skupini razvijenosti, odnosno u kategoriji 100% do 125% nacionalnog prosjeka osim Op�ine Privlaka koja se nalazi u III. skupini i ima Indeks razvijenosti 92,13% nacionalnog prosjeka.

U odnosu na proteklo razdoblje, pozitivni trend se odražava na nekoliko pokazatelja, poput Indeksa razvijenosti koji raste u svim JLS od 2006. do 2013. godine. U pogledu rasta izvornih prihoda op�ina postoji razlika u iznosu izvornih prihoda prema broju stanovnika, koja je najve�a u Ninu. U JLS, kojima padaju izvorni prihodi op�ina po stanovniku, razvidno je smanjenje financijske snage (u kn) koja se može ulagati u razvojne projekte.

Ovim pregledom nisu obuhva�ena zadarska naselja u LAG-u Mareta jer se gotovo svi pokazatelji (prije svega gospodarski, ali i mnogi statisti�ki) izra�unavaju na razini JLS. Grad Zadar je 2010. godine imao Indeks razvijenosti 104,82%, a 2013. godine 107,04% od prosjeka RH te se cijelo vrijeme nalazi u IV. skupini po Indeksu razvijenosti. Me�utim, u razmatranom razdoblju, prosje�ni iznos izvornih prihoda je smanjen s 3.553 kn/st. na 3.157 kn/st. Tako�er, potrebno je naglasiti da su oto�na naselja Grada Zadra (njih 10) izrazito slabije razvijena od samog naselja Zadar te bi, zasigurno, njihov Indeks razvijenosti, ukoliko bi ga bilo mogu�e izra�unati, bio znatno niži.

�

�

�

Slika 2. Indeks razvijenosti 2010. i 2013. na podru�ju LAG-a (Izvor: MRRFEU)

Slika 3. Izvorni prihodi u kn/po stanovniku u razdoblju 2006.-2012. (Izvor: DZS)

Na ovim grafikonima nisu obra�eni podaci za naselja koja se nalaze u administrativnim granicama grada Zadra zbog na�ina prikupljanja i obrade podataka koja se temelji na JLS, a ne na razini naselja.

Gospodarstvo LAG-a karakterizira razvoj ribarstva, prera�iva�ke djelatnosti i pružanja usluga smještaja i posluživanja hrane.

U LAG-u, bez zadarskih naselja, aktivno djeluje 207 pravnih gospodarskih subjekata (2014. godine). U dvije godine razvidno je kako pada broj gospodarskih subjekata – pravnih osoba, ali raste broj zaposlenih te ukupni prihodi i dobit – što su zna�ajni pokazatelji gospodarskog oporavka u podru�ju.

Slika 4. Broj tvrtki i zaposlenih u pravnim osobama. (Izvor: HGK)

��� ������� ��� ������ ����� ���

���������������� ��!"#����$ �%��" %��" ��%�" ��%�" �%�" �%��"

���������������� ��!"#����$ ��%�"

%��" �%�" �%�" �%" ��%��"

�%��"

��%��"

��%��"

��%��"

��%��"

��%��"

��%��"

�$���

�$���

�$�

�$���

�$���

$���

����

���

���

���

���

����

� $��� �$��� �$��� �$��� �$��� �$��� �$��� �$���

���

�������

���

������

�����

���

������&�����������'��(����)*��'��� ��������!��#����$+���$

������&�����������'��(����)*��'��� ��������!��#�����$+����$

���

�

�

� ��� ��� ��� ��� $��� $���

,���� �� ��

,�����'������(

���$ ���$

�

�

Slika 5. Pokazatelji poslovanja pravnih subjekata na podru�ju LAG-a. (Izvor: HGK)

Slika 6. Vode�i sektori prema ukupnom prihodu na podru�ju LAG-a. (Izvor: HGK)

Na podru�ju LAG-a je 16 zadruga koje su, ve�inom, registrirane kao ribarske zadruge, za preradu poljoprivrednih proizvoda (uljare) i u trgovini. Danas zadruge ne zauzimaju mjesto koje bi trebale u povezivanju malih proizvo�a�a. Broj obrta je smanjen za 143 u 2015. ili -21,19% godini u odnosu na 2013. godinu te ih je, u 2015. godini, poslovalo 532. Najviše obrtnika se bavi ugostiteljstvom i turizmom (224 obrta ili 42,11%, a drugi po važnosti su ribarski obrti kojih je, na podru�ju LAG-a, 90 ili 17,29%). Na podru�ju LAG-a nema registriranih umjetni�kih obrta ili tradicijskih obrta.

