LRS LAG Barun Trenk

7/25/2019 LRS LAG Barun Trenk

1/100

LIPANJ 2016.

2014. 2020.

Rad LAG-a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za poljoprivredni razvoj,

Podmjera 19.1. "Pripremna pomo" u okviru Mjere 19 "LEADER-CLLD"

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014.-2020.

Udio sufinanciranja: 90% EU, 10% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulae u ruralna podruja.


2/100

OSOBNA ISKAZNICA LAG-A BARUN TREN K

NAZIV LAG-A Lokalna akcijska grupa Barun Trenk

ADRESA SJEDITA Majstorska 13, 34334 Kaptol

WEB STRANICA www.lag-baruntrenk.hr

E-MAIL [email protected]

TELEFONI 091 237 1906; 098 465 650

DATUM OSNIVANJA 19.01.2012.

OIB 88790742774

REGISTARSKI BROJ 11000790

RNO 0248567

IBAN HR3324120091136004355

BROJ JEDINICA LOKALNESAMOUPRAVE 6

UKLJUENE JEDINICELOKALNE SAMOUPRAVE

OPINE: BRESTOVAC, JAKI, KAPTOL, VELIKA;GRADOVI: KUTJEVO, POEGA

NUTS II REGIJA KONTINENTALNA HRVATSKA

BROJ STANOVNIKA 49.358

POVRINA LAG-A 870,88 km2

GLAVNI IZVORFINANCIRANJA

M19, PROGRAM RURALNOG RAZVOJA RH 2014-2020, EPFRR (EAFRD) 90%, RH 10%


3/100

SADRAJ

1. Opis podruja LAG-a Barun Trenk ................................................................................................. 03

1.1. Ope zemljopisne znaajke podruja ........................................................................................ 03 POVRINA I GRANICE PODRUJA ...................................................................................... 03 RELJEFNE I KLIMATSKE KARAKTERISTIKE....................................................................... 04 KULTURNA I POVIJESNA BATINA.................................................................................... 06 PRIRODNA BATINA, NATURA 2000 ................................................................................... 08 PARK PRIRODE PAPUK ..................................................................................................... 10 UNESCO-v GEOPARK PAPUK ............................................................................................ 12 STANJE DRUTVENE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE............................................... 13 1.2. Gospodarske znaajke podruja ............................................................................................... 15 GLAVNE GOSPODARSKE DJELATNOSTI............................................................................ 15 VINOGORJE KUTJEVO ....................................................................................................... 16

STANJE GOSPODARSTVA..................................................................................................... 21 1.3. Demografske i socijalne znaajke podruja .............................................................................. 23 BROJ I GUSTOA STANOVNIKA......................................................................................... 23 DEMOGRAFSKA KRETANJA ................................................................................................ 23 OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNITVA..................................................................... 25 KOLSTVO, KULTURA I SPORT ........................................................................................... 26 VELEUILITE U POEGI................................................................................................. 27 ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB ........................................................................................ 292. Analiza razvojnih potreba i potencijala podruja, ukljuujui SWOT analizu ................................ 31 2.1. Identifikacija razvojnih potreba i potencijala LAG-a................................................................. 31 2.2. SWOT analiza............................................................................................................................ 323. Vizija, ciljevi, mjere i pokazatelji izlaznih rezultata LRS ................................................................ 34 3.1. Opis ciljeva, mjera i tipova operacija LRS................................................................................. 37 3.2. Projekti suradnje......................................................................................................................... 41 3.3. Inovativan i integrirani karakter LRS......................................................................................... 43 3.4. Usklaenost s nadreenim stratekim dokumentima.................................................................. 43 3.5. Opis odabira projekata na razini LAG-a..................................................................................... 454. Opis ukljuenosti lokalnih dionika u izradu LRS ............................................................................. 475. Opis sposobnosti provedbe LRS ....................................................................................................... 506. Akcijski plan provedbe LRS ............................................................................................................. 527. Nain praenja i procjene provedbe LRS ......................................................................................... 54

8. Financijski plan provedbe LRS i rada LAG-a .................................................................................. 56 8.1. Financiranje rada LAG-a ........................................................................................................... 56 8.2. Financijski plan .......................................................................................................................... 57


4/100

POPIS DODATAKA

DODATAK 1 Zaposleni po djelatnostima, Popis stanovnitva 2011.

DODATAK 2 Umrli prema skupinama uzroka smrti 2011. po gradovima i opinamaDODATAK 3 Osnovne kole, razredni odjeli, uenici i uitelji kraj kolske godine 2011./12.DODATAK 4 Registar lanova LAG-a (01.03.2016.)DODATAK 5 Najee zastupljene poljoprivredne kulture (oujak 2016.), prema zahtjevima za

potpore, APPRRR, ARKOD, po JLSDODATAK 6 Ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenostiDODATAK 7 Istraivanje o kvaliteti ivljenja u PoetiniDODATAK 8 Poljoprivredne povrine LAG-a Barun Trenk (ha)DODATAK 9 Povrine vinograda i broj trsova prema popisu poljoprivrede 2003., usporedba s 2015.DODATAK 10 estice poljoprivrednog zemljita po poljoprivrednim kuanstivmaDODATAK 11 Trite radne snage

DODATAK 12 Stanovnitvo prema izvorima prihodaDODATAK 13 lanovi Upravnog odbora (01.03.2016.)DODATAK 14 Popis aktivnosti ili dogaanja LAG-a 2012.-2015.DODATAK 15 Promo lanak Poziv na dostavu projektnih idejaDODATAK 16 Registar kulturnih dobara LAG Barun Trenk (oujak 2016.)DODATAK 17 Popis obrazovnih programa u srednjokolskim ustanovamaDODATAK 18 Popis svih sudionika na 5 radionica za izradu Lokalne razvojne strategijeDODATAK 19 Akcijski plan za izradu Lokalne razvojne strategije LAG-a Barun TrenkDODATAK 20 Obrazac za ocjenjivanje projekataDODATAK 21 Obrazac za prikupljanje projektnih idejaDODATAK 22 Anketni listi za izradu SWOT analize

DODATAK 23 Poetina Stablo problema prema mladima (Gimnazija, Poega)DODATAK 24 Ciljevi i prioriteti Europske unije za ruralni razvojDODATAK 25 Tipovi operacija (aktivnosti) financirane iz sredstava LAG-a

APPRRR Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvojuCLLD Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (eng. Community-Led Local Development)EPFRR Europski poljoprivredni fond za ruralni razvojESF Europski socijalni fond

ESI fondovi Europski strukturalni i investicijski fondovi (EPFRR, EFPR, EFRR, ESF i KF)EU Europska unijaHZZ Hrvatski zavod za zapoljavanjeIPARD Instrument pretpristupne pomoi za ruralni razvojLAG Lokalna akcijska grupaLRS Lokalna razvojna strategijaLEADER Liaisons entre Actions de Developpment de l'Economie RuraleMRR Mrea za ruralni razvoj

NO Nadzorni odborPG Poljoprivredno gospodarstvoPRR Program ruralnog razvoja 2014.-2020.

UO Upravni odborUPOC Uzgojno poslovno obrazovni centar

POPIS KRATIC A


5/100

LAG Barun Trenk je podruje prepoznatljivo kao kontinentalna turistika destinacija, odnedavno na listi

UNESCO geoparkova prirodne batine, koji svoju ponudu temelji na proizvodnji zdrave, domae hrane,bogatstvu i ljepoti prirodnih resursa (iste vode, istog tla i istog zraka), te idealnim klimatskim uvjetimaza razvoj poljoprivrede, voarstva, vinogradarsko-vinske i ekoloke proizvodnje visoke dodatnevrijednosti.Svjesni smo injenice da nitko nije odgovorniji za nau budunost od nas samih. Zato elimo iskoristitilokalna znanja, iskustva, vizionarstvo i hrabrost kako bi nae ideje oivjele u praksi. Nae ukupno lanstvou LAG-u inilo je dinaminu i aktivnu radnu skupinu za izradu. Pojedinci su se ukljuivali na koji god nainsu htjeli i eljeli. Poziv na suradnju i sudjelovanje je upuen iroj drutvenoj zajednici. Svi prijedlozi isugestije su razmotrene vrlo detaljno. Koristili smo i strunu pomo konzultanata s lokalnog podruja, kojiimaju iskustva u definiranju strateki vanih dokumenata.Ovaj dokument, bez obzira na njegovu kvalitetu, nee rijeiti sve izazove s kojima se podruje LAG-asuoava. Ali bit e podloga za sve aktivnosti koje slijede, pomagalo za razvoj uspjenih poduzetnikih priai novih radnih mjesta, te za koritenje nacionalnih i lokalnih resursa, privatnih i javnih investicija i fondovaEU.Lokalna razvojna strategija LAG-a Barun Trenk izraava vrlo jasno PUT I NAIN kako stanovnitvo iinstitucije s podruja LAG-a ele postii ravnomjeran razvoj na svom podruju, kako doprinijeti razvojucijele regije, te kako smanjiti zaostajanja za prosjekom Europske unije.

Ivica Samari,predsjednik LAG-a Barun Trenk

PREDGOVO R

LOKALNA RAZVOJNA STRATEGIJA

LOKALNE AKCIJSKE GRUPE BARUN TRENK2014. 2020. 1


6/100

LAG je partnerstvo izmeu predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora ruralnog podruja

osnovano u svrhu izrade i provedbe lokalnih razvojnih strategija regije.Zadae LAG-a su:

a) Izgradnja kapaciteta lokalnih dionika za razvoj i provedbu projekata

b) Uspostava nediskriminirajueg i transparentnog postupka odabira projekata

c) Osiguranje koherentnosti projekata sa strategijom LRS

d) Priprema i objava poziva na natjeaj te definiranje kriterija za odabir

e) Primanje i ocjena prijava za potporu na razini LAG-a

f) Odabir projekata i odreivanje intenziteta potpore

g) Praenje provedbe LRS i projekata za koje se dodjeljuje potpora.

Tijekom razdoblja kolovoz 2015 - lipanj 2016 dionici LAG-a Barun Trenk izradili su svoju Lokalnurazvojnu strategiju koja izraava vrlo jasno PUT i NAIN kako snano potaknuti ruralni razvoj podruja, ato e doprinijeti socio-ekonomskog razvoju cijele regije i smanjiti zaostajanje za prosjekom Europskeunije.

UVO D



Izraena je detaljna analiza stanja u podruja, te nakon nje oblikovana je SWOT analiza koja proizlazi izinjenica utvrenih analizom stanja. Zbog lakeg prepoznavanja, tekstom oznaenim razliitim bojama u

poglavlju 1. Opis podruja LAG-a Barun Trenk naglaene su tvrdnje koje se mogu proitati u SWOT analizi( , , , ). Definirane razvojne potrebe i potencijal podrujaSNAGE SLABOSTI MOGUNOSTI PRIJETNJE

proizlaze iz identificiranih analize stanja i SWOT analize, a poseban naglasak je dan na opisu posebnostipodruja LAG-a (jedinstvenosti poput Vinarske regije, UNESCO Geoparka, Veleuilita u Poegi, itd.).

LAG Barun Trenk je definirao svoju razvojnu viziju koju eli ostvariti do 2020.:

2020. godine, LAG Barun Trenk je jedinstveno, prepoznatljivo, kontinentalno podruje, ouvaneprirodne ljepote i istoe, u kojem se na temeljima konkurentne vlastite proizvodnje i preradevrhunskih domaih proizvoda u sektoru vinogradarstva, voarstva, povrtlarstva, pelarstva istoarstva, te sukladnih i prateih usluga, pruaju brojne mogunosti za zapoljavanje i drutvenuukljuenost u homogenoj i povezanoj zajednici.

Specifini ciljevi definirani ovom strategijom su:

Konkurentna i profitabilna poljoprivredna i preraivaka proizvodnja u sektoru vinogradarstva,voarstva, povrtlarstva, pelarstva i stoarstva, po standardima EU

Razvijene inovativne, tehnoloki napredne, sukladne i pratee usluge poljoprivrednoj proizvodnji ipreradi, ukljuujui turistike usluge, radi plasmana i unapreenja proizvodnje

Osnaena i drutveno ukljuena lokalna zajednica kroz stvaranje zajednikih sadraja u prostoru ijaanje identiteta i osjeaja pripadnosti.

