SVEUČČČČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽŽŽŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA

1

MAKROEKONOMIJA

Uvodno predavanje

O KOLEGIJU2

Naziv kolegija: MAKROEKONOMIJAKod kolegija: PST 0301

Nositelji kolegija:Dr.sc.Branko Blažžžževićććć, redoviti profesor u trajnom zvanjuDr.sc.Adriana Jelušićććć, docent

Suradnik na kolegiju:Dr.sc.Elena Rudan, asistent

O KOLEGIJU: KONZULTACIJE3

Kabinet za konzultacije: Fakultet 1.kat kabinet 106

Prof.dr.sc.B.Blažžžževićććć

Doc.dr.sc.A.Jelušićććć

Dr.sc.Elena Rudan

O KOLEGIJU4

ECTS bodovi: 5,5Vrsta kolegija: OBVEZNIGodina: 2012/13Semestar: TREĆI (zimski)

5

Babićććć Mate: MAKROEKONOMIJA, Mate , 13. izdanje, 2003

Poglavlje 1: 3-28 str.

Poglavlje 3: 113-145

Poglavlje 4: 173-213

Poglavlje 5: 216-247

Poglavlje 6: 251-276

Poglavlje 7: 279-297

Poglavlje 8: 301-343

Poglavlje 9: 367-400

Poglavlje 11: 445-487

OSNOVNA LITERATURA

6

Babićććć Mate: MAKROEKONOMIJA, Mate , 14. izdanje, 2004.

Poglavlje 1: 3-34 str.

Poglavlje 3: 117-168

Poglavlje 4: 177-216

Poglavlje 5: 219-249

Poglavlje 6: 253-278

Poglavlje 7: 281-299

Poglavlje 8: 303-345

Poglavlje 9: 369-402

Poglavlje 11: 447-490

OSNOVNA LITERATURA

7

Blanchard, Oliver: MAKROEKONOMIJA, Mate , 5. izdanje,2011.

DOPUNSKA LITERATURA

CILJ PREDMETA8

� Na jednostavan i sustavan način objasniti temeljne elemente makroekonomije, te uzročno-posljedičnu povezanost između mikroekonomije i makroekonomije.

� Poseban naglasak je na razumijevanju makroekonomskih politika, koje determiniraju gospodarske aktivnosti stanovništva, privatnog i javnog sektora.

� Naglasak je i na razumijevanju ponašanja gospodarstva, determiniranju uzroka nastajanja temeljnih makroekonomskih problema, te vrednovanju učinaka makroekonomske politike.

OČEKIVANI ISHOD UČENJA9

Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija Makroekonomija (5,5 ECTS) mogu:

� Pravilno tumačiti i interpretirati temeljne pojmove makroekonomije� Opisati i objasniti makroekonomski agregatni model� Objasniti povezanost i razlike između mikroekonomskog i

makroekonomskog modela� Objasniti i interpretirati pojam fiskalne, monetarne i

vanjskotrgovinske politike.� Interpretirati i razlikovati bitne elemente ravnoteže na robnom i

novčanom tržištu, kao i elemente vanjskotrgovinske ravnoteže.� Tumačiti i interpretirati sadržaj ekonomske politike i politike

stabilizacije.

OČEKIVANI ISHOD UČENJA10

� Provesti i analizirati različite makroekonomske modele.� Osmisliti i primijeniti podatke na primjeru Republike Hrvatske, EU i/ili

svjetske ekonomije.� Analizirati i obrazložiti korištene mjera ekonomske politike.� Primijeniti zakonitosti teorija privrednog razvoja i interpretirati

stupanj međunarodnog ekonomskog razvoja i regionalne suradnje.� Razviti ekonomsku intuiciju i logiku koje su nezaobilazne u

razumijevanju gradiva i primjeni makroekonomskog znanja.

