Upload
sandor-talpas
View
260
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Madarski Privrednik
Citation preview
Mađarski privrednik
3
MAĐARSKI PRIVREDNIK 2012 | Izdavač: ©Feliciter Kiadó Kft., Web: www.feliciter.net, www.feliciter.hu. E-mail: [email protected] izdavač: dr Judit Kovač (Kováts Judit) | Urednik: Deneš Kovač (Kováts Dénes) | Prevodilac: Tibor Mačai (Mácsai Tibor) | Saradnici: Emilia Cirjak (Czirják Emília), Žofia Danko (Dankó Zsófia), Maria Dulicki (Duliczki Mária) Katalin Katona, Anita Kotranji (Kotrányi Anita), Viktor Kovač (Kováts Viktor), Ildiko Sanji (Szanyi Ildikó), Silvia Teški (Teski Szilvia) | Grafika/dizajn: Šandor Talpaš (Talpas Sándor) | Štampa: Grafit Nyomda “R” Kft. | Sva prava su zadržana!
Poštovani čitaoci!
MAÐARSKI PRIVREDNIK je izdanje na srpskom jeziku grupe novina HID izdavačke kuće Feliciter Kiado iz Mađarske. Želja nam je, da u saradnji sa Nacionalnim uredom za ekonomske odnose sa inostranstvom (HITA), ljudima koji rade u privrednoj diplomatiji, mađarskosrpskom komorom, d.o.o. MacLine Hungaryjem i drugim organizacijama dođemo u kontakt sa privrednicima iz više zemalja. Ove godine već drugi put izdajemo MAĐARSKI PRIVREDNIK povodom većih privrednih manifestacija u drugom polugodištu, za članove komore i druge rukovodioce firmi, poslovne ljude koje interesuju Mađarska odnosno poslovni odnosi sa preduzećima iz Mađarske. U ovoj publikaciji svoje proiz vode i usluge ponovo će predstaviti veliki broj firmi iz Mađarske. Možda ćete upravo Vi biti taj, koji će među njima naći odgovarajućeg, a možda i više potencijalnih partnera koji su bliski vašoj delatnosti, i to u nadi dugoročnih i obostrano korisnih poslovnih odnosa. Nemojte oklevati! Ako nađete firmu, koja je interesantna za vas, pišite email ili nazovite je telefonom, povežite se s njima!
Veliki broj firmi, koje se predstavljaju u našoj publikaciji dokazuje da su preduzetnici iz Mađarske otvoreni za saradnju sa inostranstvom, imaju ozbiljne namere za uspostavljanje poslovnih veza i da očekuju javljanje potencijalnih partnera. Pored direktnih kontakata, radi stvaranja drugih mogućnosti, možete se obratiti izdavaču, savetnicima za ekonomska pitanja u mađarskoj diplomatiji koji rade u Vašoj zemlji, ili mađarskosrpskoj komori. U MAÐARSKOM PRIVREDNIKU pored predstavljanja preduzeća iz Mađarske naći ćete informacije o nekoliko privrednih grana odnosno o stanju bilateralnih privrednih odnosa. U tim člancima naći ćete informacije, koje će Vas uveriti da su pred Vama povoljne mogućnosti i da ćete imati priliku za uspostavljanje efikasnih poslovnih odnosa. Mađarska je zainteresovana da i dalje razvija privredne odnose sa susednim i bliskim zemljama, tako i sa Vašom zemljom. Budite i Vi partner u tome!
Uspešne poslove želi vam:Deneš Kovač glavni urednik
Mađarski privrednik
4
Strategija mađarske spoljne ekonomije
Od 12 najvažnijih izvoznih tržišta Mađarske 11 čine članice Evropske unije. Imamo povoljan geografski položaj, i imamo veoma čvrste odnose sa tržištima balkanskih zemalja, a te zemlje čine veoma značajnu grupu država sa aspekta evropske stabil-nosti. U strategiji mađarske spoljne ekonomije pored ovih odnosa, u skladu sa svet-skim tendencijama važnu ulogu dobija i otvaranje prema istoku. O tome, i drugim važnim temama sledi naš intervju sa Balažem Hidvegijem, zame-nikom državnog sekretara za spoljnu ekonomiju i međunarodne poslove Ministar-stva nacionalne ekonomije.
– Koji su prioriteti u strategiji spoljne ekono-mije Mađarske? – Osnovni ciljevi naše ekonomske politike jesu povećanje privrednog rasta i poboljšanje konkurentnosti, stvaranje novih radnih mesta, a paralelno s tim, povećanje rate zapošljavanja, koja je izuzetno niska u međunarodnom upoređenju. Ostvarivanjem tih ciljeva postiže se povećanje poreskih prihoda, poboljšava su stanje budžeta i ima pozitivan uticaj na smanjenje zaduženosti države. Osnovna funkcija spoljnoekonomskih odnosa jeste doprinos ostvarivanju opštih ciljeva ekonomske politike. To je naročito važno kada se mogućnosti rasta unutrašnje potrošnje – zbog raspoloživog obima ne bih ulazio u objašnjenje uticaja pojedinih faktora – za sada ograničene. Pored toga želim vas podsetiti, da ako se upoređuju odnosi izvoza i bruto domaćeg proizvoda, među članicama Evropske unije samo je Slovačka ispred Mađarske, što veoma dobro pokazuje odlučnu ulogu spoljnoekonomskih odnosa u opštem
privrednom rastu. Podsećam Vas, da je 2011. godine izvoz Mađarske dostigao iznos od 80 milijardi evra, a suficit u izvozi iznosio je 7 milijardi evra. U ciljeve strategije spoljne ekonomije spada i to, da se izvoz udvostruči do kraja decenije u odnosu na 2010. godinu (što bi značio godišnji izvoz od oko 140–150 milijardi evra), da se duplira iznos kapitala koji dolazi u Mađarsku, odnosno kapitala, koji iz Mađarske odlazi u inostranstvo, prvenstveno u susedne zemlje, zatim da na planu izvoza osetno poraste aktivnost i učešće malih odnosno srednjih preduzeća.
„Otvaranje ka istoku“
– U pogledu strateških pravaca spoljne ekonomije – pored daljeg razvoja naših privrednotrgovinskih odnosa i saradnje sa razvijenim industrijskim zemljama i članicama Evropske unije – formulisali smo i program „otvaranja ka istoku“. Naglašavam, da od 12 najvažnijih izvoznih tržišta Mađarske 11 čine članice Evropske unije. Prvi u nizu je Nemačka, pošto je prošle godine 25% izvoza Mađarske otišlo u tu zemlju, slede sa učešćem od 5–6 posto zemlje, kao što je Rumunija, Austrija, Slovačka i Italija, zatim Francuska i Ujedinjeno kraljevstvo sa po 4–5%, a Poljska i Češka sa po 3–4%.
Mađarski privrednik
5
„Otvaranje ka istoku“ odgovara onoj, u Evropi sve rasprostranjenoj spoznaji, da faktore, koji utiču na dinamiku svetske ekonomije i svetske trgovine valja tražiti izvan Evrope, prvenstveno u Aziji. Slično drugim zapadnoevropskim zemljama, kao što su Nemačka i Austrija, i mi smo prepoznali značaj izvoznih tržišta u nadolazećim zemljama; među njima su brojne zemlje sa mnogo kapitala (Kina, Južna Koreja i druge), koje danas kao investitori raspolažu sa ozbiljnim potencijalom, a to se u Mađarskoj ogleda u vidu preduzeća, koja imaju važnu ulogu u nacionalnoj ekonomiji Mađarske. Želim naglasiti, da „otvaranje ka istoku“ nije pojava novijeg datuma, pošto se radi o višegodišnjem
procesu. Od 2004., ulaska naše zemlje u Evropsku uniju povećanje prometa u evropske zemlje, koje nisu članice EU, kao i u zemlje izvan Evrope iz godine u godinu nadmašuje dinamiku rasta ukupnog izvoza. Zahvaljujući tome između 2004. i 2011. u grupi zemalja „ostale Evropske zemlje“, u koju spada i Rusija i Ukrajina, kao i u vanevropskim zemljama njihov udeo u ukupnom izvozu Mađarske povećao se sa 8–9% na 11,5–12,5% ukupnog udela. Među zemljama, na koje se odnosi otvaranje ka istoku nalazimo pet takvih (Rusija, Ukrajina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska i Kina), u koje je izvoz Mađarske u 2011toj godini nadmašio 1 milijardu evra, i njihov pojedinačni udeo u ukupnom izvozu Mađarske prelazi 1%. Istovremeno želim naglasiti, da bez obzira na postignuti rast proteklih godina, aktuelna vlada Mađarske je prva takva vlada, koja je u glavne pravce spoljnoekonomske strategije uključila i značaj aktivnosti prema zemljama, koje nisu članice Evropske unije, a da je to činila ne samo rečima, već i donošenjem konkretnih mera. U većini zemalja, na koje se odnosi otvaranje ka istoku značajan privredni rast se ispoljava u širenju ulaganja i u razvoju tehničkotehnološkog nivoa. Za nas je jasno, da u pogledu izvoza Mađarske u te zemlje dodatne mogućnosti izvoza se pružaju u izvozu investicionih dobara, između ostalog za energetiku i zaštitu okoline, a sve to dopunjavaju tržišne mogućnosti, koje se otvaraju pred industrijom hrane.