Do 2020. godine LAG Barun Trenk e postati kljuni imbenik ruralnog razvoja, prepoznat i vidljiv odstrane veine stanovnika i gospodarskih subjekata, sa izgraenim imidom referentne, transparentne iinspirativne organizacije koja bez diskriminacije podupire sve korisne razvojne projekte na svom podruju.


7/100

LAG-u Barun Trenk pripadaju gradovi Poega i Kutjevo, te opine Brestovac, Jaki, Kaptol i Velika.2Povrina LAG-a Barun Trenk iznosi ukupno 870,88 km , to ini ukupno 47,85% ukupne povrine

Poeko-slavonske upanije, odnosno 1,54% kopnene povrine cijele Hrvatske. Smjeten je na sredinjemi sjevernom dijelu upanije, a pripada panonskoj megaregiji, tonije slavonskom gromadnom gorju. Timeini dio Panonske regije.

Granice podruja su definirane granicama navedenih opina i grada. LAG Barun Trenk granii na zapadu sagradom Pakracom, na sjeveru s Virovitiko-podravskom upanijom, na sjeveroistoku sa Osjeko-

baranjskom upanijom, i istoku sa opinom aglin, na jugu sa gradom Pleternica i Brodsko-posavskom

upanijom.

1. OPIS PODRUJA LAG-A BARUN TRENK



1.1. Ope zemljopisne znaajke podrujaPOVRINA I GRANICE PODRUJA

Slika 1.Poloaj LAG-a Barun Trenk u HrvatskojIzvor: Leader mrea Hrvatske, web stranica, karta

Slika 2.Poloaj opina i gradovakoji su lanovi LAG-a Barun Trenk

Izvor: upanijska razvojna strategijaPoeko-slavonske upanije


8/100

RELJEFNE I KLIMATSKE KARAKTERISTIKEIako obiljeen planinama Papukom (953 m) i Krndijom (792 m) na sjeveru, kao i Poekom gorom (618 m)na jugu, LAG Barun Trenk je preteito ravniarski kraj, ruralno podruje. Iako znaajno pokriven ilistopadnim i vazdazelenim , veina teritorija su ipak poljoprivredne povrine, kojevrijednim umamaobiljeava .plodno i kvalitetno tlo

LAG-om protjeu sa obiljem , od kojih su najznaajnije rijeke: Orljava,brojni vodotoci kvalitetne vodeVelianka, Brzaja, Straemanka, Kaptolka, Vetovka, Kutjevaka Rika i Vrbova. Sve pripadaju slivu rijekeSave. Vodotoci su ponajvie bujini, odnosno formiraju se na strmim obroncima planina te prelaze usredinji plato blago nagnut prema dolini. Kako su korita uglavnom nestabilna, dolazi do estih nanosa kojise nepredvieno taloe te izazivaju izlijevanje vode (poplave, izlijevanja) pri pojavi maksimalnih kia.Velike vode se najvie javljaju u svibnju, srpnju i rujnu, a minimalne u kolovozu.

Reljef se moe podijeliti na dva osnovna tipa. Sredinji dio su nizine uz rijeke (150-200 m/nv). Obronciplanina Papuka, Krndije i Poeke gore proteu se pak visinama i od 450-954 m/nv). Ove planine donekle

daju brdsko-gorsko-predplaninski karakter podruju LAG-a, to prostor ini .biogeografski raznolikimKlima je ugodna umjereno-kontinentalna, uz ipak osjetne razlike gorskog i kotlinskog podruja. Gore suhladnije i vlanije. Sjeverni planinski masiv ini prirodnu barijeru i spreava prodor sjevernih hladnihvjetrova u junu dolinu. Du planinskog masiva (Papuk-Krndija) protee su relativno uska, dijelom ravna,dijelom brdovita dolina (duga 40 km i 15-20 km iroka).

U vegetativnom periodu (IV-IX mjesec) u prosjeku padne cca 450 mm kie. Oko 10% oborina je u oblikusnijega. Prosjena temperatura je cca 10C, dok je vlanost cca 82%. Podruje je obiljeeno slabim i tihim,ali promjenjivim vjetrovima, upravo zbog podplaninskog zatienog poloaja. Najtopliji je mjesec srpanj s

prosjenom temperaturom od 20.5C, dok je najhladniji mjesec sijeanj s prosjenom temperaturom od -1.1C.



Slika 3. Klima dijagram Poege

U najniim vlanim podrujima dolaze ume hrasta lunjaka i obinog graba dok su u brdskim predjelimadominantne ume hrasta kitnjaka. U gorskom podruju dolaze bukove ume a na najviim terenima Papuka

pojavljuju se panonske ume bukve i jele. Prema vertikalnom rasporedu vegetacije prostor je izuzetnoraznolik. Biljni svijet je izuzetno bogat sa vie od 1660 vrsta vaskularne flore. Uz umska stanita znaajnasu i travnjaka. Suhi panonski travnjaci kao i vlane livade uz rijeke i potoke su u fazi sukcesije. U novijevrijeme sve se vie otkrivaju i podzemna stanita u podruju Papuka s elementima kra (spilje, vrtae,

ponori), a sve skupa ukazuje na veliko bioloko bogatstvo podruja.

POEGA 145 m

C

20

40

60

80

100

200

300

400

500

(mm)


9/100



Od vodenih stanita istiu se rijeke, potoci, akumulacije i ribnjaci. Podruje LAG-a Barun Trenkobiljeava i postojanje na podruju opine Velika. Poznato termalno vrelo nalazi se uztermalnih izvorakorito potoka Duboanke, gdje su istraivanja pokazala da temperatura vode iznosi 28,6C, te kapacitetiznosi 3.63 l/s. Voda iz ovih izvora koristi se u bazenima otvorenog tipa (tijekom izrade ovog dokumenta

Velike terme nisu u funkciji zbog investicije u kompleks), premda istraivanja pokazuju da potencijaliovih izvora nadilaze trenutnu primjenu. Termalna voda pronaena je i u Tekiu prilikom istraivanjanaftnih buotina 1980-ih godina.

Na slici 4. je zorno prikazano samo na podruju Papuka.bogatstvo pitke vode

Slika 4. Izvori pitke vode na Papuku

Izvor: Diplomski rad Stjepan Mileti GIS izvora voda na podruju Papuka

Na podruju LAG-a Barun Trenk detektiran je odreeni u smisluenergetski potencijal vodotokahidroenergije, posebice na rijeci Orljavi i Kutjevakoj rijeci.

Tablica 1.Neto energetski potencijal za vodotoke na podruju Poeko-slavonske upanije

Izvor: Studija Potencijal obnovljivih izvora energije Poeko-slavonska upanija, EIHP, 2012.


10/100



KULTURNA I POVIJESNA BATINAPodruje LAG-a Barun Trenk se smatra jednim od najstarijih naseljenih podruja u Hrvatskoj, koje jeovjek neprekinuto naseljavao od vremena mlaeg kamenog doba do dananjih dana. Razlog je obilje vode,kamena, drveta, plodnog tla, biljnog i ivotinjskog svijeta (hrane), kao i reljefnih uzvisina i breuljaka za

podizanje obrambenih fortifikacija. U pisanim tragovima lokaliteti s podruja LAG-a se spominju ve od13. stoljea.

Utjecaj razliitih civilizacija koje su naseljavale ovo podruje ostavio je traga kroz razliite materijalnedokaze graditeljske batine (arheoloki lokaliteti, povijesne i ruralne cjeline, utvreni gradovi, sakralniobjekti), pa je podruje iznimno . Najznaajnija povijesna razdobljabogato kulturno-povijesnom batinomkoja su ostavila traga na podruju LAG-a su eljezno doba (8.-3. st.pr.Krista) na podruju Kaptola, pokojem se u europskim okvirima ovo razdoblje naziva Kaptolaka kultura. Drugo razdoblje je Srednji vijek ukojem se na vrhovima gorja podiu srednjovjekovne utvrde kao obrambeni tit glavnoga grada i katastraKaptola. Zbog zlatne groznice iz tog doba ostao je naziv VALLIS AUREA (zlatna dolina).

Na podruju grada Poege identificiraju se zasebne vrijedne povijesne cjeline, kao kompleksi sapovijesnom, arhitektonskom i ambijentalnom vrijednou koje cjelovite treba ouvati i obnoviti, poput:zgrada tvornice Zveevo, automehaniarska radionica Bleizifer, Planieva zgrada umarije, kino Central,Kirov mlin, itd.

Na podruju LAG-a Barun Trenk od ustanova kulture djeluju: Konzervatorski odjel (Poega); Gradskimuzej Poega; Gradsko kazalite Poega; Gradska knjinica i itaonica Poega; Narodna knjinica iitaonica Kutjevo; Dravni arhiv i drugi.

Slika 5. Festival Zlatne ice Slavonije, Poega Slika 6.KUD Ivo akali, Kaptol

Izvor: http://www.pszupanija.hr/arhiva-novosti Izvor: http://www.opcina-kaptol.com/ustanove-i-udruge

Mogu se istaknuti sljedei kulturno-povijesni spomenici i objekti:

v Kuni pil sv. Trojstva (Poega, 1739. god.)v Crkva sv. Duha s franjevakim samostanom, orguljama i bibliotekom (Poega),

sagraena 1285. god. sa bogato dekoriranim romanikim portalom iz 13. st.v Katedrala sv. Terezije Avilske (Poega, 1763. god.) sa orguljama iz 1900.v Crkva sv. Lovre (Poega, poetak 14. st.), sa sauvanim srednjovjekovnim freskamav Spomenik fra Luki ibriimoviu Sokolu (Poega), kao spomen na 12. oujka 1688. god.

(dan grada Poege) kada je poela odluujua bitka protiv Turakav Bazilika Sv. Mihovila (Rudina, jedinstvene skulpture ljudskih lica)v

Franjevaki samostan, gotika upna crkva Sv. Augustina (Velika, 14. st.), freske, arheoloka iumjetnika zbirkav Staklarsko groblje (Park uma Jankovac, grobnice njemakih staklara iz 18. st.)v Srednjovjekovni grad Kaptol, 13. st.v Veliki grad tvrava iz 13. st. Tlocrtna kompozicija do koje vodi markirana planinarska staza


11/100



v Dvorac Kutjevo (sagraeni na ostacima starog cistercitskog samostana)v Podrum u vlasnitvu tvrtke Kutjevo d.d. iz 1232. godinev Trenkovo - dvorac iz 1819. god. (10 km od Poege, jednokatna barokno-klasicistika graevina)v emernica arheoloka nekropola iz eljeznog doba, 8.-3. st.pr.Krista (Kaptol)

v Rudina, benediktinska opatija iz 13. st.

Generalno, sudionici izrade LRS te konzultirani vanjski suradnici (konzervatori) uoili su da je na podrujuLAG-a vei dio kulturne batine nedostatno obnovljen i slabo ouvan, te da zbog nedostatka ulaganja isredstava .kulturnoj batini prijeti daljnje propadanje

Slika 8.Nalazi iz grobnica Kaptol (eljezno doba)

Izvor: slavonski.hr/805 god. Rudine (ugroena kulturna batina) Izvor: opcina-kaptol.com

Slika 7.Rudine kraj Poege

Znaajne kulturne manifestacije specifine za podruje LAG-a Barun Trenk su:

v Hrvatski festival jednominutnog filma v Festival zlatne ice Slavonije, rujan v Poeke orguljake veeri, listopad v Cesarievi dani v Plesokaz v Ivanjski krijes, lipanj v Poeko kulturno ljeto v Grgurevo - poeki vinogradarski obiaj, Dan grada Poege, oujak

v

Zlatni glas Zlatne doline (Kaptol, svibanj, tamburako natjecanje i festival) v uvajmo obiaje zaviaja (Velika), ljeto v Bekteki susreti (Bekte) v Poljadija u srcu (Grabarje) v Pjesmom u jesen (Jaki) v Festival Graevine i pjesme (Kutjevo, lipanj) v Najdui stol u Hrvata (Velika, svibanj) v Vinkovo (Velika, sijeanj) v Vincelovo (sijeanj) i Martinje (studeni) u Kutjevu v Doi diko veeras na sijelo, Brestovac v Likovna kolonija, Alilovci.


12/100


LOKALNE AKCIJSKE GRUPE BARUN TRENK2014. 2020.