2.2.1 POLJOPRIVREDA I RIBARSTVO

Gotovo cjelokupno stanovništvo na otocima i priobalju bavi se poljoprivredom za vlastite potrebe, ali i za rastu�u turisti�ku potražnju. Poljoprivreda je posebno karakteristi�na za podru�je Nina, Kožina i Petr�ana, te za Op�inu Sali budu�i se tu nalaze glavne proizvodne poljoprivredne površine. Najvažnije grane primarne poljoprivredne proizvodnje su maslinarstvo, povrtlarstvo, vo�arstvo, vinogradarstvo, sto�arstvo i ribarstvo. Za procjenjivanje potencijala razvoja poljoprivredne proizvodnje veoma je važna i organizacija proizvodnje odnosno njeni nositelji. Prema evidenciji APPRRR ukupno je registrirano 936 nositelja proizvodnje na podru�ju LAG-a. Od toga je registrirano 915 OPG-a (97,76%). Najviše OPG-a je registrirano u Salima (255) i Ninu (170), u zadarskim naseljima najviše ih je u Velom Ižu i Ravi.

U svega 39 PG-a ili 4,17% nositelji su mla�i od 40 godina. U 119 PG-a ili 12,71% nositelji su starosti 60-65 godina. U 776 ili �ak 50,13% PG-a nositelji su stariji od 65 godina, a ukupno stariji od 60 godina �ine �ak 71,37% nositelja PG-a. Slaba je obrazovna struktura: 4,15% nositelja OPG-a ima fakultet, 3,83% višu školu, 33,99% srednju školu, 19,34% osnovnu školu, 7,32% nezavršenu osnovnu školu, dok za 31,37% nema podataka.

Tako�er, poljoprivredna proizvodnja se odvija na malim parcelama te 61,09% PG-a ima ukupne poljoprivredne površine manje od 3 ha, a 5,90% PG-a raspolaže sa 3-20 ha. Ukupno 622 PG

��

��

��

��

���

���

�

�

� �� ��� ��� ��� ��� ���

-�-�����.�/01�%�2��$��

-�-����.3�/01�%�2��$��

1�4� �'������'��������%�2��$��

5�4� ��'������'��������%�2��$�����$ ���$

��

��

�

�

��

��

��

��

�

�

� �� �� �� ��� ��� ���

�0*)0�.�6.713%�8-93.�:60���.�,3.�:60

:.506��3��3�67*��0����3�93*0;��0�.363�<

�.7.3=�63>�3���1-�:.�)3

1)7*3:�0�:���.-?3�)3��9)78:3)3�:7<

-9)7:�0�:%�@3,363���.7�.73A�)3

������

���$

�

���

obra�uju (podaci APRRR-a) 1.177,15 ha, preostalih 114 PG-a nalaze se u zadarskim naseljima. Podaci o površinama PG-a odnose se na 6 JLS bez zadarskih naselja jer se dostupni podaci vode samo na razini cjelokupne JLS. Maslina je vode�a poljoprivredna kultura koja ima visoku dodanu vrijednost. Najve�i broj stabala maslina nalazi se na otocima Ugljanu i Dugom Otoku, te, prema podacima uljara, na podru�ju zadarskih naselja. Maslinarstvo na otoku Ugljanu seže još u anti�ko doba o �emu svjedo�e brojni zapisi i nalazišta. Prema podacima APRRR-a, u sustavu potpora je 303,6 ha maslinika, me�utim, ovaj podatak ne obuhva�a podatke o poljoprivrednim površinama zadarskih naselja na podru�ju LAG-a jer se svi podaci vode na razini JLS (osim brojnog stanja stoke, koja se vodi po naseljima). Posljednjih godina izražen je interes za uzgoj i preradu ljekovitog i aromati�nog bilja, što se vidi i po rastu broja PG-a koji se bave uzgojem ljekovitog bilja kao i po proizvodima od ljekovitog bilja - novo prisutnim na tržištu, a porijeklom s podru�ja LAG-a, te prema iskazanom interesu za pokretanje proizvodnje od strane dionika LAG-a. Na podru�ju LAG-a samo su dva poljoprivredna proizvo�a�a upisana u Popis ekoloških proizvo�a�a (stanje 2014.) Ministarstva poljoprivrede.

