Upload
phamdat
View
224
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
1
SVEUČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA
MAKROEKONOMIJA
Uvodno predavanje
2
O kolegiju:
� Naziv kolegija: MAKROEKONOMIJA
� Kôd kolegija: PST 0301
� Nositelj kolegija:
Dr.sc.Branko Blažević, redoviti profesor u trajnom zvanju
� ECTS bodovi: 9
� Vrsta kolegija: OBVEZNI
� Godina: 2011/12. Semestar: TREĆI
3
Literatura:
� osnovna- Babić Mate: MAKROEKONOMIJA, Mate , 13. izdanje, 2003. (661 str.)
Poglavlja 1.,(str.3- 28); 3.,(118-145) 4., (177-186; 205-210); 5.,(219-240; 243-251; 281-289); 6.,(253-274); 7.,(303-334); 8.,(369-389); 9.,(389- 403); 11.,(389-403).
� dopunska: Blanchard Oliver: MAKROEKONOMIJA, «Mate i ZŠEM» , 3. izdanje, 2005., (583. str.)
4
Cilj predmeta:
� Na jednostavan i sustavan način objasniti sve makroekonomske pojave i probleme. Svrha je upoznati studente sa makroekonomskim modelima, njihovom izgradnjom i primjenom u ekonomskoj analizi i ekonomskoj politici.
5
OČEKIVANI ISHOD UČENJA (1)Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija
Makroekonomija (9 ECTS) mogu:� Pravilno tumačiti i interpretirati temeljne pojmove
makroekonomije� Opisati i objasniti makroekonomski agregatni model� Objasniti povezanost i razlike između mikroekonomskog i
makroekonomskog modela� Objasniti i interpretirati pojam fiskalne, monetarne i
vanjskotrgovinske politike.� Interpretirati i razlikovati bitne elemente ravnoteže na
robnom i novčanom tržištu, kao i elemente vanjskotrgovinske ravnoteže.
� Tumačiti i interpretirati sadržaj ekonomske politike i politike stabilizacije.
6
OČEKIVANI ISHOD UČENJA (1)� Definirati pojam, vrste, uzroke i posljedice inflacije.
� Provesti i analizirati različite makroekonomske modele:
� Osmisliti i primijeniti podatke na primjeru Republike Hrvatske, EU i/ili svjetske ekonomije.
� Analizirati i obrazložiti korištene mjera ekonomske politike.
� Primijeniti zakonitosti teorija privrednog razvoja i interpretirati stupanj međunarodnog ekonomskog razvoja i regionalne suradnje.
� Razviti ekonomsku intuiciju i logiku koje su nezaobilazne u razumijevanju gradiva i primjeni makroekonomskog znanja.
7
Tematske jedinice (1):03.10. Uvodno predavanje
(Temeljni pojmovi makroekonomije - ek. analiza i ek. modeli)
10.10. Nacionalno računovodstvo
17.10. Agregatni makroekonomski model
24.10 Ponavljanje gradiva i aktivnosti
31.10. 1. kolokvij + predavanje: Funkcija potrošnje, funkcija štednje, funkcija investicija
07.11. Fiskalna politika
8
Tematske jedinice (2):14.11. Monetarna makroekonomija
21.11. Ponavljanje gradiva i aktivnosti
28.11. 2. kolokvij + esej + predavanje: Ravnoteža na robnom i novčanom tržištu
05.12. Istodobna ravnoteža na robnom i novčanom tržištu – Izvođenje krivulje agregatne potražnje
12.12. Model otvorene privrede
09.01. Međuovisnost unutrašnje i vanjske ravnoteže
16.01. 3. kolokvij
9
Termini nastave:� Ponedjeljak
08,00 – 10,15 grupa 1. A-Mik
10,15 – 12,30 grupa 2. Mil-Ž
10
Termini kolokvija i eseja:� 1. Kolokvij iz tematskih jedinica 1., 2., 3.
31.10. 2011.