PRIRODNA BATINA, NATURA 2000Podruje LAG-a Barun Trenk sa svojim komparativnim prednostima ( , ist zrak, voda inezagaen okolitlo, te idealni pedoklimatski uvjeti za ivot) u odnosu na ostale regije ima veliku mogunost osiguravanja

pretpostavki za . U cilju ouvanja vrijedne prirodne batine, zatieno jezdrav ivot i ivot bez stresapodruje Papuka statusom parka prirode (unutar kojeg postoje lokaliteti sa pojaanom zatitom). Dodatno,geoloka raznolikost svjetske vanosti na podruju Papuka (i dijelom Krndije) razlog je osnivanjaGEOPARKA PAPUK 2006., koji je od 2015. godine i pod zatitom UNESCO-a. Vie o Parku prirode Papuki Geoparku Papuk prikazano je u nastavku.

Slika 9. aranski kup na ribnjaku pokraj Trenkova Slika 10.aran iz ribnjaka Jaki

Izvor:http://pozega.eu/ekipa-rendulic-smoljanovic-imala-najveci-ulov/

Izvor: LAG Barun Trenk

Status spomenika parkovne arhitekture ima i Park u Trenkovu (zatien od 1964., 5,20 ha povrine, uzDvorac, obiluje brojnim spomeniki vrijednim stablima i hortikulturnim vrstama i veim brojem egzota teraznim kultiviranim vrstama); Park u Kutjevu (zatien 1967., 1,70 ha, uz Dvorac, sudei po starosti

podignut poetkom 19. stoljea). O ouvanju prirodnih vrijednosti i zatienih biljnih i ivotinjskih vrstabrine se Javna ustanova za zatiena podruja Poeko-slavonske upanije.

Vinorodni breuljci u okolici Kutjeva smatraju se iznimno vanim krajolikom koji treba posebno zatititi(cca 800 ha pod vinogradima na podruju Kutjeva). Opa gospodarska i industrijska nerazvijenost podruja

je utjecala pozitivno na i , koji mogu bitiouvanost prirode ist okoli temelj za zdrav ivot ekolokuiproizvodnju hrane.

Rijeke (Kutjevaka Rika, Velianka, Kaptolka, Vetovka, Duboanka, Brzaja, Straemanka, itd.) su usvojim viim predjelima bogate istom i brzom vodom, pa se u njima nalazi i rijene ribe (pastrva, grge,

klen, a u nizinama aran, amur, som i smu). Riblji fond se pojaava i umjetnim ribnjacima na podrujuLAG-a, od kojih su svi mali ribnjaci, prikladni za portski ribolov (Jaki, Vetovo, Rajsavac, Luka, Velika,Eminovci, Kutjevo...). Akumulacijsko jezero na lokaciji Zveevo (u Parku prirode Papuk) je poznato posvojoj turistikoj vanosti u prolosti, dok je danas prilino devastirano i izvan funkcije. Ouvana priroda ivelike povrine pod umama omoguile su i ouvan ivotinjski svijet to je preduvjet za razvoj lovstva(divlja svinja, jelen, srna, fazan, prepelica, divlji zec, lisica, itd.) i ribolova. Sve su ovo odlini preduvjeti zauspjean razvoj selektivnih oblika turizma temeljenih na prirodnih vrijednostima.

NATURA 2000 je ekoloka mrea ouvanih podruja u cijeloj Europi. Namijenjena je ouvanju rijetkih,ugroenih i endeminih vrsta divljih ivotinja i biljaka, te stanita nabrojenih u dodacima EU direktiva. U

prosincu 2012. definirana su podruja NATURA 2000 za cijelu Republiku Hrvatsku, te ono obuhvaa ak

36,92% kopna. Tom injenicom smo svrstani meu zemlje s najveom biolokom raznolikou u Europi. ULAG-u Barun Trenk NATURA 2000 podruje je predstavljeno na mapi na Slici 11.

8


13/100



Slika 11.Prikaz podruja LAG-a Barun Trenk u NATURA 2000

Izvor: Zavod za prostorno ureenje Poeko-slavonske upanije

Podruje NATURA 2000 treba biti PRILIKA, a ne konica razvoja. Posebno znaajnim smatraju se stanitaptica na podruju Parka prirode Papuk, kao i ouvane i potpuno prirodne gorske ume i vodotoci, koje trebaistai i zatititi. Odabir podruja nije u potpunosti utemeljen na kvalitetnom terenskom istraivanju (negona zastarjelim literaturnim podacima) to u budunost moe dovesti do negativnih socio-ekonomskihuinaka proglaenja NATURA 2000 podruja.

9


14/100



Slika 12. Park prirode Papuk

Izvor: pp-papuk.hrNajvii vrhovi su Papuk (953 m), Ivaka glava (913 m), Toak (887 m), eljakovaki vis (820 m) iKapavac (792 m), a svi se posebno istiu upravo iz razloga to je njihova prisutnost u krajobrazu vrlouoljiva (okolo su sve ravnice do 100 m nadmorske visine). Papuk je umovita planina, u kojoj su prirodneume dobro ouvane, a posebno su vrijedne ume panonske bukve i jele u viim predjelima. Nekoliko uma

je praumskog karaktera.

Unutar Parka prirode Papuk nalaze se brojna podruja koja imaju neuobiajene jedinstvene znaajke teimaju i dodatni stupanj zatite. To su:

- PARK UMA JANKOVAC - planinska kotlina, zatiena 1955., poznata kao draguljSlavonije zbog svoje iznimne ljepote koju duguje umi, krkom slapu Skakavac i jezeru; ima

pouna staza sa 16 interpretacijskih ploa koja je 2006. god. dobila priznanje Hrvatske turistikezajednice Zeleni cvijet;

- GEOLOKA FORMACIJA RUPNICA nastala stubastim luenjem vulkanskih stijena upraoceanu. Prvi geoloki spomenik u RH.

Jedinstveno podruje planine Papuk (te djelomino Krndije),2povrine 336 km s bogatim biljnim i ivotinjskim svijetom

kao i kulturnim spomenicima (7 srednjovjekovnih utvrda) tegeolokom i povijesnom batinom prepoznato je i zatieno

PARK PRIRODE PAPU K

od strane Hrvatskog dravnog sabora 23. travnja 1999. Parkom prirode Papuk upravlja zasebna Javnaustanova, a njeno djelovanje je usmjereno na zatitu, ouvanje i promicanje temeljnih prirodnih i kulturnihvrijednosti Papuka.

10


15/100



Slika 13. Park prirode Papuk Slika 14. Viteki turnir Jankovac

Izvor: Foto natjeaj Papuk ljepota zaustavljena u vremenu

- Poseban rezervat umske vegetacije SEKULINAKA PLANINA- 150 godina stara umabukve i jele s osobinama praume;

- Spomenik prirode STANITE TISA(deset preostalih stabala ove zatiene vrste);

- Spomenik prirode STARI HRASTOVI(dva divovska hrasta kitnjaka stara 420 i 500 godina,koji su najstariji ivi organizmi u parku);

- Floristiki rezervat PLI-MALIAK-TURJAK-LAPJAK.

Premda se Park prirode Papuk prostire svojim sjevernim dijelom na Virovitiko-podravsku upaniju, tetime prelazi granice LAG-a, spomenute znamenitosti stanovnici LAG-a, kao i turisti (posjetitelji)doivljavaju kao jednu prostornu cjelinu, pa bi ih bilo pogreno izostaviti u opisu.

U Parku prirode Papuk sustavno se radi na razvoju turistike djelatnosti u skladu sa principima odrivoggospodarenja. Trenutno postoji mrea dobro oznaenih planinarskih staza koje se granaju od vrne staze pogrebenu Slavonskog gorja (Slavonska transverzala) od kojih su najpopularniji Zveevo, Jankovac i

Nevolja, oko 104 km oznaenih biciklistikih staza (jedan kroz vinorodno podruje Kutjeva s mogunouunajmljivanja bicikala), stijena od 50 m za slobodno penjanje pokraj Velike, te uzletite za zmajarenje iskijaka iara pokraj Velike. Osim te staze, kraj Velike je smjetena i druga planinarska staza Lapjak kojavodi do glavnih zanimljivosti u Parku.

11


16/100



Slika 15.Trg Geoparkova u Geoparku Papuk Velika Slika 16. Rupnica, spomenik geoloke batine

Izvor: www.papukgeopark.com Izvor: www.virovitica.net/geoloska-raznolikost-papuka-odusevila-unesc-ove

Geopark PAPUK samo dijelom koincidira svojim prostorom sa Parkom prirode Papuk (s obzirom da segeopark prostire na ire podruje), no Javna ustanova Parka prirode Papuk upravlja geoparkom.Geoparkovi imaju status neformalnih asocijacija, te svojim granicama za razliku od Parka prirode,obuhvaaju i opinska sredita i nasela (Velika, Kaptol, Kutjevo, te Orahovica i Voin u Virovitiko-

podravskoj upaniji).

PAPUK je proglaen geoparkom zbog svoje iznimne geoloke raznolikosti, pa se na ovom podruju mogu

pronai stijene skoro svih vrsta i starosti. GEOPARK PAPUK na temeljima svoje jedinstvenosti predstavljaneprocjenjivi turistiki potencijal i resurs kontinentalnog dijela RH, pogotovo nakon vane odluke iz 2015.god. kada geoparkovi postaju sastavni dio UNESCO programa. Posebno se prepoznaje budunost u razvojuselektivnih oblika turizma (planinarski, arheoloki, eko, rekreativni), a za to je potrebno uloiti u razvoj

pounih staza, edukativnih polja i igralita, te drugih inovativnih oblika edukacije na otvorenom (outdoor).

Na podruju LAG-a Barun Trenk nalazi se jedinstveno

podruje kakvo nije mogue pronai nigdje u RepubliciHrvatskoj. To je GEOPARK PAPUK koji je dio UNESCO-vesvjetske mree geoparkova (UNESCO Global Geoparks), akoja djeluje pod sloganom Slavimo geoloku batinu,

UNESCO-v GEOPARK PAPU K

podravamo lokalne zajednice (Celebrating Earth Heritage, Sustaining local Communities). Danas je usvijetu priznato 110 geoparkova.GEOPARKOVI su jedinstveno, jednoobrazno geografsko podruje gdje se lokalitetima i krajobrazom odmeunarodnog geolokog znaaja upravlja cjelovito zatitom, obrazovanjem i odrivim razvojem.UNESCO-v geopark koristi geoloku batinu u poveznici s drugim aspektima prirodne i kulturne batine

podruja kako bi se podigla svijest i razumijevanje o kljunim pitanjima s kojima se suoava drutvo(odrivost ekosustava i resursa, klimatske promjene, itd.). GEOPARK se proglaava i vodi s ciljem

stvaranja osjeaja ponosa kod lokalnog stanovnitva i njihovog snanijeg identificiranja s podrujem.GEOPARK treba potaknuti stvaranje inovativnih poduzetnikih pothvata, novih radnih mjesta ivisokokvalitetnih programa obuke koji e postati novi izvor prihoda od GEOTURIZMA.

GEOPARK poput LAG-a koristi u potpunosti pristup odozdo prema gore (bottom-up) kako bi se lokalnezajednice osnaile, te kako bi im se dala prilika za razvijanje kohezivnog partnerstva sa zajednikim ciljem

promocije znaajnih geolokih obiljeja podruja, povijesnih tema vezanih uz geologiju kao i izvanrednegeoloke ljepote. UNESCO-v geopark se osniva ukljuivanjem svih relevantnih lokalnih i regionalnihdionika u podruju, a zahtijeva vrsto opredjeljenje lokalne zajednice te snano lokalno partnerstvo kojeima snanu dugoronu javnu i politiku podrku.

12


17/100



STANJE DRUTVENE I KOMUNALNE INFRASTRUKTUREPostojea prometna infrastruktura na podruju LAG-a Barun Trenk nalikuje prometnim sustavimasusjednih podruja, karakterizira ju zastupljenost bazinog cestovnog, eljeznikog, potanskog itelekomunikacijskog prometa i odsustvo pomorskog, rijenog, zranog i iarskog prometa.