Na podru�ju LAG-a može se, s oznakom zemljopisnog podrijetla, proizvoditi dalmatinski pršut registriran na EU razini. Tako�er, može se proizvoditi Zadarski maraschino s oznakom zemljopisnog podrijetla te alkoholna pi�a s oznakom podrijetla, koja se mogu proizvoditi na podru�ju cijele RH (hrvatska loza, stara šljivovica, pelinkovac i travarica). Na podru�ju LAG-a bogata je kulinarska tradicija i neki od proizvoda koji mogu nositi oznaku zaštite su jadranska tuna (koja je ve� svjetski priznati proizvod) te ninski šokol (posebno sušena svinjska vratina).

Ribarstvo i prerada ribe tradicionalne su gospodarske grane ovog podru�ja. O zna�aju ribarstva govori i �injenica da tvornica Mardeši� d.o.o. iz Sali posluje duže od 100 godina (od 1905.) te se bavi preradom sitne plave ribe i tune. Osamdesetih godina 20. st., pored ribarstva, po�inje i razvoj marikulture. Tvrtka Cenmar (današnji Cromaris) u kaljskoj uvali Mala Lamjana otvara ribogojilište i pokre�e kavezni uzgoj bijele ribe (brancina i orade). Uzgoj tune zapo�eo je 1996. godine blizu otoka Iža. Transfer tehnologije pokrenuli su hrvatski iseljenici iz Australije, u sklopu tvrtke Kali tuna. Danas je to uhodana izvozna djelatnost, a od 2015. godine vlasnik poduze�a je tvrtka iz Japana u koji se tuna i izvozi. Na ovom podru�ju je najve�a koncentracija uzgajiva�a tune i bijele ribe te najve�a koncentracija ribarske flote u RH (Kali tuna d.o.o., ribarske zadruge Omega 3 i Ribarska sloga iz Kali, MB Lubin d.o.o. Kali, Kali d.o.o., te brojni ribarski obrti).

Ukupni sto�ni fond je skroman i prema podacima APRRR-a iznosi (samo stoka u sustavu potpora) 4504 grla. Stoka se uzgaja pretežno na kontinentalnom dijelu LAG-a - na podru�ju Nina 2489 grla ovaca i 847 grla goveda u Kožinu. Na otocima je najzna�ajniji uzgoj ovaca i koza, te se proizvode vrhunski sirevi (brojne nagrade, eko oznaka). Ograni�avaju�i faktori za uzgoj stoke su starost nositelja poljoprivredne proizvodnje, nedostatak vode (konkurencija turizam) i ograni�ene poljoprivredne površine. Iako postoje povoljni uvjeti za razvoj p�elarstva (med dobiven od mediteranskog bilja je tražen i može biti dodatna turisti�ka ponuda) na podru�ju LAG-a je svega 121 košnica u vlasništvu 2 p�elara.

2.2.2 TURIZAM

Najvažniji motiv turista za dolazak u Zadarsku županiju je uživanje u suncu i moru. Ujedno je plaža i temeljni element koji utje�e na odabir destinacije. Oblik turizma je iznimno sezonalan i poprima elemente masovnosti. Kategorizacija turisti�kih naselja prikazana je u Tablici 8., Dodatak 3.

�

��

�

Slika 7. Broj no�enja i dolazaka turista na podru�ju LAG-a 2012.-2015. (Izvor: TZ u LAG-u)

Prema dostavljenim podacima, u razmatranom razdoblju pove�ao se broj dolazaka gostiju, ali je prosje�na duljina boravka turista blago smanjena sa 5,76 dana na 5,51 dan, što upu�uje na potrebu dodatnih ulaganja u prate�e sadržaje �iji �e kona�ni cilj biti produljenje boravka gostiju i ve�a ukupna potrošnja. Na podru�ju LAG-a, turisti�ko informativni centar (TIC) nemaju zadarska naselja Ist, Mali Iž, Olib, Rava i Zapuntel. Nema pripremljene dokumentacije za njihovo ure�enje kao niti za obnovu postoje�ih TIC-ova (21).

