SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

Marijana Matić

OKOLIŠNI ASPEKTI RAZVOJA GOLF TURIZMA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

OKOLIŠNI ASPEKTI RAZVOJA GOLF TURIZMA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Ekonomika i politika zaštite okoliša

Mentor: prof. dr. sc. Nada Denona Bogović

Student: Marijana Matić

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081113490

Rijeka, srpanj 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................. 1

1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA ...................................................................... 1

1.2. RADNA HIPOTEZA .......................................................................................................... 2

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA................................................................................ 2

1.4. ZNANSTVENE METODE ................................................................................................ 3

1.5. STRUKTURA RADA ........................................................................................................ 3

2. GOSPODARSKI ZNAČAJ RAZVOJA GOLF TURIZMA .......................... 5

2.1. POVIJESNI RAZVOJ GOLFA .......................................................................................... 5

2.2. TURISTIČKI ASPEKTI GOLFA....................................................................................... 6

2.3. DRUŠTVENO EKONOMSKA OPRAVDANOST ULAGANJA U GOLF TURIZAM 11

2.4. PROFITABILNOST GOLF PROJEKATA ...................................................................... 14

3. OKOLIŠNI KRITERIJI IZGRADNJE GOLF RESORTA ......................... 18

3.1. OSNOVNA NAČELA PLANIRANJA IZGRADNJE GOLF IGRALIŠTA .................... 18

3.2. VRSTE I SADRŽAJI GOLF IGRALIŠTA ...................................................................... 19

3.3. PROCJENA POGODNOSTI PODRUČJA ZA IZGRADNJU GOLF IGRALIŠTA ....... 23

3.4. KRITERIJI I ODABIR PODRUČJA ZA PLANIRANJE GOLF IGRALIŠTA .............. 26

3.5. PRIMJERI IZGRADNJE GOLF IGRALIŠTA U HRVATSKOJ .................................... 29

4. GOLF TURIZAM U KONTEKSTU UTJECAJA NA OKOLIŠ ................ 36

4.1. VAŽNOST ZAŠTITE OKOLIŠA PRI GRADNJI GOLF TERENA............................... 36

4.2. ONEČIŠĆENJE I DEGRADACIJA OKOLIŠA .............................................................. 37

4.2.1. Pretjerano trošenje vode ................................................................................................. 38

4.2.2. Izgradnja u očuvanim dijelovima prirode ...................................................................... 39

4.2.3. Pretjerano korištenje pesticida ....................................................................................... 40

4.2.4. Utjecaj na zdravlje ljudi ................................................................................................. 42

4.3. SWOT ANALIZA ULAGANJA U GOLF TURIZAM.................................................... 43

5. PRIJEDLOZI MJERA ZA SMANJENJE NEGATIVNOG UTJECAJA

GOLF TURIZMA NA OKOLIŠ ................................................................................. 46

5.1. EKOLOŠKI ASPEKT ...................................................................................................... 46

5.2. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM PLANIRANJA I GRAĐENJA ...................... 48

5.2.1. Krajobrazno planiranje................................................................................................... 48

5.2.2. Smanjenje utjecaja na tlo ............................................................................................... 49

5.2.3. Smanjenje utjecaja na vodu ........................................................................................... 50

5.2.4. Smanjenje utjecaja na zrak ............................................................................................. 51

5.2.5. Smanjenje utjecaj na floru i faunu ................................................................................. 52

5.2.6. Zbrinjavanje otpada ....................................................................................................... 53

5.2.7. Izgradnja novih objekata ................................................................................................ 54

5.3. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA PRILIKOM ODRŽAVANJA I UPRAVLJANJA GOLF TERENIMA ............................................................................................................................. 55

6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................ 57

LITERATURA .................................................................................................................. 59

POPIS TABLICA ............................................................................................................. 62

1

1. UVOD

U uvodnom dijelu ovog diplomskog rada potrebno je posebnu pozornost posvetiti ovim

tematskim jedinicama: 1) problem i predmet istraživanja, 2) radna hipoteza, 3) svrha i

ciljevi istraživanja, 4) znanstvene metode i 5) struktura rada.

1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA

Razvoj golf turizma ima višestruku važnost za gospodarski razvoj nekog grada, regije i

zemlje. Budući da je to jedan od popularnijih sportova današnjice, koji ujedno bilježi i

kontinuirani rast, posljedično ostavlja dobar prostor za razvijanje ovakvog oblika turizma.