Istaknuta pažnja
– Pored otvaranja ka istoku naravno ne smemo zaboraviti na jačanje sposobnosti Mađarske u privlačenju kapitala i o podršci stranim ulagačima. Naši ciljevi su dvojaki. S jedne strane želimo hrabriti već prisutne partnere za nove investicije, da stečenu dobiti u našoj zemlji ulože u Mađarskoj. Želeli bismo postići, da veći investitori deo svojih istraživačkorazvojnih delatnosti premeste u Mađarsku, odnosno da Mađarska za njih ne bude samo „produženi radni sto“. Da se u skladu sa svojim interesima i ciljevima uključe u obrazovanje mađarskih stručnjaka (kvalifikovanih radnika, tehničara i visokoobrazovanih
Mađarski privrednik
6
stručnjaka), i da se – ne u zadnjem redu – u značajnijoj meri okrenu ka domaćim malim i srednjim preduzećima, kao njihovim dobavljačima. S druge strane, želimo pridobiti i druga preduzeća, da hrabro ulažu u Mađarskoj, da iskoriste komparativne prednosti koje naša zemlja pruža kao ciljna zemlja potencijalnih investitora. Mnogi akteri mađarske privrede postali su učesnici procesa globalizacije putem svojih dobavljačkih veza, koristeći pogodnosti, koje takvi odnosi nude, uz sučeljavanje sa izazovima u toj sferi. Velika preduzeća u Nemačkoj, prvenstveno u oblasti proizvodnje drumskih vozila – radi povećanja međunarodne konkurentnosti svoje delatnosti i svojih proizvoda – u povećanoj meri su se okrenuli ka zemljama regiona, a među njima i ka mađarskoj privredi radi širenja svoje dobavljačke mreže. To znači dodatnu mogućnost zapošljavanja i izvoza prvenstveno malim i srednjim preduzećima – i kako sam već to spomenuo – to je povoljno i za državu sa aspekta rasta prihoda budžeta. Dobavljači omogućavaju uštede u troškovima ispitivanja udaljenih tržišta, a istovremeno je jasno da zahteve naručioca nije lako ispuniti, da naša preduzeća moraju se dokazati u ozbiljnoj tržišnoj utakmici. – U pogledu inostranih firmi koji su mogući i sa naše strane preferirani pravci i ob-lasti saradnje? – Rajner Briderle (Rainer Brüderle), raniji savezni ministar za ekonomiju i tehnologiju više puta je javno izjavio, da nemačka privreda i po međunarodnim procenama je uspela veoma brzo prevazići svetsku ekonomsku krizu, koja je nastala posle 2008. godine, jer je kod njih udeo i značaj industrijske aktivnosti u ukupnoj privredi mnogo viši, nego u brojnim zemljama Evropske unije. Ispravnost takvog stava potvrđuju i naša iskustva. Premijer Viktor Orban je u okviru svojih predavanja, koje je držao u proteklih 2 godine, redovno izjavio da – iako rado viđamo one ulagače, koji u Mađarskoj osnivaju preduzeća ili proširuju svoja ulaganja – mi najviše preferiramo razne prerađivačke industrijske grane: proizvodnja vozila, mašina i opreme, elektronika, zatim kako smo već spomenuli u vezi otvaranja ka istoku, oblast proizvodnje energenata i racionalizacije energetike, kao i tehnika, tehnologija u zaštiti okoline.
– Zašto je Mađarska dobra ciljna i partnerska zemlja? – Privlačni smo, jer imamo povoljan geografski položaj, i imamo veoma čvrste odnose sa balkanskim zemljama i njihovim tržištima, a te zemlje čine veoma značajnu grupu država sa aspekta evropske stabilnosti. Povoljni su uslovi u pogledu infrastrukture, mađarska radna snaga je uglavnom stručna, motivisana, i u poređenju sa nivoom zapadnoevropskih zemalja konkurentni smo u pogledu zarada i troškova, koji opterećuju zarade. U sklopu ekonomske politike želimo jačati dijalog sa ulagačima i njihovim organizacijama, i želimo više uzeti u obzir njihova iskustva i predloge. Raduje nas što se Nacionalni ured za spoljnu ekonomiju (HITA) bavi podrškom velikog broja novih investitora i vodi veću brigu o njima. A to je najbolji dokaz, da smo privlačna zemlja.
Mađarski privrednik
7
Mađarska i Srbija se tradicionalno smatraju jednim od uzajamno najvažnijih političkih i privrednih partnera. To dokazuje, da su ugovorni odnosi ove dve zemlje uređeni, u toku proteklih nekoliko godina potpisani su najvažniji sporazumi, koji regulišu bilateralne privredne odnose (npr. Sporazum o eliminisanju dvojnog oporezivanja, Sporazum o zaštiti ulaganja, Sporazum o privrednoj saradnji). Među preduzetnicima dve zemlje razvila se intenzivna saradnja, a zah valjujući tome firme su stekle značajna iskustva, širok krug kontakata i mnogo informacija o privrednom okruženju jedne odnosno druge zemlje. To dokazuje i činjenica, da je 2011. godine Mađarska bio peti najveći izvoznik u Srbiju, a ispred nje su se nalazile samo takve privredne velesile, kao što je Rusija, Nemačka, Italija i Kina.
Rastući izvoz Mađarske
Vrednost izvoza Mađarske u Srbiju 2011. godine je porasla za 9,6% u odnosu na isti period prethodne godine, a uvoz roba iz Srbije bio je za 8,9% veći u odnosu na 2010. Na osnovu podataka o međusobnoj spoljnoj trgovini u 2011. godini može se zaključiti, da je ublažavanjem uticaja finansijske i privredne krize došlo do povećanja prometa proizvoda između dve zemlje, u kojem zahvaljujući dinamičnom rastu mađarskog izvoza Mađarska i dalje raspolaže sa značajnom aktivom. Na osnovu analize podataka za I polugodište 2012. vidi se, da izvoz Mađarske raste sličnim tempom kao i prošle godine, pošto je u prvih šest meseci ove godine
izvoz u Srbiju povećan je za 12,1% u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno, u periodu januar – juni 2012. godine uvoz proizvoda iz Srbije smanjen je za 5,7%. Mađarska u ukupnom uvozu Srbije u prvih šest meseci 2012. godine učestvuje sa 4,8%, dok u Mađarsku odlazi 2,5% ukupnog izvoza Srbije. Direktna ulaganja iz Mađarske u Srbiji (FDI) 2011. godine iznosila su 68 miliona evra, čime je naša zemlja na spisku stranih investitora zauzela 8. mesto. To je značajan rast u odnosu na 2010. godinu, kada je naša zemlja sa 15 miliona evra ulaganja zauzela 14. mesto, a na osnovu svih ulaganja u periodu između 2005. i 2010. Mađarska se nalazi na 11. mestu stranih ulagača (282 miliona evra). Zadnje decenije direktna ulaganja iz Mađarska u Srbiji svake godine su višestruko nadmašivala kretanje kapitala u suprotnom pravcu. Nizak nivo ulaganja od strane preduzeća iz Srbije prvenstveno je rezultat nedostatka kapitala u srpskim firmama. Dok u Mađarskoj postoje takve firme, koje su značajne i u međunarodnom upoređenju (npr.
Mađarsko-srpski privredni odnosi
Mađarski privrednik
8
MOL, OTP, Richter Gedeon, itd.), i koje su u stanju realizovati značajna ulaganja u inostranstvu, u Srbiji malo je onih preduzeća, koja imaju toliki kapital, koji bi im omogućio izvoz kapitala velikih razmera.
Možemo biti dobavljači
Preduzeća iz Mađarske prvenstveno mogu biti uspešna u izvozu onih proizvoda, kod kojih je Srbiji neophodan značajan uvoz. Takođe imaju dobre šanse za ulazak na tržište Srbije, odnosno mogu proširiti svoje poslovanje oni izvoznici iz Mađarske, koji se bave delatnostima, u kojima je zadnjih nekoliko godina došlo do značajnijeg razvoja, odnosno realizovana su značajna inostrana ulaganja. Zahvaljujući ulaganjima u auto industriju Srbije, u skorije vreme može se povećati potražnja za auto delovima, proizvodima od obojenih metala kao i gumenih delova. FIAT je do sada uložio blizu milijardu evra u raniju fabriku Zastava, gde će – kako je planirano – 2012. godine započeti proizvodnju novog modela kompaktnog vozila italijanske fabrike automobila. Nakon potpuno razrađene proizvodnje računaju na godišnju proizvodnju od 200 hiljada vozila. S obzirom, da u Srbiji još nije uspostavljena takva mreža dobavljača kao u Mađarskoj, a proizvođači auto delova u Mađarskoj imaju višegodišnja iskustva u u saradnji sa velikim međunarodnim fabrikama automobila, dobavljači iz Mađarske imaju dobre šanse da uspostave poslovnu saradnju sa fabrikom Fiata u Srbiji. U Srbiji su u fazi realizacije odnosno projektovanja brojni projekti za razvoj infrastrukture (npr. izgradnja autoputeva, gradnja raznih mreža, ulaganja u energetiku i zaštitu okoline), koji takođe nude povoljne mogućnosti izvoznicima iz Mađarske. U poljoprivredi i prehrambenoj
proizvodnji mađarski izvoznici mogu biti uspešni prodajom savremenih tehnologija, poljoprivrednih mašina, semenske robe i hemijskih proizvoda. U uvozu Srbije poseban značaj imaju lekovi i farmaceutski proizvodi, pa i u tom segmentu mogu da se poprave izvozni rezultati preduzeća iz Mađarske. Od tih firmi „Richter Gedeon“ Z.a.d. već ima svoju kancelariju u Beogradu, ali svoje interesovanje su već ispoljile i druge farmaceutske firme iz Mađarske.
