Inela Kasapovi, Samra Bezdrob

Lovite i lovni objektiSeminarski rad iz predmeta Biologija lovne divljai

Sarajevo, 2012.

POJAM I OSNOVNE KARAKTERISTIKE LOVITA Lovite - povrina zemljita, uma i voda, na kojoj

postoje ekoloki (ivotni) uslovi za opstanak, reprodukciju i uspjeno uzgajanje jedne ili vie vrsta divljai; Lovite mora initi zaokruenu lovnoprivrednu cjelinu,omeenu granicama, ali tako da ne sprijeava dnevne i sezonske migracije divljai. Lovite ne obuhvata: 1. izgraeno graevinsko zemljite, 2. javne saobraajnice, 3. odreene dijelove prirode gdje je zabranjen lov 4. rasadnike, vone i lozne zasade itd.

POJAM I OSNOVNE KARAKTERISTIKE LOVITA Granice lovita moraju biti uoljive i jasno

obiljeene na terenu. Poeljno je da budu to je mogue vie prirodne, odnosno da prate vodene tokove, grebene i druge prirodne objekte. Ako ovo nije mogue, granice se odreuju vjetaki, tj. putevima, eljeznikim prugama i drugim objektima.

Podjela lovita Lovite osniva Skuptina kantona, ili nadleno

ministarstvo. Lovita se mogu ustanoviti kao: 1. otvorena lovita, 2. ograena lovita i 3. uzgajalita divljai.

Podjela lovita Otvoreno lovite ne moe biti manje od 1.000 ha. Ograeno lovite ne moe biti manje od 600 ha. Uzgajalite divljai - povrina uzgajalita mora biti

vea od 100 ha a manja od 2.000 ha.

Lovita dijelimo prema:

nadmorskoj visini i konfiguraciji terena; prema namjeni; prema strukturi povrina u lovitu;

prema vrstama divljai koje se u njemu uzgajaju; prema intenzitetu gospodarenja.

Podjela lovita Prema konfiguraciji terena i nadmorskoj visini, vri

se podjela svih lovita na: 1. nizinska (ravniarska), 2. visinska (brdsko-planinska) i 3. visokoplaninska lovita.

Nizinska lovita - uglavnom pruaju uslove za ivot

zeca, fazana, jarebica, prepelica, divljeg goluba i grlica. Najvei dio povrine ovih lovita ine obradive povrine, livade i panjaci.

Podjela lovita Visinska (brdska) lovita su u rasponu od 700-1000

m.n.v. Ovo je najei tip lovita u BiH, sa izraenim reljefom. U ovim lovitima glavne vrste divljai su: srna, medvjed, divlja svinja, tetrijeb, ljetarka, zec, golub grivnja. Visinska lovita su obino sa kompleksima uma i ikara sa manje livada i panjaka.

Podjela lovita Planinska lovita su u rasponu od 1000-2500 m.n.v. Nalaze se i iznad zone umske vegetacije, sa

preteno travnim formacijama i stijenama. Tu obitavaju divokoza i kozorog. U niim predjelima ivi medvjed, divlja svinja, srna, tetrijeb, ljetarka i zec.

Podjela lovita Prema namjeni lovita se mogu podijeliti na: 1. lovita sportsko-rekreativne namjene,

lovita privredne namjene i 3. lovita posebne namjene. Prema strukturi povrina, lovita se dijele na: 1. umska, 2. poljska i 3. stepska, 4. kraka, te 5. lovita sa velikim vodenim povrinama.2.

Podjela lovita Prema vrstama divljai, lovita se mogu podijeliti na

:

1. lovita krupne i2. sitne divljai. 1. 2.

1. 2.

Prema intenzitetu gospodarenja, lovita dijelimo na : ona sa intenzivnim gospodarenjem i ona sa ekstenzivnim. Povrine u lovitu dijelimo na: lovnoproduktivne (lovne) i nelovnoproduktivne (nelovne) naseljena mjesta, farme, vonjaci, vinogradi itd.