Razvoj golf turizma otvara nove investicije u graditeljstvu, turizmu, prometu, trgovini i

ostalim djelatnostima jer golf igralište bez dodatnog sadržaja ne donosi maksimalnu moguću

korist. Dakle jačina veze golf igrališta i poslovne ponude u okolici presudna je za njegovu

profitabilnost. Ujedno golf je sport koji igraju ljudi čije su financijske mogućnosti znatno

iznad prosjeka.

Golf je danas u svijetu, pa tako i u Europi, postao jedna od najznačajnijih sportsko-

rekreacijskih aktivnosti koja za sobom povlači sve veći investicijski i obrtni kapital. Praksa

razvoja turizma u svijetu pokazuje da zemlje koje u svojoj turističkoj ponudi nemaju terene

za golf ne mogu ozbiljnije konkurirati na svjetskom turističkom tržištu. Turisti golferi

spadaju u skupinu turističkih potrošača koja je najspremnija svoj novac trošiti na putovanja.

Isto tako takva skupina turista ne putuje na odmor jedanput u tijeku godine nego većina njih

to čini barem dva ili više puta godišnje. Međutim, osim razvoja turističke destinacije nužno je

sagledati i ekološke implikacije golf turizma.

Problemi koji su vezani za izgradnju golf terena jesu zahvati u veće komplekse očuvanih

šumskih sustava u vrijeme izvedbe i tijekom održavanja te problemi s navodnjavanjem i

korištenjem kemikalija u održavanju terena. Prije svega to se odnosi na krčenje šumskih

sustava, te slabljenje i smanjenje fizičke strukture šumskog fonda. Veći zemljani radovi

uzrokuju poremećaje prirodnih staništa flore i faune.

Voda ima presudnu ulogu u procesu upravljanja igrališta za golf i njegovog funkcioniranja te

su potrebne izuzetno velike količine što predstavlja vrlo veliki problem tijekom ljetnih

mjeseci, pogotovo u priobalnom području. Takvim održavanjem terena dolazi do prodiranja

2

kemikalija koje su korištene za održavanje kvalitete trave (pesticidi, selektivni herbicidi i

gnojiva) završiti u tlo, odnosno u površinske i podzemne vode.

Na temelju opisane problematike određen je problem istraživanja: Iako integracija golfa u

razvoj turističkih destinacija može imati pozitivne ekonomske efekte, brojna istraživanja su

pokazala da golf kompleksi imaju značajan utjecaj na okoliš.

Na temelju određenog problema, postavljen je predmet istraživanja, a to je objasniti

gospodarski značaj razvoja golf turizma, analizirati okolišne kriterije izgradnje golf resorta,

elaborirati najvažnije aspekte negativnog djelovanja golf resorta na okoliš te u skladu s tim

predložiti mjere za smanjenje negativnog utjecaja golf turizma na okoliš.

1.2. RADNA HIPOTEZA

Uvažavajući problem i predmet istraživanja postavljena je radna hipoteza ovog diplomskog

rada: Na temelju relevantnih spoznaja o negativnim ekološkim učincima golf turizma na

okoliš, a pritom uvažavajući pozitivne društveno-ekonomske efekte ulaganja u golf turizam,

moguće je dokazati da se primjenom i provedbom suvremenih organizacijskih, tehničkih,

prostornih i ekoloških standarda prilikom planiranja, izgradnje i održavanja turističkih golf

kapaciteta može minimalizirati negativni utjecaj golf turizma na okoliš.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Svrha ovog diplomskog rada je istražiti kakav je utjecaj razvoja golf turizma na okoliš.

Cilj rada je ukazati kako iskoristiti gospodarsku važnost razvoja golf turizma u skladu s

mjerama smanjenja negativnog utjecaja na okoliš koju protivnici ove grane turizma stalno

naglašavaju.

S obzirom na svrhu i cilj istraživanja u radu su dani odgovori na sljedeća pitanja:

Koja su osnovna obilježja golf turizma?

Koji je gospodarski značaj razvoja golf turizma?

Da li je društveno i ekonomski opravdano ulagati u golf turizam?

