Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA
za razdoblje 2014.-2020.
MALIM KORACIMA
DO SIGURNOG USPJEHA
Plesmo 2017.
KRATICE KORIŠTENE U TEKSTU
ARKOD
APPRRR
CLLD
DZS
EPFRR
ES
EU
ha
HACCP
HGK
HZMO
HZZ
IPARD
JLS
LEADER
LRS
NATURA 2000
NN
m/nm
OPG
PRR
pSCI
RH
SPA
SWOT
VCC
ŽRS
Sustav identifikacije zemljišnih parcela
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
(eng. Community Led Local Development – lokalni razvoj pod
vodstvom zajednice) je mehanizam za uključivanje partnera na
lokalnoj razini, uključujući i predstavnike civilnog društva i
lokalne gospodarske dionike, u izradu i provedbu integrirane
lokalne strategije koja pomaže njihovom području u prijelazu k
održivoj budućnosti.
Državni zavod za statistiku
Europski fond za poljoprivredu i ruralni razvoj
Ekvivalent stanovnika, označava jedinicu opterećenja koja se
primjenjuje u izražavanju kapaciteta uređaja za čišćenje otpadnih
voda ili opterećenja vodotoka, a dobije se dijeljenjem ukupnog
BPK5 (biokemijska potrošnja kisika) sa vrijednosti koja otpada na
jednog stanovnika, a iznosi 60 g kisika na dan
Europska unija
hektar = 10.000 m2
The Hazard Analysis and Critical Control Points System (Analiza
opasnosti na ključnim kontrolnim točkama - sustav osiguranja
zdravstvene ispravnosti proizvoda)
Hrvatska gospodarska komora
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Instrument for Pre-Accession Assistance for Rural Development
(Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj)
jedinice lokalne samouprave
Liaison Entre Actions de Développement de l´ Economie Rurale
(Veze među aktivnostima za razvoj ruralnog gospodarstva)
Lokalna razvojna strategija
ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje
ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije
Narodne novine
nadmorska visina
obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-
2020.
proposed Sites of Community Importance (predložena Područja od
posebne važnosti za zajednicu)
Republika Hrvatska
Special protection areas (Područja posebne zaštite)
strategijski instrument pomoću kojeg se dinamički sučeljavaju
snage/slabosti određenog subjekta s prilikama/opasnostima
okruženja radi identificiranja šansi/rizika za opstojnost istoga
Vocational Competence certificate (sustav za certifikaciju
strukovnih vještina stečenih izvan formalnog sustava obrazovanja
Županijska razvojna strategija
POPIS SLIKA TABLICA, GRAFIKONA, TABELA I PRILOGA LRS-a Slika br. 1: Položaj LAG-a "Zeleni trokut" unutar teritorije R. Hrvatske (str. 1.)
Slika br. 2: Jedinice lokalne samouprave u sastavu LAG-a (str. 2.)
Tablica br. 1: Vrijednost osnovnih pokazatelja razvijenosti (str. 12.)
Tablica br. 2: Vrijednost pokazatelja razvijenosti u odnosu na državni prosjek (str. 11.)
Tablica br. 3: Broj i dobit poslovnih subjekata (str. 11)
Tablica br. 4: Broj registriranih poljoprivrednih gospodarstava (str. 13.)
Tablica br. 5: Korištenje zemljišta (str. 14.)
Tablica br. 6: Turizam na području LAG-a (str. 15.)
Tablica br. 7: Stanje nezaposlenosti (str. 16.)
Tablica br. 8: Stanovništvo prema obrazovnim programima (str. 16.)
Tablica br. 9: Osnovni demografski podaci (str. 17.)
Tablica br. 10: Demografska kretanja na području LAG-a (str. 18.)
Tablica br. 11: Stanovništvo prema dobi i spolu (str. 18.)
Tablica br. 12: Stanovništvo prema obrazovanju (str. 19)
Grafikon br. 1: Obrazovna struktura nositelj OPG-a (str. 13.)
Grafikon br. 2: Registrirane poljoprivredne kulture u ha (str. 14.)
Tabela 1: SWOT analiza (str. 20.)
Tabela 2: OPIS CILJEVA (str. 25.)
Tabela 3: KRITERIJI ODABIRA UNUTAR OPERACIJA D, E, F, G, H, I, J (str. 37.)
Tabela 4: KRITERIJI ODABIRA UNUTAR OPERACIJA A, B (str. 38.)
Tabela 5: USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA (str. 40.)
Tabela 6: OPIS UKLJUČIVANJA DIONIKA (str. 41.)
Tabela 7: AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS (str. 44.)
Tabela 8: OPIS PRAĆENJA PROVEDBE LRS (str. 46.)
Tabela 9: INDIKATORI UČINKA (str. 47.)
Tabela 10: PODACI ZA EVALUACIJU LRS (str. 50.)
Tabela 11: UPRAVLJANJE PROVEDBOM LRS (str. 51.)
Tabela 12: FINANCIJSKO POSLOVANJE LAG-a (str. 52.)
Tabela 13: DINAMIKA PROVEDBE IPARD PROGRAMA (str. 53.)
Tabela 14: AKTIVNOSTI LAG-a U PROVEDBI IPARD PROGRAMA (str. 54.)
Tabela 15: IZVORI FINANCIRANJA (str. 55.)
Tabela 16: FINANCIRANJE PROVEDBE LRS (str. 56.)
Tabela 17: DINAMIKA FINANCIRANJA PROVEDBE LRS (str. 57.)
Tabela 18: POTREBNA FINANCIJSKA SREDSTVA (str. 58.)
Prilog br. 1: Pregledna karta TK 100 (str. I)
Prilog br. 2: Prometna infrastruktura (str. II)
Prilog br. 3: Popis i raspored naselja prema broju stanovnika (str. III)
Prilog br. 4: Ciljevi, prioriteti i mjere ŽRS Požeško-slavonske (str. III)
Prilog br. 5: Ciljevi, prioriteti i mjere Razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije
2011.-2013. (str. IV)
Prilog br.6: Poslovnik o radu Upravnog odbora prilikom odabira projekata (str. V)
Prilog br.7: Popis sudionika edukativno informativnih radionica za izradu LRS-a (str. IX)
Prilog br.8: Popis adresa na koje je dostavljen Javni poziv za prijavu projekata u LRS (str.
XI)
Prilog br. 9: Popis članova LAG-a „Zeleni trokut“ (str. XIV)
Prilog br. 10: Popis članova Upravnog odbora LAG-a (str. XVIII)
Prilog br. 11: Baza projekata Lokalne razvojne strategije (str. XIX)
UVOD
„Yes, We Can!“
Barack Hussein Obama 2008
„DA, MI MOŽEMO!“ je slogan koji se može u potpunosti primijeniti za stanovnike
manjih i većih naselja, sela i gradića na području zapadne Slavonije.
Ti i takovi Slavonci ujedinili su se 2012. godine u Lokalnu akcijsku grupu „Zeleni trokut“
želeći zajedno i na temelju dobrosusjedskih odnosa i zajedničkih interesa samostalno voditi
brigu o svome razvoju. Na tom putu bilo je poteškoća, no upravo zahvaljujući upornosti i
usmjerenosti ka zajedničkom cilju napisana je ova Strategija. Stanovnici LAG-a mogu i
žele razvijati svoju jedinstvenu regiju vlastitim snagama i vlastitom pameću. Stanovnici
LAG-a su se dogovorili i definirali svoje ciljeve. Temeljeći svoju budućnosti na bogatoj
prirodnoj baštini, prirodnim ljepotama i tradiciji, razvijajući vlastite snage stalnim učenjem
te testirajući svoje sposobnosti kroz brojne projekte, stanovnici LAG -a su uistinu dokazali
da mogu odgovorno i pametno gospodariti svojim resursima, te pametno koristiti
financijska sredstva iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Stanovnici LAG-a smatraju da EUROPA 2020 treba zaživjeti u svakom naselju što se
nalazi na potezu od Lonjskog polja do Slavonskog gorja.
Ova Strategija rezultat je timskog rada. U Stručnom povjerenstvu za izradu LRS
sudjelovali su:
1. Vesna Tomaz
2. Eva Đurić
3. Branimir Kljakić
4. Darian Husko
5. Marijan Širac
6. Marin Lilovac
te Igor Matek.
Doprinos u izradi Strategije dali su mnogi članovi i stanovnici LAG-a „Zeleni trokut“.
Svi oni nestrpljivo očekuju početak njene provedbe…
SADRŽAJ
1. Opis područja koje strategija obuhvaća ................................................................... 1
1.1. Opće zemljopisne značajke područja ................................................................. 1
1.1.1. Površina i prostorni obuhvat ........................................................................ 1
1.1.2. Reljefna i klimatska obilježja ....................................................................... 2
1.1.3. Pedološka i vegetacijska obilježja ................................................................ 3
1.1.4. Prirodna i kulturna baština na području LAG-a i područja NATURA
2000 .......................................................................................................................... 4
1.1.5. Društvena infrastruktura ............................................................................. 5
1.1.6. Komunalna infrastruktura ........................................................................... 8
1.2. Gospodarske značajke područja ....................................................................... 11
1.2.1. Stanje gospodarstva .................................................................................... 11
1.2.2. Glavne gospodarske djelatnosti .................................................................. 12
1.2.3. Tržište radne snage ..................................................................................... 16
1.2.4. Potporne institucije i korištenje EU fondova ............................................ 17
1.3 Demografske i socijalne značajke područja ...................................................... 17
1.3.1. Broj i gustoća stanovnika ........................................................................... 17
1.3.2. Demografska kretanja ................................................................................ 18
1.3.3. Obrazovna struktura stanovništva ............................................................ 19
1.3.4. Školstvo i kulturno-rekreacioni sadržaji ................................................... 19
2. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja .................................................. 20
2.1.Snage, slabosti, prilike i prijetnje područja LAG-a.......................................... 20
3. Opis ciljeva LRS ....................................................................................................... 23
3.1. Vizija .................................................................................................................. 23
3.2. Ciljevi, prioriteti, mjere LRS za područja LAG-a temeljeni na mogućnostima
PRR 2014 – 2020 ....................................................................................................... 23
3.3. Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti ......... 25
3.4. Integrirani i inovativan pristup LRS ................................................................ 34
3.4.1. Inovacije ...................................................................................................... 34
3.4.2. Zaštita okoliša ............................................................................................. 35
3.4.3. Klimatske promjene .................................................................................... 35
3.5. Opis odabira projekta na nivou LAG-a ........................................................... 35
3.5.1. Način odabira projekata na nivou LAG-a ................................................. 35
3.5.2. Procedura izbjegavanja sukoba interesa pri odabiru projekta/operacije
ukoliko je LAG jedan od korisnika ......................................................................... 37
3.5.3. Kriteriji odabira projekata ........................................................................ 37
3.5.4. Sastav tijela za odabir projekata ............................................................... 39
3.6. Opis tema planiranih projekta suradnje i način odabira projekata suradnje 39
3.7. Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima .................................... 39
4. Opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRS .................................................. 41
4.1. Opis sudjelovanja različitih interesnih skupina u izrad i LRS i primjena
načela „odozdo prema gore“ .................................................................................... 41
4.2 Opis partnerstva ................................................................................................. 42
5. Akcijski plan provedbe LRS .................................................................................... 43
5.1. Tijek provedbe LRS na nivou svake godine unutar programskog razdoblja
2014 – 2020. ............................................................................................................... 43
5.2. Procjena broja projekata za vrijeme programskog razdoblja 2014 – 2020 ... 46
6. Način praćenja i procjene provedbe LRS ............................................................... 46
6.1. Opis praćenja provedbe LRS ............................................................................ 46
6.2 Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS................................................... 46
6.3. Opis procjene provedbe LRS ............................................................................ 50
7. Opis sposobnosti provedbe LRS .............................................................................. 51
7.1. Ljudski kapacitet za provedbu LRS ................................................................. 51
7.2. Financijski kapacitet za provedbu LRS ........................................................... 52
7.3. Iskustvo u provedbi LEADER pristupa u programskom razdoblju 2007 –
2013 ........................................................................................................................... 53
7.4 Iskustvo u provedbi projekata izvan mjere LEADER ..................................... 54
8. Financijski plan ........................................................................................................ 55
8.1. Financiranje rada LAG-a (izvori financiranja) ............................................... 55
8.3. Procjena potrebnih financijskih sredstava za provedbu projekata ................ 58
1
1. Opis područja koje strategija obuhvaća Lokalna akcijska grupa „Zeleni trokut“ obuhvaća djelomično ili u cijelosti 5 jedinica
lokalne samouprave: područje Grada Kutina u dijelu kojega čini naselje Janja Lipa, Grad
Lipik, Grad Novsku, Grad Pakrac i Općinu Jasenovac u cijelosti.
Ukupna površina LAG-a je 1.077,91 km2. Ukupan broj stanovnika je 30.351 koji žive u
102 naselja.
1.1. Opće zemljopisne značajke područja Prostor LAG-a "Zeleni trokut" je homogeni prostor povezan u cijelosti kopnom. Poveznice
prostora su:
- udaljenost od regionalnih (županijskih) središta,
- prometna povezanost i usmjerenost na prometne pravne: istok-zapad i sjever-jug,
- slične reljefne, klimatske, pedološke i hidrološke karakteristike,
- slična gospodarska struktura,
- povezana komunalna infrastruktura,
- zajednička povijest i tradicija,
- slične demografske značajke i trendovi,
- zajednički zdravstveni i socijalni interesi,
- komplementarnost u razvoju turizma i zaštiti prirodnih resursa, itd.
1.1.1. Površina i prostorni obuhvat Lokalna akcijska grupa „Zeleni trokut“ (u nastavku: LAG „Zeleni trokut“) nastala je kao
težnja lokalnih čimbenika ka susjedskim povezivanjem i suradnjom čiji je cilj zajednički
napredak i stvaranje boljih uvjeta za život.
Lokalna akcijska grupa „Zeleni trokut“
smještena je u južnom dijelu kontinentalnog
dijela Republike Hrvatske. LAG se nalazi na
području Zapadne Slavonije, južnim dijelom
dotiče rijeku Savu i granicu Bosne i
Hercegovine, a zapadnim rijeku Ilovu. Sjeverni
dio omeđen je rijekom Bijelom i gorom Papuk,
dok su istočne granice uglavnom omeđene
gorom Psunj.
LAG je smješten na rubnim granicama Sisačko-
moslavačke i Požeško-slavonske županije, te
obuhvaća jedinice lokalne samouprave koje su
redom udaljenije od županijskih središta Siska
i Požege. Upravo ta udaljenost bila je
zajedničko obilježje i razlog povezivanja preko
županijskih granica. Susjedni LAG-ovi su: sa jugo-zapada LAG „Una“, sa zapada LAG
„Moslavina“, sa sjevera LAG „Bilogora-Papuk, sa istoka LAG „Barun Trenk“ i sa jugo-
istoka LAG „Zapadna Slavonija“.
LAG sačinjavaju slijedeće jedinice lokalne samouprave: Grad Novska, Grad Lipik, Grad
Pakrac, Općina Jasenovac te Grad Kutina u dijelu koji pripada naselju Janja Lipa. Gradovi
Lipik i Pakrac nalaze se na zapadnom dijelu Požeško-slavonske županije, dok su Grad
Novska, Općina Jasenovac i naselje Janja Lipa smješteni na istočnom dijelu Sisačko-
moslavačke županije. Ukupan broj naselja unutar LAG-a je 102.
Slika br. 1. Položaj LAG-a "Zeleni
trokut" unutar teritorije R. Hrvatske
2
Povoljan geografski položaj i
susjedska usmjerenost ka istim
ciljevima razlog su postojanja LAG-
a „Zeleni trokut“. Obilježja ovog
područja i njegova specifičnost na
razini mikroregije „Zapadna
Slavonija“ zalog su daljnje
suradnje u uspješnom
sveobuhvatnom razvoju.
1.1.2. Reljefna i klimatska obilježja Područje LAG-a „Zeleni trokut“ pripada širem području prirodno-geografske cjeline
zapadne Slavonije kao zapadnom dijelu Požeško-slavonske županije, te istočnom dijelu
Sisačko-moslavačke županije. Sa sjeverne i istočne strane okružen je obroncima gorskih
masiva Papuka i Psunja, a zapadna i južna strana je pretežito ravničarska. Ravničarska
područja nalaze se pretežno uz rijeku Savu te njene pritoke: Bijela, Pakra, Ilova, Trebež,
Strug i Una koja su isprepletena brojnim prirodnim i umjetnim vodotocima (kanalima).
Reljef je dinamičan te ga odlikuju slijedeće sastavnice: ravničarska područja – doline rijeke
Save (djelomično sklone stalnim plavljenima) i pritoka (aluvijane doline), niža brdska
područja na prijelazu iz dolina ka višim obroncima slavonskih gora Papuka i Psunja, te
brdski prostor Papuka i Psunja. Ovo gorje izvor je brojnih vodotoka koji se slijevaju u
navedene riječne tokove. Prostor je također bogat izvorima i bunarima što pokazuje da je
voda jedan od glavnih prirodnih resursa ovog područja.
Najniža nadmorska visina je 90 m/nm izmjerena na području Mokrog polja kod Novske, a
najviša nadmorska visina je vrh Psunja – Brezovo polje na 984 m/nm koji je ujedno i najviši
vrh Slavonije. Nadmorske visine naselja unutar područja LAG-a kreću se od 90 m do 550
m/nm.
Područje LAG-a izrazito je bogato šumskim površinama koje čine 45% ukupne površine,
dok su poljoprivredne površine zastupljene sa 33%.
Specifičnost ovoga područja čini relativno velik postotak močvarn ih (Lonjsko polje) i
ribnjačkih površina (Poljanski ribnjaci) i čistih rječica pogodnih za ribolov, a posebni
vodni resurs čine mineralne i termalne vode na području Lipika.
Kartografski prikaz područja LAG-a sa reljefnim obilježjima nalazi se u Prilogu br. 1
Pregledna karta TK 100.
Područje LAG-a ima umjerenu kontinentalnu klimu pod veoma jakim maritimnim
utjecajem, koju karakteriziraju umjerene hladne zime, topla ljeta i nepovoljan godišnji
raspored oborina sa uočljivim mikroklimatskim razlikama između brdskih i nizinskih
predjela. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 10ºC, a u vegetacijskom periodu
(IV.-XI. mjeseca) prosječna temperatura iznosi 16ºC. Najtopliji je mjesec srpanj s
prosječnom temperaturom od 28ºC, a najhladniji je mjesec siječanj s prosječnom
temperaturom od 0,5ºC.
Područje LAG-a karakterizira nepovoljan godišnji raspored oborina koje su raspoređene u
dva godišnja maksimuma i dva godišnja minimuma što uzrokuje izmjenu sušno-vlažnih
razdoblja te manjak oborina u vrijeme kad je ujedno i temperaturni maksimum. Ovakav
raspored oborina uzrokuje nedostatak vode u tijeku vegetacije, te izmjenu sušnih sa
Slika 2. Jedinice lokalne samouprave u sastavu LAG-a
3
vlažnim periodima što za posljedicu ima izmjenu oksidacijskih i redukcijskih procesa u tlu
koje uzrokuju smanjenje plodnosti tala.
Srednja dnevna temperatura zraka je viša od srednje količine oborina u razdoblju od
sredine lipnja do sredine rujna, što znači da se u tome razdoblju pojavljuje manjak oborina.
Budući da se radi o razdoblju vrlo aktivne vegetacije, taj manjak je potrebno nadomjestiti
navodnjavanjem. Također, dva kišna maksimuma u lipnju i studenom uzrok su plavljenja
u nizinskim područjima i depresijama.
Prosječna godišnja količina oborina za područje LAG-a iznosi 900 mm, a u mjesecima
vegetacije (svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz) padne najviše oborina. U to doba najčešća su
plavljenja na području Lonjskog polja. Područje LAG-a je prekriveno snijegom u prosjeku
32 dana godišnje. Vjetrovitost je promjenjiva, uglavnom su zastupljeni slabi vjetrovi i
tišina, dok su jaki vjetrovi rijetkost. U godišnjoj ruži vjetra na području LAG-a najučestaliji
su vjetrovi s istoka, sjeverozapada i zapada, a na prigorskom i podgorskom području
vjetrovi su općenito intenzivniji negoli na nižim područjima. U svim sezonama sjeverni je
vjetar najjači. U proljeće jednakom jačinom pušu sjeveroistočni i istočni vjetar. Zimi je
najslabiji istočnjak, a u ostalim sezonama jugozapadnjak. Prema prosječnim godišnjim
vrijednostima relativne vlage zraka može se zaključiti da cijelo područje ima srednju do
visoku vlažnost zraka.
Zahvaljujući građi planina Papuka, Psunja i njihovih obronaka, hidrografska mreža LAG-
a je dobro razvijena, te s bogatim vodenim tokovima gravitira u sliv rijeke Save. Brdski
predjeli imaju nešto svježiju i vlažniju klimu u odnosu na nizinske predijele, što je
pogodovalo razvoju mreža tekućica.
U posljednje vrijeme javljaju se česti klimatski ekstremi koji uzrokuju elementarne
nepogode. Samo štete u poljoprivredi u posljednjih 10 godina na području LAG-a iznose
preko 100 milijuna kuna (kišno nevrijeme i tuča: 14.123.222,50 kn, poplava:
16.112.984,72 kn, suša: 70.405.893,99 kn te mraz: 2.746.398,92 kn). Očito je glavni
problem u nedostatku oborina tijekom vegetacije.
Reljefna, prirodna i klimatska obilježja LAG-a govore o povoljnom prostoru za život sa
svim potrebnim resursima bitnim za uspješan razvoj. Posebno su povoljni uvjeti za razvoj
šumske i drvoprerađivačke djelatnosti, slatkovodno ribarstvo, stočarstvo, voćarstvo i
ratarstvo. Kao posebno ograničenje ističe se manjak oborina u najosjetljivijem tijeku
vegetacijske sezone koje se može prevladati ulaganjima u navodnjavanje, za što postoje
dovoljni resursi, te pojava ekstremnih klimatskih prilika u zadnje vrijeme.
1.1.3. Pedološka i vegetacijska obilježja Pedološke osobine područja LAG-a dio su pedoloških osobina širega prostora. Na području
LAG-a zastupljena su automorfna i hidromorfna tla. U razdjel automorfnih tala pripadaju
sva tla za čiji je vodeni režim karakteristično vlaženje samo atmosferskom vodom pri čemu
je procjeđivanje upijene vode slobodna pa nema stagniranja vode i vlaženja koje bi
prouzrokovalo proces redukcije. U razdjel hidromorfnih tala pripadaju tla koja
karakterizira prekomjerno vlaženje u dijelu profila ili u čitavom tlu.
Među automorfnim tlima zastupljene su rendzine, eutrično smeđe i lesivirano tlo te
distrično smeđe, lesivirano i ranker na kiselim silikatima tla. Distrična smeđa tla formiraju
se na kremeno-silikatnim supstrantima s malom količinom bazičnih kationa (pješčenjaci,
škriljci, kiseli eruptivi i dr.), a rendzine se formiraju u različitim bioklimatskim uvjetima,
na supstratima koji sadrže više od 10% CaCO3 i koji mehaničkim raspadanjem daju
karbonatni regolit. Ovaj tip tla ima veliki broj nižih podsistemskih jedinica.
Najzastupljenije su na filšnim serijama i saharodnim dolomitima. Ova tla su pretežito pod
šumom. Zastupljena su u brdskim i brežuljkastim područjima na obroncima Papuka i
Psunja.
4
Od grupe hidromorfnih tala zastupljena i amfiglejna i pseudoglejna tla. Pseudoglej
karakterizira izmjena vlažnog i suhog razdoblja, a vezan je za ravničarske terene i terene s
blagim nagibima. Pseudoglej je nastao kao izravna posljedica nepovoljnog rasporeda
oborina na ovome području i postojanja nepropusnog sloja tla koji sprečava procjeđivanje
u dubinu. U području riječnih, potočnih dolina i zavala zastupljena su aluvijalna i
koluvijalna tla, rendzine, semigleji i eugleji koje obilježava stalno ili povremeno vlaženje
podzemnim vodama.
Na ovom prostoru vegetacijski pokrov prati geomorfološke oblike prostora te se razlikuju
dva osnovna tipa vegetacije: brdska i nizinska. Brdski tip vegetacije čine šume bukve,
hrasta kitnjaka i lužnjaka, graba, johe, cera, jasena, bagrema, smreke. Također uspijevaju
i pitomi kesten, lipa i topola. Najstabilnije biljne zajednice nakon šuma su livade, od kojih
su pojedine uz vodotoke i zamočvarene, sa specifičnom vegetacijom /joha, vrbe i dr.).
Ostale površine koje nisu pod navedenim tipovima vegetacije su kultivirane te su pod
poljoprivrednim kulturama (oranice). Podzemne vode temeljnice pogoduju stvaranju
livadsko-močvarnih biljnih pokrova koje su naročito prisutne na području Lonjskog polja.
Raznolikost reljefa i klimatskih prilika uzrok su postojanju više tipova tala koja zbog
svojih osobina spadaju u „rezervna tla“ za poljoprivrednu proizvodnju. Tek na
područjima gdje su izvršene agromelioracije (odvodnja, podrivanje) može se govoriti o
tipu „glavnih tala“ za poljoprivrednu proizvodnju.
1.1.4. Prirodna i kulturna baština na području LAG-a i područja NATURA 2000 Postojeća prirodna i kulturna baština od velikog je značaja za očuvanje identiteta područja
LAG-a i njegovog stanovništva, a ima i veliku turističku vrijednost.
Zaštićena prirodna baština temeljem Zakona o zaštiti pirode (NN 70/05) na području LAG-
a je slijedeća:
o Park prirode „Lonjsko polje“ na području Grada Novska i Općine Jasenovac, uvršteno
u svjetski poznatu prirodnu baštinu (Ramsalskom konvencijom o zaštiti močvarnih
staništa, te Projektom “Important Bird Area”
o posebni rezervat – ornitološki – Krapje Đol
o „Park kupališnog lječilišta u Lipiku“ - spomenik parkovne arhitekture
Prirodna baština zaštićena prema Zakonu o šumama i Pravilniku o uređenju šuma:
o Gospodarska jedinica Blatuško brdo površine od 22,28 ha na području Grada Lipika
o Šuma s posebnom namjenom za odmor i rekreaciju Kalvarija, zaštićena šumska
sastojina čistog kitnjaka u blizini Pakraca
Dijelovi prirode predloženi za zaštitu u prostornim planovima općina i gradova
o Zaštićeni krajolik: Paklenica na području Grada Novska
o Područje spilja „Trbušnjak“ i „Rastik“ na području Grada Pakraca
o Park šuma: dolina potoka Novska
o Spomenik prirode: geološki lokalitet kod naselja Paklenica
U prijedlogu ekološke mreže za zaštitu prirode NATURA 2000 navedena su slijedeća
područja koja se u cijelosti ili dijelom nalaze na području LAG-a „Zeleni trokut“:
o Poligonska područja važna za ptice (SPA):
- HR1000010 Poilovlje s ribnjacima Poljana
- HR1000004 Donja Posavina
o Poligonska područja važna za vrste i staništa (pSCI):
- HR2000438 Ribnjaci Poljana
- HR2000416 Lonjsko Polje
- HR2001355 Psunj
- HR2000174 Trbušnjak - Rastik
5
Prema Karti staništa RH na području grada Pakraca nalazi se 16 tipova ugroženih i
rijetkih staništa koja su u RH zaštićena Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti
staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova
(NN 70/05, NN 139/08) od kojih je 6 tipova ugroženo na europskoj razini i zaštićeno
Direktivom o staništima.
Područje LAG-a stanište je nekoliko zaštićenih i ugroženih vrsta: 15 vrsta sisavaca, 29
vrsta ptica, 4 vrste vodozemaca i gmazova, 18 vrsta leptira, 24 vrste riba.
Temeljem konzervatorske podloge na području Novske nalazi se 96 evidentiranih kulturnih
dobara, na području Općine Jasenovac evidentirano je dobara na području grada Pakraca
evidentirana su 102 kulturna dobra, a na području grada Lipika evidentirano je 59 kulturnih
dobara. Od ukupno 257 evidentiranih kulturnih dobara, 65 ih je zaštićeno ili su pod
preventivnom zaštitom. Popis kulturne baštine vrlo je dugačak, te se ne može zbog svoga
obima ovdje prikazati, no osobito vrijednu kulturnu baštinu koju treba posebno istači:
- na području Jasenovca: povijesno naselje Krapje koje je primjer graditeljske baštine
Posavine, te spomen područje Jasenovac,
- na području Novske: dijelovi naselja Stara Subocka, više crkava u Novskoj i naseljima,
zgrada pošte, zgrada ljekarne, hotel Knopp, pokretne zbirke Sajko i Vukalović i dr.
- na području Lipika: gradska urbanistička jezgra Lipika, Zdravstveno-lječilišni i bolnički
kompleks, Kursalon, Vandlban, vile u ulici Marije Terezije, kompleks Ergele, tradicijska
arhitektura u Gaju,
- na području Pakraca: kulturno-povijesna urbanistička cjelina Pakrac, ostaci starog grada,
crkva Uznesenja BDM, Crkva sv. Trojice i vladikin kompleks, crkva sv. Pantelejmona u
Tornju, kompleks Janković, Spahijski podrum, Slavonski banovac – kovnica novca i dr.
Velik dio nepokretne kulturne baštine oštećen je ili uništen u Domovinskom ratu. Dio je
nakon rata obnovljen, a još uvijek velik dio građevina vapi za obnovom i namjenom.
Lokalna samouprava ulaže znatne napore u zaštiti i vraćanju namjene zapuštenoj
nepokretnoj kulturnoj baštini, osobito u turističke svrhe.