LOVNI OBJEKTI uzgojni, tehniki i turistiki Prema namjeni, lovne objekte moemo podijeliti u

tri osnovne grupe: 1. Lovno-uzgojni objekti 2. Lovno-tehniki objekti 3. Lovno-turistiki objekti

LOVNI OBJEKTI uzgojni, tehniki i turistiki Lovno-uzgojni objekti - slue uzgoju i zatiti divljai. To su: 1. 2. 3. 4. 5. 6.

hranilita, pojilita, prihvatilita, kaljuita, solila, silosi itd.

LOVNI OBJEKTI uzgojni, tehniki i turistiki Hranilita - se grade da bi u nepovoljno godinje

doba obezbijedila za divlja dovoljno hrane i osigurala njen kvalitet i zdravlje. Hranilitima se takoe postie zadravanje divljai u lovitu.

LOVNI OBJEKTI uzgojni, tehniki i turistiki Svako hranilite mora da zadovolji dva osnovna

zahtjeva: 1. da obezbijedi zatitu hrane od kvarenja, propadanja i rasturanja, 2. da je uini lako dostupnom divljai. Kod izbora mjesta za hranilita, mora se voditi rauna da je mjesto mirno, daleko od komunikacija i naselja,da su u blizini zaklona ili u samom zaklonu. Prema namjeni razlikujemo : 1. hranilita za nisku ( improvizovana, prenosna i privremena hranilita ) 2. visoku divlja.

LOVNI OBJEKTI uzgojni, tehniki i turistiki Obino se u blizini ovih objekata nalaze i skladita

hrane (sijena, kukuruza i dr.), kako bi se obezbijedilo stalno dopunjavanje hranilita .

LOVNI OBJEKTI uzgojni, tehniki i turistiki Hranilita za mladunce se grade odmah pored

glavnih hranilita, a obezbjeuju se jakom drvenom ogradom, u kojoj su ostavljeni manji prolazi, ali tako da odrasle jedinke ne mogu ui.

LOVNI OBJEKTI uzgojni, tehniki i turistiki Solila - so je neophodno potrebna preivarima:

jelenima, srnama, muflonima i divokozama. Naroito je potrebno davati so u periodu intenzivne ishrane, tj. u proljee i ljeto. Solila se postavljaju u uplje ili izdubljene panjeve, ili na podrezano drvee u vidu plastinih ili drvenih cijevi. Najee se daje kamena ili kuhinjska so pomijeana sa ilovaom u omjeru 2:3.

LOVNI OBJEKTI uzgojni, tehniki i turistiki Danas imamo i specijalnu

briketiranu so sa dodatkom mikroelemenata i vitamina neophodnih divljai, i tvarima protiv parazitarnih oboljenja. Ili, so u formi paste koja se moe jednostavno nanijeti na podesno drvee u vidu premaza.

LOVNI OBJEKTI uzgojni, tehniki i turistiki Pojilita postavljaju se za sunih godina, i tamo

gdje nema tekuih voda, bara, i sl., zbog koje divlja strada radi pomanjkanja vode. Postavljaju se korita, burad ili autogume na pogodnim mjestima radi skupljanja kinice, pitalina ili manjih izvora. Prave se i od drveta i betona.

LOVNI OBJEKTI uzgojni, tehniki i turistiki Kao najnovija rjeenja javljaju se mali bazeni od

plastinih folija, koji se ukopavaju u zemlju do 60 cm dubine. Pojilita se pokrivaju sitnom jakom ianom mreom, koja se postavlja 10 15 cm ispod nivoa vode, a ima funkciju da sprijei utapanje.

LOVNI OBJEKTI uzgojni, tehniki i turistiki Kaljuita prave se na pogodnim mjestima

(podnoju padina, ispod pitalina ili u potocima koji ljeti presuuju), iskopaju se jame do 40 cm dubine kako bi se u njima zadravala voda poslije kia ili kad potoci presue.

LOVNI OBJEKTI uzgojni, tehniki i turistiki Poznato je da se jeleni i divlje svinje rado i esto

kaljuaju, pa im se to mora omoguiti.

Lovno-tehniki objektiLovno-tehniki objekti su oni koji slue za racionalno koritenje divljai, odnosno za hvatanje i lov divljai i radnje koje mu prethode.