Mogućnosti ulaganja
Srbija pruža brojne beneficije stranim ulagačima radi pospešivanja investicija. To su prvenstveno nepovratna sredstva, i znače oslobađanje od poreza ili poreske olakšice za određeni vremenski period. Iznos nepovratnih sredstava zavisi od vrednosti ulaganja, od broja novostvorenih radnih mesta, od lokacije ulaganja i industrijske grane, a mogu iznositi i 10.000 EUR/novo radno mesto. Srbija najviše podržava ulaganja u izvozno orijentisane privredne grane (auto industrija, elektronika, IKT). Kao najpovoljniju mogućnost ulaganja
Mađarski privrednik
9
svakako treba spomenuti poljoprivredu i prehrambenu industriju, pošto Srbija – a naročito Vojvodina – na tom planu ima izvanredne mogućnosti. U zemlji ima ukupno 5.734.000 ha poljoprivrednog zemljišta, na kojem se proizvodi pšenica, kukuruz, suncokret i soja, ali je značajna grana i voćarstvo. Srbija uglavnom izvozi sveže poljoprivredne proizvode, pa zbog toga strane investitore željno očekuju u prerađivačkoj i prehrambenoj industriji. Takođe valja istaći i oblast energetike, pošto u Srbiji stalno raste potrošnja energije, što zahteva ulaganja u modernizaciju, u izgradnju planiranih gasovoda i poveziva nje energetskih sistema, a to znači ozbiljan potencijal za ulagače iz Mađarske. Narodna skupština Srbije je 2011. usvojila novi zakon o energetici, što je jedan od najvažnijih koraka u pravcu liberalizacije tržišta energetike u Srbiji. U sklopu pravne harmonizacije sa legislativom EU, zakon će – uz izvesna ograničenja – omogućiti pristup gasovodima i elektroenergetskom sistemu novim firmama, koje su zainteresovane za to tržište u pružanju energetskih usluga. U Srbiji postoje brojne mogućnosti za ulaganja u zaštitu okoline. Preduzeća iz Mađarske imaju bogato iskustvo na planu ekoloških investicija (izgradnja kanalizacije, deponija otpada, izgradnji prečistača otpadnih voda), a napretkom procesa pridruživanja Srbije Evropskoj uniji biće sve izraženije potrebe za takvim investi
Dusko Karagics (Duško Karagić) Šef Ekonomske kancelarije Ambasade Mađarske, Beograd
11000 Beograd, Braničevska 13/3Tel.: 00-381-11-344-7046Faks: 00-381-11-344-7169E-mail: [email protected]
cijama. Srbija ima značajne potencijale obnovljive energije, što je prema procenama ekvivalentno 4,3 miliona tona/godina nafte. Najveći deo toga otpada na energiju iz biomase (2,7 miliona t/god.), ali postoje značajne rezerve i u energetskom potencijalu voda (0,6 miliona t/god.), sunčeve energije (0,6 miliona t/god.), u geotermalnoj energiji (0,2 miliona t/god.) i u energiji vetrova (0,2 miliona t/god.). Na planu ulaganja u turizam Srbije preduzeća iz Mađarske takođe imaju povoljne izglede. To naročito važi za banjski turizam, u kojem mađarska preduzeća imaju značajna iskustva iu 2011. godini bilo je izraženo interesovanje ulagača iz Mađarske.
Kancelarija u Beogradu
Ekonomska kancelarija Mađarske u Beogradu pomaže pojavljivanje mađarskih firmi na tržištu Srbije. Sa naše strane izvoznicima iz Mađarske najčešće pružamo usluge sastavljanja spiskova srpskih preduzeća, potencijalnih partnera, prenošenje informacija o mogućnostima osnivanja preduzeća u Srbiji, slanje informacija o carinskim tarifama Srbije za razne proizvode, kao i provera pouzdanosti poslovnog partnera iz Srbije. Među naše zadatke takođe spada i obezbeđenje tržišnih informacija, informacija o investicionim potencijalima, o podršci, koju Srbija pruža sa ciljem
pospešivanja ulaganja, kao i nalaženje izvora finansiranja za investitore iz Mađarske, koji su zainteresovani za ulaganja u Srbiji.
Mađarski privrednik
10
Glavni prioritet Mađarsko-srpske trovinske i industrijske komore (MSTIK) je izgradnja prekograničnih poslovnih veza između Mađarske i Srbije, pos-većujući posebnu pažnju malim i srednjim preduzećima. Dalje se razvija i jača sistem mera.
U prvom polugodištu ove godine komora je učestvovala u realizaciji brojnih priredbi, u nastavku ćemo sumirati te aktivnosti. Mađarskosrpska trgovinska i industrijska komora je u saradnji sa SIEPAom iz Srbije, Zemaljskim savezom proizvođača auto delova Mađarske (MAJOSZ) i Ekonomskim kancelarijama u Budimpešti i u Beogradu 30. marta je u Beogradu u sklopu Međunarodne izložbe vozila „BEOTRUCK“ organizovala stručnu konferenciju i susret privrednika, na kojoj su učestvovali i brojni izlagači iz Mađarske. Cilj ove priredbe je bio, da se mađarskim i srpskim privrednicima pruže informacije i da se doprinese uspostavljanju poslovnih odnosa u oblasti proizvodnje auti delova, kao i da se stručnjaci upoznaju sa programom FIATa u Srbiji. Nakon stručnih predavanja bilo je B2B poslovnih susreta i razgovora, na kojima su razgovarale pojedine firme iz Mađarske i Srbije, upoznali su potencijalne partnere sa proizvodima, delatnostima, kojima se bave, a sve u cilju uspostavljanja zajedničkih poslovnih veza. Na Međunarodnom sajmu građevinarstva SEEBBE u Beogradu kao prateća manifestacija izložbe mađarskih preduzeća, čije je prisustvo podržavao Nacionalni ured za spoljnu ekonomiju (HITA), 26. aprila održan je Stručni dan u organizaciji komore. U izgradnji sajamskih štandova, kao i u organizaciji Stručnog dana pomogao je Mac-Line Hun-gary Kft. Cilj ove priredbe je bio, da se mađarska i srpska preduzeća informišu o moguć
nostima stručne saradnje i u oblasti inovacija i da se doprinese uspostavljanju novih veza u građevinarstvu i proizvodnji građevinskog materijala. Prema procenama učesnika manifestacija u stručnom pogledu donela je puno novih informacija i inventivna rešenja. Na Novosadskom međunarodnom poljoprivrednom sajmu, koji je održan od 17. maja, MSTIK se trudila – u saradnji sa HITAom – da i u pogledu sadržaja i u pogledu uslova obezbedi takav nivo, s kojim su se prethodnih godina mogli sresti njihove članice, kao i učesnici sajma. Trgovinska i industrijska komora županije Čongrad je za zainteresovane preduzetnike obezbedio poseban autobus iz Segedina. Savetovanje je otvorio Ratko Filipović, predsednik Privredne Komore Vojvodine. Mikloš Jojart, potpredsednik MSTIK je govorio o ciljevima komore: da one, koji žele sklapati poslove u Srbiji, upoznaju sa lokalnim privrednim okruženjem, i da im pomognu u uspostavljanju uzajamno uspešne saradnje. Karolj Kermeci, zamenik direktora Tisacoopa iz Kanjiže, firme koja se specijalizovala za plasman prehrambenih proizvoda iz Mađarske kao i pravih hungarikuma predstavio je delatnost tog preduzeća. Duško Karagič, šef Ekonomske kancelarije Mađarske u Beogradu u svom predavanju bavio se poslovnim mogućnostima, koje se u Srbiji nude malim i srednjim preduzećima iz Mađarske.
Grade se veze
Mađarski privrednik
11
Peter Škapinjec, načelnik odeljenja Nacionalnog ureda za spoljnu ekonomiju je predstavio HITA, a zatim i Poslovnu mrežu regije Karpata, koja ima za cilj da olakša širenje poslovnih aktivnosti malih i srednjih preduzeća na prostorima Karpatskog basena. Mađarskosrpska trgovinska i industrijska komora je 31. maja u Budimpešti održala Godišnju skupštinu, na kojoj je analizirana 2011. godina, a donete su i odluke o planovima za 2012. godinu, kao i o personalnim promenama. Krištof Satmari je zbog zauzetosti na poslu dao ostavku na funkciju predsednika, a članovi Skupštine su izabrali novog predsednika, Lasla Kovača. Međunarodni i regionalni sajam privrede u Subotici je otvoren 6. juna. Na Sajmu komora je imala poslovniinformativni štand, a učestvovala je u reali
zaciji Evropskog dana zaštite potrošača. 7. juna je održana „uobičajena“ stručna konferencija: B2B je praćen s velikim interesovanjem u Kongresnom centru Hotela Galleria. Mikloš Jojart je pozdravio prisutne, a zatim je Ištvan Vagač, načelnik odeljenja Ministarstva nacionalne ekonomije izneo detalje Plana „Wekerle“, što je zapravo strategija razvoja mađarske privrede za Karpatski basen. Duško Karagič, šef Ekonomske kancelarije Ambasade Mađarske u Beogradu je informisao prisutne sa privrednim pokazateljima Srbije, a zatim je govorio o raznim programima te zemlje za podsticaj investicija. Nakon toga dr Karolj Kasaš, potpredsednik Regionalne Privredne Komore u Subotici održao je predavanje o prekograničnoj saradnji malih i srednjih preduzeća, a Laslo Kovač, predsednik MSTIK je govorio o aktivnostima Mađarskosrpske industrijske i trgovinske komore. Nandor Zemnicki, glavni savetnik Nacionalnog ureda za spoljnu ekonomiju predstavio je rad ovog ureda, koji ima za zadatak, da s jedne strane pruža podršku spoljnoekonomskim aktivnostima malih i srednjih preduzeća, a s druge strane da podstiče ulaganja stranih firmi u Mađarskoj. Đerđ Terek direktor i osnivač Elzett Certa d.o.oa u Subotici govorio je o decenijskim iskustvima ulaganja i poslovanja u Vojvodini, a Laslo Zanoc, teritorijalni direktor UniCredit Banke je upoznao prisutne s mogućnostima davanja finansijskih garancija za susedne zemlje. Predstavnici više MSP koji su zainteresovani za tržište Srbije, direktno ili indirektno izrazili interesovanje za poslovne mogućnosti u Srbiji. Od strane MSP u Srbiji bilo je interesovanja u više oblasti: dopuna tonera, predstavljanje stranih firmi, zakup industrijskih hala, itd. Nakon višemesečnog usaglašavanja i pregovaranja – uz saradnju komore – iz Banata može započeti izvoz inovativnih prehrambenih proizvoda u Mađarsku, a kupac je jedna firma iz Budimpešte.
