magazin subota11.listopada2014, 35

ene zele biti seksualno po-sjedovane. Muskarac je tajkoji inicira seks, a zene gapasivno prihvacaju i, bezobzira na okolnosti, uzivajuu tome da ih muskarac po-sjeduje.Ali nakon toga zeleromanticne odnose. Ako donjih,pak,ne dode.zene to nemogu podnijeti. Kako bi seosvetile i kako bi opravdalesvoje ponasanje,one partne-re lazno prijavljuju.Tvrde dasu ih silovali. A to je opceni-to tesko moguce: svaka odra-sla, zdrava zena moze se odu-prijeti silovatelju. Glavni suto mitovi o silovanju te razli-kama u zenskoj i muskoj se-ksualnosti koji su Jos uvijekduboko uvrijezeni u drustvu,ali i medu strucnjacima koji-ma je posao bez predrasuda istereotipa utvrditi istinu.ka-zniti pocinitelja i zastititi zr-tvu - medu policajcima, dr-zavnim odvjetnicima i suci-ma.Zakljucci su to istraziva-nja dr. Ivane Radacic obja-vljenih u knjizi "Seksualnonasilje: mitovi, stereotipi ipravni sustav".

Dr. Ivana Radacic, znan-stvena suradnica s Institutadrustvenih znanosti Ivo Pi-lar,proucila je sve sudske spi-se u pravomocno okoncanimslucajevima silovanja na ceti-ri najveca hrvatska zupanij-slca suda - zagrebackom, split-skom, rijeckom i osjeckom -sudenim u razdoblju od poce-tka 2008.do so.lipnja 2012. go-dine. Analizirala je poimanjesilovanja, posebno intenzitetsile i otpora koje pojedini su-ci zahtijevaju da bi djelookvalificirali kao silovanje,nacin ispitivanja zrtava i vre-dnovanje dokaza u sudskompostupku, odmjeravanja ka-zni te stavove sudaca, odvje-tnika i sudskih vjestaka. Za-Idjucila je da je sudska praksanekonzistentna, te da polozajzrtve i krajnji ishod bitno ovi-si o tome tko je sudac koji vo-di postupak.

1Sto se dogodilo:Maloljetna prognanica uteskoj obi te! jskoj situacijidosla je kasno navecer uk 111 b kako bi od poznanikauzela cigaretu. Poznanicisu otisli, a ona se nasla sa-ma s menadzerom kluba.On je, prema optuznici:"...najprije sprijecio njezinpokusaj izlaska iz prostori-je, uz rijeci da hoce seks,pa,kad je ona to odbila ipruzila fizk-k i otpor uda-rivsi ga biljarskim stapom

36 subota11.listopada2014. magazm

Sinisa Plese

SEKSIJALNO NA

IvanaRadacicautorica knjige

Postoji mit prema kojem silovatelji napadajunepoznate zrtve. U slucajevima koje samobradivala pokazuje da su se silovatetj i zrtvapoznavali u 80 posto slucajeva

sudac

U slucaju silovanja ne smatram da je sila samopremlacivanje zrtve. Sila je i zadiranje u slobodunjezina odlucivanja. Presude koje sam doniopotvrdio je i Vrhovni sud

BEZSKOLEOptuzenaje

prekunulaskolovanje sto

ukazujenanjen

problemati-can karakter

I

LJUTNJAPrijavitaje

optuzenogjerse ponasao

kaodasenistanijedogodilo

kad su settbrosreli

te polcusavajuci ga utlarit ipepeljarom, iskoristivsisvoju veliku fizicku pi emoc, njezin otpor u potpu-nosti skrsio, dograbio je iprenio u drugu prostoriju,bacio na jogi te unatocdal jnjim otporima, pri ce-mu ga je grebala noktuna,nad njom izvrsio potpiuiispolni odnosaj, a potom,kako bi je pustio iz prosto-rije, prinudio je na oral nozadovoljavanje." Oboje suzadobili tjelesne ozljedekoje su medicinski dokumentirane.

Sudjezakljucio:Optuzena je preldnulaskolovanje, sto ukazuje nanjezin problematican ka-rakter. lako maloljetna,dobrovoljno je dosla u no-cni klub u sitne nocne sa-te, plesala je s optuzeni-kom i svidala joj se atmo-sfera. Utvrdeno je da jeodbila optuzenikov prije-dlog za spolni odnos, ali si-la koju je primijenio opt u -zenik da bi ga ostvario nijebila dovoljno intenzivnada slonii otpor ostecenice,jer bi u suprotnom ostalovise tragova na tijelu oste-cene. Sud smatra da njezin