Lovake kue

Lovaka kua se gradi u onim lovitima koja su udaljena od naselja,

a slui za stanovanje lovakog osoblja i kao sklonite i mjesto za odmor lovcima koji u lovitu borave nekoliko dana. Obino ima ureenu veu prostoriju za boravak, kuhinju i nekoliko leaja

Lovake kolibe Lovake kolibe imaju dvojaku namjenu i prema njoj se

grade: jednima je svrha da na dui ili krai period pruaju udobno stanovanje, naroito u udaljenim lovitima u kojima se u lov ide vrlo kasno ili vrlo rano (divlja visokog lova). U takvim kolibama je ureeno nekoliko leaja i prostor za loenje vatre. Druga vrsta koliba slui samo kao sklonite u sluaju nevremena i za osmatranje prilika u lovitu, naroito nou (tetoine i lovokradice). Izgraene su jednostavno sa leajem i sjedalom. Nalaze se u raznim krajevima lovita, udaljene od naselja i lovakih kua.

Lovake kolibe

Osmatranice Osmatranice i eke su objekti za osmatranje i lov divljai. Tu

spada visoka pokrivena eka koja slui za osmatranje i lov u svim tipovima lovita. Gradi se na stubovima, obino na visini od 4-6 m. Visinu odredjuje okolno rastinje preko kojeg se osmatra, kao i veliina prostora koji se osmatra. Visoka eka moe biti i nepokrivena, ali je u tom sluaju manje podesna, osobito u hladnija godinja doba.

Osmatranice

Zatvorena eka Zatvorena eka, pravi se za lov nou i u hladnija godinja doba,

odnosno za lov medvjeda, divljih svinja i dlakavih grabeljivaca. Ima oblik manje kolibe, sa pominim prozorima, a unutra se nalaze sjedita ili leaj. Obino se postavlja na prirodne uzvisine, ili se neto izdie od tla.

Mrcinita Mrcinita predstavljaju manje lovno-tehnike objekte, koji se

kombinuju sa zasjedima (obino visokim), a slue za osmatranje i lov predatora i tetoina. Obino se u blizini zasjeda iskopa rupa u koju se stavi plastina ili betonska cijev promjera bar pola metra. U ovu cijev se tokom cijele godine odlau otpaci i iznutrice ivotinjskog porijekla ili odstrijeljene tetoine (vrane, svrake i dr.). Ovakvi objekti su vrlo pogodni za kontrolu brojnosti predatora i tetoina, jer po tragovima moemo izvriti dosta tanu procjenu, o prisutnosti predatora i tetoina u tom dijelu lovita. Mrcinita treba rasporediti tako da na svakih 150 ha u lovitu imamo po jedno.

Mrcinita

Lovaki zasjedi Lovaki zasjedi na zemlji i drveu. Na mjestima prolaza divljai,

odnosno na pravcima prigona, prave se zasjedi. Na zemlji je to obino zaklon od balvana, granja itd. Na drvetu je to stalni ili prenosni zasjed, koji se sastoji od ljestava i sjedala, a visok je 3-5 m

Lovaki zasjedi

Lovake staze Lovake staze i prosjeke, pored prilaznih puteva, grade

se i mnoge staze koje treba redovno odravati. Slue za lake kretanje po terenu, kao i za osmatranje, lov, raznoenje hrane, itd. Prosjeke se rade u blizini hranilita kako bi se olakao dotur hrane i pristup divljai, a isto tako i osmatranje i praenje. Na pravcima prigona divljai, takoe se prave prosjeke kako bi se olakalo izvoenje lova.

Lovake staze

Obiljeavanje lovita i objekata Obiljeavajui i granini objekti, postavljaju se na prilazima

lovitu, na dobro vidljivim mjestima i du saobraajnica

Lovno-turistiki objekti Lovno-turistiki objekti slue kao pratei objekti u onim

lovitima u kojima je razvijen lovni turizam. U ovo ubrajamo lovake domove, luksuznije lovake kue, restorane, boksove za pse, posebne osmatranice sa kojih se moe fotografisati i snimati divlja, itd. Ovi objekti raspolau svim prateim sadrajima za ugodan boravak gostiju.

Turistiki objekat

Panorama turistikog odmaralita