Dalji planovi MSTIK za 2012.
Do kraja godine komora organizuje brojne programe. Krajem avgusta na Sajmu INICOOP u Zrenjaninu u okviru Stručnog dana organizuje poslovni forum i susret privrednika (B2B), a komora će imati i svoj štand za informacije. Cilj je da se regija srednjeg Banata
Mađarski privrednik
12
upozna sa mogućnostima u Mađarskoj, zatim da se snime potrebe preduzetnika iz Zrenjanina, koje će MSTIK preneti akterima na mađarskom tržištu. Kao nastavak učešća na martovskom Međunarodnom sajmu vozila BEOTRUCK u Beogradu u septembru u Sekešfehervaru komora organizuje stručnu konferenciju i susret privrednika, kako bi omogućio nastup proizvođača auto delova iz Mađarske na tržištima Srbije. Preduzeći
ma, koje interesuju mogućnosti uključenja u auto industriju Srbije, Trgovinska i industrijska komora županije Fejer će dostaviti informacije o konferenciji, na kojoj će, prema prethodnim konsultacijama učestvovati između ostalog i Zemaljski savez proizvođača auto delova Mađarske (MAJOSZ). U informisanju zainteresovanih preduzeća iz Srbije organizatori računaju na pomoć regionalnih privrednih komora iz Vojvodine, kao i Ambasade Srbije. Pored potencijalno zainteresovanih firmi na ovu konferenciju biće pozvani i proizvođači auto delova odnosno dobavljači iz Srbije, koji su zainteresovani za uspostavljanje poslovnih odnosa sa mađarskim firmama, predstavnici FIATa, kao i Savez proizvođača auto delova Srbije. Važan prioritet je iniciranje razgovora sa predstavnicima Fabrike automobila FIAT o tome, na koji način mogu mađarska preduzeća postati direktni ili indirektni dobavljači auto delova u Srbiji. Nakon konferencije, ako bude interesovanja, biće omogućeno i predstavljanje proizvoda, kao i za manje prezentacije pojedinih preduzeća. Radi snimanja poslovnih mogućnosti u Srbiji – uz učešće partnera – ove godine biće organizovana najmanje dva rodšoa u organizaciji MSTIK, prema planovima u Debrecinu i u Đeru. Na ovim forumima
privrednici će dobiti merodavne tržišne informacije u vezi Srbije, o propisima o osnivanju firme, o mogućnostima ulaganja, o privatizaciji, o poreskim i drugim propisima, kao i o mogućnostima nalaženja partnerskih preduzeća. Predavači će biti čelnici lokalnih komora, kao i rukovodioci poznatih preduzeća, koji imaju i praktična iskustva, pa zainteresovanim preduzetnicima korisne informacije mogu preneti iz prve ruke. Mađarskosrpska trgovinska i industrijska komora će predstaviti svoje aktivnosti, kao i novoformiranu Poslovnu mrežu Karpatske regije.
IPA projekti pred ciljem
U okviru IPA prekograničnog programa MađarskaSrbija, u sklopu projekta INNOINFO Mađarskosrpska trgovinska i industrijska komora je u saradnji sa lokalnom samoupravom opštine Mali Iđoš uspostavio informacioni portal i informativni preduzetnički centar za preduzeća iz Mađarske i Srbije. Cilj portala i centra je da u pograničnim regijama pomogne stvaranje, funkcionisanje i saradnju preduzeća. Trajanje projekta je 12 meseci, od novembra 2011. do oktobra 2012. Otvarajuća konferencija je održana u Segedinu 23. februara 2012., pred velikim auditorijumom. Na konferenciji, koja je trajala blizu 3 sata,
Mađarski privrednik
13
pored predavanja čelnika, održana su i takva konkretna stručna predavanja, i obavljene su konsultacije, koja su stvorila osnovu za pokretanje projekta i zacrtala glavne pravce realizacije. Od strane medija ispoljeno je veliko interesovanje, a članci i video snimci tog skupa mogu se naći na stranici www.mszkik.hu pod menijem InnoInfo.
Napredak i neposredni rezultati projekta: • Na InnoInfo portalu za preduzetnike iz Mađarske i Srbije, preduzet
nici mogu urediti svoj klijentski sajt. Završena je razrada programskog softvera portala InnoInfo, a nakon kupovine servera softver je instaliran i stavljen u funkciju.
• Nakon pokretanja informacionog portala InnoInfo biće izrađen profil/web stranica 100 srpskih i mađarskih preduzeća, sa osnovnim informacijama o preduzeću, opisom delatnosti, a omogućava i to, da preduzeća uzajamno ocenjuju kvalitet njihovih usluga i da pretražuju podatke poslovnih partnera.
• U okviru projekta u Malom Iđošu biće izgrađen preduzetnički informativni centar, a radovi na adaptaciji kancelarije već su završeni. Sledeći korak biće nabavka sredstava za rad kancelarije, a u sklopu toga biće opremljen informativna tačka i sala za konferencije (koja će služiti kao edukativni centar).
• Nakon formiranja regionalnog edukativnog centra, u okviru projekta planirana je ECDL edukacija za računare i EBCL edukacija privrednog karaktera za ukupno 32 preduzetnika iz Malog Iđoša i okoline.
• O InnoInfo informacionom portalu biće snimljen dokumentarni film, jedan kratak PR film, sačiniće se jedna višejezična brošura, i biće objavljene brojne informacije u medijima za preduzetnike iz pogranične regije.
Glavni cilj projekta „Gate to Europe“ u okviru IPA p r e k o g r a n i č n o g programa MađarskaSrbija je izrada studija izvodljivosti industrijskih parkova, koji bi se osnovali u Opštini Subotica i u Tompi, na mađarskoj strani granice. Projekat Gate to Europe realizuju: Mađarskosrpska trgovinska i industrijska komora, Regionalna Privredna Komora u Subotici i Trgovinska i industrijska komora županije Čongrad. Trajanje projekta je 12 meseci, od decembra 2011. do kraja novembra 2012. Otvarajuća konferencija projekta je održana 26. januara 2012. godine u Tompi uz prisustvo predstavnika trgovinskih i industrijskih komora dve zemlje, nadležni diplomatskih predstavništava iz Budimpešte i Beograda, stručnjaci odeljenja za razvoj preduzetništva u Karpatskom
Mađarski privrednik
14
basenu Ministarstva nacionalne ekonomije, zatim preduzetnici i rukovodioci firmi, koje su zainteresovane za ovu investiciju. Napredak i neposredni rezultati projekta: Započeta je izrada stručnih studija za pripremu formiranja industrijskih parkova (analiza situacije, vlasničkih odnosa, tržišnih mogućnosti, investicionih namera; kompleksna studija izvodljivosti i ekonomičnosti; analiza pravnog okruženja; marketinški plan; tehnička studija, koja služi kao osnova za projektovanje industrijskih parkova), eksperti su učestvovali u brojnim radionicama za usaglašavanje. po dve studije (na srpskoj i mađarskoj strani) o analizi situacije i tehničke studije će biti završene do sredine septembra 2012., a planira se završetak po jedne studije na nivou projekta o marketingu, izvodljivosti i ekonomičnosti do kraja oktobra 2012. U okviru projekta osnovaće se i jedna prekogranična organizacije, koja će se baviti koordinacijom aktivnosti oko razvoja industrijskih par
kova, i koja će garantovati korišćenje studija izrađenih u sklopu projekta, kao i praktičnu realizaciju predloga eksperata. Prekograničnoj saradnji i regionalnom razvoju doprinosi i time, što će u toj organizaciji i Subotica i Tompa imati svoje predstavnike, a time saradnja sa partnerima može biti redovna i efikasnija. Popularizacija ideje projekta obezbediće se održavanjem otvarajuće i zatvarajuće konferencije, funkcionisanjem jednog sajta, izdavanjem tri brošure i izradom dva filma. Web stranica je izrađena i dostupna je putem sledećeg linka: www.gatetoeurope.info. PR filmovi se izrađuju, a brošure će biti gotove za završnu konferenciju.
Poslovna kancelarija u Subotici
U saradnji Nacionalnog ureda za spoljnu ekonomiju (HITA), Mađarske trgovinske i industrijske komore (MTIK) i Ministarstva nacionalne
Mađarski privrednik
15
ekonomije (MNE) ostvaruje se Poslovna mreža karpatske regije od 11 kancelarija. Cilj izgradnje Poslovne mreže karpatske regije je da u oblasti privrede međusobno približi zemlje iz Istočne i Srednje Evrope i da time pomogne uspostavljanju poslovnih veza malih i srednjih preduzeća. U Rumuniji, Slovačkoj, Ukrajini, Hrvatskoj, Sloveniji i u Srbiji radiće kancelarije u ukupno 11 gradova. U Subotici i u Novom Sadu preuzeće funkciju sadašnjih predstavništava MSTIK u nekom proširenom obliku uz primenu jedinstvenih stručnih principa i sistema podrške. Njihovim radom će upravljati, odnosno koordinirati i organizovati MSTIK. Kancelarija Poslovne mreže karpatskog basena u Subotici je otvorena 5. jula 2012. Tom prilikom Laslo Kovač, predsednik MSTIK je izjavio: žele da pomognu međusobnom nalaženju onih preduzeća, koja se žele širiti iz Mađarske ka Srbiji i obratno. Usluge ovih kancelarija između ostalog obuhvaćaju: nalaženje partnera, posredovanje, informisanje o mogućnostima investiranja, o konkretnim mogućnostima izvoza, o javnim nabavkama i o privatizaciji, nalaženje moguće dobavljačke saradnje, informisanje o spoljnoj ekonomiji i o propisima, izrada analiza, praćenje konkursa, pomoć pri osnivanju preduzeća, stvaranje baze podataka. Prema otvaranju kancelarije svoju zainteresovanost su izrazili i predstavnici Regionalne Privredne Komore u Subotici i lokalne samouprave grada Subotice, i obe organizacije su izrazile svoju spremnost za saradnju. Šef kancelarije je Kristina Lošonc, a njen asistent je Livia Mentuš.