otpor u vidu udarca optu-zeni ka biljarski in stapomnije bio dovoljno jak. Stose t ice njezinog bjezanjaoko bil jarskog stola, Sudsmatra kako je ocito da topijani optuzenik sh vacakao izazivanje, jer bi takoto shvatio svaki, pogotovopijani, covjek. Primjenerelevantne sile nije bilo jersu sve radnje otpora kroznanosenje ozljeda nastalepri je saniog spohtogodnosaja. Ostecena u vanj-skoj manifestaciji otporanije ustrajala upravo uonom odlucujucem trenu-tku kada se nasla u sob i soptuzenikom, cak ako tajodnos i nije htjela. Uz to,optuzeni je prekinuoodnos kad mu je ostecenarekla da ima puno men-struauie krvi,a tako se neponasa osoba koja siluje.Nakon spornog spo 1 nogodnosaja, ostecenica jeprema procjeni suda izgle-dala normalno, a ni rodite-Ijima nije odJmah rekla stose dogodilo. Sud zakljucujeda je prijavila silovanjezbog straha od reakcije ro-ditelja te zbog toga sto jebila I jut a na optuzenog jerse ponasao kao da se nista

nije dogodilo kad su seuskoro sreli. Hladno po-nasanje optuzenika govo-rilo je za sud u prilog tomeda je on njihov spobiiodnosaj smatrao dobro-voljnim.Sve to Sud upucuje na za-kljucak da je optuzeni bio uzabludi o bicu kaznenogdjela, sto iskljucuje namje-ru, a time krivnju.

Epilog:Pocinitelj je osloboden pr-vostupanjskom presudom.Presuda je nakon zalbe uki-nuta, sudenje je ponovlje-no, a kasnije i obnovljeno.Postupak je ukupno trajao12 godina.Konacnom pre-sudom pocinit elj je ka-znjen kaznom zatvora odtrigodine.

- Postoji mit o pravom silo-vanju prema kojem je silova-nje fizicki napad nepoznateosobe na javnom mjestu na"cednu" zrtvu koja se svim si-lama odupire, a nakon silova-nja vidno je uznemirena iodmah prijavljuje djelo polici-ji, koji je prisutan i u nasojsudskoj praksi. Medutim, ve-cina slucajeva koje sam obra-divala ne moze se svrstati u

PAZNJAOptuzeni jemisliodane

radi nistaprotivnjene

voljejermujedopustitada

prenociodjevena

samoupidzamu

OTPOROstecena nije

pruzaladostatan

otporjersenakon stojuje

optuzenipoceogrliti i

ljubiti'pustita'

taj scenarij: 80% zrtvi i poci-nitelja u mojem uzorku se po-znaju. U sudskoj praksi neja-sno je sto se smatra silom i ko-liko intenzivna treba biti, ce-sto se trazi intenzivan, jasan itrajan fizicld otpor, a cesta sui pitanja zrtvi o njezinom se-ksualnom ponasanju, odno-sno procjene njezine "moral-nosti" - kaze dr. Radacic.

Sto se dogodilo:Ostecenicin sin dosao je ka-sno u noci kuci s prijate-Ijem. Obojica su bill pijnn i.Majka ih je primila u kucute pristala da sinov prijateljostane prespavati kako nebi pi jaii vozio kuci. Nakonsto je sin zaspao, optuzenije, kako se navodi u optu-iiiici: "...u trenutku kad seostecena nalazila blizu spa-vace sobe snazno ju je krozotvorena vrata gum no usobu, zakljucavsi vrata, ru-kama je uhvatio oko stru-ka, te bacio na krcvet, le-gavsi na iiju, te, unatoc iije-7,i nu nastojanju da se odgu-ravanjeni oslobodi iustrasenom vikanju, pridr-zao njezine ruke svojima

pa joj u cil ju usutkavanjastavljao ruke na usta te jojskinuo pidzamu i gacice tenad njom obavio potpunispolni < K Inos, stavljajucipritom svoje spolovub i unjena usta".

Sudjezakljucio:Optuzeni je time sto jeostecenu uhvatio za ruku,povukao je u sobu i zaklju-cao vrata pri ulasku obje-ktivno primijenio silu sla-bijeg intenziteta. S obziromna slab intenzitet te silc,Sud je postavio pitanje nje-go ve svijesti da riiii nestosuprotno volji ostecen ice,posebno imajuci u vidu go-tovo intimnu si t uaci j u kojaje prethodi la, zajednickogledanje TV-a i razgovor unocnim sat i ma, paznju ibrigu koju je ostecenica po-kazala prema optuzenikutime sto m u dopusta pro -nociti odjevena samo u pi-dzamu. Stoga Sud prillvacaop tuzenikuv iskaz da je vje-rovao da je ostecena dobro-voljno sudjelovala u spol-nom odnosaju, unatoc ver-babioni opiranju i primjon isOe.Verbalno opiranje nije11 u z no nedvosmislen izraznjezine volje. Sila moze bi-l i dozivljena kao nacinizvedbe spolnog cina, ausutkavanje ostecene i po-krivanje dlanom njezinihusta upozorenje da bude