Koji su kriteriji za izgradnju golf terena?

Kakav je trend razvoja golf turizma u Hrvatskoj i svijetu?

3

Kako izgradnja golf terena utječe na prirodno okruženje?

Kakav je utjecaj golfa na krajobrazne i kulturne vrijednosti?

Da li golf turizam zagađuje i degradira okoliš?

Na koje sve načine je moguće smanjiti negativni utjecaj golf turizma na okoliš ?

1.4. ZNANSTVENE METODE

Pri izradi diplomskog rada korištene su sljedeće metode znanstvenog istraživanja: metoda

deskripcije, metoda komparacije, metoda analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije,

metoda generalizacije i specijalizacije, metoda klasifikacije, statistička metoda te povijesna

metoda. Pri izradi ovog diplomskog rada korištena je aktualna i relevantna domaća i

inozemna literatura, te izvori i razna izvješća iz Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva

turizma, Instituta građevinarstva Hrvatske i European Golf Association.

1.5. STRUKTURA RADA

Rezultati istraživanja predočeni su u šest međusobno povezanih dijelova.

U prvome dijelu, UVODU, definiran je problem istraživanja, postavljena je hipoteza,

obrazloženi su svrha i ciljevi istraživanja, navedene su korištene znanstvene metode i dan je

pregled strukture rada.

Drugi dio pod nazivom GOSPODARSKI ZNAČAJ RAZVOJA GOLF TURIZMA bavi se

povijesnim razvojem golfa i njegovim turističkim značajem. Ujedno kroz ovaj dio analizira

se ekonomska opravdanost i profitabilnost ulaganja u golf projekte.

U dijelu OKOLIŠNI KRITERIJI IZGRADNJE GOLF RESORTA objašnjeni su

najvažniji kriteriji planiranja, izgradnje i održavanja golf infrastruktura.

U četvrtom dijelu naziva GOLF TURIZAM U KONTEKSTU UTJECAJA NA OKOLIŠ

analizirani su svi aspekti utjecaja golf turizma na okoliš.

U dijelu PRIJEDLOZI MJERA ZA SMANJENJE NEGATIVNOG UTJECAJA GOLF

TURIZMA NA OKOLIŠ izneseni su propisi i mjere zaštite okoliša koje se moraju

uvažavati prilikom izgradnje i održavanja golf igrališta.

4

Zadnji, šesti dio, ZAKLJUČAK, predstavlja sintezu rezultata istraživanja kojima je

dokazivana postavljena radna hipoteza.

5

2. GOSPODARSKI ZNAČAJ RAZVOJA GOLF TURIZMA

Kako bi se prikazao gospodarski značaj razvoja golf turizma, u okviru ovog dijela rada

obrađene su sljedeće tematske jedinice: 1) povijesni razvoj golfa, 2) turistički aspekti

golfa, 3) društveno ekonomska opravdanost ulaganja u golf turizam i 4) profitabilnost

golf projekata.

2.1. POVIJESNI RAZVOJ GOLFA

Kao jedan od najatraktivnijih individualnih sportova, golf zauzima značajno mjesto u

suvremenom svjetskom turizmu.

Tijekom posljednjih 20 godina golf doživljava veliki procvat. Danas nema imalo razvijene

zemlje u svijetu u kojoj se u tom razdoblju broj terena i igrača nije višestruko povećao. Prva

svjetska zemlja golfa – SAD, bilježi polovicu svih igrača i golf terena u svijetu, Japan ima

oko 15 milijuna igrača i oko 2 tisuće terena, Kanada i Australija imaju po nekoliko milijuna

igrača i nekoliko tisuća terena (Bartoluci, Čavlek; 2000:106).

Nastanak jedne od najpopularnijih i najelitnijih sportskih igara današnjice korijene vuče iz

razdoblja srednjeg vijeka u Škotskoj, gdje je cilj bio pri danom zakrivljenom štapu ubaciti

malu lopticu u rupu, uz što manje udaraca.

Porijeklo riječi golf je nizozemsko, a dolazi od riječi „kolf, kolfa“ što znači štap (Petar;

2010:59). Takva igra, igrala se u dvorani, na mekoj podlozi od tkanine, a sličnih igara bilo je

u Francuskoj i Njemačkoj. S vremenom je strast za ovom igrom dovela do toga da je igra i

povremeno bila zabranjena u vrijeme vladavine škotskog kralja Jamesa II., 1457. godine.