� 2. Kolokvij iz tematskih jedinica + PISANJE ESEJA
28. 11. 2011.
� 3.Kolokvij iz tematskih jedinica
16.01.2012.
11
SEMINARSKI RAD
�Upute za pisanje i izlaganje dati će detaljno asistentice
12
Ocjenjivanje studenata prema ECTS sustavu� Što se ocjenjuje?
- Pohađanje nastave 2%- Aktivnosti tijekom nastave 4%- Seminarski rad 4%
- Izložen i prezentiran seminar 6%
- Esej 6%
- Kolokvij I, II, i III 48%
------------------------------------------------------------
Ukupni % uspjeha tijekom nastave 70%
- Završni ispit 30%
13
UVOD U MAKROEKONOMIJU (1)� Makroekonomija kao teorijski predmet
� Uloga teorijske ekonomije u “Bolonjskom procesu” ?
� Pretvaraju li se Ek. fakulteti u više poslovne škole?
� Ne može postojati poslovna ekonomija ako nema teorijske ekonomije
� Treba afirmirati teorijske predmete: Makroekonomija; Mikroekonomija; Osnove ekonomije; Ekonomske teorije.
� Indoktrinacija neoliberalnim konceptom danas - prije marxizmom
14
UVOD U MAKROEKONOMIJU (2)� Djelovanje ekonomskih zakona
� Ekonomski zakoni i naša volja
� Normativna nasuprot pozitivnoj ekonomiji
� Zakon ponude i potražnje i funkcioniranje integralnog tržišta /roba i usluga & rada i kapitala/
� Zakon oskudnosti
� Intergeneracijski transferi
� Ekonomska ravnoteža (opća; robna; novčana; vanjskotrgovinska)
15
AKTUALNI PROBLEMI JAVNE POLITIKE
� Spori rast životnog standarda
� Sve veće siromaštvo
� Veliki vladin budžetski deficit
� Velika inozemna konkurencija
� Trgovinski deficit
� Inozemni dugovi
16
Makroekonomska povijest� 230 godina kao znanost
� Adam Smith 1776.g. /Uzroci i posljedice bogatstva naroda/
� John Stjuart Mill 1890.g /Načela političke ekonomije/
� Alfred Marchal /Načela ekonomije/
� Marxove doktrine
17
PODJELA EKONOMIJE
� Opća (makroekonomija)
� Ekonomija privrednih subjekata (mikroekonomija)
� Ekonomika narodnog gospodarstva=makroekonomija=makroekonomska teorija=makroekonomska analiza
----------------------------------------
10/5
18
Ekonomika narodnog gospodarstva� Istraživanje teorijske osnove i praktične politike
� Gospodarenje imovinom = pribavljanje sredstava za život, borba protiv gladi, hladnoće, bolesti i drugih zala
� Ekonomija sredstava – najstarija čovjekova vještina- postaje znanstveno područje /1776./
19
PRENOŠENJE MAKROEKONOMIJE U POLITIKU
� Keynesijanska ekonomija-pokazuje put izlaska iz depresija� Monetarizam- razvio se tokom 60. – obećava rješavanje
inflacije� Ekonomija ponude- razvija se 80.- tih g. obećava smanjenje
poreza i povećanje štednje i investicija� Neoklasične škole mišljenja - ne vjeruju u savršeno tržište� Teorija racionalnih očekivanja/Robert Lukas, Tomas
Sargent/-pojedinci postupaju racionalno kada djeluju u svom interesu
� 1917-1980. tih godina 1/3 svijeta su zahvatile Marxove doktrine
� 1990. tih godina ponovno otkrivanje tržišta (neoliberalan koncept)
20
TEMELJNI POJMOVI MAKROEKONOMIJE
21
Proizvodnja