Prometna infrastruktura unutar LAG-a nije dovoljno razvijena da bi u potpunosti doprinijela razvojnimfunkcijama LAG-a. Takoer, , s obzirom da nema brze ceste za izlazakprostor je prometno prilino izoliranna autocestu, niti je eljezniki promet dio vanijeg prometnog koridora dravnog ili europskog znaaja.Openito, .prometna povezanost je slaba

CESTE Podruje LAG-a je meusobno povezano upanijskim cestama, dok je sa ostalim dijelovimaupanije i drugim upanijama povezano dravnim cestama. Ostalo su lokalne ceste, koje za razvoj lokalnog

2podruja imaju veliku vanost. Ukupna gustoa cesta u upaniji je 40,6 km / 100 km , to je za 18% nie oddravnog prosjeka, a neusporedivo nie od prosjeka razvijenih dijelova Europe. Stanje cestovneinfrastrukture na podruju LAG-a je dodatno oteano velikim brojem naselja i njihovom relativno velikomudaljenou. Zato je izgradnja i odravanje oteano i skupo, te teko opravdano (izmeu ostalog i zbog

malog broja vozila koji prolaze tim prometnicama). Najvanije ceste su: Poega-Ferovac-Naice; Poega-Velika-Slatina (7,6 km neasfaltirani dio gdje je nasuti kameni materijal); Poega-Brestovac-Pakrac, te cestaVelika-Kaptol-Kutjevo. Osim navedenih kategoriziranih cestovnih pravaca postoje i nekategoriziranicestovni pravci (umske ceste, poljski putovi, ceste u naseljima i slino). Bez obzira na unapreenja

posljednjih godina, itava mrea cesta trai dodatnu modernizaciju i bolje odravanje kako bi se omoguiopolicentrini razvoj LAG-a i na taj nain postupno smanjile razlike u razvijenosti s ciljem postizanjauravnoteenog razvitka podruja. Javni prijevoz izmeu jedinica lokalne samouprave nije dovoljnorazvijen, kao ni lokalni gradski prijevoz. Razlog je nemogunost ostvarivanja profitabilnosti takvihmeugradskih i meuopinskih linija zbog malog broja putnika.

ELJEZNICA Samo je jedna postojea eljeznika linija na podruju LAG-a, i to Poega-Velika, duljine

24,9 km, to nikako nije dostatno a da bi predstavljalo razvojni potencijal ovog kraja. Izgraena je pred Prvisvjetski rat te putena u promet 02. prosinca 1894. godine. Najvea doputena brzina kretanja vlakova jesamo 60 km/h. Spomenuta pruga se u nastavku spaja na eljezniku prugu Naice-Nova Kapela, te

predstavlja jedinu poveznicu prema Zagrebu i dalje.

ZRANI PROMET Iako nema meunarodnih zranih luka na podruju LAG-a, izvan LAG-a su lakodostupne dvije meunarodne zrane luke (Zagreb i Osijek), do kojih se moe doi za prosjeno 1,5 h vonje.Takoer, u blizini mjesta Trenkovo, Tretanovci, te Kula-Darkovac postoje mala uzletita koja se koristeiskljuivo u poljoprivredne svrhe.

RIJEKE Na podruju cijelog LAG-a nema plovnih vodenih puteva. Veina vodotoka na podruju LAG-azbog svog podplaninskog poloaja nakon jaih padalina brzo formira bujine tokove, koji su esto velikerazorne moi. Donji dijelovi slivova u dolinama zbog nedovoljnog kapaciteta korita se esto izlijevaju iuzrokuju poplave i ine tete. Iz ovog razloga su predviene izgradnje akumulacija s vienamjenskom

primjenom. Uz ovo rjeenje kombinira se i klasina zatita od poplave izgradnjom spojnih i lateralnihkanala, ureenjem korita vodotoka i izgradnjom nasipa. Poslove izgradnje objekata koji su u funkciji zatitevoda vodi lokalna samouprava, sa esto nedostatnim sredstvima za pravovremeno i kvalitetno ulaganje.

TERMALNI IZVORI Na podruju LAG-a, u opini Velika nalazi se termalni izvor koji se nadovezuje narasjed uz vodotok Duboanka, a prije pritoka Velianke. Voda se koristila u bazenima otvorenog tipa.Prisutno je nekontrolirano odlijevanje tople vode pa izvor nije maksimalno iskoriten. Potrebna su daljnjaistraivanja i buenja na veim dubinama u svrhu mogueg terapeutskog koritenja vode, jer je prisutaninteres mogueg koritenja termalne vode u zdravstveno-rekreativne svrhe. Dosadanja dva bunara ne

pokazuju veu izdanost, a relativno su niske temperature vode. Buotine raspolau temperaturom vode od

cca. 23,2C-25,6C kapaciteta od 0,71-5 l/s.VODOOPSKRBA Vodoopskrbni sustav LAG-a Barun Trenk je neadekvatan i zahtijeva znaajna

poboljanja. U Jakiu je tek 41%Prikljuenost na organizirani javni vodoopskrbni sustav je slaba.stanovnitva prikljueno na vodoopskrbu, u Brestovcu 47%, Kutjevu 65%, Kaptolu 65%, Velikoj 87%.Tzv. Poeki vodoopskrbni sustav ima svoje izvorite upravo na podruju LAG-a Barun Trenk, iz

13


18/100



nekoliko izvora u podpapukoj regiji, iz podzemnih tokova, te iz Kutjevake Rike. Ukupna duljina ovogsustava iznosi 380 km prijevozno distribucijskih cjevovoda, dok je ukupna godinja potronja oko 2,8

3milijuna m . Javnu vodoopskrbnu djelatnost obavlja komunalno poduzee Tekija d.o.o., Poega. Sustavobiljeavaju nedovoljne koliine pitke vode u ljetnom periodu zbog poveane potronje i smanjenja

izdanosti te neizgraenosti javnih vodovoda za veliki broj naselja. Ostatak populacije koji nije prikljuenna javnu vodoopskrbu koristi vlastite bunare, upitne zdravstvene ispravnosti i kvalitete vode.

Slika 17. Prikaz pokrivenosti vodovodnom mreom LAG-a Barun TrenkIzvor: Preraeni prikaz iz Strategije razvoja grada Poege 2015-20

ODVODNJA Kako je podruje LAG-a ruralno podruje, ija su naselja dislocirana i znaajno udaljenajedno od drugog, na veini podruja nije bila izgraena, niti se planira u skoroj budunosti, odgovarajuakanalizacijska mrea. Uglavnom su koritene septike jame, premda se procjenjuje da postoji cca 20%domainstava koji nemaju niti septike jame. Postojei odvodno-kanalizacijski sustavi na podruju LAG-a

tretiraju otpadne vode samo lokalno, a netretirana se voda u veini naselja isputa u okolna rijena korita.Neadekvatni i nedostatni odvodno-kanalizacijski sustavi predstavljaju trajnu prijetnju za okoli.

OTPAD Prema procjenama na podruju LAG-a se proizvede godinje oko 25.000 tona komunalnog otpada.Sustav upravljanja otpadom na podruju cijele upanije je openito nezadovoljavajui, napose zbrinjavanjekomunalnog otpada. Otpad se zbrinjava na odlagalitu Vinogradine, te se predvia da e se tu definirati iregionalni centar za gospodarenje otpadom. Zbog graana, nanedovoljne ekoloke svijesti i odgovornosti

podruju LAG-a Barun Trenk, posebno na rubnim dijelovima umskih podruja, brojni su divlji deponijiotpada, koje pojedine lokalne samouprave nastoje periodino sanirati.

ELEKTRINA ENERGIJA Opskrba elektrinom energijom je openito prilino dobro rasprostranjena ikvalitetna. Na podruju LAG-a djeluje jedan dobavlja - Elektra Poega. Distribucijska mrea elektrine

energije je od 110 kV i/ili 35 kV i pokriva cijeli LAG.PLIN Prema podacima jedinog distributera plina HEP-PLIN Osijek na podruju LAG-a Barun Trenk,

plinovodnom mreom su pokrivena 14 naselja (od 31) grada Poege, 4 naselja (od 44) opine Brestovac, 10naselja (od 10) opine Jaki, 3 naselja (od 10) opine Kaptol, 13 naselja (od 17) grada Kutjeva i 2 naselja(od 23) opine Velika. Na mreu je prikljueno 42,95% od ukupnog broja kuanstava u tim naseljima.Ulaganje u plinifikaciju je dodatno vano zbog vanosti plina kao energenta za kvalitetu turistike ponude ismjetaja.

TELEKOMUNIKACIJE Pokrivenost telekomunikacijskom mreom na podruju LAG-a je dobra.Intenziviran je razvoj ISDN i ADSL pristupa koji korisnicima omoguuje bru uspostavu veza, veu

pouzdanost i brzinu prijenosa. Mobilna mrea pokriva sva urbana podruja, dok je u ruralnim dijelovima

pokrivenost 90%, te je zadovoljavajua.IROKOPOJASNI INTERNET irokopojasni pristup Internetu nuan je uvjet za uinkovitu uporabu ICTtehnologija i razvoj gospodarstva temeljenom na znanju. Udio stanovnitva LAG-a koje nije pokrivenoirokopojasnom infrastrukturom iznosi tek 0,75%. Ipak, NGA irokopojasna infrastruktura (brzina min 30Mbit/s) jo uvijek nije dostupna.

14


19/100



Tablica 2. Udio stanovnitva LAG-a koje nije pokriveno irokopojasnom infrastrukturom

Izvor: Studiji o odabiru najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u infrastrukturu irokopojasnog pristupa

Premda je smjeten u podruju Slavonije, koju zbog ravniarske konfiguracije terena obiljeava primarnobavljenje ratarstvom, isto se ne moe ustvrditi i za podruje LAG-a Barun Trenk. LAG predstavlja blagobrdovito podruje, bogato umom, vodom i raznolikom kvalitetom tla (najpovoljnijom za radno-intenzivnekulture: voarstvo, vinogradarstvo, stoarstvo, povrtlarstvo uz obvezno navodnjavanje), te pelarstvo,

podrumarstvo, lov, ribolov, ruralni turizam temeljen na proizvodnji tradicijske hrane. Poljoprivreda jetradicionalno najznaajnija i najzastupljenija aktivnost stanovnitva.

Zbog svog rudnog i umskog bogatstva, desetljeima je podruje LAG-a bilo znaajno eksploatirano usmislu vaenja kamena, te umarstva. Postojanje termalnih voda odredilo je podruje (posebno Veliku) kao

podruje znaajno za zdravstveni turizam, te popratno veliko izletniko i planinarsko sredite. Osimspomenutih aktivnosti, sporadino se razvijaju i ostale gospodarske aktivnosti, uglavnom kroz djelovanje

malih gospodarskih subjekata. Od velikih tvrtki, na podruju trenutno djeluje samo Kutjevo d.d.(vinogradarstvo, vinarstvo, ratarstvo).

U Dodatku 1. prikazan je broj zaposlenih na podruju LAG-a 2011. godine po djelatnostima, gdje je jasnovidljiva trina i preraivakoj industriji (primarno prehrambenoj).orijentacija prema poljoprivredi

1.2. Gospodarske znaajke podrujaGLAVNE GOSPODARSKE DJELATNOSTI

Slika 18. Zaposleni po djelatnosti na podruju LAG-aIzvor: DZS, Popis stanovnitva 2011.

Podruje LAG-a poznato je po dugoj tradiciji uzgoja vinove loze. Na pitomim, junim padinama Krndijepodignuti su brojni vinogradi, poznati po kvalitetnim vrstama groa i vina. Uz njih su nastali i brojni vinskipodrumi, te na taj nain obiljeili ukupan gospodarski, a u zadnje vrijeme i turistiki razvoj ovog prostora.

15

11%

20%

6%

13%

13%

8%

7%


20/100



VINOGORJE KUTJEVO

Na podruju LAG-a Barun Trenk proizvode se vinasa zatienom oznakom izvornosti (ZOI)

Slavonija, a koja su dio vinogorja KUTJEVO(Kutjevo, Kaptol, Velika) i vinogorja Poega-Pleternica (Poega, Brestovac, Jaki).Poloaj i kvaliteta tla (blago nagnuto, jugozapadu i

jugoistoku okrenuti osunani poloaji Papuka,Krndije i Poeke gore; praporna tla obogaenasilikatnom komponentom) idealni su za uzgojvinove loze za koju se smatra da se ovdje uzgaja jood predrimskog doba (keltsko, ilirsko-japodsko doba). Umjereno kontinentalna klima takoer doprinosi

povoljnim uvjetima (oko 800 mm oborina ravnomjerno rasporeenih tijekom cijele godine).