Ukoliko ste zainteresovani za razvoj mađarskosrpskih privrednih odnosa, ako tražite partnera ili su Vam potrebne informacije koristite jednu od navedenih kontakata:
Mađarskosrpska trgovinska i industrijska komora6722 Szeged, Párizsi krt. 812.
Telefon: +36/70/4522233Email: [email protected]
Kancelarija Poslovne mreže karpatskog basena u SuboticirePRezenters d.o.o.Korzo 7/b, Subotica
Tel./Fax: +381/24521551Email: [email protected]
Kancelarija Poslovne mreže karpatskog basena u Novom SaduNarodnog Fronta 10, Novi Sad
Tel.: +381/214802067Faks: +38121466300
Email: mstikmszkik[email protected]
Mađarski privrednik
16
Mađarska i Crna Gora
Aktivni bilateralni odnosiOdnosi između Mađarske i Crne Gore tradicionalno su rašireni, ne postoje problemi, postoji uzajamna blagonaklonost među našim zemljama. U saradnji Mađarske i Crne Gore najjača oblast jeste privreda, zahvaljujući naročito mađarskim ulaganjima, koja igraju odlučujuću ulogu u privredi Crne Gore. Mađarska je među prvima, 12. juna 2006. priznala novu, nezavisnu državu, a nakon toga među našim zemljama uspostavljeni su diplomatski odnosi na ambasadorskom nivou. Naša zemlja od 18. decembra 2003. ima Počasni konzulat u naselju Zelenika, u blizini grada Herceg Novog, na čijem je čelu počasni konzul, Čaba Mađar.
Niz susreta
I trenutno se vodi intenzivan bilateralni dijalog na visokom nivou: u 2012. godini prilikom posete premijera Igora Lukšića Budimpešti potpisan je Sporazum o privilegovanom partnerstvu između dve zemlje, a još istog meseca Podgoricu je posetio Peter Polt, vrhovni tužilac, a zatim i zamenik premijera, Tibor Navračić. Pre toga Đerđ Matolči, ministar za nacionalnu ekonomiju pozvao je u Budimpeštu Milorada Katnića, ministra finansija. Prilikom njihovih poseta čelnici iz Crne Gore sreli su se sa predstavnicima mađarskih preduzeća, koja su već prisutna u Crnoj Gori, ili su zainteresovana za tu zemlju. Crna Gora ove godine započinje pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji. To će stvoriti dodatne mogućnosti za intenziviranje bilateralnih privrednih odnosa. Radne grupe Mađarskocrnogorske mešovite komisije za privredu – čija će se sledeća sednica prema očekivanjima održati u Budimpešti početkom 2013. godine – zajedno rade u oblastima politike stanova
nja, građevinarstva, turizma, komunalne infrastrukture i upravljanja okolinom.
Izraženo investiciono prisustvo
Crna Gora nam je u regiji Zapadnog Balkana važan spoljnoekonomski partner, prvenstveno kao ciljna zemlja izvoza mađarskog kapitala, odnosno kao prirodan prostor izgradnje tržišta za MSP. U Crnoj Gori je naša zemlja sa 405 miliona evra FDI treći najznačajniji investitor. Proteklih godina dinamično je raslo ulaganje mađarskog kapitala u Crnoj Gori: CKB, koja je u vlasništvu OTPa, jeste najveća banka u Crnoj Gori, Telekom Mađarske je prisutan kroz udeo stečeno u Crnogorskom Telecomu, a Hunguest Hotels je kupio vlasnička prava jednog primorskog hotela u Herceg Novom.
Mađarski privrednik
17
Uz podršku Nacionalnog ureda za spoljnu ekonomiju (HITA) u toku godine na više sajmova mogu učestvovati mađarske firme, koje žele ući na tržište ove balkanske zemlje, odnosno žele razvijati već postojeću poslovnu saradnju. U proleće 2012. imali su priliku za zajednički nastup na Sajmu hrane u Budvi, a zatim i na Sajmu ekologije. U toku jeseni na Sajmu građevinarstva računa se na uobičajeno izraženo prisustvo izlagača iz Mađarske. Pored razvoja poslovnih odnosa među preduzećima, postoje mogućnosti i za proširivanje saradnje među institucijama. Od njih svakako treba istaći, da je u toku razrada teksta međudržavnog sporazuma o naučnotehnološkoj saradnji. Očekuje se potpisivanje ovog dokumenta u toku godine. Početkom jula 2007. u Herceg Novom osnovan je Mađarskocrnogorski poslovni savet uz učešće firmi iz Mađarske i Crne Gore, koje su najvažnije sa aspekta saradnje dve zemlje. Oktobra 2010. u zajedničkoj organizaciji Saveza džoint venčur (zajednički poduhvat) i ekonomskog savetnika u Podgorici realizovan je program Balkanska ekspedicija, koji je imao za cilj, da izvidi tržišne mogućnosti naših malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori odnosno u regionu. U Crnoj Gori naročito visoko cene naše poslovne odnose i izraženo ulagačko prisustvo Mađarske. Naša buduća saradnja prvenstveno zavisi od toga, da li ce Mađarska moći da zadrži svoje privredne pozicije u Crnoj Gori.
Izvor: KSH Usled uticaja svetske ekonomske krize naš izvoz je 2009. opao za 40% (na 27,7 miliona evra), dok je naš uvoz više nego udvostručen. Ranija značajna mađarska aktiva počela se topiti. 2010. godine promet roba se povećavao: naš izvoz je sa rastom od 19,4% povećan na 33,1 miliona evra, a izvoz je više nego duplira i porastao je na 27,3 miliona evra, uz dalje smanjenje aktive na mađarskoj strani. 2011. godine promet roba je povećan za 39%, dostigavši 83,4 miliona evra. Od toga je naš izvoz od 34,3 miliona evra pokazao rast od skromnih 4%, a naš uvoz je skočio na 49,1 milion evra, i opet se skoro duplirao (+81%). Posle dugo vremena saldo robnog prometa prešlo je u mađarsku pasivu, čiji je iznos do kraja godine dostigao 15 miliona evra. Crna Gora je na našem spisku izvoza 2011. godine na 66. mesto, na listi uvoza je na 49. mestu, a u pogledu ukupnog prometa robe je na 59. mestu. Struktura mađarskog izvoza je savremena, 92% čine grupe proizvoda sa visokom dodatom vrednošću. 10 najvećih stavaka izvoza iz Mađarske su: putnička vozila (12,9 miliona evra),
Kretanje robnog prometa između Mađarske i Crne Gore (u milionima EUR)
Mađarski privrednik
18
lekovi (3,8 miliona evra), telekomunikaciona oprema (3,6 miliona), hrana (2,2 miliona), električne mašine (2,15 miliona), hemikalije za domaćinstva (1,5 miliona), mašine za industriju (1,2 miliona), proizvodi od guma (940 hiljada evra), proizvodi od metala (940 hiljada), nameštaj i proizvodi od drveta (690 hiljada). Skoro celokupan naš uvoz (98%) otpada na uvoz obojenih metala (aluminija). Ostale stavke su boksit, metalurški proizvodi, pojedini uređaji za telekomunikaciju, drumska vozila, povrće i voće. U izuzetno značajnom skoku našeg uvoza iz Crne Gore već godinama istaknutu ulogu igra sve veći uvoz aluminija i proizvoda od aluminija.
Dalje perspektive, mogućnosti
Crna Gora sa svojim relativno povoljnim poslovnim okruženjem, niskim nivoom troškova i poreza, ekonomskom politikom koja je u službi ulaganja i napretkom integracionih procesa zemlje može postati jedna od regionalnih baza mađarskih preduzeća. To potvrđuju i iskustva više preduzeća iz Mađarske, koje rade u toj zemlji. Tržište Crne Gore je otvoreno za strana ulaganja, izvoz mađarskog nouhaua, tehnologije i robe može biti i nadalje uspešan u regionu. U razvoju privredne saradnje posebnu ulogu može imati razvoj sistema institucionalnih odnosa, uspostavljanje naučnoistraživačke saradnje.
Mogućnosti:
• Saradnja u oblasti građevinarstva, politike stanovanja i prostornog uređenja: energetski efikasno obnavljanje stambenog fonda Crne Gore; projekti u cilju povećanja tehničkog i bezbednosnog nivoa građevinarstva, podizanje nivoa certifikacije u proizvodnji građevinskog materijala, uspostavljanje twinning programa u građevinarstvu.
• Komunalna infrastruktura, upravljanje okolinom, upravljanje otpadom i otpadnim vodama: Započinje se saradnja na planu odlaganja opasnog otpada, rekultivacije deponija otpada, zatim na reviziji plana upravljanja otpadom Crne Gore. Učešće mađarskih firmi na tenderima u Crnoj Gori, koji budu raspisani u oblasti upravljanja otpadnim vodama, odnosno izgradnje tih objekata i kanalizacije.
• Saradnja u oblasti energetike, u istraživanju nafte i zemnog gasa: Uspostaviti saradnju u proizvodnji naftinih derivata, u gasnoj i u elektroprivredi, kao i u korišćenju obnovljivih izvora energije. Uključivanje Mađarske u izgradnju mini hidrocentrala, izvoz energetske opreme.