� Visok nivo i brza stopa rasta
� Nominalni i realni GNP
� Privredni ciklusi
� Potencijalni GNP
� GNP jaz
� Konjunkturini ciklusi –recesija-ekspanzija
22
Zaposlenost
� Visoka zaposlenost- niska nezaposlenost
� Stopa nezaposlenosti
� Nezaposlenost raste u recesiji a pada tijekom ekspanzije
23
STABILNOST CIJENA
� CILJ - održati stabilne cijene unutar stabilnog tržišta
- spriječiti da opća razina cijena naglo raste ili pada
� INDEKS POTROŠAČKIH CIJENA /CPI/� STOPA INFLACIJE� DEFLACIJA
14/6
24
MEĐUNARODNA TRGOVINA� CILJ - održati uvoz i izvoz u ravnoteži
� Neto izvoz - Neto uvoz
� Trgovinski deficit – Trgovinski suficit
� Devizni tečajevi- cijena vlastite valute izražena u valutama drugih zemalja
-devizni tečajevi i ponašanje izvoza i uvoza
25
INSTRUMENTI EKONOMSKE POLITIKE� FISKALNA POLITIKA
� MONETARNA POLITIKA
� POLITIKA MEĐ. EK. ODNOSA
� POLITIKA DOHODAKA
26
FISKALNA POLITIKA
� OPOREZIVANJE
� JAVNA POTROŠNJA
27
MONETARNA POLITIKA� KONTROLA NOVČANE PONUDE
-upravljanje novcem, kreditima i bankovnim sustavom
- utjecaj ponude novca na kamatnjak
- utjecaj kamatnjaka na investicije i štednju
- utjecaj na proizvodnju, zaposlenost i cijene
28
POLITIKA MEĐ. EK. ODNOSA
� POLITIKA RAZMIJENE
- carine i kvote
- ostale mjere
� UPRAVLJANJE TRŽIŠTEM DEVIZNIH TEČAJEVA
-fiksni tečajevi
-fluktuirajući tečajevi
29
POLITIKA DOHODAKA
� KONTROLA NADNICA
� KONTROLA CIJENA
30
INTEGRALNO TRŽIŠTE
� VEZA POLITIČKE DEMOKRACIJE I TRŽIŠTA- sloboda proizvođača- sloboda potrošača- sloboda radnika
� Nema slobodnog tržišta bez političkih sloboda koje su definirane Ustavom
� Uzajamno djelovanje dva tržišta- tržište roba i usluga - tržište faktora proizvodnje
31
VEZA TRŽIŠTA I POLITIČKIH PARTIJA
� Rad – naglašen socijalni segment na štetu efikasnosti kapitala /produktivnosti kapitala/
� Kapital- naglašena efikasnost kapitala na štetu socijale i rada
� Optimalan /stabilan/ odnos rada i kapitala
32
ŠTO KAŽU SOCIOLOZI?
� Ljudsko društvo pretvara se u tržišno društvo
� Što je to roba?-proizvod samo za tržište
-sirovina je roba /priroda je roba/
-ljudski rad je roba
(čovjek je roba proizvedena za tržište)
PORUKA SOCIOLOGA: treba ponovo otkriti ljudsko društvo
33
Globalna populacija
500 1000 1500 2000
Godine
Populacijaumilijardama
123
456789
10
0,51650
1,231850
2,51950
4,01975
5,01987
6,01999
10,02050
34
RAST POTROŠNJE- Porast svjetske populacije 1,4% g. ..
- Porast potrošnje po stanovniku 2,9% g.
- Stopa prirasta broja vozila 4 puta je veća od stope prirasta stanovništva
- Proizvodnja kemikalija udvostručava se svakih 7 do 8 godina
35
- Svjetska trgovina narasla je za 60% samo u zadnjoj dekadi
- Na najbogatijih 20% stanovnika otpada 86% svjetske osobne potrošnje
- Na najsiromašnijih 20% stanovništva otpada 1,3% svjetske osobne potrošnje
- Troškovi reklame rastu brže od rasta prihoda i prirasta stanovništva /435 mlrd godišnje/
36
Što se mijenja u 21. stoljeću?