Kutjevo i poeko podruje su od davnina , te je ovaj . Tradicijapoznati vinorodni kraj BRAND ve izgraenuzgoja vinove loze see duboko u prolost do godine 1232. odnosno dolaska cistercita, iji su samostani biliiritelji openitog napretka u poljoprivredi, osobito vinogradarstva i vinarstva. Tijekom povijesti,intenzitet, sigurnost i gospodarska vanost vinogradarsko vinarske proizvodnje je varirala, no kontinuirano

je opstala. Nakon razdoblja turske okupacije, znaajnu ulogu u obnovi vinarstva imala su velikagospodarstva (Turkovi u Kutjevu), gdje su se proizvodila znana i cijenjena vina. Upravo je ta neprekinutatradicija ove djelatnosti ouvala gospodarski, duhovni i kulturni kontinuitet zajednica i onemoguilagubljenje identiteta kroz povijesne mijene, a izgraujui ivu svijest o sebi, izlazi iz prolih vremena i odtradicije postaje nainom ivota (modus vivendi) inei ovu zajednicu PREPOZNATLJIVOM IPOSEBNOM.Strukturu proizvodnje vina na podruju LAG-a karakteriziraju velike vinarije, dok je u novije vrijeme vei

broj obiteljskih podruma. Obiteljske manje vinarije doivljavaju veliku popularnost posljednjih godina ipridonose novom pogledu na vinarski svijet. Najee proizvode vino od groa iz svojih vinograda, aprodaju vina esto obavljaju na samom poljoprivrednom gospodarstvu, pa se ostvaruje poveznica izmeuturizma i vinarstva. U tu svrhu, oznaavaju se VINSKE CESTE (ponuda vrhunskih vina uz bogatu ponududomaih jela), koje jo uvijek nisu zaivjele na turistikom tritu i tek je potrebna njihova afirmacija(jaanje suradnje, investicija i promocije u podruje).Maksimalni urodi po hektaru su za kvalitetna vina 8.400 l/ha, a za vrhunska vina 6.600 l/ha. Ekolokiimbenici te odgovarajua tehnologija proizvodnje osiguravaju visoki potencijal za proizvodnju vinavrhunske kakvoe.Za dostizanje punog potencijala koji lei u ovom vinogorskom brandu potrebno je dodatno uloiti u jaanje

kapitalne osnove vinara, njihovo bolje opremanje i mehanizaciju (u cilju poveanja konkurentnosti nazahtjevnom tritu) kao i udruivanju dijela komercijalizacije (marketing, logistika, plasman i prodaja).

Slika 19.Vinski podrum Krauthaker Slika 20. Berba graevine u kutjevakom vinogorju

Izvor: www.lag-baruntrenk.hr Izvor: www.agrobiz.hr

16


21/100



Sorte vinove loze koje se proizvode su najee: BIJELE- Graevina, Chardonnay, Rizvanac, Pinot bijeli,Pinot sivi, Rajnski rizling, Sauvignon, Silvanac zeleni, Zelenac slatki, itd. CRNE Cabernet sauvignon,Frankovka, Merlot, Pinot crni, Portugizac, Zweigelt, itd. Kao najzastupljenija sorta, neslubeno proglaenai kraljicom vinskih sorti Vinogorja Kutjevo navodi se KUTJEVAKA GRAEVINA po kojoj je ovaj kraj

nairoko poznat.Jedna od atrakcija podruja vezanih uz brand vina je poznati Kutjevaki podrum, u kojemu se posebnoistie velika hrastova bava od 54.000 litara vina, te vinski arhiv iz 1873. Podzemni vinski podrum je zamnoge atrakcija koja se 'mora vidjeti'.

TURIZAM U 2014. godini je u Hrvatsku dolo 13.128.416 turista (od ega je bilo 11,47% domaih gostiju).Na podruje LAG-a Barun Trenk u istoj godini je bilo samo 20.447 dolazaka, to predstavlja tek 0,156% odukupnog broja hrvatskih gostiju. 2007. godine na podruju LAG-a nije bilo niti jednog registriranogturistikog seljakog obiteljskog gospodarstva (podaci HGK, oujak 2007), kada je u Republici Hrvatskojve bilo registrirano 352 seljaka domainstva, sa ukupno 886 kreveta. Ovo ukazuje na trenutno zanemarivdoprinos sektora turizma razvoju podruja LAG-a koji je gospodarski u svojim zaecima.

Tablica 3. Turizam na podruju LAG-a 2014

Izvor: DZS

Unato vrlo slabim rezultatima turistikog sektora, stanovnitvo LAG-a Barun Trenk prepoznaje velikipotencijal podruja za razvoj selektivnih oblika turizma, po uzoru na turistiki razvijene regije Hrvatske(Istra, Baranja) ili srednje Europe (Austrija, vicarska). Posebno veliki potencijal vide u razvoju ruralnog(seoskog) turizma, koji bi se temeljio na ouvanom kulturno-povijesnom identitetu, obiajima i tradiciji

podruja, sa glavnim emitivnim tritem velikim gradovima (Zagreb, Osijek). Znaaj ruralnog turizmaogleda se u vanoj interakciji poljoprivredne proizvodnje, tradicijske gastronomije, prezentacije tradicije ituristikih usluga koritenjem postojeih resursa ruralnog prostora i sela, kao njegovog sastavnog dijela.Motivi dolaska gostiju lee u potrebi za bijegom iz domicila od svakodnevnice (prenapuene, moderne i

bune destinacije nisu vie traene); potrazi za novim, idilinim sredinama, lijepim krajolicima, ouvanomprirodom i umjerenom klimom; jednostavnom nainu ivota i povratku korijenima; mogunosti

socijalizacije s lokalnim (obinim) ljudima i elji za individualnim pristupom domaina prema gostu; teuivanju u relaksirajuem okruju, zdravijoj hrani, istom zraku i vodi (prema O.Kesar, Ekonomskifakultet Zagreb), a to sve podruje LAG-a Barun Trenk ima i nudi.

Ruralni turizam koji se eli razvijati se naslanja na turistike sadraje i atrakcije Geoparka i Parka prirodePapuk, vinskog podruja Kutjeva i Poege, termalnih izvora u Velikoj, te se nadopunjuje ve razvijenim

planinarskim i lovno-ribolovnim turizmom, koji jo uvijek nisu u potpunosti regulirani (te nema puneregistracije gostiju). LAG Barun Trenk tek treba postati prepoznata , koja enova turistika destinacijaturizam razvijati kao uspjeni alternativni kanal za plasman svojih lokalnih vrhunskih eno-gastronomskih

proizvoda ( ).zaokruivanje proizvodnje i turizma

OBRTNITVO I PODUZETNITVO Nekada vrlo zastupljeno kao tradicionalna gospodarska djelatnost,

danas je obrtnitvo LAG-a prilino nerazvijeno te pokazuje daljnje negativne trendove. Kao i ostaligospodarski subjekti, obrtnici su pogoeni globalnom gospodarskom krizom, te se broj obrta kontinuiranosmanjuje posljednjih 5-7 godina. Vie od 30% obrtnika se nalazi u financijskoj blokadi rauna, ime su

bitno ograniene mogunosti poslovanja. Na dan 25.01.2015. Porezna uprava je javno objavila popis od 33obrtnika koji ukupno duguju vie od 11 milijuna kuna duga prema dravnom proraunu.

17


22/100



Tablica 4. Broj aktivnih obrtnika i trgovakih drutava, 20.10.2015.

Izvor: Obrtni registar, http://op.minpo.hr

Usluge javnog sektora su uglavnom locirane u upanijskom sreditu Poegi, tako da na podruju LAG-anajvei dio bruto dodane vrijednosti stvaraju djelatnosti industrije (preteito zbog tvrtke Kutjevo d.d.),rudarstva (Veliki kamen d.o.o.), poljoprivrede (vinogradarstvo, voarstvo), umarstva, lova, ribolova,trgovine. Udio turistike aktivnosti je limitiran ispod 2%, to je iznimno malo s obzirom na prirodne ljepotei ouvanost okolia, te kulturno-povijesnu batinu.

Poduzetnika zona Kamenjaa - Kutjevo smjetena je na povrini od 19,74 ha. U zoni posluje 9poduzetnika koji zapoljavaju 104 djelatnika (stanje 2011.). Ponuene olakice za investitore su:oslobaanje plaanja dijela komunalnog doprinosa, oslobaanje od plaanja komunalne naknade uvremenu do etiri godine od poetka rada, oslobaanje poreza na tvrtku etiri godine, druge olakice iznadlenosti lokalne samouprave. Na podruju LAG-a nema poduzetnikih potpornih institucija(poduzetnikih centara ili inkubatora za poduzetnike poetnike).

Regionalna razvojna agencija Poeko-slavonske upanije d.o.o.osnovana je 2010. radi unaprjeenjagospodarskog i drutvenog razvoja upanije. Razvojna agencija je certificirana kao nositelj koordinacije i

poticanja regionalnog razvoja u Poeko-slavonskoj upaniji te je ovlatena u Sredinju elektroniku bazurazvojnih projekata unositi podatke o razvojnim projektima s podruja upanije. Razvojni projekti su

projekti izgradnje i/ili obnove komunalne, gospodarske, socijalne, okoline i energetske te druge potporne

infrastrukture za razvoj, izgradnju i/ili jaanje obrazovnih, kulturnih, zdravstvenih, drutvenih i drugihkapaciteta.

POLJOPRIVREDA U svojoj osnovi, podruje LAG-a je ruralno, poljoprivredno podruje. Dok napodruju cijele Republike Hrvatske djeluje ak 178.747 poljoprivredna gospodarstva (od ega su 96,93%OPG-i, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, na podruju LAG-a Barun Trenk ih ima 3.320 (96,32%OPG-i), to ini tek 1,86% od ukupnog broja PG-a. Ove brojke potvruju injenicu da je na podruju LAG-a Barun Trenk openito uz stanovnika.nedovoljno razvijeno poduzetnitvo slab poduzetniki duh

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva su najei pravni oblik pod kojim posluju poljoprivrednici napodruju LAG-a. Osim 3.198 nositelja OPG-a, dodatno jo je 3.349 osoba, uz nositelje prilikom registracijenavedeno kao LANOVI OPG-a.

O snagama/slabostima sektora moe zorno govoriti obrazovna struktura nositelja OPG-a, koja je zapodruje LAG-a iznimno loa. ak je 61,35% nositelja OPG-a zavrilo maksimalno osnovnu kolu(zavrena osnovna kola ili manje), to nikako ne moe biti temelj za razvoj poljoprivrede kaovisokodohodovne i tehnoloki napredne djelatnosti. Ovakvo stanje iskljuuje i poznavanje i koritenjeinformatikih sustava u poljoprivredi.

Opi loi uvjeti poslovanja onemoguuju izgradnju konkurentnog obrtnitva, kako zbog nelojalnekonkurencije, tako zbog pretjerane birokratiziranosti i prereguliranosti u poslovanju. Na podruju LAG-a

posluju uglavnom obrti s prosjeno malim brojem zaposlenih koji, na alost, ne mogu dosei razinukonkurentnosti potrebnu za izazove sve zahtjevnijeg trita.

Broj aktivnih

obrtnika 20.10.2015.

Broj aktivnih

trgovakih drutava

01.03.2016.

Broj aktivnih

trgovakih drutva s

vie od 10 zaposlenihKUTJEVO 76 74 2VELIKA 44 72 5BRESTOVAC 28 60 4JAKI 39 52 1

KAPTOL 36 35 0

POEGA 404 605 51

LAG BARUN TRENK 627 898 63


23/100



ica 5.Tabl Broj poljoprivrednih gospodarstava prema tipu i spolu nositelja na dan 14.12.2015.

Izvor: APPRRR/statistika

Dobna struktura poljoprivrednih poduzetnika takoer nije povoljna, pa je tek oko 13% nositelja PG-a mlaeod 40 godina, to ve predstavlja vrhunac kreativne i poduzetnike snage pojedinca. Mladi se slaboukljuuju u poljoprivredu, posebice u ulozi nositelja gospodarstva. U isto vrijeme, iznad 28% svih nositeljaPG-a je starije od 65 godina, odnosno blie je svom poslovnom umirovljenju.

Tablica6. Obrazovna struktura nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (14.12.2015.)

Tablica 7. Dobna struktura nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (14.12.2015.)



Na podruju LAG-a, znaajne su povrine pod vonjacima i vinogradima (Dodatak 8). Voarska ivinogradarska proizvodnja su prije gospodarske krize 2009. pokazivale pomak navie. Vinogr. proizvodnja,

povezana s proizvodnjom i prometom vina, osnaena je i sve je vie afirmiranih proizvoaa vina.