Vrijednost prostora LAG-a očitava se i u prirodnoj i kulturnoj baštini. Posebni motori
pokretači su zaštićena prirodna dobra kao i područja predložena za ekološku mrežu
NATURA 2000 kojih ima čak 4 na području LAG-a.
Brojnim zaštićenim kulturnim dobrima potrebna je obnova i nova namjena. Na području
LAG-a nalazi se i velik broj očuvanih tradicijskih kuća koje su evidentirane kao
etnološka kulturna dobra, ali i drugi objekti tradicijske arhitekture. Postoje i arheološka
nalazišta putem kojih se prati kontinuirano naseljavanje od mlađeg kamenog doba,
srednjeg vijeka pa do danas.
U skladu sa prepoznatom prirodnom baštinom, kulturna baština i njen potencijal u
razvoju turizma predstavlja važan resurs koji se može upotrijebiti u jačanju atraktivnosti
i privlačnosti područja za nove goste.
1.1.5. Društvena infrastruktura Razvijenost društvene infrastrukture pokazatelj je razvijenosti društva, a ona se očituje
kroz socijalnu zaštitu, predškolski odgoj, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje,
visokoškolsko obrazovanje i puča otvorena učilišta, zdravstvo i civilno društvo.
1.1.5.1. Socijalna zaštita U području socijalne zaštite, stručni djelatnici centara za socijalnu skrb s područja LAG -a
uglavnom ističu slijedeće probleme: nerazvijenost mreže udomiteljskih obitelji posebno za
smještaj djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi; nerazvijenost sustava pružanja pomoći
i njege u kući; kroničan nedostatak stručnih djelatnika, a samim time i opterećenost
postojećih djelatnika; nedostatak smještajnih kapaciteta ustanova, što se posebno odnosi
na zbrinjavanje starijih osoba, osoba otežane pokretljivosti, duševno bolesnih i mentalno
6
retardiranih osoba koje adekvatnu skrb ne mogu dobiti u obitelji, što upućuje na potrebu
izgradnje istih, kao i nedostatak financijskih sredstava za unapređenje domova socijalne
skrbi i nabavku vozila za prijevoz korisnika.
Na području LAG-a od ustanova za smještaj djeluju Dom za djecu i mlađe punoljetne osobe
Lipik (10 korisnika), Dom za starije i nemoćne osobe „Marino selo“ (65 korisnika), te
nekoliko privatnih obiteljskih domova: Dom za starije i nemoćne osobe „Anđelak“ Lipik
(40 korisnika), Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe „Vita“ Novska (18 korisnika),
privatni Obiteljski dom za starije i nemoćne „Ivanušić“, privatni Obiteljski dom za starije
i nemoćne „Ema“, a na području grada Novske djeluje udomiteljska obitelj Gobac koja se
skrbi za starije i nemoćne osobe (15 štićenika).
Na području Jasenovca djeluje Centar za pomoć i njegu Općine Jasenovac kroz Program
dnevnog boravka i pomoć u kući starijim osobama. Na području Novske djeluje Ustanova
za zdravstvenu njegu u kući Danijela.
Na području grada Lipika djeluje program „Dnevni boravak i pomoć u kući starijim
osobama“ koji ima 225 korisnika i 16 zaposlenih. S obzirom da navedeni program pokriva
25 naselja na području Lipika, te 5 naselja na području Pakraca, potrebno je osigurati
dodatna vozila kako bi se zadovoljive sve potrebe korisnika za odlazak liječniku, dovoz
namirnica, lijekova, i dr. Ustanova za smještaj starih i nemoćnih osoba na području grada
Pakraca ne postoji. Crveni križ je započeo izgradnju objekta za smještaj starih i nemoćnih
osoba u Prekopakri, no zbog nedostatka financijskih sredstava objekt nije u potpunosti
završen, te kao takav ne može biti stavljen u funkciju. Pučka kuhinja postoji samo na
području grada Pakraca u vlasništvu Gradskog društva Crvenog križa Pakrac, koja je
ujedno i jedina u Požeško-slavonskoj županiji. Pučku kuhinju potrebno je opremiti
potrebnom opremom (hladnjače, sitni inventar), te uvesti HACCP sustav sigurnosti i
kvalitete hrane. Gradsko društvo Crvenog križa Pakrac posjeduje i Dječje odmaralište
„Cvrčak“ na otoku Viru gdje se svake godine odmara oko 450 djece i odraslih (djeca iz
socijalno ugroženih obitelji, djeca s posebnim potrebama i starije osobe). Gradsko društvo
Crvenog križa započelo je radove uređenja i opremanja odmarališta, no zbog nedostatka
financijskih sredstava završetak radova je neizvjestan.
1.1.5.2. Predškolski odgoj Na području LAG-a djeluju tri matična vrtića s jaslicama „Kockica“ Lipik, „Maslačak“
Pakrac, „Radost“ Novska, te ukupno pet područnih vrtića koji provode redovite
cjelodnevne i poludnevne programe predškolskog odgoja.
Dječji vrtić „Radost“ Novska provodi i verificiran program engleskog jezika koji pohađaju
i djeca koja nisu upisana u redovite programe. U vrtićima je svake godine popunjena kvota
upisa, te je potrebno osigurati dodatne kapacitete te unaprijediti opremljenost. Kao poseban
problem može se navesti kontinuirano povećanje broja djece s posebnim potrebama. U
postojećim vrtićima ne postoji adekvatno opremljen prostor za rad s djecom s posebnim
potrebama, kao ni dovoljno stručnog kadra za specifične potrebe djece (stručni tim:
pedagog - psiholog - logoped za djecu s posebnim potrebama i nepravilnim ili otežanim
izgovorom, te stručni kadar za rad s djecom s izraženim talentima).
1.1.5.3. Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje Na području LAG-a djeluje šest matičnih, te deset područnih škola. U područnim školama
s manjim brojem učenika nastava se odvija uglavnom u kombiniranim odjelima. Najčešći
problemi s kojima se institucije za osnovnoškolsko obrazovanje suočavaju su: nepostojanje
uvjeta za rad s djecom s posebnim potrebama, potreba za vanjskim suradnicima, manjak
stručnog kadra za specifične potrebe djece, nepostojanje pristupne rampe pri osnovnim
školama kao ni organiziranog prijevoza s adekvatnim prijevoznim sredstvom za učenike s
invaliditetom, nema mogućnosti smještaja za roditelje učenika s posebnim potrebama,
7
školska oprema je dotrajala kao i sportski sadržaji (golovi, igrališta i dr.). U pojedinim
školama učenici imaju samo hladni obrok zbog neuređenosti i nefunkcioniranja
blagovaonice, a prijevoz učenika do škole najčešće nije adekvatan. Na području LAG-a
djeluju i dvije glazbene škole, odnosno Glazbena škola Pakrac i Glazbena škola Novska.
Srednjoškolsko obrazovanje na području LAG-a obavljaju Srednja škola Pakrac, Srednja
škola Novska te Srednja glazbena škola Novska s redovnim programom. U sklopu Srednje
škole Pakrac nalazi se mješoviti Učenički dom Pakrac s kapacitetom za 155 učenika u
ukupno 37 soba.
1.1.5.4. Visokoškolsko obrazovanje i pučka otvorena učilišta Na području LAG-a mogućnost visokoškolskog obrazovanja nudi dislocirani studij
fizioterapije u Pakracu, te Pučko otvoreno učilište Obris koje je u suradnji s Visokom
poslovnom školom s pravom javnosti u Višnjanu u Pakracu otvorilo stručni studij
ekonomije – smjer: menadžment u turizmu, te izvanredni specijalistički diplomski stručni
studij Menadžment u turizmu.
Grad Novska je pokrenula obrazovanje za poduzetništvo na visokoškolskoj razini u
suradnji s Visokom školom za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić
Zrinski, Zagreb.
Pučko otvoreno učilište Novska i Pučko otvoreno učilište Obris u Pakracu su jedine
institucije koje pružaju mogućnost obrazovanja odraslih.
1.1.5.5. Zdravstvo Zdravstvenu zaštitu na području LAG-a „Zeleni trokut“ na primarnoj razini pružaju Dom
zdravlja Kutina – Ispostava Novska, Dom zdravlja Požeško-slavonske županije sa
ispostavama u Pakracu, Lipiku i Poljani, Objedinjeni hitni prijem u sklopu Gradske bolnice
Pakrac, te više koncesionara iz područja zdravstvene djelatnosti opće (ob iteljske)
medicine, dentalne medicine i zdravstvene njege u kući. Na sekundarnoj razini na području
LAG-a djeluju Gradska bolnica Pakrac kao ispostava Opće županijske bolnice Požega, te
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik. Uslijed ratnih razaranja u Pakracu
je uništen čitav kompleks specijalističke bolnice za psihički bolesne osobe, a teško stradali
bolnički kompleks nedovoljno je obnovljen do danas. U ljekarničkoj djelatnosti na
području LAG-a postoji četiri ljekarne, koje svoje poslovnice imaju u Pakracu (2 ljekarne),
Lipiku (1 ljekarna), Poljani (1 ljekarna), Novskoj (3 ljekarne), Rajiću (1 ljekarna) i
Jasenovcu (1 ljekarna). Na području LAG-a djeluje i Veterinarska stanica Novska d.o.o.,
te Veterinarska stanica Pakrac d.o.o. sa svojim ambulantama koja u svom sastavu ima i
sklonište za životinje u selu Bučje. Način i obavljane zdravstvenih i veterinarskih usluga
na području LAG-a je zadovoljavajući.
1.1.5.6. Civilno društvo Razvoj udruga, kao dio razvoja socijalnog kapitala zajednice, jedan je od najvažnijih
elemenata ruralnog razvoja. Prema podacima Ministarstva uprave, na području LAG-a na
dan 30. rujan 2015. godine registrirana je ukupno 201 udruga, od čega 88 udruga na
području grada Novske, 33 udruge na području Općine Jasenovac, 33 udruge na području
grada Lipika, te 80 udruga na području grada Pakraca. Najzastupljenije su športske udruge
sa čak 34%. Svojim djelokrugom udruge pokrivaju sva područja društvenog života
stanovnika Županije, od sporta i kulture do poljoprivrede, vatrogastva, lova i ribolova,
zaštite djece, mladih i žena i dr. Mnoge udruge nemaju sustavne izvore financiranja i svoje
redovite programe i aktivnosti uglavnom provode volonterski uz pojedinačna
pokroviteljstva ili se financiraju iz proračuna grada. Uspješnije su udruge sa stalno
zaposlenim djelatnicima koje redovitim kandidiranjem projekata uspijevaju financirati
svoje programe iz domaćih i međunarodnih izvora. Ukoliko traže donacije
8
gospodarstvenika, udruge se suočavaju s malim odazivom, a takve donacije obično su
vezane za održavanje manifestacija ili drugih događanja. Organizacije civilnog društva s
područja LAG-a rijetko međusobno surađuju na projektima i aktivnostima, što dovodi do
raspršivanja proračuna namijenjenog udrugama. Veliki broj udruga još je uvijek
nedovoljno informiran o mogućnostima financiranja, te im nedostaje znanja u pisanju i
provedbi projekata i inovativnosti. Udruge bi se trebale aktivnije uključiti u razvoj
turističke ponude LAG-a, a to znači da rad udruga mora biti koordiniran s turističkim
zajednicama bez obzira koliko su njihove amaterske aktivnosti dobre.
Za društvenu infrastrukturu može se tvrditi da je dobro organizirana i razvijena na
cijelom području LAG-a. Ono što predstavlja problem su smještajni problemi i
opremljenost, te se još uvijek osjeti posljedica ratnih razaranja. Potrebna su velika
ulaganja kako bi se stanje podiglo na zadovoljavajuću razinu.
1.1.6. Komunalna infrastruktura Komunalna infrastruktura pokazatelj je prihvatljivosti životnih uvjeta, a očituje se kroz
razvijenost vodoopskrbe, odvodnje, gospodarenjem otpada, opskrbom električnom
energijom, opskrbom plinom, korištenjem obnovljivih izvora energije, prometnom
infrastrukturom: ceste, željeznica i riječni promet te informacijskom i
telekomunikacijskom povezanošću.
1.1.6.1. Vodoopskrba Na području Općine Jasenovac vodoopskrba se temelji na zahvatu podzemne vode crpilišta
«Jasenovac» čija se izdašnost ocjenjuje s oko 40l/s i postrojenju za kondicioniranje vode
kapaciteta 8-9 l/ sekundi. Dugoročno rješenje vodoopskrbe Općine Jasenovac je sanacija i
proširenje postojećeg crpilišta, postrojenja za kondicioniranje i distribuciju vode, te
proširenje vodoopskrbne mreže na sva naselja.
Radi osiguravanja dovoljne količine vode, pri predviđenoj maksimalnoj potrošnji vode
svih naselja Općine Jasenovac, planirana je izgradnja vodotornja u naselju Puska
zapremine V=200 m3, te proširenje postojećeg prizemnog vodospremnika (kapaciteta
V=110m3) u Jasenovcu uz distribucijsku crpnu stanicu zapremine od V=310 m3 .
Vodoopskrba Novske temelji se na vodi crpilišta «Drenov Bok», koje se nalazi u savskom
zaobalju na području Općine Jasenovac. Ovo crpilište prema instaliranom kapacitetu
omogućava korištenje vode u količini do 150l/s. Danas se koristi svega jedna trećina
kapaciteta crpilišta, tako da je dobar dio raspoloživ za predstojeće potrebe.
Vodoopskrbni sustav Grada Novske u cijelosti je izgrađen, te se svi stanovnici mogu
priključiti na vodovodnu mrežu. Crpilište Drenov Bok omogućava pritok od 150 l/s vode
koja trenutno zadovoljava sve potrebe stanovnika. U planu je povezivanje vodoopskrbnih
sustava Sisačko-moslavačke i Brodsko-posavske županije u jedinstven sustav.
Gradovi Pakrac i Lipik imaju zajednički vodoopskrbni sustav baziran na vodozahvatu
Šumetlica i manjim vodocrpilištima u Dobrovcu, Kukunjevcu, Gaju i Donjem Čagliću.
Sustav je nedovoljan za opskrbu dovoljnim količinama vode, osobito tijekom ljetnih
mjeseci. Problem bi se riješio izgradnjom akumulacije Šumetlica koji bi osigurao dovoljnih
200 l/s vode.
Javnom vodoopskrbom je na području Grada Pakraca pokriveno oko 71% stanovništva,
dok na području Grada Lipika 81% stanovništva. U tijeku su radovi na proširenju
vodoopskrbnog sustava na području oba Grada.
Naselje Janja Lipa nema riješen problem vodoopskrbe i napaja se vodom iz privatnih
bunara.
9
1.1.6.2. Odvodnja Kanalizacijom je pokriven samo dio naselja Jasenovac, a u izgradnji je uređaj za obradu
otpadnih voda (mehaničko – biološki kapaciteta 1200 ES) u naselju Jasenovac. Ostala
naselja u Općini Jasenovac nemaju izgrađenu kanalizacijsku mrežu, već stanovnici
problem otpadne vode rješavaju individualno (septičkim jamama ili ispuštaju otpadne vode
u kanale i grabe iz kojih se procjeđuju u tlo i onečišćuju podzemne vode, odnosno bunare
s pitkom vodom).
Na području grada Novske izgrađena je osnovna kolektorska mreža mješovitog sustava
odvodnje i dio sekundarne kanalske mreže uglavnom mješovitog sustava, uključivo dio
glavnih kolektora. Postotak izgrađenosti kanalizacijske mreže na području grada Novske
iznosi oko 65%. U naseljima bez izgrađenog kanalizacijskog sustava zagađene vode iz
domaćinstava trenutno se djelomično prihvaćaju u sabirne jame i rjeđe u septičke jame,
koje su često nepropisno izvedene, odnosno nisu nepropusne te tako zagađuju okolni teren.
Na području Grada Lipika kanalizacijski sustavi izgrađeni su u naseljima Lipik, Filipovac,
Dobrovac, Poljana, te Gaj koji je sufinanciran sredstvima IPARD programa. Pročistači su
izgrađeni u Gaju i Poljani, a planiraju se u Marinom Selu.
Pakrac i Lipik imaju zajednički sustav kolektora dužine 9.000 m te pročistač u Dobrovcu
kapaciteta 40 l/s koji je u cijelosti mehanički, dok se planira izgradnja biološkog. Na
području Pakraca kanalizacijski sustav je izgrađen u naseljima Pakrac, Prekopakra,
Kusonje i Badljevina. U tijeku je priprema projekta „Sustav odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda aglomeracije Pakrac – Lipik“.
Naselje Janja Lipa nema riješeno pitanje kanalizacijske odvodnje.
1.1.6.3. Gospodarenje otpadom Odvozom otpada obuhvaćeno je 9 naselja općine Jasenovac (osim naselja Mlaka), odnosno
2 347 stanovnika, a odvoz se obavlja jednom tjedno.
Otpad se odvozi i odlaže na odlagalištu komunalnog otpada «Barutana», koje je smješteno
uz staru cestu Jasenovac – Bročice, na oko 2 km od naselja Jasenovac. Odlagalište nema
čuvarsku službu, nema tekuće vode niti protupožarne zaštite, nema telefonskih lin ija, niti
električne energije. Odlagalište je djelomično ograđeno drvenim stupovima. U blizini
odlagališta nema vodotoka, a vodotoci Sava i Strug udaljeni su cca 2 km.
Komunalni otpad se odlaže na definirana odlagališta- Crkvište u Pakracu i Kurjakana u
Novskoj. Ova odlagališta nalaze se u fazi sanacije i izgradnji reciklažnih dvorišta. Gotovo
reciklažno dvorište za komunalni otpad izgrađeno je u Lipiku. Trenutno je na području
LAG-a izgrađena jedna deponija građevinskog otpada na području grada Lipika koja se
prostire na površini od cca 2 ha na mjestu Starog rudnika pijeska u Jagmi.
1.1.6.4. Opskrba električnom energijom Električna energija dostupna je na velikom području LAG-a, dok još uvijek nije dostupna
u manjem broju udaljenih naselja smještenih u brdskim područjima. Ova naselja imaju
relativno mali broj stanovnika, a imaju potencijal u razvoju turizma i poljoprivrede.
1.1.6.5. Opskrba plinom Plinska mreža na području LAG-a je vrlo razvijena, no i dalje većina domaćinstava za
zagrijavanje koriste kruta goriva, te loživo ulje. Izgrađenom plinskom mrežom omogućena
je sigurna i trajna opskrba plinom građana i gospodarstava na području LAG -a, a
mogućnost priključka na plinsku mrežu ima više od 90% stanovništva područja LAG -a.
1.1.6.6. Obnovljivi izvori energije Na području LAG-a postoje znatni resursi za korištenje obnovljivih izvora energije,
prvenstveno u drvnoj masi za zagrijavanje, no ti resursi se koriste u vrlo malom broju.
10
Korištenje sunčeve energije također nije dostatno, prvenstveno zbog znatnih početnih
ulaganja. U posljednje vrijeme znatna su ulaganja u energetsku učinkovitost u privatnim i
javnim zgradama uz pomoć Fonda za energetsku učinkovitost.
1.1.6.7. Prometna infrastruktura: ceste, željeznica i riječni promet LAG je u dobrom prometnom položaju u odnosu na prometne pravce državnog i europskog
značaja. Najvažniji prometni pravac koji prolazi LAG-om je autocesta A3 Bregana-
Lipovac međunarodne oznake E70, te državna cesta, a ujedno i transeuropski koridor D5
međunarodne oznake E661. Županijske ceste od važnosti su: cesta br. 38 Pakrac-Đakovo,
br. 47 Lipik-Dvor, br, 26 Badljevina – Garešnica. Važnija prometna infrastruktura
prikazana je u Prilogu br. 2. ove LRS. Lokalne ceste su od velikog značaja za povezivanje
ruralnih naselja i u dobrome su stanju zahvaljujući naporima lokalnih samouprava.
Nerazvrstane ceste i seoski putovi su u dosta lošijem stanju i na njima treba provesti dosta
ulaganja. Daleko najviše nerazvrstanih cesta je na području grada Pakraca koje su u lošem
stanju i koje je jako teško održavati iz skromnih proračunskih sredstava. Prema podacima
JLS-a ,a području LAG-a se nalazi 125,25 km državnih cesta, 142,55 km županijskih cesta,
209,19 km lokalnih cesta te 997 km nerazvrstanih cesta.
Željeznička infrastruktura je uglavnom zadovoljavala potrebe lokalnog stanovništva
donedavno, no zbog ukidanja putničkog prometa na pruzi Banova Jaruga-Virovitica, velik
dio LAG-a odsječen je od željezničkog prometa.
Najznačajniji željeznički koridor je pruga Zagreb-Tovarnik koja prolazi kroz Novsku,
ujedno i dio paneuropskog koridora, te pruga Novska-Sisak koja je regionalnog značaja. U
posljednje vrijeme se dosta uložilo u infrastrukturu, no promet i kapaciteti nisu dovoljno
iskorišteni.
Na području LAG-a postoji i riječni plovni put i to rijekom Savom koja je plovna do Siska
gdje se ujedno nalazi i najzapadnija riječna luka na Savi. Nadalje, rijeka Una plovna je do
Tanca.
1.1.6.8. Informacijska i telekomunikacijska povezanost Na području LAG-a postoji sedam poštanskih ureda, i to: Poštanski ured Lipik, Poljana,
Pakrac, Badljevina, Novska i Rajić. Na području LAG-a „Zeleni trokut“ postoji glavna
infrastruktura prijeko potrebna za odvijanje telekomunikacijskog prometa, ponajprije
putem T-Hrvatskog Telekoma, vodećeg pružatelja telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj.
Postojeći sustav elektroničkih komunikacija sastoji se od sustava javnih komunikacija u
nepokretnoj mreži, sustava javnih komunikacija u pokretnoj mreži, te sustava
radiokomunikacija. Pokrivenost fiksnom telefonskom mrežom je riješena u cijelosti na
svim područjima naseljenosti, odnosno gdje god je to potrebno. Na području LAG -a
uvedena je i ISDN i ADSL usluga. Mobilnu mrežu čini pet operatera, a stanje pokrivenosti
je zadovoljavajuće obzirom na nepovoljnu konfiguraciju terena.
Izgrađeni objekt na Psunju pokriva područje Grada Lipika i Pakraca RTV sustavom veza.
Sustav TV i radio veza prisutan je na području Grada Novske kroz izgrađene TV pretvarače
uz naselja Novska i Rajić.
Ruralna infrastruktura ne zadovoljava u cijelosti potrebe stanovništva, ponajviše u
manjim naseljima gdje se javljaju problemi održavanja ceste, opskrbe vodom, odvodnje,
električne opskrbe, plina. Nije zadovoljavajuća briga o sabiranju i recikliranju otpada,
nisu iskorištene mogućnosti obnovljivih izvora energije. Postoje problemi sa odlaganjem
otpada, nefunkcioniranjem željezničkog i riječnog prometa, te pokrivenost
informacijskom i telekomunikacijskom mrežom. Sve te okolnosti dovode do smanjenja
atraktivnosti ruralnog područja LAG-a i odseljavanja.
11
1.2. Gospodarske značajke područja Preduvjet za život i rad ljudi na prostoru LAG-a su radna mjesta, a ona ovise o stanju
gospodarstva, glavnim gospodarskim djelatnostima, tržištu radne snage, a u posljednje
vrijeme sve više o potpornim institucijama i korištenju EU fondova.
1.2.1. Stanje gospodarstva Stanje gospodarstva na području LAG-a obilježava još uvijek utjecaj ratnih razaranja
nastalih tijekom Domovinskog rata od 1991-1995. godine. Neki sektori i neke industrije
nazočne na ovome području prije rata nisu se nikad oporavile. Drugi veliki problem
predstavljaju posljedice svjetske ekonomske krize, pad proizvodnje i gubitak radnih mjesta
od 2008. godine pa nadalje. Unatoč velikim naporima koje ulažu jedinice lokalne
samouprave u stvaranju uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, rezultati još
uvijek nisu zadovoljavajući.
Osnovni pokazatelji razvijenosti prema kriterijima Ministarstva regionalnog razvoja i
fondova EU-a govore o prilično nerazvijenom području.
Tablica br. 1: Vrijednost osnovnih pokazatelja razvijenosti, www.dzs.hr, 2015.
JLS prosječni
dohodak per
capita
2010.-2012.
prosječni
izvorni prihodi
per capita
2010.-2012.
udio obrazovanog
stanovništva u
stanovništvu 16-65 godina
2011.
Jasenovac 20.493,00 kn 1.353,00 kn 56,76%
Kutina nema podataka na nivou naselja Janja Lipa
Lipik 21.998,00 kn 1.209,00 kn 65,12%
Novska 22.700,00 kn 1.500,00 kn 68,77%
Pakrac 25.025,00 kn 1.195,00 kn 69,39%
Tablica br. 2: Pokazatelji razvijenosti u odnosu na državni prosjek., 2015.
JLS Prosječni
dohodak per
capita
2010.-2012.
Prosječni
izvorni prihodi
per capita
2010.-2012.
Udio obrazovanog
stanovništva u
stanovništvu 16-65
godina
2011.
Indeks
razvijenosti
Skupina
Jasenovac 61,80% 41,10% 54,50% 63,27% II
Kutina Nema podataka na nivou naselja Janja Lipa
Novska 72,00% 46,50% 80,50% 66,63% II
Pakrac 82,80% 35,40% 81,90% 68,97 II
Lipik 68,80% 35,90% 72,60% 74,81 II
Prema indeksu razvijenosti, prosječnom dohotku po glavi stanovnika i izvornim prihodima
po glavi stanovnika sve JLS su ispod prosjeka za RH i to u skupini od 50-75% vrijednosti
prosječnog indeks razvijenosti u RH. Posebno su indikativni niski postotci izvornih
prihoda JLS-a što govori da u velikoj mjeri one ovise o pomoći od države.
Gospodarska aktivnost trgovačkih društava registriranih na području LAG-a pokazuje da
veliki udio imaju mali gospodarstvenici, a kao najizdašniji sektor predstavlja prerađivačka
industrija.
12
Tablica br. 3: Broj i dobit poslovnih subjekata, www.hgk.hr, 2015. Sektor Broj subjekata Dobit u 2014.
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 11 34.191.477 kn
B Rudarstvo i vađenje 1 120.940 kn
C Prerađivačka industrija 29 111.858.566 kn
D Opskrba električnom energijom, plinom 0 0 kn
E Opskrba vodom 5 665.334 kn
F Građevinarstvo 24 3.365.686 kn
G Trgovina na veliko i malo 37 17.518.591 kn
H Prijevoz i skladištenje 8 93.131.678 kn
I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i
usluživanja hrane
8 919.467 kn
J Informacije i komunikacije 3 102.559 kn
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1 17.983 kn
L Poslovanje nekretninama 1 30.827 kn
M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 13 1.405.134 kn
N Administrativne i pomoćne uslužne
djelatnosti
4 74.771 kn
P Obrazovanje 2 89.635 kn
Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne
skrbi
2 1.155.591 kn
R Umjetnost, zabava i rekreacija 1 0 kn
S Ostale uslužne djelatnosti 5 118.622 kn UKUPNO 153 264.766.861 kn
U odnosu na prethodno na prethodno razdoblje i LRS 2013-2015 smanjio se broj poduzeća
sa ondašnjih 182 na 151, iako se prostor LAG-a povećao na račun Općine Jasenovac.
Financijska dobit pokazuje dominaciju prerađivačke industrije (staklo, rude, mineralna
voda, tehnički plinovi, drvna industrija…), zatim slijedi prijevoz (pretežito kamionski),
poljoprivreda, šumarstvo i slatkovodno ribarstvo, te trgovina.
Osim trgovačkih društava, vrlo su aktivni obrti (prema HOK: broj obrta: 414) koji je nešto
veći u odnosu na prethodno strateško razdoblje (390).
1.2.2. Glavne gospodarske djelatnosti
1.2.2.1 Prerađivačka industrija Prerađivačka industrija glavna je gospodarska grana na području LAG-a o čemu govore i
podaci o dobiti u 2014. godini (Tablica br.3). Prerađivačka industrija bazira se najvećim
dijelom na prirodne resurse područja, odn. bogatstvo drvnom masom te mineralnim
sirovinama. Značajne mineralne sirovine su zastupljene na slijedećim nalazištima:
Kvarcni pijesak (eksploatacijsko polje Medinac, ležište „Jagma VI“ – Lipik)
Nalazište nafte i plina (plin - bušotina Janja Lipa – Lipik, nafta - ekploatacijsko polje
Kozarice – Novska)
Termomineralne vode (crpilišta na području Lipika)
Tehnički građevinski kamen (ekploatacijsko polje Šeovica – Lipik, eksploatacijsko
polje „II Rašaška“ – Pakrac, ekploatacijsko polje Fukinac – Pakrac)
Karbonatne naslage dolomita i vapnenih dolomita (ekploatacijsko polje Šumetlica –
Pakrac)
Kremeni pijesak (eksploatacijsko polje Branešci i Španovica – Pakrac).
13
1.2.2.2. Šumarstvo i poljoprivreda Šumarstvo i poljoprivreda, iako imaju najviše preduvjeta za razvoj, nedovoljno
iskorištavaju svoje prirodne kapacitete. Šume prekrivaju 45,71% površine LAG-a i
predstavljaju veliko bogatstvo – ne samo zbog drvnog materijala (bukva, hrast, grab, joha,
cer, jasen, bagrem , smreka) nego i zbog prirodne vrijednosti. Drvno-prerađivačka
industrija ima osiguranu kvalitetnu sirovinu, no postoji pitanje dohodovnosti s obzirom na
stupanj prerade i proizvodnje drvnih proizvoda. Naime prevladava sječa i prodaja sirovine
što je najmanje isplativo. Također, postoji još uvijek velik problem miniranosti šumskih
površina, nekontrolirana sječa i odlaganje otpada na divlje deponije. U posljednje vrijeme
prisutan razvoj privatnih poduzeća u drvno-prerađivačkoj industriji koja mogu postati
motor pokretač razvoja.