Prema Glavnom planu razvoja turizma ZŽ 2013.-2023. podru�je LAG-a Mareta nalazi se u više prostorno razvojnih cjelina. Unutar Zadarske rivijere se nalazi dio zadarskih naselja koja su u LAG-u Mareta, Privlaka i Nin, u Ugljansko-pašmansku oto�nu skupinu ulaze Op�ine Kali, Kukljica, Preko te u Dugooto�nu skupinu ulazi Op�ina Sali. U cilju unaprje�enja temeljnog resursa za razvoj turisti�kog proizvoda „sunce i more“ izra�en je Regionalni program ure�enja i upravljanja morskim plažama ZŽ. Ovim Programom popisana je ve�ina plaža Zadarskog podru�ja te odre�ena njihova tematizacija kao smjer u kojem treba i�i da bi se plaže bolje predstavile u ponudi turisti�kog proizvoda „sunce i more“, kao i na�in upravljanja i izvori financiranja za upravljanje plažama, redovno upravljanje pomorskom dobrom i koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra.

Uvalu Sakarun, na sjevero-zapadnoj obali Dugog otoka karakterizira 800 m duga pješ�ana plaža otvorena prema morskoj pu�ini. Ovo je jedna od najljepših i najpoznatijih plaža ZŽ. Ninski zaljev je, osim po atraktivnim pješ�anim plažama, poznat i po ljekovitom blatu (peloid) provjerene djelotvornosti koje se ve� desetlje�ima organizirano koristi uz stru�ni zdravstveni nadzor za lije�enje raznih zdravstvenih tegoba. Vrijednosti ovog ljekovitog blata prepoznate su, te je u planu izgradnja modernog zdravstveno-turisti�kog centra. Uz ljekovito blato, podru�je ninskog zaljeva prepoznatljivo je po Solani Nin s bazenima za eksploataciju soli koji obuhva�aju prostor od 55 ha površine. Smatra se da tradicija eksploatacije soli na podru�ju Nina seže od Antike. Solana Nin je uredila i Muzej soli koji je vrlo dobro posje�en, a planira se i daljnje širenje turisti�ke ponude temeljene na soli, kroz organiziranje festivala i drugih turisti�kih aktivnosti. Specifi�an suhomesnati proizvod ninskog podru�ja je Ninski šokol, �ija se tradicija proizvodnje prenosi s koljena na koljeno. Manifestacija Ninska šokolijada se održava u srpnju, tijekom koje je mogu�e probati jedinstveni ninski specijalitet – šokol, upoznati se sa na�inom njegove pripreme i bodriti natjecanje velikog broja majstora pripreme ove suhomesnate delicije. Podru�je Grada Nina prepoznatljivo je i po tradicionalnom hodo�aš�u na oto�i� Ze�evo na blagdan Gospe od Ze�eva. Festival sunca i svjetlosti u crkvi Sv. Križa u Ninu jedinstvena je manifestacija koja se tradicionalno održava prvog dana ljeta, prvenstveno radi na valorizacije arhitektonskog zna�enja crkve Sv. Križa „najmanje katedrale na svijetu“, tijekom koje se organiziraju razne kreativne radionice i zanimljiva predavanja. Me�u ljetnim manifestacijama i „feštama“ ovog podru�ja najpoznatije su: Kaljske ribarske no�i; Preška legrica; fešta Gospe od Sniga; Saljske užance; Šetemoni ugljonskih guštov;� Privla�ka no�; Silbensko kulturno ljeto.