OPG OBRT OSTALITRGOVAKO

DRUTVO ZADRUGA

F M total F M total F M total F M Total F M total

Poeko-slavonska 1.410 3.843 5.253 20 69 89 1 3 4 7 41 48 1 11 12

Brestovac 141 295 436 3 3 3 3 1 2 3

Jaki 80 264 344 3 3 3 3 2 2

Kaptol 96 294 390 6 6 1 3 4 1 1

Kutjevo 184 491 675 6 22 28 2 10 12 2 2

Poega 247 664 911 8 16 24 1 3 4 4 10 14 1 1

Velika 107 335 442 2 3 5 3 3 1 1

LAG Barun

Trenk 855 2.343 3.198 16 53 69 1 3 4 7 32 39 1 9 10

Nemapodatka

Nezavrena

osn. kola

Osnovnakola

Srednjakola

Via kola Fakultet

Poeko-slavonska 1.454 512 1.389 1.621 150 127Brestovac 128 55 137 102 9 5

Jaki 106 11 71 139 6 11Kaptol 94 34 143 100 12 7

Kutjevo 197 51 175 216 15 21

Poega 267 35 174 344 42 49

Velika 115 48 121 138 15 5

LAG BARUN TRENK 907 234 821 1.039 99 98

65 GOD UkupnoPoeko- slavonska 665 377 616 736 705 657 1.650 5.406

Brestovac 47 18 47 51 47 56 179 445

Jaki 67 22 38 54 43 52 76 352

Kaptol 54 32 43 53 56 48 115 401

Kutjevo 103 54 91 136 108 74 151 717

Poega 116 60 110 128 131 127 282 954

Velika 53 33 56 55 56 58 140 451

LAG BARUN TRENK 440 219 385 477 441 415 943 3.320UDIO 13,25% 28,40%


24/100



Proizvodnja mlijeka, mesa i jaja predstavlja takoer vaan gospodarski segment. Uzgoj goveda je zbogmnogostrukih koristi potencijalno veoma vana grana stoarstva za podruje LAG-a. Sustavno je razvijaju

poljoprivrednici i kroz udruivanje u zadruge i kooperacije. Ipak, najvei broj poljoprivrednika spada uskupinu malih proizvoaa kojima je proizvodnja hrane na vlastitom imanju dodatno zanimanje i izvor

prihoda, a ne glavni nain stvaranja egzistencije. Staraka domainstva su takoer brojna, no zadiru vie usegment socijalne skrbi, nego to je rije o gospodarskoj konkurentnoj proizvodnji.

Na podruju LAG-a posebno se moe istai djelovanje velikog proizvodnog sustava Kutjevo d.d., kojeizrasta iz nekadanjeg sustava kooperacija i Kombinata. Kutjevo d.d. raspolae s najveim brojem inajveom povrinom okrupnjenih i objedinjenih parcela, ime je postignuta vea razina konkurentnostiovog privatnog poduzea. Kutjevo d.d. je desetljeima nosilo ulogu pokretaa razvoja proizvodnje hrane uPoetini. Danas djeluje u 3 segmenta: PJ Vinogradarstvo i vinarstvo, Biljna proizvodnja (PJ Ratarstvo istoarstvo, PJ Poeanka mlin i pekarnice, PJ Sjemenarstvo), te Stoarska proizvodnja (PJ Papuk klaonica i mesnica). Ostali proizvoai poljoprivrednih proizvoda na podruju LAG-a nisu dostatno

postigli razinu konkurentnosti u ovom smislu. Politika razvoja nije pomogla adekvatno mala i rastuaobiteljska gospodarstva kroz organski rast okrupnjavanjem zemljita (rijetki manji uspjeni

poljoprivrednici su iznimka, a ne pravilo).Osim vinogradarske i voarske proizvodnje u podruju LAG-a, moe se istaknuti i znaajan udio ratarske istoarske proizvodnje, kao i povrtlarstvo i pelarstvo. Pelarstvom se na podruju LAG-a Barun Trenk bavi

prosjeno oko stotinu pelara i njihovih obitelji. Najvea koncentracija pelinjaka je uz gradove i naselja.Ukupno se uzgaja neto manje od 8 tisua zajednica, to je i dalje relativno nizak broj, dok postoji jodovoljno prirodnih kapaciteta za dranje pela, osobito na istonim i zapadnim dijelovima LAG-a. Uzstacionirane pelinjake se prema aktivnosti pojedinih pelinjih paa seli gotovo jedna treina pelinjaka.Selidba za boljim pelinjim paama izlazi i izvan podruja LAG-a, ponajvie do kestenovih uma naBanovici, poplavnih livada i uma Lonjskog polja ili baranjskih polja suncokreta.

Podruje je obiljeeno kontrastnom situacijom u kojoj postoje zaputene i neobraene povrine koje su

iste i nezagaene, pa sve do povrina koje su zbog dugogodinjeg intenzivnog i neselektivnog koritenjamineralnog gnojiva i izostankom prirodnog stajskog gnojiva (i plodoreda) postale vrlo istroene, saiznimno niskim udjelom humusa, te u potpunosti neotporne na sune uvjete. Sve su ovo injenice kojimatreba sustavno pristupiti, te nastojati otkloniti utvrene nedostatke ukoliko se eli postii razinakonkurentnosti kakva se moe vidjeti u razvijenim zemljama EU.

Na podruju LAG-a postoje 3 opine koje djeluju u teim uvjetima gospodarenja u poljoprivrednojproizvodnji i upravljanju i to: opina Brestovac i opina Velika kao potpomognuto podruje (kategorija II),te opina Kaptol, kao brdsko-planinsko podruje.

GOVEDO

KONJI

KOZE

OVCE

SVINJE

PELE

JLS/LAGBrojgrla

BrojPG-a

Brojgrla

BrojPG-a

Brojgrla

BrojPG-a

Brojgrla

BrojPG-a

Brojgrla

BrojPG-a

KONICE

BrojPG-a

Brestovac 796

56

7

3

137

13

2459

58

162

47

100

2

Jaki 453

35

11

4

35

5

344

25

105

37

134

3

Kaptol 504

44

31

5

32

4

745

35

117

40

Kutjevo 4798

65

21

6

18

6

753

34

163

46

966

8

Poega 951 84 75 22 131 14 2226 93 324 54 2242 34

Velika 839 54 25 13 54 9 1242 42 139 33 279 8

Ukupno 8341 338 170 53 407 51 7769 287 1010 257 3721 55

Tablica 8.Broj grla stoke i broj konica pela, oujak 2016


Poljoprivredna proizvodnja nije konkurentna zbog rascjepkanih parcela i neujednaene kvalitete zemljita.Osim toga, poljoprivreda je prilino ranjiva zbog visokog rizika od poplava na podruju LAG-a. Takoer,

prisutni su i esti gubici uzrokovani tuom i drugim vremenskim nepogodama. Kako bi se ovaj negativanutjecaj otklonio, bilo bi nuno unaprijediti prevenciju razvijanjem sustava ranog obavjetavanja o


25/100



elementarnim nepogodama.

U segmentu ekoloke poljoprivrede, na podruju cijele Republike Hrvatske, pa tako i na podruju LAG-a,vidljivo je znaajno poveanje i napredak. Ipak, ovaj razvoj zbog saniranja ratnih uinaka i generalneneorganiziranosti zaostaje za veinom tranzicijskih drava. Od ukupno 26.405 ha prijavljenih u ARKOD-u

u oujku 2016., 731,60 ha je pod ekolokom proizvodnjom (2,77%), 292,22 ha je u prijelaznom razdobljuprema ekolokoj proizvodnji (1,11%), a ak 7.915,50 ha je pod integriranom proizvodnjom (29,98%). Iakose 2,77% povrina ini marginalnim u okvirima hrvatske poljoprivrede, prepoznat je veliki potencijalekoloke poljoprivrede, prvenstveno zbog ouvanih poljoprivrednih povrina, eksponencijalno rastue

potranje, kao i uoene vie obrazovne razine poljoprivrednika koji se bave ekolokom poljoprivredom.Glavni ograniavajui imbenici za bri razvoj ekoloke poljoprivrede su ,neorganizirano trite problem

plasmana proizvoda na lokalnom tritu te nedovoljno razvijena ekoloka svijest u drutvu. Teze supotvrene terenskim istraivanjem meu ekolokim proizvoaima u Poeko-slavonskoj upaniji(lanak: Ekoloka poljoprivreda Hrvatske: problemi i mogunosti razvoja, Pejnovi, Ciganovi, Valjak).

Aktualno stanje poljoprivrede LAG-a u svim svojim sektorima (stoarstvo, ratarstvo, povrtlarstvo,

voarstvo) slijedi negativne trendove koji se dogaaju na nacionalnoj razini (gaenje obiteljskihpoljoprivrednih gospodarstava, propadanje proizvodnje, drastino smanjenje broja goveda i svinja, velikokreditno optereenje proizvoaa i njihova nelikvidnost, naputanje ruralnih prostora i emigracija...). Zbogsvoje ruralne prirode i ope nerazvijenosti podruje LAG-a ih osjea jo intenzivnije.

Pozitivan primjer interesnog udruivanja u poljoprivredi predstavlja zajednica proizvoaa mlijeka,udruena u Uzgojno-poslovno-obrazovni centar Simentalac iz Kutjeva, koja svojim lanovima pomae usvim segmentima poslovnog ciklusa, a kojoj je krajem 2015. god. priznat status proizvoake organizacije(temeljem EU Uredbi i hrvatskog Pravilnika o priznavanju proizvoakih organizacija - PO). Proizvoakaorganizacija UPO Centar-Simentalac broji 26 lanova s utrenom proizvodnjom mlijeka od 4,5 milijuna kggodinje.

Gospodarstvo podruja LAG-a Barun Trenk nije dostatno razvijeno. Niski BDP po stanovniku (ispod 65%hrvatskog prosjeka), visoka stopa nezaposlenosti (cca 30%), visoka stopa neaktivnog stanovnitva,iznimno mali broj aktivnih pravnih osoba i niska stopa poduzetnitva, obiljeavaju LAG kao podruje slaberazvijenosti.

STANJE GOSPODARSTVA

Tablica 9. BDP za Republiku Hrvatsku i Poeko-slavonsku upaniju u 2011. godini(primjenjivo za LAG Barun Trenk), prema trenutanim cijenama

Izvor: DZS, Bruto domai proizvod za Republiku Hrvatsku, 2011.


26/100



Analizirajui stanje konkurentnosti podruja LAG-a (temeljeno na podacima o konkurentnosti upanije),gospodarstvo LAG-a znatno zaostaje za prosjekom Republike Hrvatske, te je pri samom dnu to se tieveine relevantnih pokazatelja: nedovoljan rast BDP-a i BDV-a, mali broju aktivnih poslovnih subjekata,nepostojea i nedovoljno iskoritena poduzetnika infrastruktura, itd.

Tablica 10. Trite rada u Poeko-slavonskoj upaniji

Izvor: http://trzisterada.hzz.hr/

Na podruju ljudskih resursa visoka je stopa nezaposlenosti, posebno mladih. Isplaene mjesene netoplae znatno zaostaju za prosjekom RH vie od 10%. Spolna struktura zaposlenih ukazuje na blaguneravnopravnost na tritu rada. Od svih zaposlenih na podruju LAG-a, samo 45,34% su ene.

Sukladno podacima regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske Nacionalnog vijea za konkurentnost(2013. godine), Poeko-slavonska upanija, pa onda i podruje LAG-a Barun Trenk je na zaelju veine

pokazatelja o konkurentnosti.Tablica 11. Broj registriranih nezaposlenih

Izvor: statistika.hzz.hr

Gospodarska kriza (2009.-2012.) je doprinijela zadravanju broja nezaposlenih (prema broju registriranihnezaposlenih) na priblino istoj razini, i to u svim dobrim strukturama. Poveanje nezaposlenih je vidljivo umlaim dobrim skupinama svih obrazovnih struktura. Nezaposlenost mladih i neadekvatni poslovisuavaju mogunosti budueg zaposlenja, te dodatno stvara pritisak prema migracijama i iseljenju iz kraja,

to se u narednim razdobljima mora zaustaviti.Prometni poloaj ne doprinosi razvoju jer nema odgovarajueg izlaska na autocestu, nema prometnogkoridora dravnog i europskog znaaja, izgraenost i stanje upanijskih i lokalnih cesta zaostaju u odnosuna hrvatski prosjek, a eljeznika pruga je zastarjela i nedovoljno razmreena.