Poljoprivrednu djelatnosti karakteriziraju velike površine pod državnim vlasništvom, sporo
raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, problemi u tranziciji velikih nekadašnjih
kombinata, te nedovoljna tržišna pozicija i slabljenje obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava. Od poljoprivrednih subjekata po broju prevladavaju obiteljska
poljoprivredna gospodarstva, dok je broj obrta, trgovačkih društava i zadruga relativno
mali.
Što se tiče broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava prisutan je trend smanjenja
njihovog broja. U Novskoj je u odnosu na prethodno strateško razdoblje broj smanjen za
24, u Lipiku za 53, u Pakracu za 51, dok za jasenovac nisu poznati podaci.
Tablica br. 4: Broj registriranih poljoprivrednih gospodarstava, www.apprrr.hr, 2015.
JLS Jasenovac Kutina
(Janja
Lipa)
Lipik Novska Pakrac LAG
OPG 113 44 437 625 422 1.641
obrti 3 0 4 9 4 20
trgovačka društva 1 1 5 7 2 16
zadruge 2 0 0 5 1 8
Veliki broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ne znači i veliku kvalitetu istih, što
pokazuje obrazovna struktura nositelja.
Grafikon br.1: Obrazovna struktura nositelj OPG-a, www.apprrr.hr, 2015.
Poljoprivredno zemljište registrirano u ARKOD-u u ukupnoj površini od 17.599,34 ha
glavni je prirodni resurs područja LAG-a. Međutim, struktura kultura pokazuje da se radi
uglavnom o ratarskim površinama, pa zatim pašnjacima i livadama, dok su dohodovnije
kulture zastupljene sa manje od 10% površina.
bez osnovne škole40%
osnovna škola23%
srednja škola32%
viša škola i fakultet
5%
14
Grafikon br. 2: Registrirane poljoprivredne kulture u ha, www.apprrr.hr, 2015.
Naredni podaci pokazuju da je prema katastarskim podacima poljoprivrednih površina
mnogo više nego što je registrirano u ARKOD-u, što govori o tome da gotovo 43%
poljoprivrednih površina nije obuhvaćeno sustavom potpora.
Tablica br. 5: Korištenje zemljišta, podaci iz prostornih planova JLS-a i katastra
KATEGORIJE ZEMLJIŠTA ha %
Građevinska područja naselja 3.628,95 3,72%
Izgrađene strukture van građevinskih područja naselja 903,66 0,93%
Poljoprivredne površine 33.015,80 33,81%
Šumske površine 44.941,45 46,02%
Ostale poljoprivredne i šumske površine 6.325,52 6,48%
Vodne površine 3.505,64 3,59%
Ostale površine 5.342,27 5,47%
Ukupno 97.663,27 100,00%
Prisutna je stalna „borba“ za kvalitetnije ratarske površine između bivših društvenih
kombinata i OPG-ova.
Ratarstvo je glavna tradicionalna grana poljoprivrede sa najviše zaposlenih, ali i najmanjim
dobitkom. Nažalost, još uvijek nije došlo do kvalitetnog povezivanja ratarstva i stočarstva
unutar istoga gospodarstva čime bi se ostvarila veća dodana vrijednost.
Stočarstvo je u krizi, osjeti se smanjenje broja grla stoke (prema APPRRR-u broj goveda:
5.745, kokoši:19, konja: 591, koza: 550, magaraca: 12, ovaca: 8170 i svinja: 475)
prvenstveno zbog neriješenog plasmana.
Proizvođači mlijeka koji plasiraju mlijeko putem velikih mljekara u velikim su problemima
zbog niske cijene mlijeka. Direktan plasman i prerada mlijeka na gospodarstvima još je
uvijek nerazvijena, postoje tek sporadični uspješni slučajevi. U posljednje vrijeme raste
interes, ali i broj uzgajivača crne slavonske svinje zbog porasta potražnje za mesnim
specijalitetima. Na području Novske razvijena je proizvodnja kulena, ali još uvijek
nedovoljno tržišno valorizirana. Ovčarstvo je razvijeno na brdskim područjima Psunja i
Papuka, prvenstveno zbog pašnjačkih površina iznimne čistoće. Ova proizvodnja za sada
pokriva lokalne potrebe, a prati ju problem plasmana vune i kože koji ne postoji nego se
ovi vrijedni nusproizvodi bacaju.
oranice; 13.802,86
3,06
1247,44
1867,0621,44
601,63 0,22 55,63
poljoprivredne kulture
oranice staklenici livade pašnjaci vinogradi voćnjaci rasadnici ostalo
15
Voćarstvo je jedina grana u usponu zahvaljujući pojavi hladnjača i otkupljivača voća. U
Lipiku je u 2014. otvorena hladnjača za voće kapaciteta 5.000 tona koja se bazira na otkupu
od lokalnih voćara, dok je puno ranije otvorena manja zadružna hladnjača u Pakracu
kapaciteta 170 tona. U posljednje vrijeme podižu se nasadi lijeske, jabuke, trešnje, šljive i
aronije. Vinogradarstvo je, osim jednog pozitivnog slučaja u Pakracu, nedovoljno
razvijeno, prvenstveno zbog propadanja nasada tijekom rata, ali i velikih ulaganja koja
prate ovu granu.
Povrtlarstvo je , unatoč povoljnim uvjetima, nerazvijeno, te je glavni nositelj te grane
pravna osoba na području Lipika koja proizvodi na 2,78 ha stakleničkih površina.
Ekološka poljoprivreda je još uvijek nedovoljno razvijena, no raste broj registriranih
ekoloških proizvođača, ponajviše u voćarstvu i stočarstvu.
Potencijali u poljoprivredi postoje također u razvoju pašnjačkog stočarstva na području
Parka prirode „Lonjsko polje“ gdje i danas obitava velik broj hladnokrvnih konja pasmine
„Hrvatski Posavac“. U konjogojstvu prednjači Državna ergela Lipik Đakovo sa uzgojem
lipicanaca, te nekoliko privatnih uzgajivača raznih pasmina konja. Na području Pakraca
zahvaljujući talijanskoj nacionalnoj manjini razvijena je proizvodnja konjske salame, ali
još uvijek za vlastite potrebe i bez potrebnog proboja na tržišta.
Pčelarstvo je osobito razvijeno, broj pčelinjih društava stalno raste kao i broj mladih ljudi
koji ulaze u ovu proizvodnju (prema APPRRR-u broj košnica: 9.099). Posebnost područja
je tzv. med od amorfe koja obitava na području Lonjskog polja. U posljednje vrijeme
pčelari su uključeni u nastojanja zaštite geografskog porijekla slavonskog meda na razini
EU-a.
Uzrok općenito slabog tržišni uspjeh lokalne poljoprivrede prvenstveno se vidi u slabo
educiranoj radnoj snazi, nedostatka kvalitetnih ideja, antagonizmu prema udruživanju i
starosnoj strukturi. Zbog svega toga dolazi do pada broja OPG-ova, odlaska mlađih
osoba sa poljoprivrednih gospodarstava i smanjenje proizvodnje hrane.
Unatoč nepovoljnoj situaciji, pojavljuju se rijetka inovativna gospodarstva koja više vodi
entuzijazam nego ekonomski uspjeh, a koja razmišljaju o uvođenju prerade na
gospodarstvima i samostalan izlazak na tržište. Međutim, broj takvih u odnosu na one
koji se bave proizvodnjom sirovine je još dosta mali.
Razvoj zadrugarstva još uvijek ne prati potrebe, uglavnom zbog animoziteta prema
zadrugama zbog negativnih iskustava iz prošlosti. Unatoč tome, postoji nekoliko
uspješnih zadruga koje teže finalizaciji proizvodnje, no najviše muke muče sa
profesionalnim upravljanjem.
Poseban potencijal područja za razvoj leži u pašnjačkom i ekološkom stočarstvu na
brdskim područjima, voćarstvu i vinogradarstvu na pristrancima slavonskih gora, te
intenzivnom i ekološkom ratarstvu povezanim sa stočarstvom u nizinskim predjelima, te
je posebno veliki potencijal u razvoju slatkovodnog ribnjačarstva (982 ha ribnjaka).
1.2.2.3. Turizam Turizam je posebno značajna razvojna grana cijelog područja LAG-a. Atraktivnost
prostora i bogatstvo sadržaja su vrlo značajan potencijal za privlačenje turista, posebno iz
bliže regije pod kojom se podrazumijeva područje od 100 km uokrug. Najznačajniji
turistički potencijali područja su:
Tablica br.6: Turizam na području LAG-a, podaci JLS-a
TURISTIČKA ZNAMENITOST TURISTIČKA PONUDA
Park prirode „Lonjsko polje“ u okviru
kojega se nalazi selo tradicijske baštine
Krapje i brojni spomenici drvne arhitekture
- razvijeni oblici seoskog turizma, poučne
staze, biciklizam, fotosafari, folklorne
manifestacije
16
Toplice Lipik, spomenici zaštićene
parkovne arhitekture, vile, kupalište
- rehabilitacija i zdravstveni turizam
- kupanje i sportski sadržaji
Novljansko jezero - destinacija za obiteljski odmor, kupanje,
kampiranje, zabavni i sportski sadržaji
„Stazama Lipicanca i kune“ – Jezera,
Raminac, Staklansko, Pakurnovac,
odmorišta: Čantalo, Omanovac, Branešci,
OPG: Bašnec, Huška, Marošević, Ćasić,
Marter, Ranch „M&M“, Božić, Ranković
- poučna staza koja povezuje turističke
destinacije i sadržaje na području Pakraca i
Lipika, šetnja, jahanje, biciklizam, posjeti
OPG-ima
Ergela Lipik - lipicanci
Psunj - Planinarski dom Omanovac, Bike park,
paragliding, lov, kampiranje
Stara gradska jezgra Pakraca - arhitektonski i kulturni spomenici,
kovnica novca, „Kuća graševine“
1.2.3. Tržište radne snage Glavni gospodarski oslonac je aktivno stanovništvo, iako je prisutna velika stopa
nezaposlenosti od gotovo 30%.
Tablica br.7: Stanje nezaposlenosti, HZZ, 2015.
JLS Aktivno
stanovništvo
Nezaposleni
30.09.2015.
Stopa
nezaposlenosti
Općina Jasenovac 485 193 39,79%
Grad Kutina (Janja Lipa) nema podataka na nivou naselja
Grad Lipik 1.797 406 22,59%
Grad Novska 4.278 1.459 34,10%
Grad Pakrac 2.350 602 25,62%
UKUPNO LAG 8.910 2.660 29,85%
U posljednje vrijeme primjetna je pojava novih migracija uglavnom u zapadne zemlje,
budući da mlade osobe ne mogu pronaći posao na području LAG-a. U isto vrijeme prisutna
je pojava da se za neke poslove, prvenstveno za rad u poljoprivredi, ne mogu pronaći
zainteresirane osobe. Obrazovanost stanovništva glavni je preduvjet za razvoj intenzivnog
tržišta rada. Prevladava stanovništvo sa srednjom stručnom spremom 53%, sa ili bez
osnovne škole 29%, te sa višom ili visokom stručnom spremom 7,78%. Ova struktura je
nepovoljna, te ona ima svakako i utjecaj na stanje u gospodarstvu, prvenstveno u razvoju
novih ideja i projekata.
Struktura stanovništva prema obrazovnim programima također pokazuje deficit stručnih
znanja budući da u velikom broju prevladavaju opći programi.
Tablica br.8: Stanovništvo prema obrazovnim programima, DZS, 2013.
STANOVNIŠTVO PREMA OBRAZOVNIM
PROGRAMIMA (bez naselja Janja Lipa)
Ukupno 25242
Bez škole 757
Opći programi 10875
Obrazovanje 479
Humanističke znanosti i umjetnost 148
Društvene znanosti, poslovanje i pravo 3050
17
Prirodne znanosti 66
Inženjerstvo, prerađivačka industrija i
građevinarstvo
5998
Poljoprivreda 480
Zdravstvo i socijalna skrb 886
Usluge 2467
Ostalo 36
Budući da nema podataka na nivou naselja, nije bilo moguće utvrditi stanje za naselje Janja
Lipa, a budući da isto ima 206 stanovnika, njihov broj ne utječe na globalnu sliku LAG -a.
1.2.4. Potporne institucije i korištenje EU fondova Razvoj potpornih institucija na području LAG-a jedna je od svijetlih točaka u razvoju
nakon Domovinskog rata. Veliku ulogu u razvoju poduzetništvu odigrao je Poduzetnički
centar Pakrac d.o.o. koji je također bio aplikant na gotovo sve pretpristupne fondove EU.
U posljednje vrijeme jača uloga Lipičke razvojne agencije LIRA Lipik d.o.o., također kroz
pomoć poduzetnicima u apliciranju na EU fondove. Paralelno s time, jačaju kompetencije
zaposlenika svih gradskih i općinske uprave koji se trajno educiraju u području EU
fondova.
Gospodarstvo na području LAG-a je u stagnaciji, što zbog još uvijek neprevladanih
ratnih šteta, što zbog svjetske ekonomske krize. Propast velikih poduzeća iz doba
socijalizma rezultirao je gubitkom radnih mjesta, pa se unatoč brojnim naporima
lokalnih vlasti na razvoju poduzetništva i korištenju EU fondova još uvijek nije dostigla
razina ekonomske aktivnosti prije Domovinskog rata.
1.3 Demografske i socijalne značajke područja Demografsko stanje područja LAG-a posljedica je burne povijesti, ali i gospodarskog
stanja, a očituje se u broju i gustoći stanovnika, demografskim kretanjima, obrazovanom
strukturom stanovnika te školstvom i kulturno-rekreacijskim sadržajima.
1.3.1. Broj i gustoća stanovnika Na području LAG-a ima prebivalište 30.351 stanovnik u 102 naselja. Gustoća stanovništva
je ispod prosjeka RH (75,78 st/km2) što govori da se radi o velikom prostoru rijetko
naseljenom.
Tablica br.9: osnovni demografski podaci, DZS, 2013., www.arkod.hr 2015.
JLS Broj
stanovnika
Površina
(km2)
Gustoća
stanovnika
Broj
naselja
Grad Kutina (Janja Lipa) 206 19,21 10,72 1
Općina Jasenovac 1.997 168,5 11,85 10
Grad Lipik 6.170 212,0 29,10 26
Grad Novska 13.518 319,4 42,32 23
Grad Pakrac 8.460 358,8 23,58 42
UKUPNO LAG 30.351 1.077,91 28,16 102
Od 102 naselja na području LAG-a, 5 naselja nema niti jednog stanovnika 94 naselja ima
ispod 2.000 stanovnika, dva naselja: Lipik i Pakrac imaju između 2.000 i 5.000 stanovnika,
dok samo Novska ima preko 5.000 stanovnika. Popis naselja i raspored prema broju
stanovnika prikazan je u Prilogu br. 3.LRS.
18
1.3.2. Demografska kretanja U svim jedinicama lokalne samouprave prisutan je trend depopulacije unazad posljednjih
25 godina. Najveći val raseljavanja posljedica je ratnih zbivanja i nastao je u prvom
početku devedesetih godina dvadesetog stoljeća. No, niti nakon završetka Domovinskog
rata, povratka i obnove stambenih jedinica nije prestao val iseljavanja, prvenstveno
uzrokovan nedostatkom radnih mjesta.
Tablica br.10: Demografska kretanja na području LAG-a, DZS, 2013.
JLS 1991 2001 trend 2011 trend
Općina Jasenovac 3.599 2.391 -33,56% 1.997 -16,48%
Grad Kutina (Janja Lipa) 335 275 -17,91% 206 -25,09%
Grad Lipik 11.222 6.674 -40,53% 6.170 -7,55%
Grad Novska 17.231 14.313 -16,93% 13.518 -5,55%
Grad Pakrac 16.367 8.855 -45,90% 8.460 -4,46%
UKUPNO LAG 48.754 32.508 -33,32% 30.351 -6,64%
Starosna struktura stanovništva također je nepovoljna u svim jedinicama lokalne
samouprave. Prosječna starost svuda je uglavnom preko 40 godina. Indeks starenja je
postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 - 19 godina, a
indeks veći od 40 posto ukazuje na proces starenja stanovništva.
Koeficijent starosti je postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu,
a kad prijeđe 12 posto, smatra se da stanovništvo ulazi u proces starenja.
Tablica br.11: Stanovništvo prema dobi i spolu 2011, DZS, 2013.
JLS UKUPNO 0-14 15-64 65- Prosječna
starost
Indeks
starenja
Koeficijent
starosti
Općina
Jasenovac
1997 275 1186 536 46 174,7 33,5
M 967 154 627 186 42,6 119,7 25,7
Ž 1030 121 559 350 49,3 240 40,8
Grad Kutina
(Janja Lipa)
206 20 136 50 40,9 104,4 22,6
M 96 6 72 18 39,1 85,7 19,6
Ž 110 14 64 32 42,5 124 25,5
Grad Lipik 6170 955 3883 1332 43,2 130,4 28,1
M 2949 471 1997 481 40,7 98,2 22,6
Ž 3221 484 1886 851 45,5 163,8 33,2
Grad Novska 13518 2337 8902 2279 40,2 94 22,2
M 6550 1173 4508 869 38,7 76,3 18,6
Ž 6968 1164 4394 1410 41,7 111,9 25,5
Grad Pakrac 8460 1336 5319 1805 43,1 130,9 27,8
M 4021 697 2680 644 40,4 96,2 22,3
Ž 4439 639 2639 1161 45,5 168,1 32,8
UKUPNO
LAG
30351 4923 19426 6002
M 14583 2501 9884 2198
Ž 15768 2422 9542 3804
19
1.3.3. Obrazovna struktura stanovništva Obrazovna struktura stanovništva također je nepovoljna na cijelom području LAG-a. Udio
više i visoko obrazovanog stanovništva je samo 7,8%, što je porazno, pogotovo ako se
usporedi sa udjelom stanovništva od 29,15% koje nema obrazovanje više od osnovne škole.
Prevladava stanovništvo sa završenom srednjom školom u udjelu od 52,98%. Budući da
nema podataka na nivou naselja, nije bilo moguće utvrditi stanje za naselje Janja Lipa, no
budući da isto ima 206 stanovnika, njihov broj ne utječe na globalnu sliku LAG -a.
Tablica br.12: Stanovništvo prema obrazovanju, DZS, 2013.
STANOVNIŠTVO STARIJE OD 15 GODINA PREMA STUPNJU OBRAZOVANJA
(bez naselja Janja Lipa)
UKU
PNO
BEZ
ŠK
OLE
1-3
RAZRE
DA OŠ
OSNOV
NA
ŠKOLA
SREDNJ
A
ŠKOLA
STRUČ
NI
STUDIJ
SVEUČI
LIŠNI
STUDIJ
DOKT
ORAT
NEP
OZN
ATO
25242 757 425 6177 12372 1037 913 13 15
25242 1182 6177 13372 1963
1.3.4. Školstvo i kulturno-rekreacioni sadržaji Kulturni sadržaj na području LAG-a uglavnom je centraliziran u središtima gradova, a
obuhvaća slijedeće: Gradska knjižnica Pakrac, Muzej grada Pakraca, Češki dom
Prekopakra, Hrvatski dom dr. „Franjo Tuđman“ Pakrac, Gradska knjižnica i čitaonica
Lipik, Multikulturalni centar Lipik, Dom kulture Poljana, Gradska knjižnica i čitaonica
„Ante Jagar“ Novska, Zbirka Živka Sajka u Novskoj (Muzej u kući), Galerija Pučkog
otvorenog učilišta Novska, kino Pučkog otvorenog učilišta Novska koje je punopravni član
europske asocijacije „Europa Cinemas“, Narodna knjižnica i čitaonica Jasenovac. Osim
navedenog, Pučko otvoreno učilište Novska nositelj je mnogih kulturnih manifestacija i
zbivanja u gradu Novskoj. Na području LAG-a djeluje 21 udruga iz područja kulture, od
kojih su najzastupljenija kulturno-umjetnička društva i pjevački zborovi. Institucije iz
područja kulture odlično međusobno surađuju, te nastoje povećati broj kulturnih događanja
kroz provođenje zajedničkih projekata.
Na području LAG-a postoji bogat sportsko-rekreacijski sadržaj, a osim brojnih sportskih
objekata i terena sportaše profesionalce, rekreativce i ostale stanovnike privlače i
Planinarski dom Omanovac, Biciklistička staza Omanovac, Motocross staza Matkovac
Prekopakra, Skijaška staza Omanovac, Novljansko jezero, jezera Pjeskara i Raminac na
području Lipika, te Sportsko rekreacijski centar Lipik s bazenima. Jedinice lokalne
samouprave osim što ulažu u sportsku infrastrukturu, potiču i rad brojnih sportskih
klubova, kao što su nogometni, rukometni, košarkaški, kuglački, teniski, odbojkaški,
stolnoteniski, ribolovni, šahovski, fitnes klubovi, streljački, planinarski, školsko -sportski
klubovi, te u zadnje vrijeme sve brojniji klubovi borilačkih vještina.
Na području LAG-a postoji 28 društvenih domova od kojih je većina devastirana ili se ne
koriste te ih je potrebno obnoviti i opremiti u svrhu povećanja razine društvenog života
stanovnika – posebice mladih ili ih je moguće prenamijeniti u smještajne kapacitete u svrhu
razvoja turizma.
Demografska situacija na području LAG-a je nepovoljna, a nastala je uslijed stalnog
smanjenja broja stanovnika, starenja stanovništva (osobito obrazovanijeg) te
depopulacije ruralnih područja.
20
2. Analiza razvojnih potreba i potencijala područja Razvojne potrebe proistječu iz problema i nedostataka područja, te načina na koji te
nedostatke dionici interpretiraju. Objektivan pristup omogućen je korištenjem SWOT
analize (snage, slabosti, prilike i prijetnje područja).
2.1.Snage, slabosti, prilike i prijetnje područja LAG-a U izradi SWOT analize sudjelovali su brojni sudionici radionica i stručnih predavanja, te
su iznijeli svoja mišljenja o stanju infrastrukture, gospodarstva i društvenog razvoja
(Tabela 1.). U prvome dijelu: „Analiza stanja u odnosu na LRS 2012-2015.“ sudionici
su ocjenjivali stanje ovih sektora u odnosu na SWOT analizu iz prethodne Strategije 2012-
2015., odn. detektirali su tvrdnje koje su još uvijek aktualne, navedene su prema važnosti.
U drugome dijelu: „Rezultati analize značajki prostora“ iznose se činjenice pribavljene
analizom stanja koje je detaljno opisano u poglavlju Opis područja.
Konačno, u trećem dijelu: „Stavovi dionika“ iznose se činjenice prikupljene na stručnim
radionicama za izradu LRS-a na kojima su sudjelovala sva tri sektora, a izražena su kroz
izjava dionika.
TABELA 1. SWOT analiza
SNAGE SLABOSTI
1. Analiza stanja u odnosu na LRS 2012-
2015.
a) infrastruktura
- kontinuirano ulaganje u projektno-
tehničku dokumentaciju za izgradnju
infrastrukture
- kontinuirana ulaganja u izgradnju i
unapređenje komunalne infrastrukture
- realizacija projekata energetske
učinkovitosti
b) gospodarstvo
- turistički atraktivan i ekološki očuvan
prirodni krajobraz
- subvencioniranje malog gospodarstva, te
poticajna uloga Gradova za razvoj
poljoprivrede i gospodarstva
- veliki potencijal za razvoj ruralnog
turizma
- velike poljoprivredne površine s velikim
udjelom oranica i pašnjaka
- kontinuitet ulaganja u gospodarske
aktivnosti
c) društveni razvoj
- gradovi podupiru sport i rekreaciju
građana, ulažu u sportsku infrastrukturu
- izuzetno vrijedna kulturna baština
(povijesna, etnografska, arheološka)
- zadovoljavajuća razina zdravstvene
zaštite
- mogućnosti formalnog, neformalnog i
cjeloživotnog učenja
1. Analiza stanja u odnosu na LRS 2012-
2015.
a) infrastruktura
- nedostatak vode u vodoopskrbnom
sustavu Pakraca i Lipika
- velike štete uslijed rata
- zastarjelost plinske mreže
- loše stanje nerazvrstanih cesta
- udaljena naselja bez el. energije
b) gospodarstvo
- velike posljedice ratnih razaranja – spor
proces revitalizacije gospodarstva i obnove
gospodarskih objekata
- nedostatak poduzetničke svijesti za
samozapošljavanje
- mali broj novootvorenih radnih mjesta
- odlazak mladih obrazovanih ljudi
- nedovoljno iskorišten potencijal za razvoj
turizma i poljoprivrede
- slaba financijska moć malih OPG-ova za
nova ulaganja
c) društveni razvoj
- loši prostorni, smještajni kapaciteti i
opremljenost udruga
- mali broj udruga imaju zaposleno osoblje
- nedostatni kapaciteti za zbrinjavanje
starih, nepokretnih i bolesnih osoba
- visoke cijene vrtića
- nedovoljna suradnja među udrugama
21
- velik broj udruga koje pokrivaju sva
područja društvenog života
2. Rezultati analize značajki prostora
- LAG je nastao povezivanjem temeljenim
na međusobnoj povezanosti subjekata
mimo političkih podjela
- dinamičan i razveden prostor (od
Lonjskog polja do Slavonskog gorja)
- fizički kontakt sa Bosnom i
Hercegovinom
- vodno bogatstvo (izvori, bunari, potoci,
rijeke, jezera, močvare)
- veliko šumsko bogatstvo
- bogata povijesno-kulturna baština
- bogata prirodna baština
-dovoljno mjesta u vrtićima
- razvijena mreža osnovnog i
srednjoškolskog obrazovanja
- prisutnost visokoškolskih ustanova
- razvijen sustav zdravstvene zaštite
- velik broj udruga civilnog društva
- zajednički projekti u vodoopskrbi i
odvodnji
- zajednička odlagališta otpada
- izgrađena reciklažna dvorišta
- razvijena plinska mreža
- dobar prometni položaj i povezanost
cestom, željeznicom i vodenim putem
- dobra informatička i telekomunikacijska
povezanost
- ulaganja lokalne samouprave u razvoj
poduzetništva i potpora putem Lipičke
razvojne agencije LIRA i Poduzetničkog
centra Pakrac
- prema ostvarenoj dobiti prevladava
prerađivačka industrija
- dostupna sirovina u poljoprivredi i
šumarstvu, rudarstvu
- povećanje proizvodnih, skladišnih i
preradbenih kapaciteta u voćarstvu
- proizvodni potencijali u slatkovodnom
ribarstvu, mljekarstvu, stočarstvu,
vinogradarstvu, voćarstvu, povrtlarstvu,
ekološkoj proizvodnji, konjogojstvu,
pčelarstvu, ruralnom turizmu
- prepoznatljivi poljoprivredno-
prehrambeni proizvodi: kulen, konjska
salama, med amorfe, meso crne slavonske
svinje
- nedovoljna aktivnost udruga u korištenju
EU fondova
2. Rezultati analize značajki prostora
- povijesno-kulturna baština nije stavljena
u funkciju razvoja
- prirodna baština ugrožena i nedovoljno
valorizirana – nisu iskorištene prednosti
NATURA 2000 područja
- nerazvijenost mreže udomiteljskih
obitelji za djecu bez roditelja, nerazvijen
sustav pomoći u kući, nedostatak stručnih
socijalnih djelatnika, nedostatni smještajni
kapaciteti za stare osobe
- neiskorišteni potencijali Crvenog križa
- nedostatak stručnog kadra za specifične
potrebe djece u vrtićima
- nedostaci obrazovnih ustanova u
području djece sa posebnim potrebama
- zastarjela oprema školskih ustanova
- neriješena pravna osobnost pakračke
bolnice i nedostatak stručnog kadra
- financijska ovisnost udruga o lokalnim
proračunima
- problem nedovoljne vodoopskrbe na
području Lipika i Pakraca
- neizgrađena akumulacija Šumetlica
- nedovoljno izgrađena kanalizacijska
mreža u većini naselja
- problem sanacije divljih i postojećih
odlagališta otpada
- neizgrađena električna mreža u nekoliko
naselja
- neiskorišteni obnovljivi izvori energije
- štete na plinskoj mreži na području
Pakraca
- loše stanje nerazvrstanih cesta
- neprometovanje vlaka na relaciji Banova
Jaruga-Virovitica
- prosječni dohodak po stanovniku ispod
prosjeka za RH
- izvorni prihodi JLS-a daleko ispod
prosjeka RH
- indeks razvijenosti ispod prosjeka za RH
- smanjenje broja poslovnih subjekata
- nedovoljno iskorišteni potencijali
poljoprivrede (zemljište), šumarstva i
turizma
- nedovoljno iskorišteni potencijali Parka
prirode „Lonjsko polje“
22
- zadružno poduzetništvo u usponu
- Park prirode „Lonjsko polje“ nositelj
turističkog razvoja
- razvijeni oblici seoskog turizma na
gospodarstvima u parku prirode
- razvijeni kulturni, sportski i rekreativni
sadržaji
3. Stavovi dionika
- iskustvo i partnerstvo LAG-a unutar
inicijative „Jantarska cesta“
- članovi LAG-a educirani o Programu
ruralnog razvoja
- osposobljeno 11 stručnjaka za EU
fondove
- članovi LAG-a stekli iskustva i uvid u
mogućnosti LEADER pristupa
- dobra iskustva u korištenju EU fondova
javnog i djelomično civilnog sektora
- visoka stopa nezaposlenosti (29,85%)
- odseljavanje
- nizak udio visoko obrazovanog
stanovništva
- velik udio općeg obrazovanja radno
sposobnog stanovništva u odnosu na
specijalističko
- visoka prosječna starost stanovništva
- neiskorišteni društveni domovi, dosta ih
je devastirano
3. Stavovi dionika
- nedostaje finalizacija proizvoda i veća
dodana vrijednost u svim gospodarskim
granama
- nerazvijena poduzetnička svijest i
vještine
- udruge civilnog društva nedovoljno
aktivne u rješavanju lokalnih problema
- slabo korištenje EU fondova od strane
gospodarskih subjekata
PRILIKE PRIJETNJE
1. Analiza stanja u odnosu na LRS 2012-
2015.
a) infrastruktura
- - jače korištenje vanjskih izvora
financiranja (EU fondova)
- edukacija i jačanje svijesti građana o
potrebama i mogućnostima zaštite okoliša
- mogućnost korištenja obnovljivih izvora
energije
- blizina razvijena drvoprerađivačka
industrija daje sirovinsku bazu za
korištenje u toplinskim sustavima
b) gospodarstvo
- mogućnost korištenja vanjskih izvora
financiranja (fondova EU)
- razvoj ekološke poljoprivrede
- udruživanje u poljoprivredne zadruge
- jačanje umreženosti svih gospodarskih,
javnih i ostalih čimbenika
- osposobljavanje i poticanje malih
proizvođača za zajednički nastup na
tržištu, te uključivanje malih proizvođača u
turističku ponudu
- jače korištenje prepoznatih potencijala -
ekoloških, poljoprivrednih, kulturnih,
tradicijskih, turističkih, drvoprerađivačkih,
metaloprerađivačkih i inih.
c) društveni razvoj
1. Analiza stanja u odnosu na LRS 2012-
2015.
a) infrastruktura
- usporenost državne administracije u
procesima rješavanja infrastrukturnih
problema
- neriješeni imovinsko-pravni odnosi
- neefikasnost zakonske regulative po
pitanju obnovljivih izvora energije koči i
usporava ulaganja
- spora realizacija kredita
b) gospodarstvo
- česta izmjena zakonske regulative
- usporen gospodarski razvoj na području
čitave države – ekonomska kriza
- slaba kupovna moć stanovništva
- loša ekonomska politika koja ne potiče
domaću proizvodnju i izvoz
- nedovoljna pripremljenost RH za EU
- izumiranje sela
c) društveni razvoj
23
- mogućnosti većeg korištenja EU fondova
za poticanje društvenog razvoja
2. Rezultati analize značajki prostora
- zbog niskog indeksa razvijenosti veće
mogućnosti za potpore iz strukturnih
fondova
- jačanje trenda potražnje za svim oblicima
seoskog turizma, osobito na području
Parka prirode „Lonjsko polje“
- jačanje potražnje za domaćim
poljoprivredno-prehrambenim
proizvodima izrazitih regionalnih obilježja
3. Stavovi dionika
- postoji mogućnost boljih partnerskih
odnosa sa brojnim „gradovima i općinama
prijateljima“ u provedbi zajedničkih
projekata
- približavanje JI Europe Europskoj uniji
prilika za razvoj gospodarskih odnosa
- prenošenje znanja stečenih u
približavanju EU susjednim tranzicijskim
zemljama
- veće potrebe socijalne skrbi
2. Rezultati analize značajki prostora
- nepovoljni klimatski elementi (raspored
oborina)
- elementarne nepogode (suše, poplave,
mraz)
- upitna plodnost tala u pojedinim
periodima vegetacije
- financijska ovisnost o centralnoj državi
- sporo raspolaganje državnim
poljoprivrednim zemljištem
- spor oporavak od ekonomske krize
- sporo i neučinkovito korištenje EU
fondova
3. Stavovi dionika
- globalna nesigurnost i terorizam
- utjecaj velikih globalnih igrača na slabu
domaću ekonomiju
- visoka zaduženost i financijska ovisnost
o vanjskim centrima moći
3. Opis ciljeva LRS Ciljevi LRS-a opisani u ovom poglavlju proizlaze iz analize stanja, usporedbe sa
prethodnim razdobljima te mišljenjima dionika u ruralnom razvoju. Iako na prvi pogled
djeluju apstraktno i nemjerljivo, podrobnom analizom niza pokazatelja može se pratiti
njihovo ostvarenje i uspjeh u njihovom postizanju.