- 20.stoljeće - oslonac globalnog razvoja je nafta, a rast se vidi kao jedini put ka prosperitetu
- Zadnjih 20 godina potrošeno je više nafte nego u prethodnih 120 godina
- Globalne rezerve: 2,1 tril. barela
37
Potrošnja resursa u 2050. g.�
20% 40% 60% 80% 100%
Postotak populacije sa zapadnim standardom
Potrebni resursi
Potrebni resursi danas
U 2050.10 milijardi ljudi
3% godišnji rast
Bez ekon. rasta
38
Ekonomski rast
� Što je to rast iskazan kao porast “GDP-a”?!
� Da li je rast sam po sebi pozitivan indikator?!
� Da li je rast jamstvo da će Vam biti bolje?!
� Da li možemo očekivati stalni rast?!
� Što je to održivi razvoj?
39
� ... Rast je kvantitativni porast na fizičkom iznosu dok je razvoj kvalitativno poboljšanje širokih potencijala.
Održivi razvoj je razvoj bez fizičkog rasta. Rast (količina) ima granice a razvoj (kvaliteta) nema granica, jer je moguće uvijek iznova definirati kvalitetu.
40
Globalizacija-WTO model EFKTI U USA (1)� Radnička plaća: 1973- 19,18 $/h
1997- 19,24 $/h� Plaća top menagera/pl. radnika:
1980. 42:11999. 475:1
� Radna godina Amerikanaca je 184 sata duža nego prije 10 godina
� Roditelji s djecom provode 40% vremena manje� Najbogatijih 1% ima više novca od 95% najsiromašnijih
Amerikanaca � Osobno bogatstvo Billa Gatesa jednako je “bogatstvu”
106.000.000 “najsiromašnijih” Amerikanaca� U USA zatvorima je 1973 g. bilo 350.000 zatvorenika, a
početkom 2000.- te više od 2.000.000
41
Globalizacija-WTO model EFKTI U USA (2)
� Najbogatijih 15% obitelji posjeduje 61,7% dionica u Indoneziji, 55,1% na Filipinima i 53,3% na Tajlandu
� Najbogatijih 200 osoba na svijetu udvostručilo je svoju imovinu u zadnje 4 godine , pa zajedno imaju više novca od 2.5 milijarde najsiromašnijih
� Oko 8.000 milijardi $ skriveno je u “of-shore” poreskim rajevima diljem svijeta. Najbogatiji žanju plodove globalizacije, a ne plaćaju za uzgredne štete!
� Da se taj novac oporezuje po najmanjoj stopi od 3,5% , dobilo bi se 280 milijardi $ svake godine, što je 165 puta više nego što je ukupni budžet UN-a za sve razvojne programe u svijetu.
42
Globalizacija-WTO model EFKTI U USA (3)
� Među prvih 100 ekonomskih entiteta svijeta, 51% su korporacije a 49% su države
� WTO, MF i WB grade institucionalne preduvjete za daljnji rast utjecaja korporacija
43
Globalizacija-WTO model EFKTI U HRVATSKOJ
� Bez posla 350.000 ljudi
� Na minimalnom osobnom dohotku 400.000 ljudi
� Neredovito plaće prima 90.000 ljudi
� Od socijalne pomoći živi 100.000 ljudi
� Prosječnoj obitelji potrebne su dvije plaće za “normalan” život
44
Neoliberalizam/globalizacija(korporacijska globalizacija)
� Dominirajući razvojni model koji se provodi pod okriljem međunarodnih institucija
WTO, MMF, WB
� Tržišni fundamentalizam - nespojiv sa bilo kakvom strategijom razvoja jer ¨tržište zna najbolje¨
� Laisser faire - je u povijesti uvijek izazvao razočaranje, usporavanje rasta i velike gubitke ( financijska kriza u SAD-u)
45
Opće karakteristike korporacijske globalizacije
� Prelijevanje bogatstva od siromašnih država ka bogatim i od siromašnih ljudi ka bogatima
� Nemilosrdno iskorištavanje prirodnih resursa
- ugrožavaju se budući naraštaji
- podriva se demokracija
-karakterizirana dominacijom, eksploatacijom, represijom i korupcijom
- omalovažavanje čovjeka i prirode
46
Aktualna kriza svjetskih financija (1)� Velike poslovne banke ignorirajući rizike i
upozorenja, desetljećima posuđuju stotine milijardi eura prezaduženim europskim državama poput Grčke,
� Europski političari troše u posljednje dvije godine više od 1.000 milijardi eura (bilijun) poreznih obveznika s obrazloženjem da će spriječiti bankrot Grčke, Portugala, Irske i Španjolske, a tako i propast zajedničke europske valute.