���$ ���$ ���$ ���$

,��������� ��$���%�� �$���%�� ��$��%�� ��$���%��

,������B��� �$�$�%�� �$��$��%�� �$���$��%�� �$���$���%��

�%��

���$���%��

$���$���%��

$���$���%��

�$���$���%��

�$���$���%��

�

���

Na podru�ju Nina i Privlake i dijelu zadarskih naselja, osim razvoja razli�itih vrsta smještaja (hoteli, obiteljski hoteli, kampovi i obiteljski smještaj), potrebno je unaprje�enje ponude muzeja i tematsko - interpretacijskog centra soli u Ninu, ure�ivati biciklisti�ke staze i tematske puteve, unaprijediti ponudu promatranja ptica te osigurati daljnji razvoj projekata zdravstvenog centra temeljenog na ljekovitom blatu. Za podru�je otoka Ugljana, osim unaprje�enja smještajnih kapaciteta, kao i u Ninu, potrebno je ure�ivati biciklisti�ke staze sa prate�im sadržajima (odmorišta, vidikovci), tematske staze te razvijati ponudu avanturisti�kog turizma – penjanja, škrapinga i sl. Na Dugom otoku (o. Sali) potrebno je razvijati kamping: 300 novih kamp mjesta u malim kampovima, izgra�ivati biciklisti�ke staze s prate�im sadržajima i tematske staze, ali i razvijati lovni i ribolovni turizam s prate�im sadržajima$��

Osim razvojnih dokumenata na razini ZŽ i pojedine JLS donijele su razvojne dokumente na lokalnoj razini sa svrhom razvoja turizma. Potrebno je razvijati javnu turisti�ku infrastrukturu kako bi se produžila sezona i boravak turista. Dodatni sadržaji trebaju biti vezani uz predstavljanje kulturne i prirodne baštine. Potrebno je poticati poduzetnike na korištenje prostora u poslovnim zonama. Unaprje�ivati poljoprivrednu proizvodnju, poticati ekološku proizvodnju. Koristiti sredstva EFPR, poglavito za daljnje unaprje�enje marikulture. Poticati proizvo�a�e na udruživanje radi smanjenja troškova proizvodnje te zajedni�kog nastupa na tržištu.

Pozitivne zna�ajke Negativne zna�ajke

Marikultura (uzgoj tune) na svjetskoj razini

Definirani centri razvoja turizma (Nin) i marikulture (Kali)

Postoji brodogradilišna luka u Velikoj Lamjani (Kali)

Turizam i ribarstvo, poljoprivreda (proizvodnja maslinova ulja) - nositelji gospodarstva

Razvijeni svi oblici smještaja

Zapo�elo povezivanje turizma i poljoprivrede

LAG podru�je na kojem se mogu, i proizvode se, poljoprivredni proizvodi visoke dodane vrijednosti (maslinovo ulje, vina, proizvodi od ljekovitog i aromati�nog bilja)

Nedefiniranost razvoja zadarskih naselja na otocima

Starost nositelja poljoprivredne proizvodnje

Iznimno mali broj ekoloških proizvo�a�a

Turizam podiže cijene gra�evinskog zemljišta i ugrožava zasnivanje novih obitelji te doseljavanje radne snage na otok

Usitnjenost parcela, neriješeni imovinsko-pravni odnosi

Pritisak na prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u gra�evinsko

Razvojne potrebe Razvojna ograni�enja

Razvijati poljoprivredne proizvode visoke dodane vrijednosti

Razvijati sustave lokalne prodaje i potražnje

Ulagati u cjeloživotno obrazovanje poljoprivrednika

Poticati mla�e osobe za preuzimanje poljoprivrednih gospodarstava

Poticati razvoj ekološke poljoprivrede

Starost stanovništva

Spore zakonske procedure

Izvori financijskih sredstava za financiranje poljoprivrede su ograni�eni odnosno neprilago�eni potrebama podru�ja

�

���

Razvijati javnu turisti�ku infrastrukturu

Poticati pove�anje kvalitete smještajnih kapaciteta te daljnje povezivanje poljoprivrede i turizma

Definirati pravce gospodarskog razvoja na manjim otocima

2.2.3 TRŽIŠTE RADA

Radno aktivno stanovništvo LAG-a Mareta u starosti od 15-64 godine, prema popisu stanovnika iz 2011. godine, �ini 9.694 osoba što predstavlja 61,06% ukupnog broja stanovnika. Žena ima 4.580� ili 47,25% dok je muškaraca 5.114� ili 52,75%. Najviše radno aktivnog stanovništva prisutno je na podru�ju Grada Nina i Op�ine Preko. Zaposlenost na podru�ju LAG-a može se promatrati putem podataka HZMO krajem prosinca 2015. Obuhva�a 2.263 radno aktivna stanovnika (samo 28,29% ukupno radno aktivnog stanovništva LAG-a Mareta), gdje je razvidno kako se 71,23% zaposlenih nalazi u gospodarskim subjektima – pravnim osobama, vidljivo iz slike:

�

Slika 8. Struktura zaposlenih na podru�ju LAG-a Mareta (bez naselja unutar grada Zadra) (Izvor: HZMO, na dan 31.12.2015.godine)

Ovi podaci ne obuhva�aju naselja unutar grada Zadra zbog na�ina evidentiranja podataka.