• Saradnja u oblasti ulaganja u turizam, dalje uključivanje u razvoj hotelijerstva.
• Razmena iskustava i transfer tehnologije u šumarstvu i u stočarstvu.
Ervin Sel regionalni ekonomski savetnik
Regionalna ekonomska kancelarijaAmbasada Mađarske
81000 Podgorica, Kralja Nikole 104.Tel.: +382-20-602-880
+382-20-602-910 Faks: +382-20-625-243
E-mail: [email protected]
Mađarski privrednik
19
Za Mađarsku Makedonija je u oblasti ulaganja i trgovine jedno je od važnih, perspektivnih tržišta jugoistočne Evrope, i Makedoniju smatramo i nadalje perspektivnim partnerom. Sa tom zemljom naša država održava tradicionalno dobre odnose, pa je u proteklom periodu održano više susreta na visokom nivou. Od njih svakako treba istaći, da je u prvoj polovini 2011. godine Skoplje posetio premijer Viktor Orban. U njegovoj pratnji bilo je više privrednika, koji su vodili pregovore sa relevantnim firmama iz Makedonije. U jesen ove godine očekuje se uzvratna poseta premijera Makedonije, koja će se upriličiti u Budimpešti. Pre toga, u proleće 2012. u Budimpešti je boravio Đorđe Ivanov, predsednik Makedonije, a Skoplju je učinio posetu Janoš Martonji, ministar inostranih poslova Mađarske. 2011. je potpisan Sporazum o privrednoj saradnji sa Makedonijom, koji je u međuvremenu i stupio na snagu. Početkom sledeće godine, kako se očekuje, sazvaće se sednica Mađarskomakedonske mešovite privredne komisije. Imenovani su koopredsednici. Priprema osnivačke sednice je u toku, a održaće se najverovatnije u Budimpešti.
Ostvarena ulaganja
Sa Mađarske strane u protekle dve decenije realizovano je jedno značajnije ulaganje, investicija Mađarskog Telekoma u 2001., međutim nisu usledili koraci sličnog značaja. Bilo je nekoliko manjih ulaganja, na čijem čelu se nalazi osnivanje Pogona Fornetti 2009. godine u vrednosti od milion evra. Gro mađarskih ulaganja i danas čini investicija u telekomunikacije od pre 10 godina, ali i uz to naša zemlja se smatra trećim najvećim investitorem u Makedoniji.
Prema podacima Narodne banke Mađarske FDI kapital iz Mađarske u Makedoniji početkom 2010. iznosio je 446 miliona evra. Mađarska želi da zadrži i proširi svoju ulagačku ulogu u Makedoniji. Proteklih godina bila su karakteristična ulaganja od strane malih i srednjih preduzeća u vrednosti od nekoliko stotina hiljada do 1,5 miliona evra (manji proizvodni pogoni, distributivni centri, npr. Fornetti, Masterplast, itd.). Navedene firme imaju kćerke firme u južnoslo
Mađarska i Makedonija
Mala preduzeća u prvom planuKretanje prometa robe između Mađarske i Makedonije (u milionima EUR)
Izvor: KSH
Mađarski privrednik
20
venskoj regiji, koje dobro funkcionišu, a koristeći njihovo poznavanje terena investicije se uglavnom realizuju putem njih. Makedonija je za Mađarsku važno izvozno tržište u jugoistočnoj Evropi. Najvažniji proizvodi, koje se izvoze iz Mađarske: mašine i uređaji, drumska vozila, telekomunikacije, uređaji za snimanje i reprodukciju zvuka, električne mašine i uređaji, instrumenti, sirovina za plastičnu industriju. Izvoze se još: proizvodi od gume, papir, karton, tekstilna vlakna, tkanine, tekstilni proizvodi, gvožđe i čelik, kancelarijske mašine i oprema za mašinsku obradu podataka, a u oblasti prehrambene industrije mlečni proizvodi, jaja, žitarice i proizvodi od žitarica, drugi prehrambeni proizvodi, ulje životinjskog i biljnog porekla, mast, vosak, zatim lekovi i farmaceutski proizvodi.
U uvozu Mađarske značajnu stavku predstavljaju povrće i voće, kao i metalurški proizvodi. Mađarska je do jeseni 2008. permanentno povećavala svoj izvoz na tržište Makedonije, i zahvaljujući tome promet roba je učetvorostručen u periodu od 2005. do 2008. Zbog svetske ekonomske krize 2009. naš izvoz je smanjen za 20%, a uvoz je opao za oko 35%. 2010. je mađarski izvoz praktično stagnirao, ali je ipak bio značajan: iznosio je 103 miliona evra. Naš uvoz je znatno porastao, ali volumen dolaska robe iz Makedonije je bio mali, iznosio je svega 6 miliona evra. U 2011. godini vidi se lagana konsolidacija prometa robe: naš izvoz je veći za 2,4% i iznosio je 105,5 miliona evra, a naš uvoz je veći za 8,6%, a vrednost iznosi 6,8 miliona evra. I dalje je značajna mađarska aktiva, koja je poršle godine iznosila 98,7 miliona evra. 2011. Makedonija je na spisku trgovinskih partnera Mađarske u izvozu zauzela je 52., a u uvozu 68. mesto. Gledajući ukupan promet Makedonija je na 56. mestu. Struktura mađarskog izvoza je savremena, 93% (2011) čine grupe proizvoda sa visokom dodatom vrednošću. U našem izvozu poljoprivreda i prehrambeni proizvodi učestvuju sa blizu 5%. 10 najvećih stavaka izvoza iz Mađarske su: putnička vozila (31,1 miliona evra), telekomunikaciona oprema, uređaji za snimanje i reprodukciju zvuka (14,1 milion), tekstilni proizvodi (8,8 miliona), lekovi (7,8 miliona evra), metalurški proizvodi i proizvodi od čelika (5,4 miliona),
Mađarski privrednik
21
prehrambeni proizvodi (5,2 miliona), električne mašine (5 miliona), proizvodi od plastike i sirovina za industriju plastike (4,6 miliona), proizvodi od guma (3,6 miliona), industrijske mašine (2,5 miliona). Naš uvoz je relativno diversifikovan: najveći udeo čine prerađevine (37%) i prehrambeni proizvodi (35%). Na mašine i transportna sredstva otpada 19%, a 9% čine sirovine. Najvažnije stavke u našem uvozu su: povrće i voće (2,0 miliona), metalurški proizvodi (1,9 miliona), veštačka đubriva (575 hiljada evra), telekomunikacioni uređaji (445 hiljada), električne mašine (430 hiljada).
Rastuće interesovanje
Mađarskim firmama sajmovi i izložbe u Skoplju pružaju povoljne mogućnosti za predstavljanje. Zahvaljujući podršci Nacionalnog ureda za spoljnu ekonomiju (HITA) početkom ove godine firme iz Mađarske su mogle učestvovati na Sajmu građevinarstva u
Skoplju. Firme su se redom povoljno izjasnile o učešću, svojim kućama su se vratili bogatiji povoljnim utiscima. Očekuje se, da će preduzeća iz Mađarske imati prilike, da apliciraju na konkursima za podršku njihovom učešću na jesenjim sajmovima Tehnoma odnosno Agrofood. Proteklih godina smo se trudili, da jačamo veze između malih i srednjih preduzeća, a u sklopu tih napora održano je nekoliko foruma privrednika, najčešće povodom značajnijih izložbi u Skoplju (Tehnoma, Agrofood), a u jesen 2010. delegacija Saveza džoint venčur vodila je konsultacije sa partnerima iz Makedonije o pospešivanju trgovinskog prometa između dve zemlje. Može se očekivati intenziviranje saradnje među trgovinskim komorama dve zemlje. Posebno je veliki rezultat i značajan korak koji je učinjen od strane Trovinske i industrijske komore Mađarske, osnivanjem sekcije Zapadnog Balkana, koja ima za zadatak, da dalje razvija privrednukomercijalnu saradnju sa tom regijom. Novoosnovana sekcija je zacrtala za cilj pomoć mađarskim firmama za nastup na tržištima ove regije (Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora, Kosovo), a radom sekcije rukovodi Atila Galamboš, direktor firme Communautrade Europe Kfta. Istaknute oblasti saradnje mogu biti: građevinarstvo, energetika, komunalna infrastruktura i upravljanje okolinom, elektrotehnika, prehrambena industrija i poljoprivreda. Sa mađarske strane nudimo naša iskustva o pripremama za članstvo u Evropskoj uniji, a naročito na planu razvoja malih i srednjih preduzeća. Važno je napomenuti značaj sporazuma o saradnji, koji će uskoro potpisati komore i agencije za ulaganja Mađarske i Makedonije.
Ervin Sel regionalni ekonomski savetnik
Regionalna ekonomska kancelarija Ambasada Mađarske81000 Podgorica, Kralja Nikole 104.
Tel.: +382-20-602-880 • +382-20-602-910 • Faks: +382-20-625-243 • E-mail: [email protected]
Mađarski privrednik
22
Delovi svetske baštine
Ponekad možda ne cenimo dovoljno svoja blaga, pri-rodno ili građevinsko nas-ledstvo. Možda jer su tu u našoj blizini, navikli smo se na njih, smatramo ih prirod-nim. Spisak Svetske baštine Uneska usmerava pažnju na one vrednosti, koje se na-laze u Mađarskoj i koje su važne ne samo za nas, nego i za čitavo čovečanstvo, ce-lokupnu kulturu sveta, koje treba prikazivati i sačuva-ti. Navešćemo samo neke od njih, nadajući se da ćemo privući vašu pažnju.