3.1. Vizija Pošto su utvrđene snage i slabosti područja LAG-a, te prepoznate prilike i prijetnje,
izrađena je vizija koja se teži postići do kraja provedbe Strategije:
Područje Lokalne akcijske grupe „Zeleni trokut“ je područje intenzivne gospodarske
aktivnost brojnih gospodarstvenika ponosnih na svoj doprinos u razvoju sredine.
Intenzivan razvoj održivog gospodarstva temeljen na posebnostima područja i
prirodnim resursima upotpunjen je stalnim poboljšanjima životnih uvjeta te
pridonosi jačanju konkurentnosti i atraktivnosti cijele regije.
3.2. Ciljevi, prioriteti, mjere LRS za područja LAG-a temeljeni na
mogućnostima PRR 2014 – 2020 Sukladno razvojnim potrebama koje su proizašle iz SWOT analize definirani su ciljevi,
prioriteti i mjere. Budući da PRR propisuje da LRS u cijelosti mora biti u sukladnosti sa
okvirom PRR-a, to su ciljevi, prioriteti i mjere sukladne pojedinim mjerama iz PRR-a.
Zbog tih odredbi sužen je prostor djelovanja Strategije, odn. stavljen je fokus na usko
područje problema koji se mogu riješiti samom strategijom.
24
Kako LRS ne može riješiti sve potrebe koje proizlaze iz SWOT analize, potrebno je
definirati one potrebe koje je moguće zadovoljiti u zadanome okviru, uvažavajući pri tome
važnost svake od njih. Članovi LAG-a „Zeleni trokut“ suglasni su u velikome dijelu da su
prioritetne potrebe slijedeće:
1. osigurati normalne životne uvjete u ruralnim sredinama, posebno u smislu osiguranja
sve moguće infrastrukture,
2. stvoriti preduvjete za aktivan život seoskog i ruralnog stanovništva zadovoljavajući
potrebe čovjeka 21. stoljeća,
3. jačati vlastite kapacitete za razvoj, prvenstveno gospodarstva,
4. potaći domaća ulaganja i preuzimanje rizika u poslovnom procesu,
5. diverzificirati poljoprivrednu proizvodnju u cilju stvaranja dodane vrijednosti,
6. smanjivati troškove i racionalno i odgovorno gospodariti prirodnim bogatstvima,
7. stvarati nove vrijednosti u ruralnom prostoru
Na temelju navedene hijerarhije prioriteta, definirani su ciljevi LRS-a za programsko
razdoblje 2014-2020. kako je navedeno u nastavku. Pod prioritetima LRS podrazumijevaju
se predložene aktivnosti, a pod mjerama predloženi Tip operacije.
CILJ 1. Vraćen optimizam i povjerenja stanovnika ruralnih
područja u institucije te uvjerenje da je život na selu
dostojan svakog čovjeka
Aktivnost 1.1. Korištenje društvenog, kulturnog i prirodnog naslijeđa u
svrhu razvoja Tip operacije A Ulaganja u razvoj društvene infrastrukture
Tip operacije B Projekti suradnje
Tip operacije C Jačanje suradnje i animacija stanovnika
Ono što želimo postići u okviru ovoga cilja:
aktivnije sudjelovanje ruralnog stanovništva u planiranju i provedbi ruralnog razvoja,
povezivanje, jačanje uloge svih subjekata u procesima donošenja odluka, razmatranje
zajedničke vizije razvoja, razvoj partnerstava i suradnje među lokalnim subjektima, jačanje
ruralnog znanja i kapaciteta za vlastiti rast.
CILJ 2. Ojačano uvjerenje malih gospodarskih subjekata u
vlastite razvojne mogućnosti
Aktivnost 2.1. Modernizacija poljoprivredne proizvodnje na
gospodarstvima Tip operacije D Ulaganja u osnovna sredstva tržišno orijentiranih gospodarstava
Tip operacije E Ulaganja u rast i diverzifikaciju malih poljoprivrednih gospodarstava
Aktivnost 2.2. Ulaganja u okolišno prihvatljive tehnologije Tip operacije F Ekološki prihvatljivo gospodarenje stajskim gnojem
Tip operacije G Ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije u primarnoj
proizvodnji
Ono što želimo postići u okviru ovoga cilja:
potaći razvoj malih poduzetničkih projekata, stvarati nove vrijednosti na gospodarstvima,
razvijati nove inovativne tehnologije u skladu sa ekološkim načelima, razbiti predrasude u
vezi korištenja EU fondova, intenzivirati ulaganja u ruralna područja, smanjiti
odseljavanje, razviti nove oblike poduzetništva.
25
CILJ 3. Razvijene poduzetničke ideje i gospodarstvo
inovativnijim korištenjem tradicijskih vrijednosti
prostora
Aktivnost 3.1. Stvaranje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa
dodanom vrijednošću Tip operacije H Ulaganja u finalizaciju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda
Tip operacije I Smanjenje troškova kroz korištenje obnovljivih izvora energije na
gospodarstvima
Aktivnost 3.2. Razvoj ruralnog gospodarstva Tip operacije J Ulaganja u turizam u ruralnom području, tradicijski, umjetnički obrti,
izrada suvenira, usluge u ruralnim područjima, prerada/ trženje
proizvoda
Ono što želimo postići u okviru ovoga cilja:
iskoristiti materijalne i duhovne resurse područja u cilju njihovog korištenja na prihvatljive
načine u jačanju ekonomske situacije, stvaranje radnih mjesta i dohotka za ruralno
stanovništvo.
3.3. Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti U nastavku slijedi opis svake od navedenih operacija unutar predloženih aktivnosti i
ciljeva.
TABELA 2: OPIS CILJEVA
CILJ 1. Vraćen optimizam i povjerenja stanovnika ruralnih
područja u institucije te uvjerenje da je život na selu
dostojan svakog čovjeka
Aktivnost 1.1. Korištenje društvenog, kulturnog i prirodnog naslijeđa u
svrhu razvoja Tip operacije A Ulaganja u razvoj društvene infrastrukture
Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a:
Mjera: 7 Temeljne i usluge i obnova sela u ruralnim područjima
Podmjera: 7.4.1. Ulaganje u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih
usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te
povezanu infrastrukturu
Fokus područje: 6B Prioritet: 6
Prihvatljiva ulaganja:
- ulaganja u građenje i/ili opremanje vatrogasnog doma i spremišta; društvenog doma/
kulturnog centra; planinarskog doma i skloništa; turističkog informativnog centra; dječjeg
igrališta; sportske građevine; objekta za slatkovodni sportski ribolov (ribički dom,
nadstrešnica i drugo.); rekreacijske zone na rijekama i jezerima; biciklističke staze i trake;
tematskog puta i parka; građevine za ostvarivanje organizirane njege, odgoja, obrazovanja
i zaštite djece do polaska u osnovnu školu (dječji vrtić, rekonstrukcija i opremanje
prostora za izvođenje programa predškole u osnovnoj školi te rekonstrukcija i opremanje
prostora za igraonicu pri knjižnici, zdravstvenoj, socijalnoj, kulturnoj i sportskoj ustanovi,
udruzi te drugoj pravnoj osobi u kojima se provode kraći programi odgojno -obrazovnog
rada s djecom rane i predškolske dobi); javne zelene površine (park i slično.); pješačke
staze; pješačke zone; otvorenog odvodnog kanala (koji nije sastavni dio ceste); groblja
(komunalna infrastruktura i prateće građevine); tržnice; javne prometne površine (trg,
pothodnik, nadvožnjak, javne stube i prolaz).
Ciljni korisnici:
26
- jedinice lokalne samouprave; trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica lokalne
samouprave; javne ustanove neprofitnog karaktera u kojima su osnivači jedinice lokalne
samouprave (osim javnih vatrogasnih postrojbi, lokalnih i regionalnih razvojnih
agencija); udruge/organizacije civilnog društva i vjerske zajednice koje se bave
humanitarnim i društvenim djelatnostima od posebnog interesa za lokalno stanovništvo
(isključujući LAG) i čije su djelatnosti sukladno ciljnim skupinama i klasifikaciji
djelatnosti udruga, povezane sa prihvatljivim ulaganjem; LAG
Uvjeti prihvatljivosti:
- primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi Mjere 07 Temeljne usluge i
obnova sela u ruralnim područjima (NN 22/15) te sve naknadne izmjene i dopune
Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede
Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi:
- primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi Mjere 07 Temeljne usluge i obnova sela u
ruralnim područjima (NN 22/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese
Ministarstvo poljoprivrede o prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima
Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku:
- najmanji iznos potpore iznosi 15.000,00 €, a najviši iznos potpore iznosi 100.000,00 €
Intenzitet potpore
- intenzitet potpore iznosi 100 % prihvatljivih troškova, osim za korisnike koji obavljaju
gospodarsku djelatnost i za projekte/operacije koje podliježu pravilima o državnoj
potpori, a ne udovoljavaju uvjetima iz Uredbe (EU) br. 1407/2013, iznosi do 80% od
ukupnih prihvatljivih troškova za ulaganje
Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS:
- za ovaj Tip operacije predviđeno je 2.530.361,39 hrk
Ostalo očekivano sufinanciranje:
- nije predviđeno dodatno sufinanciranje, osim za korisnike kod kojih je intenzitet potpore
80%
Pokazatelji praćenja:
- broj subjekata u ruralnim sredinama koje su primile potporu za ulaganja u lokalne
temeljne usluge za ruralno stanovništvo
- iznos utrošenih sredstava u svrhu ulaganja u lokalne temeljne usluge za ruralno
stanovništvo
Kriteriji za odabir LAG-a:
- primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju 3.5.3. LRS-a
Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a:
- potpora investicijama u obnovu i razvoj naselja mjera usmjerena je na poboljšanje uvjeta
života u ruralnim sredinama i na taj način doprinosi razvoju privlačnosti naselja kao
životne sredine i potencijala razvoja za druge aktivnosti, a posebno ruralnog turizma.
Tip operacije B Projekti suradnje
Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a:
Ova operacija predstavlja provedbu mjere 19.3 Projekti suradnje PRR-a i namijenjena je
LAG-u. U cijelosti se primjenjuju odredbe Pravilnika o provedbi podmjere 19.2.
„Provedba operacija unutar CLLD Strategije“, podmjere 19.3. „Priprema i provedba
aktivnosti suradnje LAG-a“ i podmjere 19.4. „Tekući troškovi i animacija“ unutar mjere
19 „Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD – Lokalni razvoj pod
vodstvom zajednice)“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje
2014.-2020.
Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS: 3,81%
Opis tema planiranih projekta suradnje i način odabira projekata suradnje detaljnije je
opisan u poglavlju 3.6. ove Strategije.
27
Tip operacije C Jačanje suradnje i animacija stanovnika
Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a:
Ova operacija predstavlja provedbu mjere 19.4 Tekući troškovi i animacija i namijenjena
je LAG-u. U cijelosti se primjenjuju odredbe Pravilnika o provedbi podmjere 19.2.
„Provedba operacija unutar CLLD Strategije“, podmjere 19.3. „Priprema i provedba
aktivnosti suradnje LAG-a“ i podmjere 19.4. „Tekući troškovi i animacija“ unutar mjere
19 „Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD – Lokalni razvoj pod
vodstvom zajednice)“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje
2014.-2020.
Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS: 20%
CILJ 2. Ojačano uvjerenje malih gospodarskih subjekata u
vlastite razvojne mogućnosti
Aktivnost 2.1. Modernizacija poljoprivredne proizvodnje na
gospodarstvima Tip operacije D Ulaganja u osnovna sredstva tržišno orijentiranih gospodarstava
Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a:
Mjera: 4 Ulaganja u fizičku imovinu
Podmjera: 4.1.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva
Tip operacije: Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti
poljoprivrednih gospodarstava
Fokus područje: 2A Prioritet: 2
Prihvatljiva ulaganja: Ulaganja u poljoprivrednu mehanizaciju
Ulaganja u proizvodne objekte
Ulaganja u podizanje novih nasada voća
Ulaganja u finalizaciju primarne poljoprivredne proizvodnje
Ciljni korisnici:
- fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika (osim fizičkih i pravnih osoba
čija je ekonomska veličina većaod 6.000 eura ukoliko ulažu u sektor voća, povrća i
cvijeća i veća od 8.000 eura za ulaganja u ostalim sektorima)
Uvjeti prihvatljivosti:
- primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku
imovinu, Podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (NN 7/15) te
sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede
Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi:
- primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu,
Podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (NN 7/15) te sve
naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede o
prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima
Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku:
- utvrđuje se najveći iznos potpore po projektu u iznosu od 15.000,00 € eura u
protuvrijednosti u kunama za prijavitelje iz svih naselja sa područja LAG-a osim za
prijavitelje sa područja naselja Janja Lipa za koje se utvrđuje najviši iznos potpore po
projektu u iznosu od 20.000,00 €
- utvrđuje se najmanji iznos potpore po projektu u iznosu od 5.000,00 €
Intenzitet potpore
- intenzitet potpore iznosi 50 % prihvatljivih troškova, LAG odobrava povećanje
intenziteta potpore za 20%zbog financiranje putem LAG-a do utvrđene maksimalne visine
potpore po projektu i raspoloživoj alokaciji sredstava ako Upravni odbor utvrdi da je
28
projekt od zajedničkog interesa za lokalnu zajednicu i to obrazloži . Najveći intenzitet
kombinirane potpore ne može biti veći od 70% od ukupno prihvatljivih troškova.
Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS:
- za ovaj Tip operacije predviđeno je 1.045.603,88 hrk
Ostalo očekivano sufinanciranje:
- prijavitelj je dužan sufinancirati preostali iznos do iznosa ulaganja
Pokazatelji praćenja:
- broj poljoprivrednih gospodarstava koji je primio potporu za modernizaciju svoje
poljoprivredne proizvodnje,
- iznos utrošenih sredstava u svrhu modernizacije primarne poljoprivredne proizvodnje,
- broj novozaposlenih osoba na poljoprivrednim gospodarstvima koja su koristila sredstva
za modernizaciju poljoprivredne proizvodnje
Kriteriji za odabir LAG-a:
- primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju 3.5.3. LRS-a
Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a:
- provedbom ove mjere povećava se konkurentnost poljoprivrednih gospodarstava
omogućavanjem proširenja proizvodnih kapaciteta, modernizacijom postojećih farmi i
poboljšanjem kvalitete proizvoda uvođenjem novih tehnologija i inovacija i stvaranjem
održivih tržišnih ekonomija, kroz osnivanje farmi koje slijede napredne tehnike i
tehnologije
Tip operacije E Ulaganja u rast i diverzifikaciju malih poljoprivrednih
gospodarstava
Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a:
Mjera: 6 Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja
Podmjera: 6.3.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava
Fokus područje: 2A Prioritet: 2
Prihvatljiva ulaganja:
- kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog
materijala; kupnja, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te
ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu
poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili
prerade proizvoda; podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada; uređenje i
trajnije poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne
proizvodnje; građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih
poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe; kupnja i li zakup
poljoprivrednog zemljišta; kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme.
Ciljni korisnici:
- mala poljoprivredna gospodarstva, čija je ekonomska veličina između 2.000 i 7.999
EUR-a
Uvjeti prihvatljivosti:
- primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi podmjere 6.1., podmjere 6.2. i
podmjere 6.3. u okviru mjere M06 “Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja”
(NN 42/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo
poljoprivrede
Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi:
- primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi podmjere 6.1., podmjere 6.2. i podmjere
6.3. u okviru mjere M06 “Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja” (NN 42/15)
o prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika
koje donese Ministarstvo poljoprivrede o prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima
Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku:
29
- utvrđuje se fiksan iznos potpore u iznosu od 15.000 € po projektu
Intenzitet potpore
- intenzitet potpore iznosi 100 % prihvatljivih troškova u visini utvrđene potpore
Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS:
- za ovaj Tip operacije predviđeno je 673.632,00 hrk
Ostalo očekivano sufinanciranje:
- nije predviđeno dodatno sufinanciranje
Pokazatelji praćenja:
- broj poljoprivrednih gospodarstava koji je primio potporu za modernizaciju svoje
poljoprivredne proizvodnje,
- iznos utrošenih sredstava u svrhu modernizacije primarne poljoprivredne proizvodnje,
- broj novozaposlenih osoba na poljoprivrednim gospodarstvima koja su koristila sredstva
za modernizaciju poljoprivredne proizvodnje
Kriteriji za odabir LAG-a:
- primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju 3.5.3. LRS-a
Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a:
- ova mjera doprinosi poboljšanje gospodarskih rezultata svih poljoprivrednih
gospodarstava i olakšavanje restrukturiranja i modernizacije, osobito s ciljem povećanja
sudjelovanja u tržištu i tržišne usmjerenosti, kao i poljoprivredne diversifikacije. Cilj
mjere je dostizanje gospodarske održivosti malih poljoprivrednih gospodarstava.
Aktivnost 2.2. Ulaganja u okolišno prihvatljive tehnologije Tip operacije F Ekološki prihvatljivo gospodarenje stajskim gnojem
Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a:
Mjera: 4 Ulaganja u fizičku imovinu
Podmjera: 4.1.2. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva
Tip operacije: Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja
štetnog utjecaja na okoliš
Fokus područje: 5D Prioritet: 5
Prihvatljiva ulaganja:
- ulaganje u građenje skladišnih kapaciteta za stajski gnoj i digestate uključujući opremu
za rukovanje i korištenje stajskog gnoja i digestata, za vlastite potrebe od minimalno 70%,
- ulaganje u poboljšanje učinkovitosti korištenja gnojiva (strojevi i oprema za utovar,
transport i primjenu gnojiva – mineralnog i organskog gnojiva), za vlastite potrebe od
minimalno 70 posto
Ciljni korisnici:
- fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika
Uvjeti prihvatljivosti:
- primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku
imovinu, Podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (NN 7/15) te
sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede
Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi:
- primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu,
Podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (NN 7/15) te sve
naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede o
prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima
Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku:
- utvrđuje se najveći iznos potpore po projektu u iznosu od 15.000,00 € eura u
protuvrijednosti u kunama za prijavitelje iz svih naselja sa područja LAG-a
- utvrđuje se najmanji iznos potpore po projektu u iznosu od 5.000,00 €
Intenzitet potpore
30
- intenzitet potpore iznosi 50 % prihvatljivih troškova, , LAG odobrava povećanje
intenziteta potpore za 20% zbog financiranje putem LAG-a do utvrđene maksimalne
visine potpore po projektu i raspoloživoj alokaciji sredstava ako Upravni odbor utvrdi da
je projekt od zajedničkog interesa za lokalnu zajednicu i to obrazloži . Najveći intenzitet
kombinirane potpore ne može biti veći od 70% od ukupno prihvatljivih troškova.
Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS:
- za ovaj Tip operacije predviđeno je 104.560,39 hrk
Ostalo očekivano sufinanciranje:
- prijavitelj je dužan sufinancirati preostali iznos do iznosa ulaganja
Pokazatelji praćenja:
- broj poljoprivrednih gospodarstava koji je primio potporu za okolišno prihvatljive
tehnologije
- iznos utrošenih sredstava u svrhu uvođenja okolišno prihvatljivih tehnologija
Kriteriji za odabir LAG-a:
- primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju 3.5.3. LRS-a
Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a:
- izgradnja skladišnih kapaciteta za stajski gnoj, tehnološka modernizacija staja, izgradnja
kompostišta, strojevi za učinkovito korištenje dušika i oprema za stočne izlučevine
smanjit će stakleničku emisiju plinova i amonijaka uzrokovanu poljoprivrednom
djelatnošću
Tip operacije G Ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije u primarnoj
proizvodnji
Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a:
Mjera: 4 Ulaganja u fizičku imovinu
Podmjera: 4.1.3. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva
Tip operacije: Korištenje obnovljivih izvora energije
Fokus područje: 5C Prioritet: 5
Prihvatljiva ulaganja:
- ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih
izvora za potrebe vlastitih proizvodnih pogona korisnika s pripadajućom opremom i
infrastrukturom,
- ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za prijem, obradu i skladištenje sirovina za
proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s pripadajućom opremom i infrastrukturom,
- ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za obradu, preradu, skladištenje, transport i
primjenu izlaznih supstrata za organsku gnojidbu na poljoprivrednim površinama s
pripadajućom opremom i infrastrukturom
Ciljni korisnici:
- fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika
Uvjeti prihvatljivosti:
- primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku
imovinu, Podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (NN 7/15) te
sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede
Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi:
- primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu,
Podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (NN 7/15) te sve
naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede o
prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima
Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku:
- utvrđuje se najveći iznos potpore po projektu u iznosu od 15.000,00 € eura u
protuvrijednosti u kunama za prijavitelje iz svih naselja sa područja LAG-a
31
- utvrđuje se najmanji iznos potpore po projektu u iznosu od 5.000,00 €
Intenzitet potpore
- intenzitet potpore iznosi 50 % prihvatljivih troškova, , LAG odobrava povećanje
intenziteta potpore za 20% zbog financiranje putem LAG-a do utvrđene maksimalne
visine potpore po projektu i raspoloživoj alokaciji sredstava ako Upravni odbor utvrdi da
je projekt od zajedničkog interesa za lokalnu zajednicu i to obrazloži. Najveći intenzitet
kombinirane potpore ne može biti veći od 70% od ukupno prihvatljivih troškova.
Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS:
- za ovaj Tip operacije predviđeno je 209.120,78 hrk
Ostalo očekivano sufinanciranje:
- prijavitelj je dužan sufinancirati preostali iznos do iznosa ulaganja
Pokazatelji praćenja:
- broj poljoprivrednih gospodarstava koji je primio potporu za ulaganja u korištenje
obnovljivih izvora energije na gospodarstvima,
- iznos utrošenih sredstava u svrhu korištenja obnovljivih izvora energije na
gospodarstvima
Kriteriji za odabir LAG-a:
- primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju 3.5.3. LRS-a
Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a:
- izgradnja objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (biomasa i sunce) za
vlastitu upotrebu doprinosi povećanju učinkovitog korištenja energije te pomaže opskrbu
i uporabu energije iz nusprodukata obnovljivih izvora. Cilj operacije je povećanje
neovisnost farmi o energentima. Tip operacije doprinosi fokus području 5C zamjenom
fosilnih goriva s obnovljivim izvorima energije za vlastite potrebe poljoprivrednih
gospodarstava
CILJ 3. Razvijene poduzetničke ideje i gospodarstvo
inovativnijim korištenjem tradicijskih vrijednosti
prostora
Aktivnost 3.1. Stvaranje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa
dodanom vrijednošću Tip operacije H Ulaganja u finalizaciju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda
Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a:
Mjera: 4 Ulaganja u fizičku imovinu
Podmjera: 4.2.1. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih
proizvoda
Tip operacije: Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima
Fokus područje: 3A Prioritet: 3
Prihvatljiva ulaganja:
- ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradom
mlijeka, za klanje, rasjecanje, preradu (mesa, jaja), za preradu voća, povrća, grožđa (osim
za proizvodnju vina), aromatičnog, začinskog i ostalog bilja, cvijeća i gljiva, za p reradu
žitarica, uljarica i industrijskog bilja, za preradu, punjenje i pakiranje pčelinjih proizvoda,
za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda te ulaganja u kupnju
mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme i kupnju zemljišta i objekata
Ciljni korisnici:
- fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda iz
Dodatka I. Ugovora o EU
Uvjeti prihvatljivosti:
32
- primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku
imovinu, Podmjere 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj
poljoprivrednih proizvoda (NN 7/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje
donese Ministarstvo poljoprivrede
Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi:
- primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu,
Podmjere 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih
proizvoda (NN 7/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese
Ministarstvo poljoprivrede o prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima
Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku:
- utvrđuje se najveći iznos potpore po projektu u iznosu od 15.000,00 € eura u
protuvrijednosti u kunama za prijavitelje iz svih naselja sa područja LAG-a
- utvrđuje se najmanji iznos potpore po projektu u iznosu od 10.000,00 €
Intenzitet potpore
- intenzitet potpore iznosi 50 % prihvatljivih troškova, LAG odobrava povećanje
intenziteta potpore za 20% zbog financiranje putem LAG-a do utvrđene maksimalne
visine potpore po projektu i raspoloživoj alokaciji sredstava ako Upravni odbor utvrdi da
je projekt od zajedničkog interesa za lokalnu zajednicu i to obrazloži . Najveći intenzitet
kombinirane potpore ne može biti veći od 70% od ukupno prihvatljivih troškova.
Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS:
- za ovaj Tip operacije predviđeno je 836.483,10 hrk
Ostalo očekivano sufinanciranje:
- prijavitelj je dužan sufinancirati preostali iznos do iznosa ulaganja
Pokazatelji praćenja:
- broj poljoprivrednih gospodarstava koji je primio potporu za ulaganja u finalizaciju
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda
- iznos utrošenih sredstava u svrhu ulaganja u finalizaciju poljoprivredno-prehrambenih
proizvoda
Kriteriji za odabir LAG-a:
- primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju 3.5.3. LRS-a
Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a:
- ova operacija će omogućiti povećanje vrijednosti proizvoda iz primarne poljoprivredne
proizvodnje, kako za primarne poljoprivredne proizvođače, tako i za one kojima je prerada
poljoprivrednih proizvoda isključiva djelatnost. Ovaj tip operacije će pridonijeti i
povećanju konkurentnosti hrvatskih proizvoda i rastu zapošljavanja u ruralnom području.