Slika 9. Zaposleni u vode�im sektorima LAG-a Mareta (bez zadarskih naselja) 2013. i 2014 (Izvor: HGK)

Stanje zaposlenosti promatrano u razdoblju 2013. i 2014., u pravnim osobama na podru�ju LAG-a, jasnije prikazuje zaposlenost prema sektorima. Sukladno navedenom, najve�i je broj zaposlenih u sektoru poljoprivrede i ribarstva te prera�iva�koj industriji. U razmatranom

��

�

��

�

��

���

�

��

��

��

� �� �� �� ��� ��� ��� ���

�0*)0�.�6.713%�8-93.�:60���.�,3.�:60

�.7.3=�63>�3���1-�:.�)3

1)7*3:�0�:���.-?3�)3��9)78:3)3�:7��.��.797��-�*-?�63�)3�/.3�7

:.506��3��3�67*��0����3�93*0;��0�.363�90:0.��/�60@�*3���90:0A��3*3

5.3=76��3.�:60 ���$

�

���

razdoblju došlo je do blagog pada broja zaposlenih u najvažnijem sektoru. Bilježi se snažan rast zaposlenih na podru�ju trgovine koja je jedna od prate�ih turisti�kih usluga.

Na podru�ju LAG-a Mareta (bez zadarskih naselja) došlo je do smanjenja broja obrazovanih u u radno aktivnoj populaciji, dok se pove�ava udio obrazovanih u razdoblju izme�u 2 utvr�ivanja Indeksa razvijenosti MRRFEU, što može dovesti do pove�anih potreba za obrazovanom radnom snagom u budu�nosti. Isto tako, ovaj trend može biti posljedica toga što na cijelom podru�ju nema srednjih škola kao ni ustanova koje mogu pružiti uslugu cjeloživotnog obrazovanja.

U samom Gradu Zadru, �iji se manji dio (po broju stanovnika) nalazi u LAG-u Mareta, u istom Razdoblju, tako�er je došlo do smanjenja broja obrazovanih sa 122,5% prosjeka RH na 118% prosjeka RH, što iznena�uje budu�i se na podru�ju ZŽ nalazi i Sveu�ilište kojemu je sjedište u Zadru.

�

Slika 10. Izvor: DZS

Me�utim, u razdoblju 2006. do 2013. vidljivi su problemi vezani uz nedostatak radnih mjesta i prosje�ni stalni rast nezaposlenosti na podru�ju LAG-a. Prosje�na stopa nezaposlenosti je standardni pokazatelj za identificiranje podru�ja sa zna�ajnim razvojnim problemima. Visoka stopa nezaposlenosti ukazuje na ozbiljne strukturne poteško�e u funkcioniranju lokalnog���������������������������������������������������������������������������������������������� �� ��������� �������� �� ���������� ���������� ������� �������� ���������

������������������������������������������

����� !�"##�"$����"#%�&$�

��������������������'����������� !��(����������������������������������������������������������������������������������������������������

Slika 11. Izvor: MRRFEU, Indeks razvijenosti

��� ������� ��� ������ ����� ���

-�����4������C�� �����D ��������� ������'�'�������!"#

���$��%��" ��%��" �%�" ��%�" �%�" ��%��"

-�����4������C�� �����D ��������� ������'�'�������!"#

��

$�%��" �%�" ��%��" ��%��" �%�" ��%�"

�%��"

�%��"��%��"��%��"��%��"��%��"��%��"��%��"��%��"�%��"

��%��"

��� ������� ��� ������ ����� ���

������&��� �'����'������� �!"#�����$+����$

�%��" ��%��" �%��" �%��" ��%��" �%��"

������&��� �'����'������� �!"#����$+���$

�%��"

�%��" ��%�" �%��"

�%��"

�%��"

�%��"��%��"��%��"��%��"��%��"

��%��"

��%��"

��%��"

�

���

Stanje nezaposlenosti (bez podataka za zadarska naselja), prema podacima HZZ-a u listopadu 2015., prikazuje kako je na podru�ju LAG-a Mareta bilo 430 nezaposlenih (5,37% nezaposlenih u ukupnoj radno aktivnoj populaciji LAG-a, bez radno aktivnog stanovništva zadarskih naselja).