TEMATSKE JEDINICE REDOVITI STUDIJ OPATIJA11

1.10. Uvodno predavanje. Temeljni pojmovi makroekonomije. Nacionalno raččččunovodstvo (1.dio)

15.10. Nacionalno raččččunovodstvo (2.dio). Agregatni makroekonomski model.

22.10. Funkcija potrošnje, štednje i investicija.

29.10 Fiskalna politika

05.11. Repeticija gradiva. Aktivnost 1. Diskusija.

12.11. 1.kolokvij (1-5 tematska jedinica) i 1.esej

TEMATSKE JEDINICE REDOVITI STUDIJ OPATIJA12

19.11. Monetarna makroekonomija26.11. Ravnotežžžža na robnom i novččččanom tržžžžištu03.12. Model otvorene privrede. Međuovisnost unutarnje i

vanjske ravnotežžžže10.12. Repeticija gradiva. Aktivnost 2. Diskusija.

07.01. 2.kolokvij (6-10 tematska jedinica) i 2.esej

14.01. Seminarski radovi i rad sa studentima

TEMATSKE JEDINICE IZVANREDNI STUDIJI OPATIJA13

20.10. Uvodno predavanje. Temeljni pojmovi makroekonomije. Nacionalno raččččunovodstvo.Agregatni makroekonomski model.

Funkcija potrošnje, štednje i investicija.

17.11. Fiskalna politika

Monetarna makroekonomija

Ravnotežžžža na robnom i novččččanom tržžžžištuAktivnost 1 (provjera aktivnosti – nastava)

TEMATSKE JEDINICE IZVANREDNI STUDIJ OPATIJA14

8.12. 1.kolokvij (1-5 tematska jedinica) i 1.esej

Model otvorene privrede Međuovisnost unutarnje i vanjske ravnotežžžžeAktivnost 2 (provjera aktivnosti – nastava)

12.01. 2.kolokvij (6-10 tematska jedinica) i 2.esej

Seminarski radovi i rad sa studentima

TEMATSKE JEDINICE IZVANREDNI STUDIJI ZABOK15

12.10. Uvodno predavanje. Temeljni pojmovi makroekonomije. Nacionalno raččččunovodstvo.Agregatni makroekonomski model.

Funkcija potrošnje, štednje i investicija.

9.11. Fiskalna politika

Monetarna makroekonomijaRavnotežžžža na robnom i novččččanom tržžžžištuAktivnost 1 (provjera aktivnosti – nastava)

TEMATSKE JEDINICE IZVANREDNI STUDIJ ZABOK16

30.11. 1.kolokvij (1-5 tematska jedinica) i 1.esej

Model otvorene privrede Međuovisnost unutarnje i vanjske ravnotežžžžeAktivnost 2 (provjera aktivnosti – nastava)

21.12. 2.kolokvij (6-10 tematska jedinica) i 2.esej

Seminarski radovi i rad sa studentima

TERMINI NASTAVE REDOVITI STUDIJ OPATIJA

17

PREDAVANJA

Ponedjeljak12.30 – 14.45 HE SALA 1.grupa14.45 – 17.00 HE SALA 2.grupa

SEMINARI

Ponedjeljak8.00-8.45 HE SPORTSKA 1.grupa8.45-9.30 HE SPORTSKA 2.grupa17.00-17.45 HE SALA 3.grupa

TERMINI NASTAVE IZVANREDNI STUDIJ18

PREDAVANJA OPATIJA

Subotom08.00 – 10.30 FMTU PREDAVAONA 1

PREDAVANJA ZABOK

Petkom09.00 – 11.30 Dvorana 1 (1.kat) – 1.grupa11.30 – 14.00 Dvorana 1 (1.kat) – 2.grupa

SEMINARSKI SATI I RADOVI

19

Svi studenti su obavezni napisati i izlagati seminarski rad.

Teme za seminarski rad biti će dodijeljene svakom studentui objavljene na Lumensu na stranicama kolegija.

Detaljnije upute o pisanju i načinu prezentacijeseminarskog rada biti će dane na seminarskim satima29.10.2012. za redovite studente, odnosno na 1.turnusu

predavanja za izvanredne studente.

Raspored održavanja seminara i podjela studenata biti ćetakođer objavljena na Lumensu.

OCJENJIVANJE STUDENATA20

Što se ocjenjuje?