Također, omogućit će modernizaciju postojećih prerađivačkih kapaciteta. Potpora će
omogućiti uvođenje inovativnih praksi u prerađivačke kapacitete i investicije usmjerene
na energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša.
Tip operacije I Smanjenje troškova kroz korištenje obnovljivih izvora energije na
gospodarstvima
Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a:
Mjera: 4 Ulaganja u fizičku imovinu
Podmjera: 4.2.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih
proizvoda
Tip operacije: Korištenje obnovljivih izvora energije
Fokus područje: 5C Prioritet: 5
Prihvatljiva ulaganja:
- ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za proizvodnju energije, objekata za prijem,
obradu i skladištenje sirovina, za obradu, preradu, skladištenje, transport i primjenu
izlaznih supstrata za organsku gnojidbu
33
Ciljni korisnici:
- fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda iz
Priloga I. Pravilnika osim proizvoda ribarstva.
Uvjeti prihvatljivosti:
- primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku
imovinu, Podmjere 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj
poljoprivrednih proizvoda (NN 7/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje
donese Ministarstvo poljoprivrede
Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi:
- primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi Mjere M04 Ulaganja u fizičku imovinu,
Podmjere 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih
proizvoda (NN 7/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese
Ministarstvo poljoprivrede o prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima
Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku:
- utvrđuje se najveći iznos potpore po projektu u iznosu od 15.000,00 € eura u
protuvrijednosti u kunama za prijavitelje iz svih naselja sa područja LAG-a
- utvrđuje se najmanji iznos potpore po projektu u iznosu od 10.000,00 €
Intenzitet potpore
- intenzitet potpore iznosi 50 % prihvatljivih troškova, LAG odobrava povećanje
intenziteta potpore za 20% zbog financiranje putem LAG-a do utvrđene maksimalne
visine potpore po projektu i raspoloživoj alokaciji sredstava ako Upravni odbor utvrdi da
je projekt od zajedničkog interesa za lokalnu zajednicu i to obrazloži . Najveći intenzitet
kombinirane potpore ne može biti veći od 70% od ukupno prihvatljivih troškova.
Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS:
- za ovaj Tip operacije predviđeno je 104.560,39 hrk.
Ostalo očekivano sufinanciranje:
- prijavitelj je dužan sufinancirati preostali iznos do iznosa ulaganja
Pokazatelji praćenja:
- broj poljoprivrednih gospodarstava koji je primio potporu za ulaganja u korištenje
obnovljivih izvora energije
- iznos utrošenih sredstava u svrhu ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije
Kriteriji za odabir LAG-a:
- primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju 3.5.3. LRS-a
Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a:
- izgradnja objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora koji će se koristiti za
preradu hrane doprinosi povećanju učinkovitog korištenja energije te pomaže opskrbu i
uporabu energije iz nusprodukata obnovljivih izvora
Aktivnost 3.2. Razvoj ruralnog gospodarstva Tip operacije J Ulaganja u turizam u ruralnom području, tradicijski, umjetnički
obrti, izrada suvenira, usluge u ruralnim područjima, prerada/
trženje proizvoda
Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a:
Mjera: 6 Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja
Podmjera: 6.2.1. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom
području
Fokus područje: 6A Prioritet: 6
Prihvatljiva ulaganja:
- turizam u ruralnom području; tradicijski, umjetnički obrti, izrada suvenira; usluge u
ruralnim područjima; prerada/ trženje proizvoda
Ciljni korisnici:
34
- poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika u rangu mikro i malih
poslovnih subjekata, fizičke osobe u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog
poljoprivrednog gospodarstva koji pokreću novu nepoljoprivrednu djelatnost u ruralnim
područjima
Uvjeti prihvatljivosti:
- primjenjuju se kriteriji propisani Pravilnikom o provedbi podmjere 6.1., podmjere 6.2.
i podmjere 6.3. u okviru mjere M06 “Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja”
(NN 42/15) te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo
poljoprivrede
Prihvatljivi i neprihvatljivi troškovi:
- primjenjuju se odredbe Pravilnika o provedbi podmjere 6.1., podmjere 6.2. i podmjere
6.3. u okviru mjere M06 “Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja” (NN 42/15)
te sve naknadne izmjene i dopune Pravilnika koje donese Ministarstvo poljoprivrede o
prihvatljivim i neprihvatljivim troškovima
Najveći i najmanji iznos potpore po korisniku:
- utvrđuje se fiksni iznos potpore po korisniku u visini od 50.000 €
Intenzitet potpore
- intenzitet potpore iznosi 100 % prihvatljivih troškova do utvrđene maksimalne visine
potpore po projektu
Postotak sufinanciranja iz cjelokupnog proračuna LRS:
- za ovaj Tip operacije predviđeno je 374.240,00 hrk.
Ostalo očekivano sufinanciranje:
- nije predviđeno dodatno sufinanciranje
Pokazatelji praćenja:
- broj poljoprivrednih gospodarstava koji je primio potporu za ulaganja u pokretanje
nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području
- iznos utrošenih sredstava u svrhu ulaganja u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u
ruralnom području
Kriteriji za odabir LAG-a:
- primjenjuju se kriteriji propisani u poglavlju 3.5.3. LRS-a
Objašnjenje doprinosa prioritetu/prioritetima EPFRR-a:
- cilj ove podmjere je stvoriti alternativu za nedovoljno iskorištenu radnu snagu kroz
zapošljavanje na gospodarstvu u nepoljoprivrednim djelatnostima i uslugama. Potpora
ulaganju u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti doprinosi unapređenju gospodarske
aktivnosti u ruralnim područjima, održavanju i stvaranju novih radnih mjesta i povećanje
prihoda gospodarskih subjekata.
3.4. Integrirani i inovativan pristup LRS LRS u svoje ciljeve integrira sve one potrebe koje je moguće zadovoljiti putem odabranih
mjera PRR-a. Ciljevi, aktivnosti i operacije koncipirane su tako da zadovolje potrebe svih
subjekata iz svih sektora u ruralnom prostoru. Također, LRS integrira u sebe ciljeve razvoja
propisane na višem nivou od nivoa LAG-a. Osim nadređenih županijskih strategija,
integrirani su ciljevi zaštite okoliša, ublažavanje klimatskih promjena i inovativnosti. LRS
LAG-a „Zeleni trokut“ je platforma na kojoj su pomirene težnje za održivim i intenzivnim
razvojem sa prirodnim i sociološkim resursima, te zahtjevima održanja prirodnih resursa.
3.4.1. Inovacije Po svojim osobinama, sam pristup LRS je inovativan jer povezuje ljude iz različitih sektora
i sukobljava različite interese u okviru zadane platforme. On, nakon toga potiče inovativna
35
rješenja, ne samo u obliku investicija u socijalne i gospodarske projekte, nego i u traženju
novih odnosa i rješenja kroz oblike suradnje.
3.4.2. Zaštita okoliša Jedan od slogana LAG-a „Zeleni trokut“ je svakako i ovaj: „Od Lonjskog polja do
slavonskog gorja“ koji opisuje raznolikost i bogatstvo ovog relativno malog prostora. U
tom prostoru postoje osjetljivi ekološki sustavi čija zaštita i korištenje mora biti u
sukladnostima sa ciljevima razvoja, te intenzivna ljudska aktivnost upravo na tome
razvoju. Strategija podupire ona rješenja koja su u skladu sa spomenutim načelima, te teži
tome da se prirodno okruženje i bogatstva koriste, ali na pametan i odgovoran način. Nove
tehnologije i nova ulaganja smanjiti će emisiju štetnih tvari u okoliš te doprinijeti
njegovom očuvanju.
3.4.3. Klimatske promjene U ciljeve i aktivnosti LRS integrirane su operacije kojima je za cilj smanjenje trošenja
neobnovljivih izvora energije, te korištenje obnovljivih izvora. Iako se ovim operacijama
neće postići značajni pomaci, one će potaknuti lokalno stanovništvo da razmisli o načinu
na koji troši energiju, i odakle ta energija dolazi. Zbog relativno malog prostora, nemoguće
je očekivati da će on postati jednog dana energetski neovisan, ali će biti moguće potaći
veće iskorištenje obnovljivih izvora energije kojima područje obiluje, a to su sunce, voda
i drvna – biomasa.
3.5. Opis odabira projekta na nivou LAG-a Odabir projekata koji će se financirati putem ove LRS obavlja se sukladno odredbama
pravilnika za provedbu podmjere 19.2., podmjere 19.3. i podmjere 19.4. koji vrijede u
trenutku raspisivanja LAG natječaja. Projekti se odabiru na razni LAG -a te potom slijedi
procedura odabira u Agenciji za plaćanja.
3.5.1. Način odabira projekata na nivou LAG-a Prilikom odabira projekata na LAG razini primjenjuju se odredbe važećih pravilnika za
pojedinu mjeru, odredbe ove LRS i Plan provedbe LRS.
Koraci u provedbi LAG natječaja su slijedeći:
1. Priprema i objava LAG natječaja,
2. Administrativna kontrola projekata
3. Ocjenjivanje i rangiranje projekata
4. Odabir projekata od strane Upravnog odbora LAG-a,
5. Prigovori na odluke LAG-a,
6. Informiranje javnosti
3.5.1.1. Priprema i objava LAG natječaja Natječaj raspisuje Upravni odbor LAG-a za pojedini Tip operacije,
Natječaj se objavljuje na Internet stranici LAG-a,
Natječaj sadrži podatke o:
– predmet, svrhu i iznos raspoloživih sredstava LAG Natječaja ,
– uvjete prihvatljivosti nositelja projekta i dokumentaciju,
– uvjete prihvatljivosti projekta i dokumentaciju,
– uvjete prihvatljivosti troškova i dokumentaciju,
– kriterije odabira projekata i dokumentaciju,
– prihvatljive i neprihvatljive troškove,
– detaljni postupak odabira projekata,
– visinu i intenzitet potpore (s jasno definiranim uvećanjima) ,
36
– način, uvjete i rokove prijave projekta,
– popis priloga i obrazaca.
- Upravni odbor LAG-a utvrđuje tekst Natječaja, propisuje način savjetovanja, utvrđuje
način podnošenja i obrade prijava sa definiranim postupcima i rokovima, propisuje
smjernice za podnositelje prijava (pravila za natječaje, dnevnike dobrovoljnog
volontiranja, pravila za označavanje ulaganja i dr.)
3.5.1.2. Administrativna kontrola projekata Nakon završenog natječaja i prikupljanja ponuda pristupa se otvaranju ponuda i
administrativnoj kontroli projekata. Otvaranje ponuda vrši Povjerenstvo za otvaranje
prijava projekata. Tijekom administrativne kontrole utvrđuje se pravovremenost i
potpunost prijave te prihvatljivost nositelja projekta. O utvrđenoj kontroli sačinjava se
zapisnik.
3.5.1.3. Ocjenjivanje i rangiranje projekata
Ocjenjivanje i rangiranje projekata vrši Ocjenjivački odbor. Ocjenjivački odbor se sastoji
od najmanje 2 člana. Članove Ocjenjivačkog odbora imenuje Upravni odbor.
Tijekom ocjenjivanja i rangiranja projekata provjerava se usklađenost projekata s uvjetima
prihvatljivosti i kriterijima odabira iz LRS, utvrđivanje prihvatljivih troškova i aktivnosti
te iznosi istih, intenzitet iznosa potpore, broj bodova po projektu sukladno tipu operacije.
Ocjenjivački odbor sačinjava Rang listu projekata koja sadrži obrazloženje za svaku
preporuku pojedinog projekta za odabir uz obavezno naznačeni naziv projekta, prihvatljive
troškove/aktivnosti, najviši iznos prihvatljivog troška/aktivnosti, intenzitet i iznos potpore
te ostvareni broj bodova uz jasnu napomenu UO LAG-a o opravdanosti projekta
3.5.1.4. Odabir projekata od strane Upravnog odbora LAG-a Prilikom odabira projekata primjenjuju se načela propisana važećim pravilnikom.
Prilikom donošenja Odluke o odabiru projekata Upravni odbor dužan se je pridržavati
Poslovnika o radu Upravnog odbora prilikom odabira projekata koji se nalazi u Prilogu br.
6. ove LRS.
Poslovnik o radu upravnog odbora prilikom odabira projekata donosi Skupština LAG -a,
Član Upravnog odbora se mora izuzeti od glasovanja u slijedećim slučajevima:
član Upravnog odbora je podnositelj, predstavnik podnositelja, član obitelji ili rođak
podnositelja prijave,
član Upravnog odbora je u poslovnom, radnom ili drugačijem odnosu s podnositeljem
prijave,
član Upravnog odbora je povezan s podnositeljem na drugi način ili postoje okolnosti
koje mogu utjecati na objektivnost pri odabiru.
Prilikom donošenja Odluke, Upravni odbor LAG-a mora voditi računa o izbjegavanju
sukoba interesa sukladno Proceduri navedenoj u točki 3.4.2. ove LRS.
Rezultati Natječaja objavljuju se na mrežnoj stranici LAG.
LAG je dužan čuvati svu natječaju dokumentaciju najmanje 5 godina od dana konačne
isplate odobrenih projekata.
3.5.1.5. Prigovori na odluke LAG-a Nositelj projekta može podnijeti prigovor na odluku UO LAG-a. Prigovor se podnosi
isključivo pisanim putem i dostavlja poštom LAG-u u roku propisanom Natječajem.
37
O prigovorima odlučuje Žalbeno povjerenstvo u rokovima propisanim Natječajem.
Žalbeno povjerenstvo imenuje Skupština LAG-a vodeći računa o jednakoj zastupljenosti
svih sektora. Odluka Žalbenog povjerenstva je konačna.
3.5.1.6. Informiranje javnosti. Rezultati Natječaja objavljuju se na mrežnoj stranici LAG
3.5.2. Procedura izbjegavanja sukoba interesa pri odabiru projekta/operacije
ukoliko je LAG jedan od korisnika Ukoliko se na javni natječaj po pojedinoj mjeri prijavi LAG „Zeleni trokut“, natječaj
provodi tim nezavisnih stručnjaka. Stručnjake imenuje Skupština prilikom donošenja LRS -
a, a u obzir mogu doći osobe zaposlene u javnim, civilnim i gospodarskim subjektima koji
se bave jednom od slijedećih djelatnosti: strateško planiranje, priprema i provedba EU
projekata, ruralni razvoj, razvoj ljudskih potencijala, poduzetništvo, pod uvjetom da nisu
članovi LAG-a „Zeleni trokut“ i nemaju sjedište na području LAG-a „Zeleni trokut“.
Skupština imenuje najmanje 5 vanjskih stručnjaka, s time da je odluka tima vanjskih
stručnjaka valjana ukoliko u njenom donošenju sudjeluje barem 3 imenovana stručnjaka.
Imenovane osobe samostalno ocjenjuju prijavljene projekte i dostavljaju svoje ocjene
Upravnom odboru LAG-a, koji ih sabire i izrađuje nacrt odluke o odabiru. Nacrt odluke se
dostavlja svakome stručnjaku koji je sudjelovao u ocjenjivanju na potpis.
Odluka tima vanjskih stručnjaka je konačna i na nju ne postoji pravo žalbe.
3.5.3. Kriteriji odabira projekata Prijavljeni projekti ocjenjuju se prema kriterijima za odabir projekata koji su opisani u
ovome poglavlju. Projekti prijavljeni u okviru tipova operacija D, E, F, G, H, I, J ocjenjuju
se kao na način prikazan u slijedećoj tablici:
TABELA 3: KRITERIJI ODABIRA UNUTAR OPERACIJA D, E, F, G, H, I , J
Kriterij Bodovi
1 Iskustvo prijavitelja u obavljanju gospodarske djelatnosti
Manje od 1 godine 0
Od jedne do 5 godina 3
Od pet do deset godina 6
Više od deset godina 9
2 Uspješnost prijavitelja u obavljanju gospodarske djelatnosti u
posljednjih 5 godina - poslovni rezultat
Kumulativ - rezultat nakon pet godina je negativan 0
Kumulativ je pozitivan unazad jedne godine 3
Kumulativ je pozitivan unazad dvije godine 6
Kumulativ je pozitivan unazad tri godine 9
Kumulativ je pozitivan unazad četiri godine 12
Kumulativ je pozitivan unazad 5 godina 15
3 Stopa zaduženosti prije investicije (ukupne obveze /imovina)
Viša od 50% 3
Od 25-50% 6
Manja od 25% 9
4 Broj zaposlenih na gospodarstvu na kraju investicije
0 0
1-5 3
5-10 6
Više od 10 9
38
5 Utjecaj projekta na gospodarstvo
Smanjenje troškova poslovanja 3
Povećanje obima postojećeg poslovanja 6
Uvođenje novih proizvoda ili usluga 9
6 Doprinos projekta horizontalnim ciljevima
Doprinos inovativnosti u proizvodnji 3
Doprinos zaštiti okoliša 3
Utjecaj na umanjenje klimatskih promjena 3
PRAG PROLAZNOSTI 30
MAKSIMALAN BROJ BODOVA 60
Broj bodova dobiven temeljem navedenih kriterije može se uvećati za:
- 6 bodova ukoliko je prijavitelj član LAG-a „Zeleni trokut“ najmanje dvije godine od dana
raspisivanja Natječaja te koji uredno izvršava svoje obveze plaćanja članarine,
- 9 bodova ukoliko je prijavitelj član LAG-a „Zeleni trokut“ najmanje tri godine od dana
raspisivanja Natječaja te koji uredno izvršava svoje obveze plaćanja članarine,
- 9 bodova za projekt iz Priloga br. 9. LRS: Baza projekata LRS-a,
- 20 bodova ukoliko je prijavljeni projekt već bio prijavljivan na neki od natječaja
APPRRR-a, prešao je prag prolaznosti utvrđen za pojedinu mjeru, ali je odbijen zbog
mjesta na rang listi.
Maksimalan broj bodova koji se može dobiti u natječaju: 98
Projekti prijavljeni u okviru tipa operacije A i B ocjenjuju se na način prikazan u slijedećoj
tablici:
TABELA 4: KRITERIJI ODABIRA UNUTAR OPERACIJA A, B
Kriterij Bodovi
1 Potencijalni broj korisnika rezultata projekta
Do 100 3
100-500 6
500-1000 9
Više od 1000 12
2 Vrijednost projekta
15.000-30.000 € 9
30.000-60.000 € 6
60.000-100.000 € 3
3 Prijavitelj projekta
Udruga/organizacija civilnog društva ili vjerska zajednica koja se bavi
humanitarnim i društvenim djelatnostima od posebnog interesa za
lokalno stanovništvo
15
Javna ustanova neprofitnog karaktera u kojoj je osnivač JLS 12
Trgovačko društvo u većinskom vlasništvu JLS 9
JLS 6
LAG 3
4 Doprinos projekta horizontalnim ciljevima
Projekt je inovativan 3
Projekt doprinosi zaštiti okoliša 3
Projekt ima utjecaj na umanjenje klimatskih promjena 3
PRAG PROLAZNOSTI 23
MAKSIMALAN BROJ BODOVA 45
39
Prilikom izračuna broja korisnika prihvatljiv je broj stanovnika u nase lju u kojemu se
provodi projekt, broj članova udruge korisnika projekta ili broj korisnika javnih usluga
koje provodi prijavitelj projekta.
Ukoliko na natječaju dva ili više projekata ostvare isti broj bodova, prednost ima onaj
projekt koji je prije prijavljen .
Dokumentaciju kojom se dokazuje broj bodova po pojedinom kriteriju propisuje Upravni
odbor LAG-a u Natječaju.
3.5.4. Sastav tijela za odabir projekata Odluku o odabiru projekata donosi Upravni odbor LAG-a sukladno Poslovniku o radu
upravnog odbora prilikom odabira projekata.
Upravni odbor donosi Odluku o odabiru natpolovičnom većinom svih članova
Niti jedan od sektora: javni, civilni ili gospodarski pojedinačno ne smije u Upravnom
odboru prilikom donošenja Odluke o odabiru projekata imati više od 49% glasova.
Prilikom donošenja odluka, članovi Upravnog odbora moraju voditi brigu o izbjegavanju
sukoba interesa sukladno proceduri propisanoj točkom 3.5.2. ove LRS.
Ukoliko se kao nositelj projekta na Natječaju pojavi netko od članova Upravnog odbora
bilo kao privatna osoba ili predstavnik pravne ili fizičke osobe – člana LAG-a, on se mora
izuzeti od glasovanja prilikom donošenja Odluke o odabiru projekata.
3.6. Opis tema planiranih projekta suradnje i način odabira projekata suradnje Projekte suradnje mogu kandidirati za financiranje putem LAG-a članovi LAG-a koji imaju
podmirene obveze s naslova članarine. Projekti se prijavljuju na javn i poziv LAG-a. Odabir
projekata vršiti će Povjerenstvo za odabir.
Izbor projekata suradnje vršiti će se sukladno bodovanju i kriterijima opisanim u poglavlju
3.5.3. na isti način kao i za operaciju A.
Uvjet da bi projekt bio odabran je prihvatljivost troškova sukladno propisima za mjeru
19.3. Projekti moraju podupirati barem jedan od ciljeva LRS.
Prihvatljive teme za projekte suradnje:
- korištenje prirodne, društvene i kulturne baštine u svrhu razvoja
- zaštita regionalne kvalitete roba i usluga
- suradnja poduzetnika u borbi protiv ekonomske krize
- jačanje ljudskih kapaciteta na području EU fondova, zaštite prirode, korištenja
obnovljivih izvora energije, inovacija
- stvaranje dodane vrijednosti lokalnog gospodarstva
- integriranje i povezivanje dionika ruralnog razvoja na nivou EU-a,
- razvoj socijalnih usluga.
3.7. Usklađenost sa nadređenim strateškim dokumentima Usklađenost sa ciljevima, aktivnostima i operacijama PRR-a svakog Tipa operacije,
Aktivnosti i Cilja prikazana je u poglavlju 3.3. LRS-a prilikom detaljnog opisa svake
operacije.
Nadređeni strateški dokumenti za područje LAG-a „Zeleni trokut“ su: Županijska razvojna
strategija Požeško-slavonske županije za razdoblje 2011.-2013. koja je 15. prosinca 2015.
godine produljena do 2016. godine., te Razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije
2011.-2013. koja je produljena do 2015. godine. Ciljevi, prioriteti i mjere tih strategija
navedeni su u Prilogu br. 4. i 5. LRS-a.
40
TABELA 5: USKLAĐENOST LRS SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA
LRS 2014.-2020.
ŽRS Požeško-
slavonske županije
za razdoblje 2011.-
2013.
Razvojna strategija
Sisačko-moslavačke
županije 2011.-2013.
CILJ 1.
Vraćen optimizam i
povjerenja stanovnika
ruralnih područja u
institucije te uvjerenje da
je život na selu dostojan
svakog čovjeka
SC1 P1, P2
SC2 P3, P4
C1. P1.
C2. P3.
C3. P4.
Aktivnost 1.1.
Korištenje društvenog,
kulturnog i prirodnog
naslijeđa u svrhu razvoja
SC2 P3, P4 C1. P1.
C3. P4.
Tip operacije A Ulaganje u razvoj
društvene infrastrukture
SC2 P4 M4
C3. P4. M3.4.6.
Tip operacije B Projekti suradnje
C1. P1.2. M1.2.2. Tip operacije C
Jačanje suradnje i
animacija stanovnika
SC2 P3 M2
CILJ 2.
Ojačano uvjerenje malih
gospodarskih subjekata u
vlastite razvojne
mogućnosti
SC1 P1, P2
SC2 P4, P5
C2. P1., P3.
Aktivnost 2.1.
Modernizacija
poljoprivredne
proizvodnje na
gospodarstvima
SC1 P1, P2 C2. P1., P3.
Tip operacije D
Ulaganja u osnovna
sredstva tržišno
orijentiranih
gospodarstava
SC1 P1 M2, M4
SC1 P2 M3
C2. P3. M2.3.1.
C2. P3. M2.3.2.
Tip operacije E
Ulaganja u rast i
diverzifikaciju malih
poljoprivrednih
gospodarstava
Aktivnost 2.2. Ulaganja u okolišno
prihvatljive tehnologije
SC1 P1
SC2 P4, P5
C2. P1., P3.
Tip operacije F
Ekološki prihvatljivo
gospodarenje stajskim
gnojem
SC1 P1 M2, M4, M5
SC2 P5, M2
C2. P3. M2.3.1.
Tip operacije G
Smanjenje troškova kroz
korištenje obnovljivih
izvora energije na
gospodarstvima
SC1 P1 M2, M4, M5
SC2 P4 M1
SC2 P5 M4
C2. P1. M2.1.1.
CILJ 3.
Razvijene poduzetničke
ideje i gospodarstvo
inovativnijim
korištenjem tradicijskih
vrijednosti prostora
SC1 P1, P2
SC2 P4, P5
C2. P1., P3.
41
Aktivnost 3.1.
Stvaranje poljoprivredno-
prehrambenih proizvoda
sa dodanom vrijednošću
SC1 P1, P2
SC2 P4, P5
C2. P1., P3.
Tip operacije H
Ulaganja u finalizaciju
poljoprivredno-
prehrambenih proizvoda
SC1 P1 M2, M4, M5
SC1 P2 M3
C2. P3. M 2.3.2.
Tip operacije I
Smanjenje troškova kroz
korištenje obnovljivih
izvora energije na
gospodarstvima
SC1 P1 M2, M4, M5
SC2 P4 M1
SC2 P5 M4
C2. P1. M2.1.1.
Aktivnost 3.2. Razvoj ruralnog
gospodarstva
SC1 P1, P2 C2. P3.
Tip operacije J
Ulaganja u turizam u
ruralnom području,
tradicijski, umjetnički
obrti, izrada suvenira,
usluge u ruralnim
područjima,
prerada/trženje proizvoda
SC1 P1 M2, M4, M5
SC1 P2 M3, M4
C2. P3. M2.3.2.
4. Opis uključenosti lokalnih dionika u izradu LRS Pojedine skupine dionike uključivale su se u izradu Strategije u određenim momentima na
način koji je u tome trenutku bio najpogodniji za iskazivanje njihovog interesa. Javnost je
permanentno izvješćivana o aktivnostima izrade LRS putem tiskanih medija, In ternet
stranice LAG-a i facebook profila. Članovi LAG-a su informirani putem e-mailova kojima
su davane osnovne informacije o izradi LRS, upućivalo ih se na trenutnu radnu verziju
LRS koja se nalazila stalno objavljena na Internet stranici LAG-a, te su pozivani na
radionice i na dostavu projektnih prijedloga.
4.1. Opis sudjelovanja različitih interesnih skupina u izradi LRS i primjena
načela „odozdo prema gore“ Prilikom izrade ove LRS vodilo se računa da se uključi što veći broj sudionika, prvenstveno
članova LAG-a, ali i svih ostalih zainteresiranih dionika u ruralnom razvoju. Plan
aktivnosti u izradi LRS sastojao se od slijedećih aktivnosti, tema i događanja:
TABELA 6: OPIS UKLJUČIVANJA DIONIKA
TEMA DATUM I
MJESTO
TIP AKTIVNOSTI BROJ
učesnika
1. Upoznavanje sa
zadaćom izrade nove
LRS, ciljevima,
zadacima
2. Osnovna analiza
područja SWOT
analiza
Novska,
02.10.2015.
Prezentacija i radionica, ocjena
SWOT analize iz prethodnog
razdoblja, prikupljanje stavova
dionika za novu SWOT analizu
19
Pakrac,
07.11.2015.
Prezentacija i radionica, ocjena
SWOT analize iz prethodnog
razdoblja, prikupljanje stavova
dionika za novu SWOT analizu
14
09.12.2015. do
07.01.2016.
E-mail poziv članovima LAG-a za
ocjenu SWOT analize iz prethodnog
58
42
razdoblja i dostave stavove za izradu
nove SWOT analize
Dobrovac,
12.12.2015.
Prezentacija i radionica, ocjena
SWOT analize iz prethodnog
razdoblja, prikupljanje stavova
dionika za novu SWOT analizu
21
3. Definiranje vizije
LRS-a, ciljeva,
prioriteta i mjera
Lipik,
30.12.2015.
Analiza prikupljenih podataka za
SWOT analizu, definiranje
prioriteta LRS, definiranje ciljeva i
mjera
22
4. Izrada baze
podataka LRS-a
12..11.2015. E-mail pozivi članovima LAG-a za
dostavu projektnih prijedloga
58
10.12.2015.
11.12.2015.
E-mail pozivi udrugama civilnog
sektora za dostavu projektnih
prijedloga
47
42
prosinac 2015.
br. 503
Javni poziv u „Pakračkom listu“ naklada
1000 kom
prosinac 2015.
br. 547
Javni poziv u „Novljanskom
vjesniku“
naklada
1500 kom
studeni 2015.
br. 22
Javni poziv u „Compas-u“ naklada
600 kom
5. Provedba LRS-a od 25.01.2016. Javna objava nacrta LRS-a i poziv
za dostavu komentara i prijedloga na
Internet stranici www.lag-
zelenitrokut.com
Lipik
12.05.2016.
Prezentacija LRS i javna rasprava
dionika
16
Popis događanja i sudionika radionica za izradu LRS-a nalazi se u Prilogu br. 7. i 8.
Strategije.
4.2 Opis partnerstva LAG „Zeleni trokut“ osnovan je 2012. godine na području Grada Lipika, Grada Novske i
Grada Pakraca. 2015. godine pridružuje se Općina Jasenovac, a 2016. godine naselje Janja
Lipa kao dio Grada Kutine. Inicijativa za osnivanje LAG-a krenula je od jedinica lokalne
samouprave koje su vidjele interes u međusobnom povezivanju ovih rubn ih krajeva dviju
županija. Budući da nema jakog regionalnog središta, nastalo je ovo logično povezivanje
manjih gradića i naselja. Područje LAG-a je dio regije Zapadna Slavonija sa sličnim
prirodnim i geografskim karakteristikama. Faktori povezivanja su prometna povezanosti
na trasama sjever-jug i istok-zapad, zadovoljavanje zdravstvenih potreba stanovnika kao i
povezanih socijalnih usluga (palijativa), suradnja civilnih i javnih struktura (potporne
institucije, glazbene škole, vatrogastvo, sport, kultura, komunalne usluge).