Unapreenje konkurentnosti zahtjeva tehnoloku obnovu gospodarstva, a jedan od moguih naina jepoticanje inovacija, povezivanje gospodarstva s istraivakim institucijama te transfera tehnologije. Samopoduzea temeljena na znanju mogu ostvariti pozitivne efekte na konkurentnost, rast, razvoj izvoza,zapoljavanje, ali moraju proizvesti i pozitivne socio-ekonomske uinke kroz poveanje ivotnogstandarda cjelokupnog stanovnitva.

Za poveanje konkurentnosti potrebna je modernizacija poljoprivrede i ruralnih podruja kroz vei stupanj

koritenja prirodnih resursa od poljoprivrednog zemljita te poveanje udjela proizvodnje dohodovnijihpoljoprivrednih kultura (voe, povre, vino, ekoloka proizvodnja), preko iskoritavanja poljoprivredneproizvodnje i prirodnih resursa u stvaranju prepoznatljivog turistikog proizvoda LAG-a. Na podrujupoduzetnitva, nedostaju horizontalne i vertikalne mree malih i srednjih poduzea koje e biti sposobnerealizirati uinkovito istraivanje i razvoj, marketing i financije.


27/100



Zbog svoje raznolikosti prirodne osnove i specifinog povijesnog razvoja, podruje LAG-a obiljeava2veliki broj naselja, relativno malih, sa gustoom stanovnitva od 56,67 st/km , to je znatno ispod dravnogprosjeka. Podruje LAG-a je specifino i po razvoju izduenih naselja du prometnica, kao i blagomporastu stanovnitva u naseljima smjetenim uz glavne koridore (cestovne). Primjetan je dugoroni trendpreseljenja ljudi iz brdsko-gorskih podruja i tenja za naputanjem poljoprivredne djelatnosti.Stanovnitvo se nastanjuje u suburbanizirana naselja, uz vanije prometnice.

1.3. Demografske i socijalne znaajke podrujaBROJ I GUSTOA STANOVNIKA

Tablica 12. Broj stanovnika LAG-a Barun Trenk

Izvor: DZS

Oekivano trajanje ivota na podruju LAG-a za mukarce iznosi 71 godina, dok se za ene oekuje da eivjeti do svoje 79 godine. Prosjena starost majki pri porodu na podruju LAG-a je oko 26,5 godina (zaupaniju: 28 godina).

Opadanje broja stanovnika posljedica je dijelom ratnih zbivanja izmeu 1991. i 1995. godine, migracija izruralnih u gradska podruja posebice u vee gradove u upaniji ili izvan upanije, ali prvenstveno niskerazine gospodarskih aktivnosti i slabih mogunosti za pronalazak radnog mjesta.

DEMOGRAFSKA KRETANJA


28/100



Tablica 13.Pokazatelj prirodnog prirasta u 2013. i 2014.

Izvor: DZS

Tablica 14.Broj, povrina i gustoa naselja u LAG-u Barun Trenk

Izvor: Sredinji registar prostornih jedinica, Obrada: Zavod za prostorno ureenje PS, 2013.

Vitalni indeks ispod 100,00 ukazuje na regresivno stanovnitvo, odnosno opadanje broja stanovnika upodruju, a trendovi za LAG Barun Trenk su u tom dijelu iznimno nepovoljni.

LAG Barun Trenk ima obiljeja emigracijskog, egzodusnog tipa kretanja stanovnitva. Mladi stanovniciodlaze, stari ostaju. Mladi ne mogu nadoknaditi ovako veliki gubitak stanovnitva. Smanjen je brojaktivnog stanovnitva na ispod 40%. Na podruju LAG-a postoji 10-tak potpuno naputenih naselja. Kako

je upravo stanovnitvo osnovni imbenik razvoja, najtei razvojni problem podruja LAG-a upravo jedepopulacija i odlazak ljudi, to i ova strategija mora nastojati targetirati i rjeavati.

Tablica 15.Indeks starenja i koeficijent starenja, popis 2011.

Izvor: DZS


29/100



Tablica 16.Indeks starenja i koeficijent starenja, popis 2011.

Izvor: DZS

Indeks starenja iznad 40% oznaava proces starenja prostora, dok koeficijent starosti iznad 12% znaiproces starenja.

to se tie vanjskog migracijskog salda za upaniju, u godini 2012. on iznosi -522, dok je taj iznos u 2013. -159. U 2013. je saldo migracije meu upanijama (unutar Hrvatske) za Poeko-slavonsku upanijuiznosio -258.

Na podruju LAG-a poveava se broj samakih domainstava starije ivotne dobi, to u pravilu znai istanovnitvo, u prosjeku, s razmjerno niskim primanjima (mirovina). Osim toga, izrazita je dnevnamigracija prema ostalim gradovima i opinama upanije, i to prvenstveno vezano za rad, srednjokolsko ivisoko obrazovanje, te zadovoljavanje zdravstvenih, kulturnih i drugih potreba stanovnitva. Sredstva

javnog prometa koristi vei broj stanovnika koji sudjeluje u dnevnoj migraciji, a u najveoj mjeri koristeosobe koje to moraju, znai uenici, osobe slabijeg imovnog stanja i starije osobe.

Obrazovna struktura LAG-a je ispod prosjeka Republike Hrvatske.

Osnovnu kolu na podruju LAG-a, po jedinicama lokalne samouprave nije zavrilo ak 15,14%(Brestovac); 15,76% (Kutjevo); 10,71% (Kaptol); 16,18% (Velika); 10,76% (Jaki) i 8,87% (Poega)stanovnitva starijeg od 15 godina (prosjek RH je 9,69%). Srednju kolu nije zavrilo ak 39,51% (prosjekRH je 30.98%).

Na drugoj strani sa zavrenom barem viom kolom na podruju LAG-a je 11,63% (prosjek RH je 16,39%).Uvidom u obrazovno podruje, na podruju LAG-a je neto znaajnije zastupljeno od nacionalnog prosjekasektor poljoprivrede, preraivake industrije, inenjerstva i prirodnih znanosti.

OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNITVA

Tablica 17.Dobna i obrazovna struktura stanovnitva (popis 2011.)

Izvor: DZS


30/100



Tablica 18. Obrazovna struktura starijih od 15 godina (popis 2011.)

Izvor: DZS

PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE Na podruju LAG-a usustavljeno je 6 djejih vrtia i 3zasebne predkolske programske jedinice u redovnoj osnovnoj koli. Osnivaka prava nad ustanovamaimaju upanije, opine, odnosno gradovi. Djelatnost se financira iz prorauna jedinica lokalne samouprave,te participacije roditelja. Igraonice nisu sustavno organizirane i povremeno ih provode neki od vrtia, koji

pak za to uglavnom nemaju prostorne niti kadrovske uvjete. Iz tablice 19. je vidljivo da je na podruju LAG-a skoro dvostruko manji udio populacije (djece) u odnosu na RH prosjek. Informacije dobivene odsudionika izrade LRS ukazuju na potrebu podizanja razine pedagokog standarda u predkolskimustanovama, te unapreenje kadrovskih i materijalnih uvjeta rada.

KOLSTVO, KULTURA I SPORT

Tablica 19. Stanovnitvo prema pohaanju kole na podruju LAG-a 2011

Izvor: DZS, Popis stanovnitva 2011

OSNOVNOKOLSKO OBRAZOVANJE Na podruju LAG-a djeluje 10 osnovnih kola sa 8-godinjomnastavom te dodatno jo 25 osnovnih kola sa samo 4-godinjom (razrednom) nastavom (detalji u Dodatku3). Osnovno kolstvo je organizirano i za uenike s tekoama u razvoju (u 8 odjela), koji se posljednjihgodina integriraju u zajednika nastavna odjeljenja. Broj uenika se u osnovnim kolama smanjuje zbogdepopulacijskih trendova, pa se nastava organizira u manjim razrednim odjeljenjima i prema

jednosmjenskoj nastavi. U podizanje kvalitete se ne ulae sustavno (nema opreme, kabineta), ve

uspjenost ovisi o individualnom entuzijazmu nastavnika.SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE Srednjokolske ustanove su u potpunosti koncentrirane u gradPoegu, gdje oko 3.500 uenika pohaa 2 gimnazije, 4 strukovne kole i 1 glazbenu kolu. Popis programa

je dan u Dodatku 17 pri emu se posebno moe istaknuti Poljoprivredno-prehrambena kola velike tradicijei iskustva kao odlian temelj za uspjean poljoprivredno-ruralni razvoj podruja. Na podruju Poege


31/100



djeluje i jedan aki dom. Razvojni problem u domeni srednjokolskog obrazovanja su: nedostatan ineodgovarajui kolski prostor i oprema; nedostatak sportskih dvorana; nesklad izmeu dostupnihobrazovnih programa, potreba trita rada te elje roditelja i djece, koji esto umjesto lako i brzo zapoljivihzanimanja biraju unaprijed teko zapoljiva (to se nastoji rijeiti uvoenjem akih stipendija); te visoki

trokovi prijevoza uenika, premda je prijevoz dijelom subvencioniran.Tablica 20. Broj uenika u akom domu u Poegi

Izvor: Upravni odjel za drutvene djelatnosti PS

VELEUILITE U POEGI

Veleuilite u Poegi je javna visokokolska ustanova, osnovana 1998.godine. U okviru Drutvenog odjela izvodi preddiplomske strune studijeRaunovodstvo, Trgovina i Upravni studij, te specijalistiki diplomskistruni studij Trgovinsko poslovanje. U okviru Poljoprivrednog odjela izvodi

preddiplomski struni studij Vinogradarstvo-vinarstvo-voarstvo ipreddiplomski struni studij Prehrambena tehnologija.

Slika 21.Rad studenata u nastavnoj bazi Vetovo Slika 22.Prva promocija strunih specijalista VUP

Izvor: www.glas-slavonije.hr/249910/4/Svaki-student-ima-red-loze-i-bacvu-u-kojoj-pravi-vino Izvor: www.vup.hr

Misija Veleuilita u Poegi je stvoriti visokoobrazovane strunjaka iz podruja biotehnikih i drutvenihznanosti sukladno potrebama gospodarstva i trita rada, provoditi programe za obrazovanje odraslih,

provoditi struna i znanstvena istraivanja te poticati suradnju s privatnim i javnim sektorom.

Ukupan broj upisanih studenata na Veleuilitu u Poegi po akademskim godinama je: 1987 (2010./2011);1894 (2011./2012); 1726 (2012./2013); 1530 (2013./2014); 1377 (2014./2015). Na Veleuilitu u Poegi jeod osnutka pa do oujka 2015. godine diplomirao 2801 student.

U rujnu 2014. godine provedena je anketa kojoj je bio cilj uvid u zaposlenost i mogunosti zapoljavanjazavrenih/diplomiranih studenata te u njihovo zadovoljstvo dobivenim znanjem kao i o potrebimodifikacije postojeih studijskih programa.


32/100



Tablica 21.Rezultati ankete studenata VUP o zapoljavanju nakon studija

Izvor: Veleuilite u Poegi

Veleuilite u Poegi obavlja glavninu svoje djelatnosti u objektu u sreditu grada Poege, u Vukovarskojulici br. 17. Dio djelatnosti Veleuilite obavlja u nastavnoj bazi Klijet i spremite vina, Podgorje, Vetovosa 7,5 ha nasada vinograda. Tamo nasad njeguju studenti strunog studija Vinogradarstvovinarstvovoarstvo, a ubrano groe prerauju u podrumu. Svaki student proizvede jedno ili vie razliitih vina, te u

pravilu posjeduje svoju bavu. Ovaj nastavni objekt je na usluzi svim zainteresiranim posjetiteljima, a udogovoru su mogui struni posjeti i kuanja iroke palete vina.

OBRAZOVANJE ODRASLIH Cjeloivotno uenje i obrazovanje odraslih je na openito iznimno niskojrazini, no u kontinuiranom porastu. U dva najstarija uilita (Puko otvoreno uilite Obris i UiliteMaestro) od 250 polaznika u 2010., broj je porastao na 704 u 2013. Vie nego dvostruko je povean i broj

programa koji se nudi, to implicira prilagodljivost uilita potrebama trita. Prema podacima dobivenimo uilita, dominantan izvor financiranja je od samih polaznika, zatim od poslodavaca, a tek na kraju od

javnih izvora.