Pohađanje nastave 2%Aktivnosti 1 3% - ponavljanje gradivaAktivnost 2 3% - ponavljanje gradivaSeminarski rad 4+4% - pisanje i izlaganjeEsej 1 3% - pismena obrada temeEsej 2 3% - pismena obrada temeKolokvij 1 24% - pitanja, otvorena pitanja, zadaciKolokvij 2 24% - pitanja, otvorena pitanja, zadaci------------------------------------------------------------Ukupni % uspjeha tijekom nastave 70%Završni ispit 30%

Putovanje

svijetom

Što je MAKROEKONOMIJA?

S kojim se temeljnim pitanjima danas susreću

makroekonomisti?

� Svjetska ekonomska kriza

� Odnos ekonomskih snaga SAD, Europa i Kina

� Proizvodnja (output)

� Nezaposlenost (unemployment)

� Inflacija (inflation)

� Rast (growth)

KRIZA

Tablica 1-1 Svjetska proizvodnja od 2000 god.

Karakteristike makroekonomske krize

� Cijene na tržištu stanovanja u SAD-u, koje su se udvostručile od 2000 g., počele su padati tijekom 2007 g.

� Hipotekarni krediti koji su se tijekom 2000-tih godina davali bez dovoljno garancija doveli su do nemogućnosti vraćanja kredita.

� Pad cijena na tržištu stanovanja doveo je do toga da su krediti prelazili tržištnu vrijednost nekretnina i to se daljnje negativno odrazilo na pad osobne potrošnje I ukupne proizvodnje.

� Banke koje su dale hipotekarne kredite grupirale su i “prepakirale” kredite u novi oblik sigurnosnih papira i prodale ih drugim bankama i investitorima. Postavilo se pitanje realne ocijene vrijednosti na tržištu vrijednosnih papira.

� Došla je do izražaja komplektnost vrijednosti vrijednosnih papira i kvaliteta sredstava (imovine) te su se banke sve teže međusobno zaduživale.

� 15.rujna 2008.godine glavna banka Lehman Brothers, je bankrotirala i dovela u krizu cijeli bankaraski i financijski sector.

Grafikon 1-1 Kretanje cijena dionica u SAD, EURO zoni i

zemljama u razvoju 2007–2010

AMERIČKA KRIZA POSTALA JE SVJETSKA KRIZA.

Grafikon 1-2 Stopa nezaposlenosti u SAD i EURO zoni, 2000–2012

Povećanje nezaposlenosti od razdoblja krize

� Cijene na tržištu stanovanja i dalje padaju.� Investiranje u stambenu gradnju i dalje su niska.

� Banke se nisu oporavile i dalje su uvjeti zaduživanja prilično strogi.

� Potrošači koji su izgubili na tržištu stanovanja smanjili su potrošnju.

� Kriza je dovela do financijskih problema.

Američko gospodarstvo

Temeljni problemi američke ekonomije

� Visoka nezaposlenost � Visoki budžetski deficit

Glavna pitanja za EURO područje su:

� Kako smanjiti nezaposlenost� Kako funkcionirati efikasno kao jednistveno valutno područje

Kako smanjiti nezaposlenost

� Prva struja ekonomista smatra da je visoka nezaposlenost posljedica čvrste i nepopustljive monetarne politike Europske središnje banke. Sugerira se mjera snižavanja kamatne stope.

� Druga struja ekonomista smatra da je to posljedica rigidnog i nefleksibilnog tržišta rada i institucija na trižištu rada, posebno u odnosu na zaštitu radnih prava. Predlaže se mjera restruktuiraranja institicija na tržištu rada –odnosno modeliranje prema uzoru na SAD.