Broj nezaposlenih žena je iznimno velik i �ini 58,1% nezaposlenih na podru�ju LAG-a. Mladih, do 29 godina, bilo je 148 nezaposlenih ili 34,4%, što je iznimno puno. �ak 59,5% nezaposlenih mladih su žene. (Dodatak 3. - Tablica 9.) Obrazovna struktura nezaposlenih žena ukazuje da razina njihovog obrazovanja nije povezana sa zapošljavanjem. Najviše nezaposlenih žena ima završenu srednju školu (148 osoba, 59,2%) i osnovnu školu (50 osoba, 20%) što ukazuje na usmjeravanje aktivnosti LAG-a prema zapošljavanju i samozapošljavanju upravo ove ciljane skupine. Obrazovna struktura nezaposlenih mladih, do 29 godina, ukazuje da �ak 108 osoba ili 73% ima završenu samo srednjoškolsko obrazovanje, dok 27% nezaposlenih mladih ima više ili visoko obrazovanje. Ovo može ukazivati na neuskla�enost obrazovnih programa s potrebama, ali i na smanjenje potražnje na tržištu radne snage ili potrebu stjecanja dodatnih vještina, što zahtijeva razvijanje kvalitetnih mjera i aktivnosti s organiziranim programima i sadržajima cjeloživotnog obrazovanja za nezaposleno stanovništvo na podru�ju LAG-a.

2.3 DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNA�AJKE PODRU�JA

U 2001. LAG Mareta imao je 17.608 stanovnika odnosno 0,73% stanovništva RH, dok se 2011. broj stanovnika smanjio za 1,733 osoba (-9,84% u odnosu na 2001.). 2011. na podru�ju LAG-a živjelo je 15.875 stanovnika (0,37% stanovnika RH) odnosno 9,34% stanovnika ZŽ.

Slika 12. Stanovništvo LAG-a Mareta u razdoblju 1910.-2011. (Izvor: DZS)

Izme�u dva popisa stanovništva, iz sastava Grada Nina izdvojila se Op�ina Vrsi (koja nije u sastavu LAG-a Mareta), što je uzrokovalo smanjenje broja stanovnika i površine Grada Nina. Broj ku�anstava izme�u dva popisa nije mogu�e usporediti jer se ista nisu vodila po naseljima prilikom Popisa 2011.g. te se ne može utvrditi broj ku�anstava na podru�ju zadarskih naselja u 2011.g.. Ako se usporede podaci koji su dostupni po JLS, tada je došlo do smanjenja broja ku�anstava za 31 ili za -0,64%. I ovaj pad broja ku�anstava, u najve�oj mjeri, odražava smanjenje izlaskom dijela naselja iz Grada Nina i osnivanja Op�ine Vrsi 2006.g..

������

�

�$���

��$���

��$���

�$ �$ �$ ��$ ��$ �$ �$ �$ $ ���$ ��

$

3E���:�

��

�$ �$ �$ ��$ ��$ �$ �$ �$ $ ���$ ��

$

������ ��$��� ��$��� ��$�� �$�� �$��� ��$� ��$�� $��� ��$�� �$��� �$���

�

���

Slika 13. Stanovništvo na otocima i kopnu LAG-a Mareta u razdoblju 1857.-2011.

Stanovništvo na podru�ju LAG-a Mareta i demografski razvoj ovog podru�ja može se pratiti od 1857. godine. Ovi pokazatelji imali su prili�no ujedna�ena i uzlazna kretanja sve do tridesetih godina prošlog stolje�a. Unato� dva svjetska rata i �injenici da je zadarsko podru�je bilo pod talijanskom okupacijom, do postupnog pada stanovnika dolazi 80-tih godina prošlog stolje�a te se broj stanovnika 2011. godine vra�a gotovo na stanje iz 1857. godine. Uspore�uju�i demografska kretanja na oto�nom dijelu LAG-a Mareta i kopnenom dijelu, situacija nije istovjetna. Broj stanovnika, od 1857. godine do danas, kontinuirano raste na kopnenom dijelu LAG-a (iako ima svoje uzlete i padove), dok broj stanovnika na otocima kontinuirano pada, od 70-tih godina prošlog stolje�a do 2001. godine, da bi se, prilikom zadnjeg popisa, tek neznatno pove�ao.