KULTURA Na podruju LAG-a nalaze se 89 registriranih kulturnih dobara (spomenika), razliitog stupnjazatite, starosti i vrijednosti (Dodatak 16). Konzervatorski odjel u Poegi skrbi o njihovoj zatiti,revitalizaciji i koritenju. Dodatno, oko 30-tak udruga je registriralo ire podruje kulture i djelatnostouvanja kulturne batine i tradicije. Kulturna batina je u velikom broju sluajeva suoena s nerijeenimimovinsko-pravnim odnosima koji onemoguavaju obnovu, pa su ova dobra esto izvrgnuta devastaciji,loem odravanju i neadekvatnoj zatiti.

Na podruju LAG-a od knjininih ustanova djeluju narodne knjinice i itaonice u Poegi i Kutjevu, dok

su na podrujima opina osnovani knjinini stacionari. Knjinice imaju problem s nedostatkom prostora isredstava za obnovu knjininog fonda. Na podruju LAG-a nema aktivnih kinematografa, no udruga GFRFilm video tjedno prikazuje art filmove u svojim prostorijama (kapacitet 30 sjedeih mjesta).

Tijekom godine na podruju LAG-a odravaju se brojne kulturne manifestacije. Veina stanovnikagravitira prema Poegi kao svom kulturnom sreditu, gdje konzumiraju razliite kulturne sadraje tijekomcijele godine. Unato velikim naporima lokalne zajednice, nema masovnosti u aktivnostima za ouvanjekulturnog identiteta (folklorna drutva i manifestacije), te je potreban dodatni trud za ouvanje tradicije i

batine LAG-a.

SPORT Na podruju LAG-a (Poega) djeluje pet nacionalnih sportskih saveza (nogomet, kuglanje,rukomet, koarka, stolni tenis), te sedam upanijskih saveza za iste sportove uz dodatni upanijski kolski

sportski savez. upanijski kolski sportski savez okuplja kolska sportska drutva iz est srednjih kola i 15osnovnih kola s podruja upanije. Tijekom godine natjecanja na razini upanije okupe oko 1.200 uenikau 8 sportova za srednje kole i 12 sportova za osnovne kole. Osim klubova koji su udrueni u strukovnenacionalne saveza, na podruju LAG-a djeluju klubovi u judu, te-kwan-do-u, odbojci, biciklizmu,streljatvu, samostrelu, ahu, plivanju, s oko 500 lanova.


33/100


34/100



kui i dostava toplih obroka).

PERCEPCIJA PROBLEMA STANOVNITVA LAG-a Kako bi se istraila percepcija problemastanovnitva na podruju LAG-a, prikupljeni su podaci upanijskog tima za zdravlje. Ispitanici su upitaniza dob, spol i mjesto ivljenja, te su im postavljena pitanja otvorenog tipa: Koje probleme uoavate kaonajvanije? (Izvor: Hrvatski asopis za javno zdravstvo, broj 28, listopad 2011.). Ispitanici su podijeljeni

po principima dobi, u skupine do 19 godina, od 20 do 64 godine, te vie od 65 godina. Analiza dobivenihodgovora utvrdila je, prema dojmu ruralnog stanovnitva Poetine, najvee probleme stanovnitva, to je

prikazano u tablici 23.

Tablica 23. Prikaz najee navedenih problema stanovnika u ruralnoj Poetini

Izvor: zdravi-gradovi.com

Iz navedenoga je mogue izvui vie zakljuaka, no zajednika poveznica svih dobnih skupina i njihovepercepcije problema je u opoj depresivnosti i osobnom nezadovoljstvu ljudi iz ruralnog podruja,uzrokovanih , , loom imovinskom situacijom,nezaposlenou nedostatkom sadraja (kulturnih, zabavnih)izoliranou i raspoloivim u podruju (administracija, zdravstvo, usluge gradova iloim javnim uslugamaopina). Sve ovo dovodi i do teih posljedica: alkoholizam, depresija, socijalna iskljuenost, i slino, pa sekulturni identitet naruava i nestaje.


35/100



2.1. Identifikacija razvojnih potreba i potencijala LAG-aGlavni razvojni potencijali LAG-a temelje se na prepoznatim pozitivnim znaajkama podruja (snage imogunosti), pri emu e za njihovo ostvarenje u cilju postizanja gospodarskog razvoja i vieg ivotnogstandarda biti potrebno premostiti uoene negativne znaajke (slabosti i prijetnje).

Razvoj podruja LAG-a Barun Trenk temelji se na ouvanju i unapreenju postojeih lokalnih resursapoput bogatstva vodom, umom, plodnim poljoprivrednim zemljitem, te bioloke raznolikosti. Okoli jenezagaen, klima ugodna, a krajolik atraktivan to sve zajedno moe bitno podrati razvoj podruja. Oviresursi pak zahtijevaju osiguravanje odgovarajue zatite kako se postojee stanje ne bi ugrozilo(industrijske zone se ne bi smjele znaajnije iriti, a naglasak mora biti na odrivom gospodarenju i

sektorima koji nemaju negativan uinak na okoli i prirodu). Aktivnosti moraju doprinijeti smanjenjustaklenikih plinova, a vea energetska uinkovitost i ulaganja u obnovljive i alternativne izvore energijeradi iskoritenja svih raspoloivih potencijala, trebaju biti prioritet.

Gospodarsko usmjerenje u podruju treba ostati u domeni poljoprivredne proizvodnje, ali u irem isuvremenijem smislu. To ukljuuje razvoj svih prateih uslunih i proizvodnih industrija koji e dati snaanzamanjak za razvoj visokodohodovne poljoprivredno-preraivake proizvodnje. Naglasak u podruju setreba staviti na irok spektar neproizvodnih ulaganja koji e svojom komplementarnom ulogom doprinijetiispunjenju agroekolokih ciljeva u okviru poveanja vrijednosti podruja. Takoer, ulaganja trebajudoprinijeti veoj produktivnosti, odrivosti i uinkovitosti resursa, a to se moe postii i boljom suradnjomunutar sektora, razmjenom znanja i informacija o inovativnim tehnologijama i procesima. Prepoznatljiv

brand VINSKE REGIJE treba daljnjim naporima ouvati, njegovati i unaprijediti.

Premda u usporedbi s drugim podrujima Hrvatske prostor LAG-a nije primarno turistiko podruje,identificirani su brojni resursi (ume, rijeke, kulturna i povijesna batina, termalni izvori) na kojima se moerazvijati kvalitetan, profitabilan i na dodanoj vrijednosti baziran selektivni turizam. Jedinstvenost podruja

je i UNESCO-ov Geopark Papuk (Park prirode Papuk) koji prua mogunost razvoja geoturizma i drugihoblika turizma koji se temelje na edukaciji i ouvanosti prirode (brdski biciklizam, planinarenje,

paragliding, pjeaenje, kampiranje, promatranje ptica, itd.). Turistika ponuda treba postati nadogradnjana prethodno dobro razvijenu poljoprivredu baziranu na proizvodnji prepoznatljive autohtone domaehrane (organske, ekoloke).

LAG Barun Trenk je pogoen trendom starenja stanovnitva i depopulacijom, to utjee i na naputanjepoljoprivrednih povrina i zaratanje kultura. Aktivnosti LAG-a moraju doprinijeti jaanju postojeih

obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, stvaranju proizvoda visoke dodane vrijednosti te preusmjerenjuod proizvodnje za vlastite potrebe prema proizvodnji za trite, uz to krae lance opskrbe. Postizanje ovihciljeva bit e mogue ukoliko se promijeni struktura poljoprivrednih gospodarstava, unaprijedi njihovakonkurentnost i profitabilnost, obrazuju i informiraju poljoprivrednici te se podigne investicijski potencijalgospodarstva. Dodatno, za podizanje kvalitete ivota, javne, komunalne, drutvene usluge u zajednicimoraju biti jednako kvalitetne kao i u urbanim sredinama kako bi se zadralo stanovnitvo u podruju.

2. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA PODRUJA,UKLJUUJUI SWOT ANALIZU


36/100



Resursi: Raspolaganje dovoljnim koliinamapoljoprivrednog zemljita, uma i vodaRaspoloivost dostatnih koliina vodezadovoljavajue kakvoe

Kvalitetno i plodno zemljite Prirodni resursi (voda, hrana) su vrlo lako

dostupni i jeftini Bogatstvo bioloke i biogeografske raznolikosti

Povoljni klimatski uvjeti za ivot i radPreduvjeti za razvoj turizma: Visokovrijedni prirodni resursi za razvoj

selektivnih oblika turizma (lov, ribolov, dr.) UNESCOv geopark Papuk i Park prirode Papuk Termalni izvori u dolini Duboanke Bogata kulturna i povijesna batinaKvaliteta proizvoda: Dobri prirodni uvjeti za proizvodnju proizvoda

visoke kvalitete Kvalitetni izvorni domai proizvodi poznatog

podrijetlaBavljenje ekolokom poljoprivredom ipelarstvom

Prirodno okruenje i okoli: Povoljni klimatski i geografski uvjeti za

poljoprivrednu proizvodnju i koritenje OIE Ouvana i nezagaena priroda i okoliLjudski potencijali:

Dostupnost struno savjetodavnih slubina podruju

Razvijen obrazovni sektor usmjeren napoljoprivredu

Upornost, volja i optimizam ljudi Struni ljudski resursi Raspoloiva radna snaga Ljudi (vrijedni, hrabri, gostoljubivi) Zdravo usmjerenje zdrav ivot bez stresaTradicija i prepoznatljivost: Poljoprivreda tradicionalno znaajna i

najzastupljenija aktivnost stanovnikaVelika mogunost razvoja u skladu s prirodom

Brand snanog vinogradarstva i vinarstva

SNAGE SLABOSTI

Neuinkovitost: Niska produktivnost i profitabilnost u poljoprivredi,umarstvu i preraivakoj industriji- zastarjela tehnologija, strojevi, oprema, objektiEnergetski neuinkoviti objekti, tehnike i tehnologijeu poljoprivredi

Usitnjenost posjeda u poljoprivredi i umarstvuNepovoljna struktura poljoprivrednih gospodarstava -veliki broj malih poljoprivrednih gospodarstva nagranici gospodarske odrivostiNekonkurentnost u poljoprivredi i preradi drva

Komercijalizacija: Nizak stupanj dodane vrijednosti i finalizacije

poljoprivrednih proizvodaVisoki udio posrednike prodajeNerazvijeno poduzetnitvo u ruralnim podrujimaTurizam kao gospodarska grana u zaecima

Ljudski potencijali: Nizak stupanj obrazovanja i strune osposobljenosti

poljoprivrednika Nedovoljno poznavanje i koritenje informatikih

sustava u poljoprivredi Nema poduzetnikog duha niti svijesti o vanosti

poduzetnitva Slaba ukljuenost mladih u poljoprivredi

Visoka stopa nezaposlenosti Dugogodinji pad zaposlenosti

Nizak administrativni, struni i financ. kapacitet JLSNedovoljna ekoloka svijest i odgovornost

Prirodna ogranienja:Smanjenje organske tvari u tluVeliki udio naputenih i zaputenih polj. parcela napodrujima s prirodnim i specifinim ogranienjima

Investicije: Nizak stupanj investicijskog potencijala poljoprivr.,

umarskih i preraiva. gospodarstava uz nedostatakkvalitetnih sredstava potpore na nacionalnoj razini

Niska razina izgraenosti infrastrukture za dovodvode za potrebe navodnjavanjaSustav podrke:

Neorganiziranost proizvoaa u sektoru poljoprivredei umarstvaNedovoljna informiranost i educiranost javnosti ovanosti i koristima odrivog gospodarenjaekosustavima u poljoprivredi i umarstvuNedovoljna educiranost savjetnika u primjeni novihtehnika i tehnologija koje doprinose uinkovitijemkoritenju raspoloivih prirodnih resursaNema poduzetnikih potpornih institucija za razvojruralnog gospodarstva

Slobodno vrijeme: Naselja nemaju kvalitetne zajednike prostore za

aktivnosti graana

2.2. SWOT analiza


37/100



EU fondovi: Dostupnost sredstava EAFRD-a, kao i ESI

fondovaBrandiranje regije

Poduzetnitvo: Stvaranje radnih mjesta kroz poduzetnitvo

Udruivanje proizvodnje i zadruge Razvoj poljoprivrede (voarstvo-vinogradarstvo) Izgradnja preradbenih kapaciteta (suare voa,

proizvodnja prirodnog soka) Uspostavljanje

Documents

LRS LAG Barun Trenk