Kako funkcionirati efikasno kao zajedno valutno područje

EURO pruža političke i ekonomske koristi. Politički, EURO je simbol jedinstva EU. Ekonomski, EURO je ukinuo potrebu neizvjesnosti promjene deviznog tečaja između zemalja i može olakšati razmjenu i doprinjetiekonomskom razvoju Europe u smjeru najveće ekonomske snage u svijetu. Zemlje više ne provode vlastite monetarne politike kako bi stimulirane proizvodnju i smanjile nezaposlenost. Zemlje unutar EURO zone imaju zajedničku monetarnu politiku. Ta situacija može dovesti do mogućih konfikata u situaciji kada je jedna zemlja u recesiji a druga u fazi ekonomskog buma.

Kina

37

GLOBALIZACIJA - TEORIJSKI OKVIR

• Svijet novog tisućljeća oblikuju globalizacija, liberalizacija i tehnološki razvoj

• Globalizacija dovodi do stvaranja:

• trgovačkih blokova• globalnih tvrtki

• globalne ekonomije

38

Razvijeni svijet - nosilac procesa globalizacije

39

Pod globalizacijom se smatra uspostavljanje takvog gospodarskog sustava u kojem organizacija proizvodnje i usluga, tehnologija i financijski kapital bez značajnijih

prepreka prelaze granice nacionalne ekonomije.

40

Što je globalizacija?

� Najveća ekonomska i društvena promjena jošod industrijske revolucije

� Pokretanja snaga svjetskog tržišta i ekonomsko slabljenje država

� Proces koji intenzivira KONKURENTNOST na (globalnom) tržištu.

41

� DOBA GLOBALIZACIJE – je dovelo do povećanja razlika između siromašnih i nerazvijenih, te bogatih i razvijenih

� PROBLEM GLOBALIZACIJE – izrazito nejednake mogućnosti svih svjetskih subjekata, država, naroda, pojedinca da ravnopravno odlučuju

� PREDNOSTI GLOBALIZACIJE nisu dobro raspoređene!

� U BUDUĆĆĆĆNOSTI CILJ ne bi trebao biti manje globalizacije, nego više globalizacije koja će biti bolja.

42

Multinacionalne kompanije

� One su glavni akteri globalizacije;� Utječu na državne zakone i regulacije na nacionalnoj i lokalnoj razini

� Pozitivno (+): upućuju na nov način proizvodnje i rada

� Negativno (-): uvode ubrzani način života, te brze promjene navika i ponašanja društva.

43

Ubrzanje svjetskog gospodarskog razvoja –posljedica globalizacije

� Pozitivne strane

� Negativne strane

� Mogućnosti

� Prijetnje

44

Ubrzanje svjetskog gospodarskog razvoja –posljedica globalizacije

� GLOBALIZACIJA ekonomije u svijetu donosi značajne promjene za ekonomsku politiku svake zemlje i svijet:

� Ona je donijela ubrzanje gospodarskog razvoja zemalja i svijeta u cjelini.

� ALI ona ujedno smanjuje mogućnost autonomne politike zemalja

45

Ubrzanje svjetskog gospodarskog razvoja –posljedica globalizacije

� Svijet se u drugoj polovici 20.stoljećććća razvijao bržžžže nego ikada u svojoj povijesti.

� Svjetski proizvod se u razdoblju 1950-1980.povećao 4 puta: godišnja stopa rasta od 3,9% u odnosu na 0,9% godišnje u razdoblju 1820-1870.

� Proces globalizacije koji je započeo u Europi još krajem 19.stoljeća dobio je iznimni polet u drugoj polovici 20.stoljeća.

EKONOMSKA ANALIZA I

EKONOMSKI MODELI46

� EKONOMSKA ANALIZA I

EKONOMSKI MODELI

EKONOMSKI PROBLEM47

� Ekonomiziranje s ograničenim resursima

� Mogućnosti < Potrebe = Ekonomski problem

� Stupanj razvoja veći, veće su i potrebe, zato

treba ekonomizirati s oskudnim resursima. Zato nam i treba ekonomska analiza 12/2