Partnerstvo javnog, civilnog i gospodarskog sektora cijelog područja ogleda se kroz
djelovanje predstavnika u tijelima LAG-a. Prevladava gospodarski sektor sa 62%, zatim
javni sa 21%, te civilni sa 17% zastupljenosti u članstvu LAG-a.
Prevladava utjecaj gospodarskog sektora koji kroz LAG vidi mogućnost realizacije
projekata koje ne može provesti drugim putem. Kroz projekt „Zaštita geografskog porijekla
roba i usluga Zapadne Slavonije“ moguće je jačanje suradnje gospodarskih subjekata i
poboljšanje ulagačke klima na cijelom području.
Javni sektor najviše ulaže u LAG i razvija međusobno povjerenje zahvaljujući prepoznatim
zajedničkim interesima. Nažalost, provedbene mogućnosti LAG-a ne udovoljavaju sve
43
potrebe javnog sektora, pa se on oslanja i na druge izvore financiranja. Primjer
zadovoljavajuće suradnje je provedeni zajednički projekt „Stazama lipicanca i kune“ te „4
jezera“ koji čeka realizaciju.
Suradnja civilnog sektora je zadovoljavajuća i nju je najlakše postići, no teže dolazi do
provedbe zajedničkih projekata prvenstveno zbog slabog financijskog kapaciteta udruga
civilnog društva. Primjeri dobre prakse su projekt razvoja palijativne skrbi.
5. Akcijski plan provedbe LRS Akcijski plan provedbe LRS sadrži terminski rok provedbe pojed inih operacija i procjenu
broja projekata
.
5.1. Tijek provedbe LRS na nivou svake godine unutar programskog razdoblja
2014 – 2020. Tijek provedbe LRS baziran je na jednolikom rasporedu aktivnosti tijekom preostalog
dijela programskog perioda vodeći računa da se ne stvaraju uska grla i mogući nepredvidivi
zastoji. Detaljan pregled aktivnosti prikazan je u slijedećoj tabeli.
44
TABELA 7: AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRS
OPERACIJA
LRS
Mjera
PRR OPIS AKTIVNOSTI
Odgovorno
tijelo
Vremenski
raspored
Planirani
iznos kn
Udio u
LRS
Realizacija
operacije
Planirani
broj
projekata
2014 nema aktivnosti
2015 nema aktivnosti
2016 nema aktivnosti
2017
1.1. C 19.4. Tekući troškovi i animacija upravitelj 01.01.-31.12.2017. 125.775,57 1,63% 8,15% N/P
UKUPNO 125.775,57 1,63% 8,15% N/P
2018
1.1. A 19.2. LAG natječaj za Mjeru 7.4.1. upravni odbor 01.01.-30.06.2018. 843.453,80 10,93% 33,33% 7
1.1. B 19.3. Priprema projekata suradnje upravitelj 01.01.-31.12.2018. 29.392,81 0,38% 10,00% N/P
1.1. C 19.4. Tekući troškovi i animacija upravitelj 01.01.-31.12.2018. 236.224,49 3,06% 15,31% N/P
2.1. D 19.2. LAG natječaj za Mjeru 4.1.1. upravni odbor 01.01.-30.06.2018. 522.801,94 6,78% 50,00% 14
2.1. E 19.2. LAG natječaj za Mjeru 6.3.1. upravni odbor 01.01.-30.06.2018. 673.632,00 8,73% 100,00% 6
UKUPNO 2.305.505,04 29,88% 27
2019
1.1. A 19.2. LAG natječaj za Mjeru 7.4.1. upravni odbor 01.01.-30.06.2019. 843.453,80 10,93% 33,33% 7
1.1. B 19.3. Priprema projekata suradnje upravitelj 01.01.-31.12.2019. 132.267,65 1,71% 45,00% 1
1.1. C 19.4. Tekući troškovi i animacija upravitelj 01.01.-31.12.2019. 236.224,49 3,06% 15,31% N/P
2.1. D 19.2. LAG natječaj za Mjeru 4.1.1. upravni odbor 01.01.-30.06.2019. 522.801,94 6,78% 50,00% 14
3.1. H 19.2. LAG natječaj za Mjeru 4.2.1. upravni odbor 01.01.-30.06.2019. 836.483,10 10,84% 100,00% 7
UKUPNO 2.571.230,98 33,33% 29
2020
1.1. A 19.2. LAG natječaj za Mjeru 7.4.1. upravni odbor 01.01.-30.06.2020. 843.453,80 10,93% 33,33% 8
1.1. B 19.3. Priprema projekata suradnje upravitelj 01.01.-31.12.2020. 132.267,65 1,71% 45,00% 1
1.1. C 19.4. Tekući troškovi i animacija upravitelj 01.01.-31.12.2020. 236.224,49 3,06% 15,31% N/P
45
2.2. F 19.2. LAG natječaj za Mjeru 4.1.2. upravni odbor 01.01.-30.06.2020. 104.560,39 1,36% 100,00% 3
2.2. G 19.2. LAG natječaj za Mjeru 4.1.3. upravni odbor 01.01.-30.06.2020. 209.120,78 2,71% 100,00% 6
3.1. I 19.2. LAG natječaj za Mjeru 4.2.2. upravni odbor 01.01.-30.06.2020. 104.560,39 1,36% 100,00% 1
3.2. J 19.2. LAG natječaj za Mjeru 6.2.1. upravni odbor 01.01.-30.06.2020. 374.240,00 4,85% 100,00% 1
UKUPNO 2.004.427,50 25,98% 20
2021
1.1. C 19.4. Tekući troškovi i animacija upravitelj 01.01.-31.12.2020. 236.224,49 3,06% 15,31% N/P
UKUPNO 236.224,49 3,06%
2022
1.1. C 19.4. Tekući troškovi i animacija upravitelj 01.01.-31.12.2020. 236.224,49 3,06% 15,31% N/P
UKUPNO 236.224,49 3,06%
2023
1.1. C 19.4. Tekući troškovi i animacija upravitelj 01.01.-31.12.2020. 236.224,49 3,06% 15,31% N/P
UKUPNO 236.224,49 3,06%
SVEUKUPNO 7.715.612,52 100,00% 76
46
5.2. Procjena broja projekata za vrijeme programskog razdoblja 2014 – 2020 Broj planiranih projekata tijekom svake programske godine te po pojedinoj mjeri prikazan
je u tabeli br. 7, a izračunati su podjelom dodijeljenog iznosa za svaku pojedinu mjeru sa
najmanjim mogućim iznosom potpore po istoj.
6. Način praćenja i procjene provedbe LRS LAG „Zeleni trokut“ je obavezan tijekom i nakon provedbe LRS pratiti njene učinke. To
će se postići praćenjem upravljanja provedbom, nadzorom provedbe i ocjenjivanjem
uspješnosti provedbe strategije.
6.1. Opis praćenja provedbe LRS Organizacija praćenja i evaluacije LRS-a prikazan je u slijedećoj tabeli.
TABELA 8: OPIS PRAĆENJA PROVEDBE LRS
Praćenje LRS Evaluacija LRS
Organizator Upravni odbor Upravni odbor
Odgovorno tijelo Upravitelj i osoblje LAG-a Osoblje LAG-a, vanjski
stručnjaci
Sadržaj praćenja - tijek korištenja financijskih
sredstava
- statistika prijave projekata
- doprinos ciljevima i
pokazateljima LRS-a
- aktivnosti animacije i provedba
projekata suradnje
- doprinos ciljevima PRR-a
- godišnja izvješća o
praćenju
- rezultati i učinci
provedenih projekata
Vremenski raspored stalno 2 puta tijekom programskog
razdoblja
Razdoblje
izvješćivanja
godišnje nakon 3 godine provedbe
Izvješća odobrava Upravni odbor Skupština
Svrha - izrada godišnjeg plana
provedbe strategije
- poboljšanje mehanizama
provedbe
- revizija LRS-a
6.2 Indikatori za mjerenje učinka provedbe LRS LAG će kontinuirano pratiti provedbu LRS. Provedba će se pratiti mjerenjem učinka.
Učinak će se procjenjivati temeljem određenih pokazatelja. Postoje tri vrste pokazatelja:
pokazatelji učinka (bazirani na broju korisnika), pokazatelji rezultata (bazirani na visini
investicija) te pokazatelji izlazaka (bazirani na direktnim učincima mjera). Pregled
pokazatelja i njihove ciljane vrijednosti za svaku od predloženih mjera dani su u slijedećoj
tablici.
47
TABELA 9: INDIKATORI UČINKA
CILJ 1.
Vraćen optimizam i
povjerenja stanovnika
ruralnih područja u
institucije te uvjerenje da je
život na selu dostojan
svakog čovjeka
POKAZATELJI
UČINKA CILJ
POKAZATELJI
REZULTATA /
TARGETA
CILJ
POKAZATELJ
IZLAZAKA /
OUTPUTA
CILJ
Aktivnost 1.1.: Korištenje društvenog, kulturnog i prirodnog naslijeđa u svrhu razvoja
Tip operacije
A
Ulaganja u razvoj društvene
infrastrukture
Broj subjekata u
ruralnom području
kojima je dodijeljena
potpora u okviru
PRR-a za razvoj
društvene
infrastrukture
22 Ukupne investicije
u poboljšanje
društvene
infrastrukture u
ruralnim
područjima
2.5
30.3
61,3
9 k
n Stanovništvo
koje ima koristi
od poboljšanih
usluga u
društvenu
infrastrukturu
24000
CILJ 2.
Ojačano uvjerenje malih
gospodarskih subjekata u
vlastite razvojne
mogućnosti
POKAZATELJI
UČINKA CILJ
POKAZATELJI
REZULTATA /
TARGETA
CILJ
POKAZATELJI
IZLAZAKA /
OUTPUTA
CILJ
Aktivnost 2.1. : Modernizacija poljoprivredne proizvodnje na gospodarstvima
Tip operacije
D
Ulaganja u osnovna sredstva
tržišno orijentiranih
gospodarstava
Broj poljoprivrednih
gospodarstava
kojima je dodijeljena
potpora u okviru
PRR-a za ulaganja u
fizičku imovinu
28 Ukupne investicije
u fizičku imovinu
1.0
45.6
03,8
8
kn
Broj
novostvorenih
radnih mjesta u
provedenim
projektima
10
48
Tip operacije
E
Ulaganja u rast i
diverzifikaciju malih
poljoprivrednih
gospodarstava
Broj poljoprivrednih
gospodarstava
kojima je dodijeljena
potpora u okviru
PRR-a za ulaganja u
razvoj malih OPG-a
6 Ukupne investicije
u razvoj malih
obiteljskih
poljoprivrednih
gospodarstava
673.6
32,0
0 k
n Broj
novostvorenih
radnih mjesta u
provedenim
projektima
6
Aktivnost 2.1. :Ulaganja u okolišno prihvatljive tehnologije
Tip operacije
F
Ekološki prihvatljivo
gospodarenje stajskim
gnojem
Broj poljoprivrednih
gospodarstava
kojima je dodijeljena
potpora u okviru
PRR-a za ulaganja u
zbrinjavanje,
rukovanje i
korištenje stajskog
gnojiva
3 Ukupne investicije
u zbrinjavanje,
rukovanje i
korištenje stajskog
gnoja u cilju
smanjenja štetnog
utjecaja na okoliš 104.5
60,3
9 k
n
Površine
poljoprivrednog
zemljišta
tretirane stajskim
gnojem
dobivenim bez
štetnog utjecaja
na okoliš
1000
ha
Tip operacije
G
Ulaganja u korištenje
obnovljivih izvora energije u
primarnoj proizvodnji
Broj poljoprivrednih
gospodarstava
kojima je dodijeljena
potpora u okviru
PRR-a za ulaganja u
korištenje
obnovljivih izvora
energije
6 Ukupne investicije
u proizvodnji
obnovljivih izvora
energije u
primarnoj
poljoprivrednoj
proizvodnji 209.1
20,7
8 k
n
Udio energije
dobivene od
obnovljivih
izvora energije na
gospodarstvima
50%
CILJ 3.
Razvijene poduzetničke
ideje i gospodarstvo
inovativnijim korištenjem
tradicijskih vrijednosti
prostora
POKAZATELJI
UČINKA CILJ
POKAZATELJI
REZULTATA /
TARGETA
CILJ
POKAZATELJ
I IZLAZAKA /
OUTPUTA
CILJ
Aktivnost 3.1.: Stvaranje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa dodanom vrijednošću
49
Tip operacije
H
Ulaganja u finalizaciju
poljoprivredno-prehrambenih
proizvoda
Broj gospodarstava
kojima je dodijeljena
potpora u okviru
PRR-a za ulaganja u
preradu, marketing
i/ili razvoj
poljoprivrednih
proizvoda
7 Ukupne investicije
u preradu,
marketing i razvoj
poljoprivrednih
proizvoda
836.4
83,1
0 k
n
Broj
novostvorenih
radnih mjesta u
provedenim
projektima
6
Tip operacije
I
Smanjenje troškova kroz
korištenje obnovljivih izvora
energije na gospodarstvima
Broj gospodarstava
kojima je dodijeljena
potpora u okviru
PRR-a za ulaganja
korištenje
obnovljivih izvora
energije
1 Ukupne investicije
u korištenje
obnovljivih izvora
energije za
preradu na
poljoprivrednim
gospodarstvima
104.5
60,3
9 k
n Udio energije
dobivene od
obnovljivih
izvora energije na
gospodarstvima
50%
Aktivnost 3.2.: Razvoj ruralnog gospodarstva
Tip operacije
J
Ulaganja u turizam u
ruralnom području,
tradicijski, umjetnički obrti,
izrada suvenira, usluge u
ruralnim područjima, prerada/
trženje proizvoda
Broj gospodarstava
kojima je dodijeljena
potpora u okviru
PRR-a za ulaganja u
dopunske djelatnosti
na gospodarstvima
1 Ukupne investicije
u turizam u
ruralnom
području,
tradicijske,
umjetničke obrte,
izradu suvenira,
usluge u ruralnim
područjima,
preradu/trženje
proizvoda
374.2
40,0
0 k
n
Broj
novostvorenih
radnih mjesta u
provedenim
projektima
1
50
6.3. Opis procjene provedbe LRS Procjena provedbe LRS provoditi će se kroz postupak evaluacije. Evaluacija je obavezna
svake 3 godine, te na kraju provedbe LRS. Evaluaciju će provesti vanjski stručnjaci koje
će odabrati Upravni odbor, a svrha evaluacije je da odgovori na temeljna pitanja navedena
u slijedećoj tablici.
TABELA 10: PODACI ZA EVALUACIJU LRS
CILJEVI
EVALUACIJE
KLJUČNA PITANJA INDIKATORI
Jesu li ciljevi
LRS
odgovarajući?
- da li su planirani ciljevi i
aktivnosti u skladu sa brojem
prijava?
- da li je raspored sredstava
adekvatan i zadovoljava potrebe
krajnjih korisnika?
- da li provedene aktivnosti
rezultiraju planiranim ciljnim
vrijednostima pokazatelja?
- broj prijava/projekata
- iznos traženih sredstava po
svakoj mjeri
- postotak odobrenih
projekata u odnosu na prijave
- postotak odobrenih
sredstava u odnosu na prijave
Jesu li planovi
provedbe LRS-a
odgovarajući?
- da li vremenski plan provedbe
daje dovoljno vremena za
provedbu planiranih aktivnosti?
- da li na natječaje stiže dovoljan
broj projekata?
- da li se planirane aktivnosti
provode bez zastoja i smetnji?
- da li se provodi dinamika isplate?
- broj odobrenih projekata
- vrijeme obrade prijava
- vrijeme provedbe ulaganja
- rok od odobrenja do konačne
isplate
Provodi li se
LRS na
odgovarajući
način?
- provodi li se Akcijski plan
provedbe LRS na vrijeme?
- da li odgovorna tijela na vrijeme
provode sve planirane aktivnosti?
- da li povjerenstvo za odabir
projekata svoj posao obavlja
neovisno, stručno i pravovremeno?
- broj provedenih natječaja
- broj provedenih mjera
- broj donesenih pozitivnih
odluka od strane APPRRR-a
Potvrđuju li
postignuti
rezultati
osnovne
pretpostavke na
kojima počiva
LRS?
- da li provedene mjere doprinose
ciljevima?
- da li provedene mjere rezultiraju
predviđenim učincima?
- da li provedene mjere
zadovoljavaju potrebe područja?
- odnos između planiranog
broja projekata i pristiglih
prijava
- odnos između planiranih
sredstava i zatraženih
sredstava
- odnos odobrenih iznosa po
svakom cilju
- odnos odobrenih iznosa po
svakoj od mjera
Prilikom evaluacije LAG je dužan evaluatoru osigurati pristup svim podacima o provedbi
LRS-a te uvid u godišnja izvješća, uključujući stanje pokazatelja provedbe.
Rok za provedbu evaluacije je 3 mjeseca od datuma isteka trogodišnjeg perioda provedbe.
Evaluacija LRS rezultira izvješćem evaluatora koje se u navedenom roku od 3 mjeseca
dostavlja skupštini LAG-a na usvajanje. Izvješće mora obavezno sadržavati preporuke.
Izvješće evaluatora će se objaviti na službenoj web stranici LAG-a.
LAG je dužan u svojem financijskom planu osigurati sredstva za provedbu evaluacije.
51
7. Opis sposobnosti provedbe LRS Sposobnost Lokalne akcijske grupe „Zeleni trokut“ u pripremi i provedbi projekata već je
dokazana u dosadašnjem radu. Ovaj LAG ima dovoljne potencijale za provedbu Mjere 19
LEADER iz PRR-a, a sposobnost se očituje kroz njezine ljudske, financijske i iskustvene
potencijale. Plan provedbe, aktivnosti i odgovornosti utvrđuju se na način opisan u
slijedećoj tabeli
TABELA 11: UPRAVLJANJE PROVEDBOM LRS
AKTIVNOST ODGOVORNOST
Upravljanje i administracija radi osiguravanja provedbe LRS-
a i njezinog daljnjeg razvoja
- Upravni odbor
- Predsjednik
- Upravitelj i zaposlenici
Obrada i odabir prijavljenih projekata – briga o kvaliteti
projekata i njihovoj usklađenosti s vizijom i ciljevima LRS-a,
pružanje podrške i savjeta potencijalnim podnositeljima
prijave
- ocjenjivački odbor
- Upravni odbor
Uključivanje i širenje informacija - priprema potencijalnih
podnositelja za kvalitetne projekte
- Upravni odbor
- Upravitelj i zaposlenici
- članovi LAG-a –
predstavnici javnog sektora
Međuteritorijalna i transnacionalna suradnja, uključujući
suradnju između sela i gradova radi stjecanja novih znanja i
aktiviranja važnih postupaka
- Upravni odbor
- Predsjednik
- Upravitelj i zaposlenici
- vanjski stručni suradnici
Animacijske aktivnosti i razvojni projekti - Upravitelj i zaposlenici
Praćenje i evaluacija radi ocjenjivanja rezultata i učenja o
pogreškama
- Upravni odbor
- vanjski stručnjaci
7.1. Ljudski kapacitet za provedbu LRS Članovi LAG-a najvažniji su kapital kojim LAG raspolaže i koji je ključan za cjelokupnu
provedbu LRS-a. Popis članova LAG-a nalazi se u Prilogu br. 9. LRS-a. Kao što je iz
Popisa vidljivo, u LAG-u su zastupljeni svi sektori.
Iako je LAG „Zeleni trokut“ nastao na inicijativu jedinica lokalne samouprave, vrlo brzo
se u njega učlanjuju fizičke i pravne osobe različitih sektora i profila što pokazuje opću
zainteresiranost za ovim vidom udruživanja i zajedničkog djelovanja.
Skupština LAG-a sačinjavaju predstavnici svih članova i njezina uloga je programska.
Usvaja strategiju, planove rada, financijske planove, usvaja izvješća i bira upravna i
nadzorna tijela LAG-a.
Upravni odbor LAG-a sačinjen je od predstavnika svih sektora i svih jedinica lokalne
samouprave tako da niti jedan sektor ili JLS nema presudnu ulogu u donošenju odluka.
Popis članova upravnog odbora nalazi se u Prilogu br. 0. ove LRS. Uloga Upravnog odbora
je u konkretnom donošenju odluka i provedbi zadaća, programa rada , financijskog plana i
drugih zadaća.
Radno osoblje LAG-a trenutno se sastoji od jednog izvršitelja-upravitelja zaposlenog na
puno radno vrijeme čija je uloga briga o redovitom poslovanju LAG-a, planiranju i
provedbi svih aktivnosti. LAG planira zaposliti dva stručna suradnika čija je zadaća
izvršavanje operativnih, administrativnih i provedbenih zadaća.
U provedbi LRS bitnu ulogu ima Upravni odbor u postupu odabira projekata. Odbor je
sastavljen od 8 osoba izabranih iz svih jedinica lokalne samouprave. Odbor se pri
odlučivanju vodi slijedećim načelima: objektivnost, stručnost, nepristranost, izbjegavanje
sukoba interesa, demokratičnost i diskretnost.
52
U okviru provedbe Mjere 202 LAG je kontinuirano radio na jačanju svojih ljudskih
kapaciteta. Cilj je bio dodatno osnažiti postojeće kapacitete unutar članstva LAG-a za
provedbu zahtjevnijih i kompliciranijih projektnih zadataka. Tijekom 2014. i 2015. godine
11 osoba završilo je 80-satni edukacijski trening „Stručnjak za EU fondove“ kojeg je
provela tvrtka Cognita d.o.o. iz Zagreba. Trening su završila 2 zaposlenika LAG-a, 2
zaposlenika u jedinicama lokalne samouprave, 4 zaposlenika lokalnih razvojnih agencija,
2 zaposlenika u ustanovama u vlasništvu JLS-a, te jedan predstavnik OPG-a. Polaznici su
nakon položenog ispita stekli VCC certifikate (Vocational Competence certificate) izdane
po nadležnoj VCC zakladi iz Poljske.
Vlasnici certifikata stekli su slijedeća znanja i vještine: podrijetlo regionalnih politika EU-
a, pravila institucionalnog sistema za provedbu EU fondova te njihov način rada, pravni
propisi, programski dokumenti, vodiči u postupcima apliciranja i učinkovite provedbe
projekata koji zahtijevaju financijsku pomoć EU-a, identifikacija problema i predlaganje
mogućih putova za njihovo rješavanje uz pomoć EU fondova, analiza dionika, priprema
partnerskog ugovora, logičke matrice, Ganttovog dijagrama, prijavni obrazac, zahtjev za
plaćanje, SWOT analiza projekta, pravila izrade proračuna, prihvatljivost troškova,
planiranje pretpostavki, provedba i zatvaranje EU projekata.
Vlasnici certifikata su u mogućnosti: tražiti informacije o mogućnostima prijave na EU
projekte, koristiti programske dokumente, vodiče u postupcima prijavljivanja i učinkovite
provedbe projekata financiranih iz EU fondova, identificirati projektne mogućnosti za
financiranje putem EU fondova, koristiti usvojena pravila u pripremi ispravne SWOT
analize, prijavnih obrazaca, zahtjeva za plaćanje, izjava o financijskoj i materijalnoj
odgovornosti, pripremiti projektnu dokumentaciju, identificirati potencijal subjekata za
prijavu na EU projekt, organizirati samostalne i timske poslove.
Ovaj tim stručnjaka svakodnevno je na raspolaganju LAG-u prilikom pripremanja i
provedbe projekata.
Osim stručnjaka, educirani su u prethodnom razdoblju i nositelji obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstva kako bi pripremili kvalitetne projekte na vlastitim
gospodarstvima za financiranje putem Mjera PRR-a. Ovu edukaciju u trajanju od 54 sata
koju je provodio Poduzetnički centar Pakrac d.o.o. završilo je 15 OPG-ova koji su na kraju
edukacije imali spremne poslovne planove za provedbu svojih ulaganja.
7.2. Financijski kapacitet za provedbu LRS Financijsko poslovanje LAG-a „Zeleni trokut“ u prethodnom razdoblju, tj. od početka
poslovanja 2013. godine do kraja 2015. godine, bilo je stabilno i pozitivno. Negativna
razlika prihoda i rashoda u 2014. godini nastala je kao rezultat odgođenog prihoda iz Mjere
202 za troškove nastale u posljednjem kvartalu 2014. godine, a koji je realiziran u prvom
kvartalu 2015. godine. Sama činjenica da su prihodi u 2014. niži od rashoda, a postoji
znatna imovina, govori u prilog tezi da se radi o knjigovodstvenom, a ne stvarnom manjku
prihoda.
TABELA 12: FINANCIJSKO POSLOVANJE LAG-a
PRIHODI RASHODI RAZLIKA IMOVINA OBVEZE
2013 185.383,83 174.981,00 10.402,83 58.942,00 48.539,00
2014 457.160,83 569.074,00 -111.913,17 99.486,00 200.996,00
2015 416.631,01 293.685,97 122.945,04 52.533,26 14.196,92
UKUPNO 1.059.175,67 1.037.740,97 21.434,70
53
Završetkom 2015. godine se stabiliziralo poslovanje LAG-a zahvaljujući izvršenim obvezama
po kreditu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, te se sve obveze uredno izvršavaju iz
tekućih prihoda.
LAG „Zeleni trokut“ u prethodnom razdoblju nije bio niti jedan dan u blokadi žiro računa.
7.3. Iskustvo u provedbi LEADER pristupa u programskom razdoblju 2007 –
2013 Dana 08.07.2013. godine LAG je potpisao Ugovor o financiranju sa Agencijom za plaćanja
u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju radi provedbe Mjere 202 iz IPARD Programa:
„Priprema i provedba lokalnih razvojnih strategija“ i na temelju kojega je LAG-u stavljeno
na raspolaganje 900.000,00 kn u dvije godine.
Aktivnosti u provedbi započele su nešto sporijim tempom zbog nedovoljno sredstava za
predfinanciranje te neriješenog pitanja plaćanja PDV-a.
LAG-ovi su oslobođeni plaćanja PDV-a tek od 10. mj. 2013.
Problem predfinanciranja riješen je beskamatnom pozajmicom Nacionalne zaklade za
razvoj civilnog društva u iznosu od 250.000,00 kn koji je isplaćena 19.05.2014. godine.
Pozajmica je u cijelosti vraćena do dana 30. studenog 2015.
Provedbu Mjere 202 je pratilo cijeli niz nelogičnosti i nejasnoća od kojih su najvažnije:
- nepostojanje prava na žalbu na odluke Agencije,
- nepostojanje jasno utvrđenih pravila za odobravanje pojedinog troška,
- naknadna objava lista referentnih cijena (nakon sudske presude),
- izdavanje Odluka o isplati bez detaljnog obrazloženja koji trošak je i u kojem iznosu
odobren te koji nije,
- tijekom prve godine provedbe Agencija je odobrila gotovo sve troškove loko vožnje, dok
u drugoj nije odobren niti jedan bez ikakvog obrazloženja, osim da to više nije prihvatljiv
trošak.
Dinamika zahtjeva za isplatu i isplata prikazana je u slijedećoj tabeli.
TABELA 13: DINAMIKA PROVEDBE IPARD PROGRAMA
zahtjev isplata %
III kvartal 2013. 30.584,03 kn 28.934,06 kn 94,61%
IV kvartal 2013. 77.277,43 kn 52.613,39 kn 68,08%
I kvartal 2014. 79.396,43 kn 73.005,26 kn 91,95%
II kvartal 2014. 118.106,66 kn 117.390,39 kn 99,39%
III kvartal 2014. 128.412,17 kn 118.797,30 kn 92,51%
IV kvartal 2014. 156.721,23 kn 146.848,63 kn 93,70%
I kvartal 2015. 48.968,63 kn 47.782,09 kn 97,58%
II kvartal 2015. 161.493,63 kn 65.690,30 kn 40,68%
UKUPNO 800.960,21 kn 651.061,42 kn 81,29%
REKAPITULACIJA:
ODOBRENO:
900.000,00 kn
ISPLAĆENO:
651.061,42 kn 72,34%
26. listopada 2015. izvršena je inspekcija od strane Agencije nakon čega je uslijedila i
konačna isplata.
Tijekom provedbe Mjere 202 LAG „Zeleni trokut“ provodio je aktivnosti usavršavanja,
promidžbe i edukacije svojih članova. Pregled broja aktivnosti po pojedinim vrstama i
godinama prikazan je u slijedećoj tabeli.
54
TABELA 14. AKTIVNOSTI LAG-a U PROVEDBI IPARD PROGRAMA
VRSTA AKTIVNOSTI BROJ AKTIVNOSTI
2013 2014 2015 UKUPNO
Izrada studija za područje LAG-a 0 0 0 0
Usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera i
članova LAG-a
7 8 1 16
Animacija, izrada promidžbenih materijala i organizacija
promidžbenih događaja za članove i stanovnike LAG-a
19 68 21 108
Sudjelovanje zaposlenika, volontera i članova LAG-a na
seminarima, radionicama, sastancima i studijskim
putovanjima
32 124 0 156
ukupno 58 200 22 280
Izdana su dva pisma preporuke. LAG je podržao projekt tvrtke POLJO-GAJ d.o.o. pod
nazivom „Rekonstrukcija i opremanje objekta za sušenje i skladištenje žitarica i nabavka
poljoprivredne opreme i mehanizacije“ u mjeri 101, sektor Žitarice i uljarice ukupne
vrijednosti 2.743.376,15 kn, te projekt OPG Vesna Nikić pod nazivom „Modernizacija
farme uzgoja krava tele sektor govedarstvo“ u mjeri 101, sektor Govedarstvo ukupne
vrijednosti 1.614.848,88 kn.