47
Aktualna kriza svjetskih financija(2)� Najveći strani kreditori Grčke bile su njemačke banke� One posjeduju krajem 2010. g. više od 22,7 milijardi eura
grčkih državnih obveznica, a sa plasmanom u Portugal, Irsku i Italiju, zbroj prelazi 100 milijardi eura.
� Zato Grčka ne smije bankrotirati, jer bi to donijelo goleme gubitke njemačkim bankama.
� 1% najbogatijih kućanstava u SAD-u posjeduje 60% svih bankovnih depozita i investicija stanovništva. (Distribucija bogatstva u Europi je pet puta ravnomjernija od Amerike), to znači da je najveći dio rizičnih plasmana banaka u posrnulim EU državama bio u vlasništvu uskog dijela populacije ( do 10% )
� Taj bankrot je spriječen novcem svih građana kada su sanirani gubici banaka.
48
Aktualna kriza svjetskih financija(3)� Pristupilo se sanaciji banaka državnim novcem iz
proračuna, ili preko eu centralne banke koja je kupovala goleme količine obveznica posrnulih država.
� Te obveznice se u budućnosti realno mogu pokazati nenaplativima, što će na kraju platiti građani država članica eu zone.
� Posrnule države moraju rezati svoju potrošnju, što vodi te ekonomije u depresiju iz koje se neće godinama izvući.
49
Trend globalizacije� Stavovi autora:
- Kraj ovog milenija ujedno je i kraj nacionalnih ekonomija- Nacionalne ekonomije će i dalje činiti temelj svjetskog gospodarstva u novim uvjetima (Pravila “slobodnog tržišta” ne mogu biti važnija od nacionalnog /lokalnog/ interesa).
50
Provokacija za razmišljanje� Ako prihvatimo da je održivi razvoj, razvoj bez
fizičkog rasta i da je usmjeren na samodostatnost i kvalitetu življenja, tada nam upuštanje u tržišno nadmetanje po sadašnjim (neoliberalnim) pravilima nije potrebno.
� DA LI POŠTIVANJE LIMITA OKRUŽENJA ZNAČI “POVRATAK U PEĆINU”
� Dali si možete dopustiti indiferentan stav prema budućem razvoju?! Netko mora početi s promjenama.
� “Kada ako ne sada?! Tko ?!