EKONOMSKA TEORIJA I EKONOMSKA ANALIZA48

� EKONOMSKA TEORIJA

-Uočavanje zajedničkih osobina ekonomskih pojava i procesa

-Utvrđuje zakonitosti u njihovu kretanju

� EKONOMSKA ANALIZA

-Primjena ekonomske teorije u rješavanju ekonomskih problema

-Objašnjava određeni ekonomski problem

ZADAĆA EKONOMSKE ANALIZE49

� Utvrđivanje međuovisnosti među ekonomskim pojavama i procesima

� Sve ekonomske pojave i procese zovemo ekonomskim varijablama� Razvoj ekonomskih pojava nastoji se usmjeravati u poželjnim

pravcima tj. prema definiranim ekonomskim ciljevima

VRSTE EKONOMSKE ANALIZE50

� Kvalitativna ek. analiza

/metode: historijska; deduktivna: intuitivna./

� Kvantitativna ek. analiza/metode: matematička; statistička; ekonometrijska/

� Potpuna ek. analiza-sustavna analiza� Mikroekonomska analiza /kućanstva ; poduzeća; parcijalna

ravnoteža;/� Makroekonomska analiza ili agregatna ek. analiza /opća ek.

ravnoteža/

EKONOMSKI MODEL51

� Ek. analiza daje samo skicu stvarnosti� Ta skica ili pojednostavljena slika stvarnosti ek. sistema nazivamo ekonomski model

� Ek. model je pojednostavljena slika stvarnosti

VRSTE EKONOMSKIH MODELA52

� MATEMATIČKI- relacije među varijablama-funkcionalne-determinističke

� EKONOMETRIJSKI-stohastičke veze (vrijede samo približno)

(dopušta se odstupanje od proporcionalnosti)

MIKRO MAKRO MODELI-agregatni-strukturni-model privrednog rasta

NEDOSTACI KVANTITATIVNIH METODA53

� Izostavljaju sve nemjerljive i nedovoljno mjerljive faktore

� Ne uzimaju u obzir hijerarhijsko ustrojstvo sustava� Ne prikazuju postajanje raznih konfliktnosti� Ne uzimaju u obzir ključne povratne sprege� Ne obuhvaćaju povratnu spregu sustav-okruženje

INTUITIVNE METODE54

� Unose interdisciplinarni pristup (ne postoji cehovsko znanje)

� Intuicija� Jedinstvo sustavnog pristupa

SUSTAVNI PRISTUP I SUSTAVNA ANALIZA55

� Opća teorija sustava- novi način gledanja na svijet� Sustavni problem traži i sustavno rješenje� Ostvarivanje sustavnog pristupa rješava se sustavnom analizom

ELEMENTI MODELA56

� VARIJABLE� RELACIJE� PARAMETRI

VARIJABLE EKONOMSKOG MODELA57

� Ekonomske pojave i procesi zovemo varijablama(BDP; Osobna potrošnja; Investicijska potrošnja; Izvoz; Uvoz; Javna potrošnja; Novčana masa; Kamata; Štednja; Novčana poptražnja; Novčana ponuda; Transakcijski novac; Špekulativni novac; dr.)

� ENDOGENE- dijelovi ek. modela čije vrijednosti treba odrediti pomoću modela

� EGZOGENE-njihova je vrijednost egzogeno dana i unaprijed poznata

12/9

VEZE MEĐU VARIJABLAMA

58

� DIREKTNA OVISNOST – promjena x utječe direktno na promjenu y

� INDIREKTNA MEĐUOVISNOST-varijabla x utječe na varijablu y posredno preko treće varijable z

� DIREKTNA I INDIREKNA – utjecaj na varijablu y tako da x utječe direktno na y ali i indirektno preko varijable z

� POVRATNE I CIRKULARNE VEZE- varijabla x utječe na y, ali i promjena y utječe povratno na x

RELACIJE MODELA59

� Definicione relacije (y = C+I+E)

� Bilančne relacije (rashodna i prihodna strana makro-agregata)

� Tehničke relacije (kapitalni koeficijenti; funkcija proizvodnje i sl.)

PARAMETRI MODELA60

KVANTITATIVNI IZRAZ MEĐUOVISNOSTI MEĐU EK. VARIJABLAMA

� Statistička ocjena te međuovisnosti zadaća je ekonometrije

� Regresijska analiza je procjena parametara u ekonomskim modelima