PREPORUKE:
- uložiti dodatne napore u motiviranju dionika iz civilnog sektora (udruge) za uključivanje
u aktivnosti LAG-a,
- ojačati sustav informiranja članstva i stanovništva LAG područja izradom mjesečnih
biltena,
- održavati redovne mjesečne susrete sa članstvom i raspravljati o temama vezanima za
ruralni razvoj,
- više koristiti mogućnosti zapošljavanja putem subvencioniranih mjera HZZ-a, jačati
ljudske kapacitete na području LAG-a za pripremu i provedbu projekata.
7.4 Iskustvo u provedbi projekata izvan mjere LEADER Od 2013. do 2015. godine LAG „Zeleni trokut“ je uspostavio dobru suradnju sa LAG-om
„Alpokalja-Fertotaj iz Mađarske. U sklopu te suradnje realiziran je projekt Prava kopča –
Valódi kapocs vrijednosti 157.814,00 € financiranog LEADER sredstvima toga mađarskog
LAG-a. LAG „Zeleni trokut“ je bio u ulozi partnera u projektu, koji je zajedno sa LAG-
om „Moslavina“ sudjelovao u provedbi pojedinih aktivnosti (studijsko putovanje).
U nastavku suradnje nastala je i inicijativa više LAG-ova iz Mađarske, Hrvatske, Slovenije,
Slovačke i Češke pod nazivom „Jantarska cesta“. Osmišljen je projekt pod nazivom „Spirit
of jantar“ koji je prijavljen na poziv u okviru Danube Transregional Programme – Interreg.
U okviru ovoga projekta LAG „Zeleni trokut“ je osmislio tri paketa aktivnosti i to:
1. Upravljanje projektima u iznosu od 62.779,30 €,
2. Zaštita regionalne kvalitete proizvoda i usluga Zapadne Slavonije“ u iznosu od 91.914,95 €,
3. Business Best Friend u iznosu od 45.542,42 €
UKUPNO: 200.236,67 €
Ukoliko projekt bude odobren, očekuje se početak provedbe u jesen 2016. godine.
Osim toga, tijekom prethodnog perioda LAG „Zeleni trokut“ je pripremio za natječaje
slijedeće projekte:
1. Osnaživanje udruga mladih radi preuzimanja aktivnije uloge u razvoju gradova vrijedan
99.805,00 kn,
2. Protecting the watercourses: „From source to the confluence“ (Zaštita vodenih putova)
Od izvora do ušća” vrijedan 123.000,00 €,
U tijeku je priprema slijedećih projekata:
1. Primjena poduzetničkog pristupa u samozapošljavanju mladih na OPG-ima“
55
2. Jačanje dostupnosti palijativne skrbi u Zapadnoj Slavoniji.
Zahvaljujući razvijenoj suradnji unutar i izvan područja LAG-a, pripremljeni su gore
spomenuti projekti čija realizacija tek predstoji. Oni, međutim, potvrđuju da LAG
posjeduje dovoljan intelektualni i inovativni kapacitet za pripremu projekata i
osmišljavanje projekata. Njihova provedba rezultirati će jačanjem iskustvenog kapaciteta
LAG-a i doprinijeti njegovoj afirmaciji unutar regije.
8. Financijski plan
8.1. Financiranje rada LAG-a (izvori financiranja) U budućnosti su LAG-u na raspolaganju izvori financiranje iz članarina, sredstva iz mjere
19.4. PRR-a, moguće pozajmice Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.
Članarine su i do sada bile najsigurniji i najpouzdaniji izvor financiranja LAG-a.
Zahvaljujući spremnosti jedinica lokalne samouprave: Grada Lipika, Grada Novske i
Grada Pakraca da svake godine uplaćuju članarinu u LAG-u u visini od 50.000,00 kn svaki,
LAG je mogao bez problema financirati svoje tekuće potrebe, kao i osigurati sredstva za
predfinanciranje onih troškova za koje je kasnije ostvarena potpora iz EU fondova. Ovi
Gradovi su spremni i nadalje uplaćivati isti iznos članarine dok za to bude potrebe. Ukoliko
se ostvare financijska sredstva iz drugih izvora, te godine će se smanjiti iznos članarine, a
time i opterećenje za Gradove.
Ostali članovi LAG-a također znatno doprinose uplatom svojih godišnjih članarina koje su
utvrđene u iznosima od 500,00 kn. Ovo su ujedno jedne od najviše propisanih članarina u
odnose na ostale LAG-ove u Republici Hrvatskoj, ali dosadašnja praksa pokazuje da je
njihova visina opravdana. Naime, članovi uplaćuju članarinu u velikom postotku što govori
o njihovoj motiviranosti i zadovoljstvom onime što za tu članarinu dobiju.
U okviru sredstava iz mjere 19.4. očekuju se znatna sredstva koja bi trebala biti dovoljna
za pokrivanje troškova LAG-a u programskom periodu 2014-2020. Planirani iznos od
1.543.122,50 kn raspoređenih na 4 godine (2017-2020) osigurava godišnji iznos od
385.780,00 kn koji je više nego dovoljan za pokrivanje tekućih troškova LAG-a. Budući
da će se sredstva iz ove mjere moći dobiti sukladno realizaciji Mjere 19.2. to je za očekivati
da će ona stizati sa određenim kašnjenjem od barem 6 mjeseci, tako da se s njima ne može
ozbiljno računati u 2016. godini nego od 2017. godine u iznosima od 385.700,00 kn
godišnje.
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva daje beskamatne pozajmice za
predfinanciranje troškova za koje se u slijedećem koraku traži potpora unutar PRR-a.
Dosadašnja odlična iskustva LAG-a „Zeleni trokut“ sa pozajmicom u iznosu od 250.000,0
kn za financiranje troškova provedbe Mjere 202 IPARD Programa, te uredno ispoštovani
rokovi povratka daju opravdavaju očekivanje da će se i u narednom programskom periodu
LAG moći oslanjati na ovaj izvor financijskih sredstava.
Na temelju poznatih izvora financiranja predvidjeti slijedeći plan financiranja LAG-a
„Zeleni trokut“ u periodu od 2016-2020. na slijedeći način (u hrk):
TABELA 15: IZVORI FINANCIRANJA
IZVOR
FINANCIRANJA 2016 2017 2018 2019 2020 UKUPNO
Članarine JLS-a 150.000 15.000 15.000 15.000 15.000 210.000
Članarine ostali 25.000 25.000 25.000 25.000 25.000 125.000
Nacionalna zaklada 250.000 0 0 0 0 250.000
Mjera 19.4. 0,00 385.780 385.780 385.780 385.780 1.543.122,50
UKUPNO 425.000 425.780 425.780 425.780 425.780 2.128.122,50
56
8.2. Financiranje provedbe LRS
Za pojedine ciljeve, aktivnosti i operacije planirana su slijedeća sredstva (u HRK):
TABELA 16: FINANCIRANJE PROVEDBE LRS
UKUPNO LEADER (CLLD) 7.715.612,52 100,00%
CILJ 1. Vraćen optimizam i povjerenja stanovnika ruralnih područja u institucije te uvjerenje da
je život na selu dostojan svakog čovjeka 4.367.411,99 56,60%
Aktivnost 1.1. Korištenje društvenog, kulturnog i prirodnog naslijeđa u svrhu razvoja 4.367.411,99 56,60%
Tip operacije A Ulaganje u razvoj društvene infrastrukture 2.530.361,39 32,80%
Tip operacije B Projekti suradnje 293.928,10 3,81%
Tip operacije C Jačanje suradnje i animacija stanovnika 1.543.122,50 20,00%
CILJ 2. Ojačano uvjerenje malih gospodarskih subjekata u vlastite razvojne mogućnosti 2.032.917,05 26,35%
Aktivnost 2.1. Modernizacija poljoprivredne proizvodnje na gospodarstvima 1.719.235,88 22,28%
Tip operacije D Ulaganja u osnovna sredstva tržišno orijentiranih gospodarstava 1.045.603,88 13,55%
Tip operacije E Ulaganja u rast i diverzifikaciju malih poljoprivrednih gospodarstava 673.632,00 8,73%
Aktivnost 2.2. Ulaganja u okolišno prihvatljive tehnologije 313.681,17 4,07%
Tip operacije F Ekološki prihvatljivo gospodarenje stajskim gnojem 104.560,39 1,36%
Tip operacije G Smanjenje troškova kroz korištenje obnovljivih izvora energije na gospodarstvima 209.120,78 2,71%
CILJ 3. Razvijene poduzetničke ideje i gospodarstvo inovativnijim korištenjem tradicijskih
vrijednosti prostora 1.315.283,49 17,05%
Aktivnost 3.1. Stvaranje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa dodanom vrijednošću 941.043,49 12,20%
Tip operacije H Ulaganja u finalizaciju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda 836.483,10 10,84%
Tip operacije I Smanjenje troškova kroz korištenje obnovljivih izvora energije na gospodarstvima 104.560,39 1,36%
Aktivnost 3.2. Razvoj ruralnog gospodarstva 374.240,00 4,85%
Tip operacije J Ulaganja u turizam u ruralnom području, tradicijski, umjetnički obrti, izrada suvenira,
usluge u ruralnim područjima, prerada/trženje proizvoda 374.240,00 4,85%
57
LRS će se financirati iz Mjere 19.2., 19.3. i 19.4. sukladno Tabeli 17:
TABELA 17: DINAMIKA FINANCIRANJA PROVEDBE LRS
UKUPNO
2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 UKUPNO
0,00 0,00 0,00 125.775,57 2.305.505,04 2.571.230,97 2.004.427,49 236.224,49 236.224,49 236.224,49 7.715.612,52
CILJ 1. 0,00 0,00 0,00 125.775,57 1.109.071,10 1.211.945,93 1.211.945,93 236.224,49 236.224,49 236.224,49 4.367.411,99
Aktivnost 1.1. 0,00 0,00 0,00 125.775,57 1.109.071,10 1.211.945,93 1.211.945,93 236.224,49 236.224,49 236.224,49 4.367.411,99
Tip operacije A 0,00 0,00 0,00 0,00 843.453,80 843.453,80 843.453,80 0,00 0,00 0,00 2.530.361,39
Tip operacije B 0,00 0,00 0,00 0,00 29.392,81 132.267,65 132.267,65 0,00 0,00 0,00 293.928,10
Tip operacije C 0,00 0,00 0,00 125.775,57 236.224,49 236.224,49 236.224,49 236.224,49 236.224,49 236.224,49 1.543.122,50
CILJ 2. 0,00 0,00 0,00 0,00 1.196.433,94 522.801,94 313.681,17 0,00 0,00 0,00 2.032.917,05
Aktivnost 2.1. 0,00 0,00 0,00 0,00 1.196.433,94 522.801,94 0,00 0,00 0,00 0,00 1.719.235,88
Tip operacije D 0,00 0,00 0,00 0,00 522.801,94 522.801,94 0,00 0,00 0,00 1.045.603,88
Tip operacije E 0,00 0,00 0,00 0,00 673.632,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 673.632,00
Aktivnost 2.2. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 313.681,17 0,00 0,00 0,00 313.681,17
Tip operacije F 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 104.560,39 0,00 0,00 0,00 104.560,39
Tip operacije G 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 209.120,78 0,00 0,00 0,00 209.120,78
CILJ 3. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 836.483,10 478.800,39 0,00 0,00 0,00 1.315.283,49
Aktivnost 3.1. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 836.483,10 104.560,39 0,00 0,00 0,00 941.043,49
Tip operacije H 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 836.483,10 0,00 0,00 0,00 0,00 836.483,10
Tip operacije I 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 104.560,39 0,00 0,00 0,00 104.560,39
Aktivnost 3.2. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 374.240,00 0,00 0,00 0,00 374.240,00
Tip operacije J 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 374.240,00 0,00 0,00 0,00 374.240,00
58
8.3. Procjena potrebnih financijskih sredstava za provedbu projekata Potrebna novčana sredstva u okviru Mjere LEADER PRR-a za provedbu projekata su
mnogo veća, a to proizlazi iz projekata skupljenih u Bazu podataka LRS – Prilog 11.
TABELA 18: POTREBNA FINANCIJSKA SREDSTVA
UKUPNO LAG 29.593.972,39 kn 3.868.493,12 €
CILJ 1. 14.869.604,22 kn 1.943.739,11 €
Aktivnost 1.1. 14.869.604,22 kn 1.943.739,11 €
Tip operacije A 12.611.836,22 kn 1.648.606,04 €
Tip operacije B 318.622,50 kn 41.650,00 €
Tip operacije C 1.939.145,50 kn 253.483,07 €
CILJ 2. 9.023.118,17 kn 1.179.492,57 €
Aktivnost 2.1. 8.098.118,17 kn 1.058.577,54 €
Tip operacije D 7.409.618,17 kn 968.577,54 €
Tip operacije E 688.500,00 kn 90.000,00 €
Aktivnost 2.2. 925.000,00 kn 120.915,03 €
Tip operacije F 825.000,00 kn 107.843,14 €
Tip operacije G 100.000,00 kn 13.071,90 €
CILJ 3. 5.701.250,00 kn 745.261,44 €
Aktivnost 3.1. 3.023.750,00 kn 395.261,44 €
Tip operacije H 2.903.750,00 kn 379.575,16 €
Tip operacije I 120.000,00 kn 15.686,27 €
Aktivnost 3.2. 2.677.500,00 kn 350.000,00 €
Tip operacije J 2.677.500,00 kn 350.000,00 €
PRILO
I
PRILOG BR. 1.: Pregledna karta TK 100
II
PRILOG BR. 2: PROMETNA INFRASTRUKTURA
III
PRILOG BR. 3: Popis i raspored naselja prema broju stanovnika
JLS broj stanovnika
do 2.000 od 2.000
do 5.000
više od
5.000
GRAD
KUTINA 1
naselje
Janja Lipa - -
OPĆINA
JASENOVAC
10 naselja
Drenov Bok, Jasenovac, Košutarica, Krapje, Mlaka,
Puska, Tanac, Trebež, Uštica, Višnjica
- -
GRAD LIPIK
26 naselja
Antunovac, Bjelanovac, Brekinska, Brezine,
Bujavica, Bukovčani, Dobrovac, Donji Čaglić,
Filipovac, Gaj, Gornji Čaglić, Jagma, Japaga, Klisa,
Korita, Kovačevac, Kukunjevac, Livađani, Marino
Selo, Poljana, Ribnjaci, Skenderovci, Strižičevac,
Subocka, Šeovica
Lipik -
GRAD
NOVSKA
23 naselja
Bair, Borovac, Brestača, Brezovac, Bročice,
Jazavica, Kozarice, Kričke, Lovska, Nova Subocka,
Novi Grabovac, Paklenica, Plesmo, Popovac,
Rađenovci, Rajčići, Rajić, Roždanik, Sigetac, Stara
Subocka, Stari Grabovac, Voćarica
- Novska
GRAD
PAKRAC
42 naselja
Badljevina, Batinjani, Bjelajci, Branešci, Brusnik,
Bučje, Cicvare, Cikote, Dereza, Donja Obrijež,
Donja Šumetlica, Donji Grahovljani, Dragović,
Glavica, Gornja Obrijež, Gornja Šumetlica, Gornji
Grahovljani, Jakovci, Kapetanovo Polje, Koturić,
Kraguj, Kričke, Kusonje, Lipovac, Mali Banovac,
Mali Budići, Novi Majur, Omanovac, Ožegovci,
Ploštine, Popovci, Prekopakra, Prgomelje, Rogulje,
Srednji Grahovljani, Stari Majur, Španovica,
Tisovac, Toranj, Veliki Banovac, Veliki Budići
Pakrac -
PRILOG BR. 4: Ciljevi, prioriteti i mjere ŽRS Požeško-slavonske
Županijska razvojna strategija Požeško-slavonske županije za razdoblje 2011.-2013.
NIVO OZNAKA DEFINICIJA
Strateški cilj 1 SC1 Povećati konkurentnost Požeško-slavonske županije kroz
bolje iskorištavanje prirodnih potencijala, podršku
uvođenju suvremenih tehnologija i metoda poslovanja te
osiguranje preduvjeta za privlačenje investicija
Prioritet 1. P1 Poticanje konkurentnosti industrije i poduzetništva
Mjera 2. M2 Uvođenje novih tehnologija i tehnoloških procesa
Mjera 4. M4 Poticanje ulaganja domaćih i stranih investitora
Mjera 5. M5 Poticanje učinkovitijeg korištenja dostupnih prirodnih
resursa
Prioritet 2. P2 Razvoj ruralnih područja, poljoprivrede i turizma
IV
Mjera 3. M3 Poticanje proizvodnje autohtonih, tradicijskih i ekoloških
proizvoda, uzgoja visokodohodovnih poljoprivrednih
kultura, te akvakulture
Mjera 4. M4 Razvoj i unapređenje turističkog sektora
Strateški cilj 2 SC2 Unaprijediti fizičku, gospodarsku i socijalnu infrastrukturu
te umanjiti utjecaje na okoliš
Prioritet 3. P3 Jačanje ljudskih potencijala
Mjera 2. M2 Razvoj i provođenje programa obrazovanja i obuke
namijenjenih dionicima lokalnog i regionalnog razvoja
Prioritet 4. P4 Unapređenje socijalne i fizičke infrastrukture
Mjera 1. M1 Izgradnja infrastrukture za povećanje iskoristivosti
obnovljivih izvora energije
Mjera 4. M4 Izgradnja nove i kvalitetno upravljanje postojećom
mrežom zdravstvenih, obrazovnih, sportskih, kulturnih i
drugih ustanova, kao i prateće infrastrukture
Prioritet 5. P5 Kvalitetno upravljanje prirodnim potencijalima
Mjera 2. M2 Smanjiti emisije štetnih tvari u okoliš i količinu otpada koji
nastaje kao rezultat poslovnih procesa
Mjera 4. M4 Poticanje proizvodnje i upotrebe energije iz alternativnih
izvora
PRILOG BR. 5: Ciljevi, prioriteti i mjere Razvojne strategije Sisačko-moslavačke
županije 2011.-2013.
Razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije 2011.-2013.
NIVO OZNAKA DEFINICIJA
Cilj 1. C1 Učinkovito upravljanje razvojem i razvojnim resursima
Prioritet 2. P1.2. Intra-županijska, međužupanijska, prekogranična,
bilateralna i multilateralna suradnja
Mjera 2. M1.2.2 Jačanje partnerskih odnosa unutar Županije, te jačanje
međužupanijske, prekogranične i druge međunarodne
suradnje
Cilj 2. C2 Razvoj konkurentnog i društveno odgovornog
gospodarstva
Prioritet 1. P 2.1. Razvoj i učinkovito upravljanje energijom
Mjera 1. M 2.1.1. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije
Prioritet 3. P2.3. Održiva poljoprivreda i ruralni razvoj
Mjera 1. M 2.3.1. Jačanje kapaciteta za upravljanje poljoprivrednim i
šumskim zemljištem i njihovim kvalitetnijim iskorištenjem
Mjera 2. M 2.3.2. Jačanje kapaciteta razvoja poduzetništva i poduzetničkog
okruženja u ruralnom prostoru
Prioritet 4. P 2.4. Razvoj održivog turizma temeljenog na kulturno povijenoj
i prirodnoj baštini
Mjera 2. M 2.4.2. Poticanje razvoja selektivnih oblika turizma (ruralni
turizam, lječilišni turizam, lovni turizam i dr.)
Cilj 3. C 3 Razvoj ljudskih resursa i visokog društvenog standarda
Prioritet 4. P 3.4. Razvoj javne i komunalne infrastrukture – stvaranje
preduvjeta za uspješan razvoj
Mjera 6. M 3.4.6. Izgradnja i održavanje sustava infrastrukture
V
PRILOG BR. 6. Poslovnik o radu Upravnog odbora prilikom odabira projekata
Sukladno odredbama članka 27. Statuta Lokalne akcijske grupe „Zeleni trokut“, Skupština je
na sjednici održanoj 19. svibnja 2016. godine donijela sljedeći
P O S L O V N I K O R A D U
UPRAVNOG ODBORA PRILIKOM ODABIRA PROJEKATA
UVODNE ODREDBE
Članak 1. Ovim se Poslovnikom uređuje način rada Upravnog odbora Lokalne akcijske grupe
„Zeleni trokut“ prilikom odabira projekata sukladno Lokalnoj razvojnoj strategiji za razdoblje
2014.-2020. (u daljnjem tekstu: Odbor), prava i dužnosti članova Odbora, kao i druga pitanja u
svezi s radom Odbora.
Članak 2. Odredbe ovog Poslovnika obvezujuće su za sve članove Odbora. Za sve ono što nije
određeno ovim Pravilnikom primjenjuju se odredbe Statuta LAG-a.
Članak 3. Odbor je upravno LAG-a „Zeleni trokut“ osnovano sukladno odredbama Statuta.
Članove Odbora imenuje Skupština LAG-a na vrijeme od dvije (2) godine.
Članak 4. Odbor ima sedam (10) članova, od kojih su dva (2) predstavnika javnog sektora,
četiri (4) predstavnika civilnog sektora i četiri (4) predstavnika gospodarskog sektora.
Članak 5. Članovi Odbora svoje zadaće obavljaju volonterski.
Članak 6. Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se prilikom provedbe javnih natječaja za
financiranje projekata putem mjere 19.2. Provedba operacija unutar CLLD strategije, odn.
odabira projekata prispjelih na javni natječaj.
Članak 7. Zadaća Odbora je da sukladno odredbama točke 3.5.1. Lokalne razvojne strategije
za razdoblje 2014.2020. vrši slijedeće zadaće:
- raspisuje natječaj za pojedini Tip operacije,
- natječaj objavljuje na internet stranici LAG-a te u službenom glasilu Grada Lipika,
- natječaj sadrži podatke o: rokovima podnošenja za nositelje projekata, tip operacije za koji se
raspisuje natječaj, prihvatljivi korisnici, iznos potpore, intenzitet potpore s definiranim
uvećanjima, popis potrebne dokumentacije, kriterije odabira projekata,
- utvrđuje tekst Natječaja, propisuje način savjetovanja, utvrđuje način podnošenja i obrade
prijava sa definiranim postupcima i rokovima, propisuje smjernice za podnositelje prijava
(pravila za natječaje, dnevnike dobrovoljnog volontiranja, pravila za označavanje ulaganja i dr.)
- donosi odluku o odabiru projekata
- imenuje članove Ocjenjivačkog odbora.
NAČELA RADA
Članak 8. Odbor donosi Odluku o odabiru natpolovičnom većinom svih članova.
Članak 9. Niti jedan od sektora: javni, civilni ili gospodarski pojedinačno ne smije u Odboru
prilikom donošenja Odluke o odabiru projekata imati više od 49% glasova.
VI
Članak 10. Prilikom donošenja odluka, članovi Odbora moraju voditi brigu o izbjegavanju
sukoba interesa sukladno proceduri propisanoj točkom 3.4.2. LRS.
Članak 11. Ukoliko se kao nositelj projekta na Natječaju pojavi netko od članova Upravnog
odbora bilo kao privatna osoba ili predstavnik pravne ili fizičke osobe – člana LAG-a, on se
mora izuzeti od glasovanja prilikom donošenja Odluke o odabiru projekata.
Član Odbora se mora izuzeti od glasovanja u slijedećim slučajevima:
• član Odbora je podnositelj, predstavnik podnositelja, član obitelji ili rođak podnositelja
prijave,
• član Odbora je u poslovnom, radnom ili drugačijem odnosu s podnositeljem prijave,
• član Odbora je povezan s podnositeljem na drugi način ili postoje okolnosti koje mogu
utjecati na objektivnost pri odabiru.
Članak 12. Odbor se pri odlučivanju vodi slijedećim načelima: objektivnost, stručnost,
nepristranost, izbjegavanje sukoba interesa, demokratičnost i diskretnost.
SJEDNICE ODBORA
Članak 13. Na sjednici Odbora donose se odluke samo ukoliko je na sjednici prisutna većina
svih članova Odbora.
Članak 14. Radi odabira projekata na natječaju sazivaju se posebne sjednice Odbora koje na
dnevnom redu imaju samo točke sa odabirom projekata.
Članak 15. Na sjednicu Odbora mogu bite pozvane i druge osobe ukoliko se razmatraju pitanja
o kojima Odboru mogu dati podatke ili je potrebno njihovo mišljenje. Pozivanje na sjednicu
Odbora drugih osoba izvršava predsjednik Odbora na vlastitu inicijativu ili na poticaj članova
Odbora.
Članak 16. Sjednicama Odbora predsjedava predsjednik Odbora. U slučaju spriječenosti
predsjednika, sjednicom Odbora predsjedava Dopredsjednik.
Članak 17. Predsjedavajući Odbora dužan je brinuti se o radu Odbora.
Članak 18. Predsjednik Odbora saziva sjednice Odbora i njima rukovodi.
Članak 19. Sjednice Odbora sazivaju se najmanje pet dana prije održavanja. O mjestu i
vremenu održavanja sjednice članovi će biti obaviješteni usmeno, pismeno i putem elektronične
pošte. Predsjednik Odbora će u pozivu za sjednicu naznačiti prijedlog dnevnog reda, vrijeme i
mjesto održavanja sjednice, te priložiti materijale po pitanjima koja su predložena za dnevni
red i potrebne za kvalitetno održavanje sjednice.
Članak 20. Nakon što predsjedavajući otvori sjednicu odabiru se dva ovjerovitelja zapisnika.
Zapisnik se smatra prihvaćenim kada ga ovjere oba ovjerovitelja zapisnika svojim potpisom.
Članak 21. Odabir projekata vrši se na slijedeći način:
- Odbor utvrđuje broj prijava na natječaj,
- Odbor utvrđuje valjanost prijava s obzirom na natječajne uvjete pregledom prispjele
dokumentacije,
- Odbor pregledava svaku pojedinačnu prijavu i vrši bodovanje sukladno Kriterijima za odabir
projekata opisanim u točki 3.5.3. LRS-a, Bodovanje se vrši tako da se zajednički razmatra
VII
svaki kriterij i usuglašava broj podova po svakom kriteriju, te kada su usuglašeni bodovi po
svim kriterijima utvrđuje se ukupan broj bodova,
- Odbor sačinjava rang listu prema broju bodova i na temelju raspoloživih financijskih sredstava
donosi odluku o odabiru projekata sukladno rang listi.
Članak 20. Članovi odbora koji se ne slažu sa Odlukom o odabiru ili ocjenom po nekom od
kriterija mogu iznijeti svoje neslaganje koje se unosi u zapisnik.
Članak 21. Na sjednici Odbora vodi se zapisnik. Zapisnici Odbora se čuvaju na primjeran
način najmanje 5 godina od dana donošenja.
Članak 22. Zapisnik odbora sadrži: redni broj sjednice, datum održavanja s naznakom vremena
početka i završetka rada, imena prisutnih članova i drugih osoba koje sudjeluju u radu sjednice,
dnevni red sjednice i odluke donesene po pojedinim točkama. Svaki član Odbora koji je
glasovao protiv nekog zaključka ili odluke ima pravo zahtijevati da se razlozi njegovog
izdvojenog mišljenja unesu u zapisnik.
Članak 23. Glasovanje na sjednicama Odbora je javno, ako Odbor ne odluči drugačije. Članovi
Odbora mogu glasovati „za“ ili „protiv“, a mogu se i suzdržati od glasovanja.
Članak 24. Na Odluku o odabiru projekata ne postoji pravo žalbe, ali se svaka osoba koja
smatra da su povrijeđena njezina prava tijekom provedbe natječaja može obratiti Agenciji za
plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koja potvrđuje ili poništava odluku
Odbora.
Članak 25. Odluku o odabira Odbor je dužan donijeti u roku koji je naznačen u Natječaju te
proslijediti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u rokovima
utvrđenim Pravilnikom o provedbi podmjere 19.2. Ministarstva poljoprivrede.
RADNA TIJELA ODBORA
Članak 26. Odbor može osnovati posebno radno tijelo, komisiju ili radnu grupu radi
proučavanja određenog pitanja i pripremanja materijala o istom. Pri osnivanju radnog tijela
Odbor odlukom utvrđuje sastav i zadatak toga tijela. Radnom tijelu prestaje mandat kada izvrši
zadatak radi kojeg je osnovano.
Članak 27. Odbor osniva Ocjenjivački odbor. Zadaće Ocjenjivačkog odbora su: otvaranje
ponuda, utvrđivanje valjanosti ponuda s obzirom na propisani natječaj, izrada nacrta
ocjenjivanja sukladno Kriterijima za odabir projekat.
Ocjenjivački odbor se sastoji od 5 članova, po jednog iz svake JLS na području LAG-a.
Ocjenjivački odbor sačinjava Zapisnik sa rezultatima bodovanja i dostavlja ga Upravnom
odboru LAG-a.
PRAVA I DUŽNOSTI ČLANOVA ODBORA
Članak 28. Članovi Odbora imaju pravo i dužnost prisustvovanja sjednicama Odbora i
sudjelovanja u radu i odlučivanju.
Članak 29. Pravo je i obveza predsjednika Odbora da pred Skupštinom LAG-a pokrene
postupak opoziva člana Odbora ukoliko član Odbora kontinuirano ne dolazi na sjednice
Odbora, ili ne sudjeluje u radu sjednica ili opravdano više ne može biti član Odbora. Postupak
VIII
opoziva predsjednika i zamjenika predsjednika Odbora iz razloga navedenih u prethodnom
stavku može pokrenuti natpolovična većina članova Odbora.