subota11.listopada2014. 37

tisa kako ne bi probudilinjezina sina. Ni jo bilo ozlje-da na ostecenicinom tijelu,uldjueu juci vaginu, sto Slidsmatra nezivotnim i nelo-gicnim. Nezivotnim i nelo-gicnim smat i a i cinjenicuda sijedeceg jutra osteceni-ca iiijc nista o tome relda nisuprugu ni si mi.

Epilog:Pocinitelj je pravomocnoosloboden.

u promatranom razdobljudonesene su ukupno 64 pre-sude za silovanje ili pokusajsilovanja. Ostecene su u 96posto slucajeva bile zene: usvim slucajevima optuzenicisu bill muskarci. U vecini slu-

cajeva na prvostupanjske supresude ulozene zalbe. U de-vet slucajeva optuzenici suoslobodeni,a u sest slucajevadrzavna su odvjetnistva odu-stala od daljnjeg progona. Po-stupci su trajali od cetiri do150 mjeseci. Kazne su se kre-tale od devet mjeseci uvje-tno, do 12 godina zatvora, skoliko je kaznjen suprug ko-ji je zenu prvo natjerao naspolni odnos sa psima, a na-kon toga s trecom osobom.Prosjecna je kazna iznosila3,6 godina zatvora, a mini-malna kazna za silovanjeiznosila je, prema tada vaze-cem zakonu, tri godine. Pre-ma novom Kaznenom zako-nu, minimalna je kazna - je-dna godina.

Stosedogodilo:Izvanbracni partner dosaoje ra no ujutro u stan oste-cene, s nozem, prijeteci dace ubiti i nju i djecu, dr/ccijoj noz pod grlom te joj nji-me izrezao spavacicu. Pre-ma optuznici, nekoliko satikasni je dosao je ponovno tejoj: "...ponovno prijetio no-zem, odveo je u sobu, pole •gao na krevet, noz zapi-k iiuo u pod pored kreveta,skiuuo je te, unatoc tomesto je govorila "nemoj,nijemi do toga" s njom imaospolni odnosaj."

Sud jezakljiicio:U ovoni slucaju Sud ne pro-nalazi da je utvrdena takvasila da bi ostecena ostala utakvom strahu zbog koje biizostao otpor. Situacija kojaje prethodfla odnosu izoti-rani je dogadaj. Prijetnje irezanje spavaciee tijekomprvog dolaska zbog p rot okavremena nisu relevantne, azapikivanje noza u pod ne-posredno prije spolnogodnosaja nema karakter s i -le.To se moze smatratioptuzenikovom macisti-ckom pobudom. Uzto,ostecena nije pruzala do-statan aktivni otpor jer se,nakon sto ju je optuzenipoceo ljubiti i grliti, "pusti-la", a odnos je, kako je utvr-deno, trajao 20 minuta dopola sata. Ova} Sud smatrada se u takvim okolnos t i m anije moglo raditi o nedo-brovoljnom odnosu.

Epilog:Pocinitel j je osloboden pivostupanjskom presudom.Vrhovni je sud vrnti o slucajna ponovno postupanje. Uponovljenom sudenju zrtvaje odustala od svjedocenja,a optuzenik je osloboden.Postupak je trajao 4 godine.

- U analiziranom razdobljuod cetiri i pol godine okoncanje mali broj predmeta, sto os-im na dugotrajnost postupa-ka, ukazuje i na to da vecinazrtava Jos uvijek ne prijavlju-je ono sto im se dogodilo - ka-

PRO^LOSTSudsmatradajevaznostose

oitecenabaviia

grostitucijom.Cinjenicadaje

optuzeni vecosuden zbogsilovanjanijeuzetauobzir

STRAHUovom

slucajuSudnepronalazi da je

utvrdenatakva sila dabi

ostecenaostala u

takvom strahuzbogkojegbiizostao otpor

ze dr. Radacic.S obzirom na sudsku pra-

ksu i odnos prema zrtvama,kaze psihologinja dr.Maja Ma-mula iz Zenske sobe - Centraza seksualna prava,koja godi-nama radi sa zrtvama seksu-alnog nasilje, zrrve ni ne tjerada krenu u postupak.