Slika 14. Prosje�na starost stanovnika na podru�ju LAG-a Mareta 2011. (Izvor: DZS)

Prosje�na starost stanovnika LAG-a je 47,6 godina (bez zadarskih naselja) što je starije od prosjeka Republike Hrvatske, ali i prosjeka ZŽ. Najmla�e stanovništvo nalazi se na podru�ju Grada Nina (43,4 godina), a najstarije na podru�ju Op�ine Sali (52,5 godina). Na podru�ju Grada Zadra prosje�na starost je 40,8 godina, me�utim, budu�i su u LAG-u Mareta pretežno naselja na otocima zadarskog arhipelaga, ovaj prosjek ne preslikava stanje na ovom podru�ju.

Prosje�ni prirodni prirast LAG-a (bez zadarskih naselja) ima negativan predznak i iznosi -15, dok je vitalni indeks, odnosno broj ro�enih na 100 umrlih, tako�er dokaz starenja i depopulacija podru�ja jer iznosi 57,5. Jedino Op�ina Kali ima pozitivan prirodni prirast i vitalni indeks. Grad Zadar ima prirodni prirast 158, a vitalni indeks 124,3 (Dodatak 3. – Tablica 10).

Obrazovna struktura stanovnika odražava starosnu sliku jer se na podru�ju LAG-a u ukupnom stanovništvu (bez zadarskih naselja) starijem od 10 godina nalazi 53 nepismena stanovnika. Prema Popisu stanovnika iz 2011. op�a obrazovna struktura stanovnika starijih od 15 godina

�

����

����

����

�����

�����

���$ ��$ ���$ ��$ ��$ �$ �$ �$ ��$ ��$ �$ �$ �$ $ ���$ ��

$

0 ��� ��'��

�����

��������

�������

��� ������� ��� ����� ������ ���

�

���

(26.911 stanovnika) na podru�ju LAG-a je loša. 1691 (14,86%) stanovnika je bez škole i s nezavršenom osnovnom školom, 5.651 osoba ima završenu srednju školu (49,7%) dok samo 1.192 stanovnik ima završeno više i visoko obrazovanje (10,5%). O obrazovnom potencijalu, u razvojnom kontekstu 21. Stolje�a, važan podatak je i informacijsko-komunikacijska pismenost stanovnika starijih od 10 godina. Tako se, na podru�ju LAG-a Mareta (bez zadarskih naselja jer za njih nisu obra�eni podaci za nazini naselja), od 12.852 stanovnika njih samo 4.859 (42,1%) koristi internetom, a njih 8.959 elektroni�kom poštom (38,9%). Navedeno je iznimno važno u planiranju ja�anja ljudskih resursa LAG-a jer implementacije modernog ruralnog razvoja nema bez informati�kog znanja (korištenje AGRONET sustava).

Razvijenost civilnog društva se, izme�u ostalog, mjeri i brojem organizacija civilnog društva koje aktivno djeluju na nekom podru�ju. Na LAG podru�ju registrirano je 192 udruge od kojih najviše u podru�jima kulture i umjetnosti (17,18%) i sporta (38,54%). LAG Mareta ima jak razvoj civilnog društva i to u širokom rasponu, od vatrogasnih udruženja i vjerskih humanitarnih udruga, do organizacija za djecu i mlade, sportsko – rekreativnih udruženja, pa do specijaliziranih udruga koje brinu o okolišu, kulturnoj baštini i folkloru ili razvijaju ruralni turizam. Veliki broj udruga s podru�ja LAG-a Mareta sufinancira se iz prora�una JLS, svojim aktivnostima nastoje zadovoljiti potrebe vlastitog �lanstva i korisnika iz djelokruga njihovih djelatnosti, a jedan dio udruga zadovoljava i neke vitalne društvene i socijalne potrebe stanovništva.

Pozitivne zna�ajke Negativne zna�ajke

Iskorijenjena nepismenost

Razvijeno civilno društvo

Razvijena javna svije