Članak 30. Članovi Odbora imaju pravo na naknadu putnih troškova u svezi obavljanja svojih
zadaća. Odobravanje putovanja i naknade putnih troškova se obavlja sukladno postupcima i
pravilima koja primjenjuje LAG.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 31. Sve izmjene i dopune ovog Poslovnika donose se isključivo na način kako je
prethodilo njegovom donošenju, te vrijede danom njihova donošenja. Ovaj Poslovnik stupa na
snagu danom donošenja.
U Novskoj, dana 19. svibnja 2016. godine
Predsjednik
Tomislav Baić
IX
PRILOG BR. 7: Popis sudionika edukativno informativnih radionica za izradu LRS-
a:
MJESTO i
DATUM
NAZOČNI ORGANIZACIJA
Novska, Gradska
vijećnica, Trg dr.
Franje Tuđmana 2,
16. listopad 2015.
1. Boro Mijoković
2. Marinko Matoš
3. Marija Tomaz
4. Vesna Tomaz
5. Zinka Dodigović
6. Matea Dodigović
7. Zvonimir Tišner
8. Marko Gračaković
9. Goran Vasko
10. Mira Glavić
11. Josip Tvarušek
12. Brankica Orlić
13. Zdenko Jakubek
14. Davorka Josić
15. Darko Josić
16. Goran Filipović
17. Branko Dujić
18. Eva Đurić
19. Boženka Spahić
OPG
OPG
OPG
OPĆINA JASENOVAC
OPG
OPG
OPG
OPG
OPG
OPG
OPG
OPG
Udruga pčelara „Metvica“
OPG
BP zadruga „LAVANDA“
OPG
BP zadruga TREŠNJA
GRAD NOVSKA
GRAD NOVSKA
Pakrac, Gradska
vijećnica, 07.
studeni 2015.
1. Đuro Domšić
2. Martina Grgić
3. Anto Grgić
4. Drago Skalnik
5. Marica Širac
6. Igor Novak
7. Silvano Demartini
8. Željko Lujanac
9. Željko Bosanac
10. Jadranka
Krmpotić
11. Igor Štavlić
12. Vera Jandrić
13. Marija Stražičić
14. Ivana Orban
OPG
OPG
OPG
PZ VOĆKO
OPG
OPG
OPG
OPG
OPG
PU OBRIS
PU OBRIS
Savjetodavna služba
Poduzetnički centar Pakrac
Poduzetnički centar Pakrac
Dobrovac, Stadion
NK Dobrovac, 12.
prosinac 2015.
1. Marica Širac
2. Mladen Dolić
3. Slobodan Katunar
4. Otto Kraml
5. Franjo Nenadović
6. Marko
Komljenović
7. Milan Mikanović
8. Ivan Jolić
OPG
OPG
Grad Lipik
Spec. bolnica Lipik
OPG
OPG
OPG
OPG
OPG
X
9. Ante Lukić
10. Marijan Lukić
11. Ana Ivanović
12. Smiljan Ivanović
13. Davor Stakić
14. Ivica Szarvaš
15. Marijan Strganac
16. Željko Dolić
17. Goran Puščenik
18. Darian Husko
19. Iva Gamauf
20. Danijel Vrbas
21. Sven Sambol
OPG
OPG
OPG
OPG
OPG
OPG
Udruga LIDO Dobrovac
Fiz. Osoba
Lipička razv. agenc. LIRA
Lipička razv. agenc. LIRA
OPG
OPG
Lipik, Gradska
vijećnica,
M.Terezije 27,
30.prosinca 2015.
1. Tomislav Baić
2. Dejan Iličić
3. Vinko Kasana
4. Stjepan Ivanović
5. Branko Dujić
6. Marija Kušmiš
7. Marija Mačković
8. Julka Đilas
9. Danijel Kušan
10. Antonija Maršić
11. Vjera Ožoga
12. Marica Širac
13. Dominik Mitrović
14. Vesna Božić
15. Iva Milinčević
16. Ivana Orban
17. Marijan Širac
18. Sven Zerdin
19. Silvano
Demartini
20. Igor Novak
21. Tomislav
Strganac
22. Tomislav Opić
Grad Novska
Lipička razvojna ag. LIRA
Grad Lipik
OPG
PZ Trešnja
Udruga mladih Novska
Općina Jasenovac
PZ Sava Jasenovac
Udruga mladih Komarac
Obrt Ruža
OPG
OPG
OPG
Palijativni tim LiPa
Poduzetnički centar Pakrac
Poduzetnički centar Pakrac
Grad Pakrac
Udruga mladih Mali most
OPG
OPG
Poljo-Gaj d.o.o.
OPG
Janja Lipa,
Vatrogasni dom, 10.
veljače 2016.
1. Ivica Krpez
2. Zlatko Čuturić
3. Đuro Šnjarić
4. Zdravko Nikšić
5. Josip Krpez
OPG
OPG
OPG
OPG
OPG
Lipik, Gradska
vijećnica, 12.
svibanj 2016.
1. Marica Širac
2. Drago Skalnik
3. Zdravko Nikšić
4. Ivica Krpez
5. Fabijan Jakubek
6. Antonija Maršić
7. Darko Baronica
8. Tomislav Opić
OPG
PZ Voćko
OPG
OPG
OPG
T.O.O.T. Ruža
Pakrački list
OPG
XI
9. Damir Gonjavić
10. Anita Vondrak
11. Silvano
Demartini
12. Robert Sim
13. Ines Somođvar
14. Darian Husko
15. Hrvoje Kovačić
16. Milan Vlajković
OPG
Toplice Lipik
OPG
OPG
OPG
LIRA Lipik
TZ Grada Lipika
OPG
PRILOG BR. 8: Popis adresa na koje je dostavljen Javni poziv za prijavu projekata
u LRS:
DATUM E-MAIL ADRESA UDRUGA
10.12.2015. [email protected]
udruga.mladih.komarac@gmail.
com
m
Sportski nogometni klub „Jasenovac“
Sportski nogometni klub „Sava“
Sportski nogometni klub „Naprijed“
Udruga mladih „Komarac“ Jasenovac
Udruga mladih „Krapje“
Športska udruga – atletski klub
Jasenovac
Udruga za očuvanje tradicionalnog
ribarenja Općine Jasenovac
Udruga „Srce“ Puska
Lovačko društvo „Patak“ Jasenovac
10.12.2015. [email protected]
m
Tilia – udruga za promicanje kulture
Lipik
DELFIN Centar za podršku i razvoj
civilnog društva
Udruga za očuvanje narodnih običaja
LIDO DObrovac
KUD „Zeleni gaj“
Nogometno središte Pakrac
Nogometni klub Poljana
Moto klub Pakrac-Lipik
Nogometni klub Lipik 1925.
Motociklistički klub IOHANNITES
Lipik
Lovačko društvo Jelen Lipik
Kasački klub DIAMANT
Sportsko-atletska udruga Pakrac-Lipik
Ženski rukometni klub Lipik
Lovačko društvo Slavuj Gaj
Športski klub uzgajivača golubova
listonoša LIPIK
Streličarski klub KUNA Pakrac
Rukometni klub LIPA
XII
udruga.slijepih.pakrac.lipik@gm
ail.com
gradsko.drustvo.crvenog.kriza.p
om
ljerka.pavkovic@bolnica-
lipik.hr
Plesni klub DOLCE Pakrac-Lipik
Športsko ribolovno društvo
SLAVONAC Lipik
Biciklistički klub TITAN Pakrac
Udruga maloljetnih dragovoljaca
Domovinskog rata Hrvatske
podružnica Požeško-slavonske
županije
Udruga hrvatskih vojnih invalida
Domovinskog rata Lipik
Udruga hrvatskog časničkog zbora
Grada Pakrac-Lipik
Udruga roditelja djece sa posebnim
potrebama LATICA
Udruga slijepih Pakrac-Lipik
Gradsko društvo crvenog križa Pakrac
Vatrogasna zajednica područja Pakrac-
Lipik
DVD Lipik
DVD Gaj
DVD Brezine
Društvo Mađara Lipik
Društvo prijatelja Hajduka Pakrac-
Lipik
Udruga žena Lipik
Udruga hrvatsko - francuskog
prijateljstva Lipik
Udruga antifašističkih boraca i
antifašista Pakraca i Lipika
Udruga ukrajinsko-hrvatskog
prijateljstva Lipik
Hrvatski domobran, udruga ratnih
veterana Hrvatske, ogranak Pakrac-
Lipik
Palijativni tim LiPa
11.12.2015. [email protected]
com.hr
Dijabetičko društvo Novska
Društvo likovnih autora Novska
Društvo naša djeca „Osmijeh“ Rajić
Društvo za uzgoj i zaštitu ptica
Filatelističko-numizmatičko društvo
„Novska 94“
GKČ Ante Jagar Novska
Gradska zajednica tehničke kulture
Gradska zajednica tehničke kulture
Gradsko društvo crvenog križa Novska
Hrv. gorska služba spašavanja, Stanica
Novska
Hrvatski časnički zbor Novska
XIII
sinisa.blazekovic@windowslive.
com
zdravko.crtani.martinovic@gma
il.com
m
novljanske.mazoretkinje@gmail
.com
udruga.slijepih.grada.kutine@sk
.t-com.hr,
r
m
Izviđački odred „Paludina“ Novska
Izviđački odred „Zelena patrola“ Rajić
Klapa „OGRC“
Klub liječenih alkoholičara Novska
KUD „Bročice“
KUD „Javor“ Jazavica
KUD „Šubić“ Novska
KUD „Paklenica“
LANZ BULDOG klub OLD TIMER
Moto klub „Škorpion“ Novska
Muzejska zbirka „Živko i Željko
Sajko“
Novljanske mažoretkinje
Novljansko akademsko društvo
Ogranak Matice hrvatske u Novskoj
Turistička zajednica Grada Novske
Udruga osoba s invaliditetom SMŽ
Udruga ratnih veterana 1. gardijske
brigade „Tigrovi“
Udruga slijepih Grada Kutine
Udruga specijalaca dom. Rata „RIS“
Kutina
Udruga umirovljenika
Udruga uzgajivača golubova listonoša
Novska 2009
Udruga uzgajivača goveda Mokro
Polje
Udruga za poticanje šport aktiv. i kom.
kreat. „OGRC“
Udruga za zaštitu životinja „Mala
šapa“
Udruga žena „Iskra“
Udruga žena „Subočanka“
Udruga žena Kozarice
Vatrogasna zajednica Grada Novske
Zajednica športskih udruga Grada
Novske
Župa b. A. Stepinca Novska
XIV
PRILOG BR. 9: POPIS ČLANOVA LAG-a „ZELENI TROKUT“
R.B. IME, PREZIME/NAZIV ADRESA
PREBIVALIŠTA/SJEDIŠTA
MJESTO ODGOVORNA
OSOBA
SEKTOR OVLAŠTENI
PREDSTAVNIK
U LAG-u
1. Grad Novska Trg dr. Franje Tuđmana 2 Novska mr.sc. Vlado
Klasan
javni Tomislav Baić
2. Grad Pakrac Trg bana J.Jelačića 18 Pakrac Anamarija
Blažević
javni Marijan Širac
3. Grad Lipik Marije Terezije 27 Lipik Vinko Kasana javni Vinko Kasana
4. Općina Jasenovac Trg kralja Petra Svačića 19 Jasenovac Marija
Mačković
javni Marija Mačković
5. Grad Kutina (naselje Janja Lipa) Trg kralja Tomislava 12 Kutina Andrija Rudić javni Marin Lilovac
6. Pučko otvoreno učilište Novska Trg dr. Franje Tuđmana 3 Novska Valentina Opić javni Dominik
Mitrović
7. Udruga mladih Novska Tina Ujevića 2a Novska Marin Fabijanić civilni Marija Kušmiš
8. Poljoprivredna zadruga
"VOĆKO" Pakrac
Radničko naselje 6 - ZMP Pakrac Bruno Skalnik gospodarski Bruno Skalnik
9. Poduzetnički centar Pakrac d.o.o. Zona male privrede 5 Pakrac Ivana Orban javni Ivana Orban
10. Turistička zajednica Grada
Pakraca
Hrvatskih velikana 3 Pakrac mr.sc.Davor
Huška, dipl.oec.
javni Zvonimir Miler
11. Agro turistička zadruga
KLASTER KUNA
Zona male privrede 5 Pakrac Vladimir Gazić gospodarski Goran Pintarić
12. Specijalna bolnica za medicinsku
rehabilitaciju Lipik
Marije Terezije 13 Lipik Darko Kelemen javni Oto Kraml
13. Obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo Simo Božić
Slavonska 8 Lipik Simo Božić gospodarski Zdenka Božić
14. Poljo-gaj d.o.o. Ilije Strganca 2 Gaj Tomislav
Strganac
gospodarski Tomislav
Strganac
15. Usluga d.o.o. Kalvarija 16 Pakrac Marijan Turuk gospodarski Marijan Turuk
XV
16. Udruga mladih Mali most Hrvatskih velikana 3 Pakrac Sven Zerdin civilni Sven Zerdin
17. Poljoprivreda Lipik d.d. Ulica Ergela 1 Lipik Željko Viboh gospodarski Vinko Straganac
18. Obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo Marko Gračaković
Stara Subocka 142 Stara
Subocka
Marko
Gračaković
gospodarski Marko
Gračaković
19. Obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo Davor Sabo
Donja Obrijež 45 Donja
Obrijež
Davor Sabo gospodarski Blanka Sabo
20. Obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo Zlatko Recc
Gornja Obrijež 53 Gornja
Obrijež
Zlatko Recc gospodarski Dalibor Recc
21. Braniteljska poljoprivredna
zadruga trešnja Novska
Ivana Meštrovića 3 Novska Branko Dujić gospodarski Branko Dujić
22. "LATICA" Udruga roditelja
djece i osoba s posebnim
potrebama gradova Pakraca i
Lipika
Hrvatskih velikana 2 Pakrac Radmila Relić-
Zerdin
civilni Radmila Relić
Zerdin
23. Obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo Silvano De Martini
Veliki Banovac 47 Veliki
Banovac
Silvano De
Martini
gospodarski Silvano de
Martini
24. Obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo Ivan Peći
Cikote 12 Cikote Ivan Peći gospodarski Ivan Peći
25. Obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo Milan Vlajković
Roberta Žilija 120 Donji
Čaglić
Milan Vlajković gospodarski Milan Vlajković
26. Obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo Gordana Juranović
S.Radića 125 Prekopakra Gordana
Juranović
gospodarski Gordana
Juranović
27. Obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo Robert Sim
Hrvatskih branitelja 30 Antunovac Robert Sim gospodarski Robert Sim
28. Obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo Roman Vukalović
Plesmo 8 Plesmo Roman
Vukalović
gospodarski Roman
Vukalović
29. Obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo Josip Delorenci
Ploštine 23 Ploštine Josip Delorenci gospodarski Josip Delorenci
30. Obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo Fabijan Jakubek
Osječka 182 Novska Fabijan Jakubek gospodarski Fabijan Jakubek
XVI
31. Braniteljska poljoprivredna
zadruga EKO LAVANDA M&I
A.G. Matoša 16 Novska Darko Josić gospodarski Darko Josić
32. Obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo Tomislav Opić
Braće Opića 10 Gaj Tomislav Opić gospodarski Tomislav Opić
33. Ribnjačarstvo Poljana d.d. Ribnjaci bb Ribnjaci mr.sc.Milan
Božić
gospodarski Milan Božić
34. Lipička razvojna agencija LIRA
d.o.o.
Marije Terezije 27 Lipik Dejan Iličić javni Dejan Iličić
35. OPG Vjera Ožoga Zagrebačka 22 Nova
Subocka
Vjera Ožoga gospodarski Vjera Ožoga
36. Turistička zajednica Grada
Lipika
Trg kralja Tomislava 3 Lipik Vinko Kasana javni Hrvoje Kovačić
37. OPG Antun Ivanović Borovac 54 Borovac Antun Ivanović gospodarski Stjepan Ivanović
38. Omanovac d.o.o. Kralja Tomislava 8a Pakrac Zvonimir Miler gospodarski Zvonimir Miler
39. Obrt: Tradicijsko obiteljsko
obrtničko tkanje "RUŽA"
Staroselska 15 Novska Ante Maršić gospodarski Antonija Maršić
40. Pilotova farma d.o.o. Kričke 2 Kričke,
Novska
Duško Vučić gospodarski Duško Vučić
41. Goran Puščenik Matije Gupca 8 Lipik Goran Puščenik civilni Goran Pušćenik
42. Sportska-atletska udruga Lipik-
Pakrac
Marije Terezije 27 Lipik Marko Barčan civilni Marko Barčan
43. Palijativni tim LiPa Bolnička 74 Pakrac Ljerka Pavković civilni Vesna Božić
44. OPG Antun Širac Stjepana Širca 5 Prekopakra Marica Širac gospodarski Marica Širac
45. Iva Gamauf Ljudevita Gaja 2 Poljana Iva Gamauf civilni Iva Gamauf
46. OPG Marina Novak Frankopanska 22 Prekopakra Marina Novak gospodarski Igor Novak
47. Obrt Luka A. Hebranga 10 Pakrac Daniel Eraković gospodarski Daniel Eraković
48. OPG Marjan Štimac Marino Selo 119 Marino
Selo
Marijan Štimac gospodarski Marjan Štimac
49. OPG Ivica Štimac Marino Selo 131a Marino
Selo
Ivica Štimac gospodarski Ivica Štimac
XVII
50. Udruga mladih Komarac
Jasenovac
Trg kralja Petra Svačića bb Jasenovac Goran Dragić civilni Goran Dragić
51. OPG Marijana Đurić Košutarica 69 Jasenovac Marijana Đurić gospodarski Marijana Đurić
52. Poljoprivredna zadruga Sava
Jasenovac
Ulica V.Nazora 89 Jasenovac Julka Đilas gospodarski Julka Đilas
53. OPG Ivica Šimuradik Marino Selo 39 Marino
Selo
Ivica Šimuradik gospodarski Ivica Šimuradik
54. OPG Zdravko Nikšić Hrvatskih branitelja 61 Janja Lipa Zdravko Nikšić gospodarski Zdravko Nikšić
55. Planinarsko društvo „Zmajevac“
Novska
Tina ujevića 2C Novska Melita Mihalić civilni Melita Mihalić
XVIII
PRILOG BR. 10: Popis članova Upravnog odbora LAG-a
R.b. Ime i prezime Predstavnik organizacije Sektor
1. Vinko Kasana Grad Lipik javni
2. Marija Mačković Općina Jasenovac javni
3. Zdravko Nikšić OPG Zdravko Nikšić gospodarski
4. Milan Vlajković OPG Milan Vlajković gospodarski
5. Marica Širac OPG Antun Širac gospodarski
6. Roman Vukalović OPG Roman Vukalović gospodarski
7. Marko Barčan Sportsko-atletska udruga Lipik-Pakrac civilni
8. Melita Mihalić Planinarsko društvo „Zmajevac“ Novska civilni
9. Sven Zerdin Udruga mladih Mali most civilni
10. Goran Dragić Udruga mladih „Komarac“ Jasenovac civilni
XIX
PRILOG BR. 11: BAZA PROJEKATA LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE
Nositelj projekta Vrsta ulaganja Iznos
ulaganja
Godina
ulaganja
OPG Simo Božić
Instaliranje solarne elektrane snage 10 KW, fasaderski radovi na gospodarskom objektu
za držanje ovaca površine 300 m2 , izgradnja objekta za klanje malih papkara, izgradnja
solarne elektrane snage 10 KW na klaonici, rekonstrukcija postojeće gospodarske
građevine u gospodarsku zgradu za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom
domaćinstvu, opremanje i postavljanje solarne elektrane snage 7 KW
732.500 2016-
2017.
OPG Marko
Gračaković
Proširenje i adaptacija sirane, nabavka dostavnog vozila, rekonstrukcija i opremanje
prostora za degustaciju i prodaju, ugradnja solarnih panela na siranu
1.240.000 2016 –
2018.
OPG Zvonimir
Tišner
Kupnja traktora 80 KS 150.000 2017.
Braniteljska
poljoprivredna
zadruga trešnja
Novska
Izgradnja/rekonstrukcija objekta za životinje, izgradnja plastenika za uzgoj sitnog voća,
nabavka voćarskog traktora, podizanje voćnjaka 5 ha, izgradnja sustava za navodnjavanje
na 7 ha, gnojidba i obrada tla, kupnja zemljišta, rekonstrukcija objekta, izgradnja fasade
2.270.000 2016-
2020.
OPG Zinka
Dodigović
Izgradnja sušare za ljekovito i industrijsko bilje 114.750 2018.
OPG Silvano De
Martini
Nabavka usisivača za lješnjake, stroja za sortiranje i čišćenje lješnjaka, mulchera, trimera,
atomizera, traktora, podizanje 3 ha lijeske (nabavka sadnica, priprema tla, ograđivanje,
repromaterijal), izgradnja sustava za navodnjavanje na 2 ha lijeske, izgradnja i opremanje
prostora za pakiranje i skladištenje gotovih proizvoda, nabavka kombija, izgradnja
solarne elektrane na objektu za preradu lijeske, kupnja 3 ha zemljišta, ograđivanje nasada,
kupnja sadnica, školovanje za voćara
1.044.750 2016-
2020.
OPG Marina
Novak
Nabavka sakupljača lijeske, kupnja podrivača, prikolice, voćarskog traktora, atomizera,
nabavka sušare na biomasu, podizanje ograde na 9 ha nasada, mikorizacija hidrogelom
na 9 ha nasada, izgradnja sustava navodnjavanja na 7 ha nasada, krčenje 0,13 ha, kupnja
1 ha zemljišta, rekonstrukcija postojeće zgrade u prostor za preradu lijeske i skladište,
izgradnja skladišta, nabavka dostavnog vozila, izgradnja sustava grijanja na biomasu
1.828.750 2016-
2020.
OPG Robert Sim Izgradnja montažnog bazena za gnojovku, nabavka traktora sa utovarivačem za kruti
stajski gnoj, nabavka rasipača mineralnog gnojiva
765.000 2016.
XX
OPG Klaudija
Pintarić
Obnova tradicijske kuće u svrhu turizma i smještaja, opremanje objekta za preradu
poljoprivrednih proizvoda, kupnja ovaca
497.250 2017.
OPG Tatjana Grgić Nabavka tanjurače, malčera, sijačice za kukuruz, prikolice 10 t, kose, traktora 85 -120 KS,
prikolice za stajski gnoj
610.000 2016.
OPG Zdravko
Lilovac
Nabavka sjetvene linije (roto drljača i nasadne sijačice) i traktorske navigacije 200.728 2016.
OPG Ivica Krpez Izgradnja nadstrešnice za mehanizaciju, nabavka prikolice, rasipača za mineralno
gnojivo, prskalice
262.642 2016-
2017.
OPG Zdravko
Nikšić
Izgradnja nadstrešnice za smještaj mehanizacije, nabavka prskalice, međurednog
kultivatora, rasipača mineralnih gnojiva
266.996 2016.
LUKA obrt za
voćarstvo
Nabavka atomizera, mulchera sa ticalom, nabavka sušare za lijesku, drobilice za lješnjak 215.000 2016.
OPG Vjera Ožoga Izgradnja i opremanje izletišta na OPG-u, izgradnja sanitarnog čvora, izgradnja replike
mlina, prostora za prezentaciju proizvoda, uređenje muzejske zbirke, nabavka opreme i
strojeva za radionicu za popravak strojeva i poljoprivredne mehanizacije
383.000 2017.
Poljoprivredna
zadruga Sava
Jasenovac
Ulaganje u liniju za košnju i spremanje lucerne i ostalih biljnih ostataka, Kosilica GMD
24, sakupljač STAR SIP, preša za okrugle bale, prednji utovarivač, nadstrešnica za
poljoprivrednu mehanizaciju, repromaterijal i poljoprivredne proizvode
750.000 2016.
OPG Antun
Ivanović
Nabavka traktora 80 KS, sadilice za povrće, adaptacija skladišnog prostora, nabavka
opreme za sortiranje i pakiranje povrća, navodnjavanje povrća
750.000 2016-
2018.
OPG Fabijan
Jakubek
Izgradnja i opremanje punionice i kušaone meda, prostora za prodaju i prezentaciju
vlastitih proizvoda
383.000 2016.
OPG Ivan Došlović Ulaganje i postrojenja za destilaciju lavandinog ulja, objekt i opremu, pakiranje,
kupovina poljoprivrednog zemljišta, traktora, priključaka, podizanje nasada lavande
497.900 2016–
2017.
OPG Goran
Pušćenik
Kupnja 250 sadnica oraha, 2.000 sadnica aronije, postavljanje sustava za navodnjavanje
na 1 ha nasada sa pumpom na električnu energiju iz fotonaponskih modula, postavljanje
800 m ograde
114.000 2017.
OPG Milan
Vlajković
Izgradnja vezova za stoku i kupovina poljoprivrednog zemljišta 114.750 2016.
OPG Antun Širac Izgradnja i opremanje objekta za preradu i prezentaciju i prodaju proizvoda na OPg-u,
marketing, oglašavanje, podizanje nasada aronije, kupnja zaštitne mreže, nabavka 2 kom
497.250 2017.
XXI
crne slavonske svinje, nabavka mehanizacije: prskalice, tanjurače, pluga, kupnja 3 ha
zemljišta, izgradnja svinjaca, ograde za svinje
OPG Ivan Peći Nabavka sortirke za ishranu teladi, koša za rolo bale, valova za ishranu stoke, diskaste
kose sa gnječilicom
115.000 2016.
OPG Marjan
Štimac
Nabavka traktora 105 KS 229.500 2016.
Poljoprivredna
zadruga Voćko
Pakrac
Opremanje pogona za preradu voća u sokove, nabavka peteljkare, punilice, opreme za
hlađenje, nabavka teleskopskog viličara, baterija
200.000 2017.
OPG Roman
Vukalović
Izgradnja sanitarnog čvora, vrcaone meda sa kušaonom, skladišta za gotove proizvode,
nabavka opreme za vrcanje i topionika za vosak
300.000 2016.
Dušan Grbić Kupnja rasplodnih ovaca 40 kom, poljoprivrednog zemljišta 10 kj, sadnja 1 ha oraha 114.750 2017.
OPG Josip
Delorenci
Kupnja traktora, pluga, tanjurača, sjetvospremača, dvoosovinske prikolice, 200.000 2016.
Grad Lipik Izgradnja fontane u Lipiku 500.000 2016.
Grad Lipik Muzej povijesti Lipika 300.000 2016.
Grad Lipik Teniski centar Lipik 150.000 2016.
Općina Jasenovac Uređenje i opremanje Pučkog doma Jasenovac 120.000 2016.
DVD Puska Uređenje okoliša Pučko-vatrogasnog doma Puska 114.000 2017.
Planinarsko društvo
Zmajevac
Opremanje sportsko-rekreacijske zone na Novljanskom jezeru 300.000 2016.
NOVOKOM d.o.o. Dogradnja mrtvačnice (sanitarni čvor) i uređenje staza na groblju u Starom Grabovcu 150.000 2016.
Udruga žena
Kozarice
Opremanje i uređenje društvenog doma u naselju Kozarice 150.000 2016.
Nogometni klub
Slavonija
Opremanje sportskog igrališta u naselju Brestača 120.000 2016.
DVD Stara
Subocka
Opremanje i uređenje Društvenog doma u naselju Stara Subocka 120.000 2016.
KUD Paklenica Opremanje i uređenje Društvenog doma u naselju Paklenica 150.000 2016.
KUD Javor Opremanje Društvenog doma u Jazavici 500.000 2016.
DVD Sigetac Opremanje društvenog doma u Sigetcu 120.000 2016.
Grad Lipik Uređenje groblja u Brezinama 487.500 2016.
XXII
Grad Lipik Uređenje groblja u Dobrovcu 312.500 2016.
Grad Lipik Uređenje pristupnog puta za groblja u Dobrovcu 500.000 2016.
Grad Lipik Uređenje parkirališta na groblju u Dobrovcu 500.000 2016.
Grad Lipik Uređenje groblja u Filipovcu 141.250 2016.
Grad Lipik Uređenje katoličkog groblja u Čagliću 500.000 2016.
Grad Lipik Uređenje pravoslavnog groblja u Čagliću 575.000 2016.
Grad Lipik Uređenje groblja u Klisi 600.000 2016.
Grad Lipik Uređenje groblja u Lipiku 300.000 2016.
Grad Lipik Izgradnja parkirališta na groblju u Poljani 500.000 2016.
Grad Lipik Uređenje groblja u Poljani 250.000 2016.
Grad Lipik Mrtvačnica u Klisi 200.000 2016.
Grad Lipik Parkiralište kod groblja u Lipiku 1.000.000 2016.
Grad Lipik Izgradnja nogostupa u Frankopanskoj ulici u Lipiku 150.000 2016.
Grad Lipik Izgradnja nogostupa i parkirališta u ulici Sudre Slavka u Gaju 550.000 2016.
Grad Lipik Izgradnja nogostupa u ulici Tabor u Filipovcu 390.000 2016.
Grad Lipik Izgradnja nogostupa u Antunovačkoj ulici u Poljani 250.000 2016.
Grad Pakrac Modernizacija Ulice hrvatske policije iz Domovinskog rata 720.000 2016.
Grad Pakrac Izgradnja nogostupa u Ulici Kalvarija 447.285,59 2016.
Češka beseda
Prekopakra
Rekonstrukcija sustava grijanja u Češkom domu u Prekopakri 115.000 2017.
Grad Kutina Dovršetak izgradnje društvenog doma u Janjoj Lipi 306.000 2017.
Grad Pakrac Sanacija doma u Donjoj Obriježi 1.014.300,63 2016.