Mađarska je ponosna na činjenicu, da već raspolaže sa devet takvih lokacija, koje su dospele na spisak zaštićenih vrednosti. A to su:• Agtelek (Pećine krša kod Agteleka i na Slovačkom kršu)• Budimpešta (obale Dunava sa brdima Gelert i Varheđ, Budimski kvart Tvrđave i put Andraši) • Pohod bušara u Mohaču • Jezero Ferte (kulturno područje FerteNeusiedler)• Holoke (Staro selo i njegova okolina)• Hortobađ (Nacionalni park Hortobađ i pustara) • Pečuj (Pečuj/starokatoličko groblje Sopianae)• Panonhalma (Hiljadugodišnja opatija benediktinaca u Panonhalmi i njegovo prirodno okruženje)• TokajHeđalja (kulturno područje istorijskog vinogorja Tokajsko podbrđe)
Pećine krša kod Agteleka i na Slovačkom kršu
Nacionalni park Agtelek je osnovan 1985. godine prvenstveno radi zaštite neživih prirodnih vrednosti, površinskih oblika i pećina. 75% njegove površine pokriveno je listopadnim šumama. Čistine, livade i kamenjari, koji su razbacani kao mozaik stvaraju životni prostor mnogim vrednim biljkama, bogatom svetu insekata i za preko 220 vrsta ptica, koji žive na tim prostorima. Na relativno malom prostoru Nacionalnog parka (blizu 20 000 ha) nalazi se 200 manjih ili većih pećina.Najduža pećina ovog krša, ali i u čitavoj Mađarskoj je pećina Baradla, čija je dužina sa bočnim granama
ukupno 25 kilometara. Jedan deo, dužine 5,6 km nalazi se u Slovačkoj i poznat je po imenu Domica. Pećina je nastala u krečnjaku staroj 230 miliona godina iz vremena srednjeg trijasa. Početak stvaranja pećina se na osnovu geoloških podataka računa od pre 2 miliona godina. Voda potoka je dospela u pukotine krečnjaka, rastvarala i habala je kamen, stalno šireći pukotine i postepeno stvarajući sadašnje prolaze. Kapajuća voda sadrži kreč, koji se taloži i stvara stalaktite i stalagmite najrazličitijih veličina, boja i oblika. Sve je to pokrenulo fantaziju istraživača i posetilaca. Tako su se rađali nazivi poput Zmajska glava, Tigar, Tastin jezik, Sala stubova ili Hala orijaša. Brojni arheološki nalazi dokazuju, da je i čovek iz pradoba poznavao, pa čak je i stanovao u Baradli.Ag
tele
k
Mađarski privrednik
23
Za posetioce otvorena je hidrološki važna pećina Imrea Vaša, kao i Pećina mira, koja je pogodna za lečenje bolesti disajnih puteva. Pećine se mogu obići u turama, koje traju 1, 2, 5 ili 7 sati. Polazi se iz Agteleka i Jošvafea. U pećini Baradla postoji i Koncertna dvorana izvanredne akustike i izuzetne lepote, a koncerti klasične i zabavne muzike posetiocima pružaju poseban doživljaj. Na površini su obeležene turističke staze. U okviru ekoloških, botaničkih odnosno zooloških tura posetioci se mogu upoznati sa vrednostima krša, važnim biljni staništima, tradicionalnim korišćenjem predela, seoskim načinom življenja, privređivanja, postoje spomenici industrije i kulture, a još uvek su živi i narodni običaji, tradicije i stari zanati. Između Agteleka i Jošvafea postoji školska
staza Baradla, dužine 7 kilometara, označena je žutom bojom i da bi se prešla, potrebno je otpr. 3 sata. Školska staza Tohonja – Kurislan oko Jošvafea dužine 9 kilometara može se preći za 6 sati. Staza njuškala, koja prikazuje prirodne vrednosti okoline Jošvafea označena je narandžastom bojom i u interaktivnom obliku, kroz igru i zabavu pruža poseban doživljaj prvenstveno porodicama i dečjim grupama. Popularno odredište je školska staza Sadvar sa 12 stanica, koja se nalazi pored naselja Segliget. Prelazeći tu stazu posetioci će obići ostatke tvrđave Sadvar kao i životinjski svet okolnih šuma.Preporučeni izleti: Pored prirodnih vrednosti okolina pruža zanimljivosti iz sveta arheologije i kulturne istorije. U Rudabanji iz sloja lignita starog 10–12
miliona godina, izvađeni su ostaci predčoveka (Rudapithecus). Tu se nalazi i najznačajnija zbirka istorije rudarstva u Mađarskoj, Muzej ruda i minerala. Reformatska kasno gotička crkva sa tri lađe izgrađena je u XIV–XV veku. U dolinama skrivaju se mala naselja koja su sačuvala karakteristične forme sela sa jednom ulicom. Mnogi od njih su poznata po svojim crkvama. Crkva Salone i Tornasentandraša je iz XII veka. Ova druga je jedinstvena po tome, što ima ne jednu, već dve polukružne apside. Oni, koje interesuju narodni zanati, mogu posetiti u Hidvegardu tkačku radionicu „Fončika“, a u Gemerselešu pogon za preradu vune, koji radi sa mašinama od blizu sto godina, kao i licidersku radionicu, gde se izrađuju i ukrasni predmeti.
Budimpešta – obale Dunava sa brdima Gelert i Varheđ, Budimski kvart Tvrđave i put Andraši
Zgrade na obalama Dunava u Budimpešti jasno odražavaju razne periode iz istorije glavnog grada Mađarske. To je jedan od vidika istaknute lepote u čitavom svetu. Deo svetske baštine na budimskom delu čine prostor između zgrada Tehničkog univerziteta i Lančanog mosta,
Budi
mpe
šta
Mađarski privrednik
24
Kupalište Gelert, Kip slobode na brdu Gelert i Citadela, zatim zgrade budimske Tvrđave kao i obala Dunava do Margitovog mosta. Na peštanskoj strani zaštićen je Parlament, Ruzveltov trg na peštanskoj strani Lančanog mosta sa zgradama Mađarske akademije nauka i Grešemove palate. Budim je staro, koliko je i nastajanje Mađara na ovim prostorima (896), ali njegov razvoj je započet u XIII veku, kada je kralj Bela IV radi zaštite od Tatara izgradio tvrđavu na brežuljku. Dvor se u Budim preselio 1347. godine, i tada je započeto proširenje tvrđave u palatu u gotičkom stilu. Za vreme vladavine kralja Matije to je postalo luksuzno renesansno mesto za stanovanje kralja. Grad je bio pod okupacijom Turaka blizu vek i po, a oslobođen je 1686. godine. Opsada, koja je trajala tri meseca, nanela je značajne štete na tvrđavi i u gradu. Korišćenjem srednjovekovnih ruševina obnova je započeta u baroknom stilu. Sjedinjenjem Budima, Starog Budima i Pešte 1873. godine stvoren je Budimpešta i izgrađena je – kako to priliči – jedna nova, velelepna reprezentativna kraljevska palata. Za vreme II svetskog rata i zgrada i kvart tvrđave pretrpeo je teška oštećenja. Nakod rašćišćavanja ruševina započeta su arheološka istraživanja, koja traju i dan danas, kao i obnavljanje srednjovekovnih ostataka. Preko puta, na peštanskoj strani stoji jedan od najlepših zgrada Parlamenta. Zgrada dugačka 268 metara, sa kupolom visine 96 metara i sa Dunavom ispred sebe predstavlja impozantnu sliku. Zgradi su moguće grupne posete, a ta poseta nije interesantna samo zbog prelepih unutrašnjih prostorija, sjajnih zlatnih ukrasa, fresaka i skulptura poznatih umetnika toga vremena, kao i ukrašenih stepeništa. U zgradi se nalazi i hiljadugodišnja kruna prvog mađarskog kralja, Svetog Ištvana. Prvi kameni most koji je izgrađen preko Dunava u XIX veku na osnovu projekta engleskog inženjera Adama Klarka jeste Lančani most.
2002. godine na spisak Svetske baštine kao proširenje postojeće lokacije uveden je put Andraši i njegovo istorijsko okruženje, podzemna železnica izgrađena povodom milenija kao i Trg heroja. Nastankom Budimpešte u gradu je započet ogroman razvoj. Taj period se poklopio sa pripremama za godišnjicu milenija osvajanja domovine. Prema jedinstvenom arhitektonskom konceptu tada je izgrađen put Andraši. Deonica prema sadašnjem centru oivičena je eklektičkim i neorenesansnim najamnim kućama na 3–4 sprata. Srednja deonica je šira; kolovoz je podeljen na tri dela, u sredini se nalazi šetalište između dva drvoreda. Dve strane su prvobitno bile popločane drvenim kockama, po kojima je mogao jahati gospodski svet. Treću deonicu čine najamne kuće sa baštama ispred, odnosno ređaju se veće vile izgrađene usred parkova. Od zgrada posebno se ističu Zgrada opere, institut za balet, stara Muzička akademija kao i zgrade na uglovima kružnog trga Kodalj. Kipovi na polukružnoj kolonadi Trga heroja predstavljaju istaknute vladare i rukovodioce tokom istorije Mađara. Na dve strane trga jedan preko puta drugom stoje Muzej lepih umetnosti i Muzej primenjenih umetnosti. Ispod aleje saobraća prva podzemna železnica na kontinentu. Preporučeni izleti: Kao prvo predlažemo obilazak zavijutka Dunava. Severno od Budimpešte obe obale Dunava nude bezbroj znamenitosti – pitoreskni krajolici, brda koja mame na izlet i mnogo istorijskih i kulturnih spomenika, muzeja u malim gradovima ovoga kraja čekaju posetioce. Barokni kraljevski dvorac u Gedeleu je mesto, u kome je rado boravila kraljica Eržebet, popularna Sisi. U Rackevi se nalazi dvorac Savojai, a pored toga najznačajniji spomenik kulture jeste crkva u gotskom stilu, koja je oslikana prema ikonografiji Vizantije: to je jedina srednjovekovna pravoslavna crkva u Mađarskoj.