51
�EKONOMSKA ANALIZA I EKONOMSKI MODELI
52
EKONOMSKI PROBLEM� Ekonomiziranje s ograničenim resursima
� Mogućnosti < Potrebe = Ekonomski problem
� Stupanj razvoja veći, veće su i potrebe, zato treba ekonomizirati s oskudnim resursima. Zato nam i treba ekonomska analiza 12/2
53
EKONOMSKA TEORIJA I EKONOMSKA ANALIZA� EKONOMSKA TEORIJA
-Uočavanje zajedničkih osobina ekonomskih pojava i procesa
-Utvrđuje zakonitosti u njihovu kretanju
� EKONOMSKA ANALIZA
-Primjena ekonomske teorije u rješavanju ekonomskih problema
-Objašnjava određeni ekonomski problem12/3
54
ZADAĆA EKONOMSKE ANALIZE� Utvrđivanje međuovisnosti među ekonomskim
pojavama i procesima
� Sve ekonomske pojave i procese zovemo ekonomskim varijablama
� Razvoj ekonomskih pojava nastoji se usmjeravati u poželjnim pravcima tj. prema definiranim ekonomskim ciljevima 12/4
55
VRSTE EKONOMSKE ANALIZE� Kvalitativna ek. analiza
/metode: historijska; deduktivna: intuitivna./
� Kvantitativna ek. analiza
/metode: matematička; statistička; ekonometrijska/
� Potpuna ek. analiza-sustavna analiza
� Mikroekonomska analiza /kućanstva ; poduzeća; parcijalna ravnoteža;/
� Makroekonomska analiza ili agregatna ek. analiza /opća ek. ravnoteža/ 12/5
56
EKONOMSKI MODEL� Ek. analiza daje samo skicu stvarnosti
� Ta skica ili pojednostavljena slika stvarnosti ek. sistema nazivamo ekonomski model
� Ek. model je pojednostavljena slika stvarnosti12/6
57
VRSTE EKONOMSKIH MODELA�MATEMATIČKI- relacije među varijablama
-funkcionalne-determinističke
�EKONOMETRIJSKI-stohastičke veze (vrijede samo približno)
(dopušta se odstupanje od proporcionalnosti)
MIKRO MAKRO MODELI-agregatni-strukturni-model privrednog rasta
12/7
58
NEDOSTACI KVANTITATIVNIH METODA� Izostavljaju sve nemjerljive i nedovoljno mjerljive
faktore
� Ne uzimaju u obzir hijerarhijsko ustrojstvo sustava
� Ne prikazuju postajanje raznih konfliktnosti
� Ne uzimaju u obzir ključne povratne sprege
� Ne obuhvaćaju povratnu spregu sustav-okruženje
59
INTUITIVNE METODE� Unose interdisciplinarni pristup (ne postoji cehovsko znanje)
� Intuicija
� Jedinstvo sustavnog pristupa
60
SUSTAVNI PRISTUP I SUSTAVNA ANALIZA� Opća teorija sustava- novi način gledanja na svijet
� Sustavni problem traži i sustavno rješenje
� Ostvarivanje sustavnog pristupa rješava se sustavnom analizom
61
ELEMENTI MODELA� VARIJABLE
� RELACIJE
� PARAMETRI
62
VARIJABLE EK. MODELA
� Ekonomske pojave i procesi zovemo varijablama(BDP; Osobna potrošnja; Investicijska potrošnja; Izvoz; Uvoz; Javna potrošnja; Novčana masa; Kamata; Štednja; Novčana poptražnja; Novčana ponuda; Transakcijski novac; Špekulativni novac; dr.)
� ENDOGENE- dijelovi ek. modela čije vrijednosti treba odrediti pomoću modela
� EGZOGENE-njihova je vrijednost egzogeno dana i unaprijed poznata
12/9
63
VEZE MEĐU VARIJABLAMA� DIREKTNA OVISNOST – promjena x utječe direktno
na promjenu y
� INDIREKTNA MEĐUOVISNOST-varijabla x utječe na varijablu y posredno preko treće varijable z
� DIREKTNA I INDIREKNA – utjecaj na varijablu y tako da x utječe direktno na y ali i indirektno preko varijable z
� POVRATNE I CIRKULARNE VEZE- varijabla x utječe na y, ali i promjena y utječe povratno na x
64
RELACIJE MODELA� Definicione relacije (y = C+I+E)
� Bilančne relacije (rashodna i prihodna strana makro-agregata)
� Tehničke relacije (kapitalni koeficijenti; funkcija proizvodnje i sl.)
65
PARAMETRI MODELA� KVANTITATIVNI IZRAZ MEĐUOVISNOSTI MEĐU
EK. VARIJABLAMA� Statistička ocjena te međuovisnosti zadaća je
ekonometrije
� Regresijska analiza je procjena parametara u ekonomskim modelima
12/12