- Cesto nam institucije tozamjeraju. No mi naprosto nemozemo odgovorno nagova-rati zrtvu na to kad znamo stoje ceka. Prvo, nama se zenenajcesce obrate sest mjesecido godinu dana nakon silova-nja. Pocinitelji su najcesce po-znate osobe, zene osjecajustrah i sram. Zato, kad silova-nje pocne, u nekom se trenu-tku puste i samo cekaju daprode.Sud ce to kasni je okara-kterizirati Icao naknadni pri-stanak. Nakon toga, zele svezaboraviti. Ali obicno im neide. Kad shvate da je traumaprejaka i da se ne mogu nosi-ti s njom, jave se nama. A miznamo da ce im sud uzeti kaootegotnu okolnost to sto nisunasilje prijavile istog trena -objasnjava dr.Mamula.

Sudenje ce, kaze, trajati petgodina, o zrtvi nece nitko bri-nuti, sumnjicit ce je da je sa-ma dovela do svega, ispitivatce je zasto, primjerice, nijepruzila zesci otpor ili vikala.

4Sto sa dogodilo:Trojicu muskaraca teretilose da su zatekli u kvartudjevojku pod utjecajem al-kohola te je pozvali na tulum. Dolaskom u stan, uoptuznici se navodi da suje tuldi i prisilili navisestruke spolne odnose.Djevojka je zadobila brojne ogul jotine i ozljede nastale udarcima saka i obu-venih nogu. Tvrdila je daje plakala i vristala cijelovri jeme te se branila koli-ko je mogla - utvrdeno jeda su i optuzeni zadobiliozljede. Nakon visesatnetorture, gola je ispuzala izstami, s odjecom u ruka-

ma, i zatrazila pomoc odsusjede, koja je nazvalapoliciju.

Sudjezakljufio:U sredistu sudskog postu-pka bilo je ocjenjivanje zr-tvinog ponasanja i karakte-ra, odnosno navodno pro-miskuitetno ponasanje zr-tve. Optuzenikov braniteljje tvrdio da je djevojka ra-ni je prekrsajno osudivanaza pros! it uci ju. Sud je sma-trao to relevantnim doka-zom. Sud je to ocijenio va-znim jer to "upucuje nanjezinu nemorauiost". Sudje zakljucto da su seksuabiitxlnosi bili dobrovoljni, dasu ozljede na njoj i "paitne-rima" ucinjene u seksual-nom zanosu te da je to uskladu s njezinim uobica je-nim seksualnim po-nasanjem. U presudi nije nispomenuto da je jedan odoptuzenih vec osuden zbogistovrsnog kaznenog djela(silovanja).

Epilog:Sud je prvostupanjskomodlukom oslobodio sveoptuzenike. Vrhovni je sudu ovom slucaju tri putavracao slucaj na ponovnosudenje. Dvojica od trojiceoptuzenika na kraju su osu-deni, svaki na dvije godinezatvora. Postupak je trajaoosara godina.

- U vellkom broju slucajevaprisutni su mitovi o silovanjui rodni stereotipi,u nekima suoptuzeni oslobodeni zbog "ne-dostatne" sile ili otpora i kad jesud smatrao da je odnos bionedobrovoljan, all ima i pozi-tivnih primjera - kaze dr. Ra-dacic.

Takav su primjer presudezagrebackog suca SinisePlesea: u skladu su s postula-timaljudskihprava,donoseneuz maksimalnu zastitu digni-teta zrtve i uz potpuno jasnoodredenje da "ne znaci ne".Prema njegovim presudama,fizicka sila i fizicki otpor nisunuzni za osudu. Ne dozvolja-va ocjenjivanje "moralnosti"zrtve,a u jednom je slucaju al-koholiziranost zrtve smatraootegotnom okolnosoi za poci-nitelja: u vecini slucajeva to jeolakotna okolnost.

U sklopu ostalih presuda,njegove presude izgledaju go-tovo revolucionarno: osudio jemladica koji je od ranije po-znavao zrtvu, s kojom se je-dnom ranije ljubio i koja je,pripita, dosla u njegov stan.Tamo su zajedno nastavili pi-ti. Nakon nekog vremena, onje od nje zatrazio seks, sto jeona odbila. On nije odustao -svladao ju je i silovao. Sudacnije dozvolio argument obra-ne da je ostecena sama prido-nijela kaznenom djelu svojimponasanjem te je zakljucio da"seksualna sloboda osobe za-sluzuje zastitu bez obzira naokolnosti".

- Ja sudim tako. U slucajusilovanja ne smatram da je si-la samo premlacivanje zrtve,to je i zadiranje u slobodu nje-zina odlucivanja.

Presude koje su navedenepotvrdio je i Vrhovni sud - ka-ze sudac Sinisa Plese,predsje-dnik Kaznenog odjela I. stu-pnja i predsjednik Uskockogodjela Zupanijskog suda u Za-grebu.