Mađarski privrednik
25
U letnjoj žegi turisti se mogu osvežiti na jezeru Velence. Do njega se stiže autoputom M7 za nekih pola sata.
POHOD BUŠARA
O nastanku pohoda bušara postoje dva objašnjenja – jedna je bliže onoj: reklakazala! Prema toj priči, kada su svirepi Turci oterali stanovnike ovog gradića, oni su se sakrili na drugoj obali Dunava, na Mohačkom ostrvu. Vreme je prolazilo, i odjednom se pojavio jedan stari čovek, koji je proricao da će se uskoro završiti stradanja Mohačana, pošto će Turci pobeći iz grada. Stanovnici su se tako osokolili, da nedugo zatim jedne olujne noći, kada su navukli strašne maske, prešli su Dunav i klepetušama, drvenim oružjem pravili takvu galamu, da su okupatori
pobegli glavom bez obzira. Postoji i druga priča, za koju postoji prihvatljivo objašnjenje, pošto prema tom verovanju ne radi se o običaju kojim su oterani Turci, već se radi o teranju zime, a to je običaj, koji su Šokci, stanovnici Mohača doneli sa sobom još sa Balkana. Pošto pohod bušara i dan danas traje od zadnjeg četvrtka
poklada do dana pred pepelnice (dakle zadnjih šest dana poklada), a ceremonijal se umnogome promenio: brojni elementi su postepeno nestali, a oni, koji su opstali, postali su spektakularniji. Prva tri dana su pripala deci, koja su se odevena u krpe hodajući ulicama izrugivala polaznicima. Odrasli su se u zabavu uključili u nedelju – to je dan, koji je laicima dan „pohoda bušara“, o čemu i Dnevnik izveštava, a onda se zabava oduži do utorka u ponoć, a na tim zabavama ljudi se opraštaju od zime i pozdravljaju proleće, koje je na pomolu. Pokladnoj nedelji danas se posvećuje mnogo veća pažnja, nego ranije. Ovaj dan počinje prelaskom preko Dunava: deo bušara čamcima dolazi sa Mohačkog ostrva, kako bi se sreli sa ostalima na trgu, koji je nazvan Kolo prema muzici Šokaca.
Kako bušar postaje bušarom? Izokrenuta tanka bunda, slamom napunjene gaće, na koje se navuku šarene ženske čarape, a na noge se obuju opanci. Treba još i klepetuša, koja se veže za pojas. Ipak, najvažnija je maska, isklesana od vrbe, ofarbana krvlju životinja, a kukuljica je od ovčijeg krzna. Mnogi dolaze raznim prevozom: ima bušara, koji dolaze na konju, zapregama pa vozeći i „vražji točak“. Kada su se svi okupili, bušari prelaze na glavni trg, gde počinju pokladne zabave uz učešće više desetina hiljada turista – sledećih nekoliko sati povorke uz ogromnu buku prolaze važnijim ulicama grada, plašeći odrasle i decu – ponekad ne na baš najfiniji način. Samo kasno popodne, predveče se vraćaju na glavni trg, gde oko ogromne lomače plešu, pevaju, izvode raznorazne nestašluke. Paljenjem lomače se završava samo nedelja, a ne i pohod bušara – pa čak ni poklade. U utorak, kada su već turisti otišli kući, nastavlja se zabava: Mohačani paljenjem još jedne ogromne lomače i spaljivanjem simbola zime, jednog kovčega, opraštaju se od hladnog godišnjeg doba. Treba da vidimo tu spektakularnu povorku, treba da provedemo duže vreme među strašnim bušarima – i tek onda ćemo steći pravu sliku o ovom šarenom narodnom običaju. Uživo je ono pravo!
Mađarski privrednik
26
Mađarski privrednik
27
Mađarski privrednik
28
Mađarski privrednik
29
Mađarski privrednik
30
Mađarski privrednik
31
Mađarski privrednik
32
Mađarski privrednik
33
Mađarski privrednik
34
Mađarski privrednik
35
Mađarski privrednik
36
Mađarski privrednik
37
Mađarski privrednik
38
Mađarski privrednik
39
Mađarski privrednik
40
Mađarski privrednik
41
Mađarski privrednik
42
Poslovne ponude firmi iz MađarskeAgromerkant Kft. Proizvodnja bilja i semenske robe. Proizvodi od frotira i sunđera. ................................ 39Alap Kft. Listovi za trakaste testere za drvnu industriju. ...................................................... 30Alkimia Kft. Čišćenje i tehnologije čišćenja na majstorskom nivou. ................................ 40Astero Kft. Proizvođači svežeg povrća i voća – javite se! ....................................................... 38Baján Gumi Veliki izbor polovnih guma različitih dimenzija. ............................................. 35Bálint Analitika Kft. Akreditovana laboratorija za sve analize. Certifikacija proizvoda. .............................................................................................................................. 43BánkiSós Automatizálási Kft. Industrijska automatizacija, pogonska tehnika. ...................................................................... 32 Benedeczki Diesel Center Održavanje i popravka svih vrsta dizel pumpi. ............... 34Civis Seed Kft. 30 vrsta semena zelenog graška. ....................................................................... 38Czibere Kft. Štipaljke, karike, klizači i kuke za zavese, garnišne. ........................................ 28Czigler & Czigler Kft. Brodski podovi, lamperije, elementi za drvene kućice. ........ 28Dávid Ponyva Reklám Kft. Inovacije u proizvodnji cerada – jači i sigurniji materijali. ................................................. 33Delta Kft. Prozori i vrata od drva, plastike i aluminija. ............................................................ 27Delta Clean Kft. Industrijska sredstva za čišćenje - direktno od proizvođača! ........... 40Deviskomp Kft. Solarni kolektori sa vakumskim cevima. .................................................... 31Dynea Hungary Kft. Proizvodnja lepkova i sredstva za drvnu industriju. .................. 27Erdőgépker Kft. Vage za viljuškare, drobilice drva, kotlovi. ................................................ 32ÉdenWerk Kft. Velik izbor mlečnih karamela. ......................................................................... 39Elmatit Kft. Samolepljive trake, folije za zaštitu površina. ..................................................... 39ÉMSZ Gépszer Kft. Montaža tehnologije za mlinarsku industriju i za industriju stočne hrane. ............... 32Fehérvári savanyúság Kiseli proizvoda iz Mađarske prema domaćoj recepturi. ......... 39Fortuna Alfa Kft. Proizvodnja vijčane robe i spojnih elemenata! ..................................... 31GENORG Kft. Kapije i sistemi za kontrolu ulaza. ................................................................... 27GI Flex Kft. Alati za isecanje, izbijanje, savijanje i duboko izvlačenje. ........................... 41Halaspack Bt. Štitnici ivica, papirne cevi, papirna burad, kombi kutije. ......................... 37Hidrot Kft. Kosilice za kosine, mašine za održavanje parkova i za zimske službe. .... 35
HMTech Kft. Sistemi za upravljanje industrijskih procesa. ................................................. 30I.MPlast Kft. Sve od plastike! ............................................................................................................ 36Inczédy & Inczédy Kft. Jonizatori, uređaji za stvaranje elektrostatičkog naboja, otprašivači. ............................ 37Jokonel Kft. Sredstva i pribor za držanje malih i sitnih životinja. ...................................... 41Kapos Tenero Kft. Sveže i smrznuto meso. ................................................................................ 39KunplastKarsai zRt. Prerada plastike, obrada metala, proizvodnja alata. .................. 30 Kuti PetFood Kft. Velik izbor sveže i smrznute hrane za životinje. ............................... 40Materiál Szövetkezet Kvalitetne boje, lepkovi i zaptivni materijali. ............................... 26Metcons Kft. Proizvodnja izduvnih sistema. ............................................................................... 35MicraMetripond Kft. Kolske vage, vage sa 4 segmenta, hibridne vage. ..................... 29Multidruck Kft. Korišćenje geotermalne energije, bušenje sondi. ................................... 28Pangus Gumi Kft. Sve što je potrebno za popravku guma. ................................................. 33Péti Polietilén Zsák Kft. Streč folije, PE omotači, vreće, creva. ....................................... 37PhoenixPlast Bt. Proizvodnja folija za sve industrijske grane! ......................................... 36Rastyl Kft. Pribor i materijal za cvećare, pene za ikebane, držači cveća. ........................ 36Ritok Kft. Proizvodnja prozora i vrata sa kratkim rokovima! ............................................... 27SElektroszinter Kft. Uređaji za farbanje i specijalne mašine. .......................................... 30SivaMont Kft. A. SOLAR solarni moduli, mašinska oprema za građevine. ............... 26Styron Kft. Plastične palete, sanduci, gajbe. ................................................................................. 28Szegedi K &F Kft. Rashladni uređaji za domaćinstvo i industriju. .................................. 41Szinmark Kft. Žive životinje, sveže i smrznuto meso. ............................................................ 38Szűcs József Delovi za kamine, automobile, nameštaj i radijatore. .................................... 32Tillafa Bt. Kuće, vikendice, sporedne zgrade lake konstrukcije. ........................................ 26Tóth Tibor Proizvodnja mašina na majstorskom nivou. ......................................................... 29Uniferro Kft. Kotlovi, posude pod pritiskom, rezervoari. ..................................................... 31Vaanco Bt. Ručni alati i alati za narezivanje. Aparati, pribor za zavarivanje. ................. 29Vendesz Kft. Nova i polovna oprema za ugostiteljstvo. .......................................................... 41ZalAgro Zrt. Mađarsko-austrijska semenska roba, konzumni proizvodi i hrana za životinje. ......... 38Z. V. G. Kft. Kotlovi, rezervoari, oprema. ....................................................................................... 31