Razlog tomu je bila ugrožena sigurnost zemlje. Dvorjani su zapostavljali vježbanje

mačevanja i gađanja lukom i strijelom jer su slobodno vrijeme upravo provodili na golf

igralištima.

Prvi igrači su navodno bili škotski pastiri koji su sami izrađivali palice i njima udarali

kamenje po prostranim pašnjacima pokušavajući ih gurnuti u rupe koje su napravili zečevi

(Petar; 2010:61). Slične igre su se pojavile i u ostalim dijelovima Europe od Rimskog Carstva

pa do drevne Kine.

6

Golf je postao popularan 1920. i od tada mu se popularnost kontinuirano povećava. Prema

izvješću iz časopisa Sport Marketing Survey u svijetu danas ima preko 61 mil. golf igrača; od

toga 37 mil. iz SAD, 7 mil. iz Europe, 13,6 mil. iz Azije, 1,7 mil. iz Oceanije te oko pola

milijuna iz Južne Afrike (BAKA; 2011:6).

Od samog početka golferi su zbog toga što je igra i nastala zbog mogućnosti koje je pružala

priroda, nastojali pažljivo uklopiti igrališta u krajolik. Tako su se na početku samo kosile

livade. Međutim, kako je popularnost rasla izgrađena su i prva igrališta za održavanje

prvenstava, u početku većinom samo s 9 rupa, a kasnije i s 18 rupa.

Prosječna golf igra traje 4,5 - 5,5 sati i za to se vrijeme propješači 8 - 12 km. Igraju ga sve

dobne skupine. Osim izdržljivosti (dugo hodanje), traži se i brzina pokreta (pri udarcu) i

visoki stupanj koncentracije i preciznosti. Djeca se počinju trenirati za golfsku igru od šeste

godine, a gornja dobna granica ne postoji (Min. graditeljstva i prostornog uređenja; 2010:11).

Osnove igre golfa uče se na vježbalištu, a samostalan pristup igralištu dopušten je tek nakon

stečene dozvole igranja, koja jamči znanje pravila igre i kodeksa ponašanja te označava

sposobnost igrača da određenim brojem udaraca odigra svih 18 polja.

2.2. TURISTIČKI ASPEKTI GOLFA

Kvaliteta je danas neizostavni dio svake organizacije koja želi opstati na tržištu i biti

konkurentna. S obzirom da se danas na tržištu nalazi sve veći broj ponuđača, razina kvalitete

je nešto što ih čini boljim od drugih i sposobnim za borbu na sve zahtjevnijem

internacionalnom tržištu roba i/ili usluga.

Izražena sezonalnost turizma utječe na neravnomjeran stupanj iskoristivosti kapaciteta što se

smatra jednim od najvećih problema svih turističkih destinacija. Svi čimbenici koji su

uključeni u razvoj turističke destinacije i povećanju njezine kvalitete nastoje raznim oblicima

selektivnog turizma produžiti turističku sezonu te povećati isplativost destinacije. Jedan od

novijih pristupa je izgradnja golf igrališta. Stoga bi svaka turistička destinacija trebala znati

kako je pozicionirana na tržištu, tko su joj konkurenti, kako kotira u odnosu na njih, te koje

razvojne strategije bi morala implementirati u cilju poboljšanja svog položaja na tržištu.

Turizam i sport predstavljaju jedne od najdinamičnijih i najprogresivnijih svjetskih

društvenih procesa, te su postali dvije vrlo popularne društvene aktivnosti i dio globalne

7

kulture. Oni su komplementarni dijelovi industrije slobodnog vremena i imaju brojna

zajednička interesna područja (Blažević; 2007:46). U pravcu toga može se sagledati i

integraciju golfa u razvoj turističke destinacije, jer se time ostvaruje konkurentna sposobnost

turističke destinacije na svjetskom turističkom tržištu.

Analiza tržišta golfa pokazuje da je golf danas kao sport postao nezaobilazan i nužan dio

turističke ponude, ne samo u europskim zemljama, nego diljem svijeta. Turistička putovanja

motivirana igranjem golfa doživljavaju veliku ekspanziju na vodećim emitivnim turističkim

tržištima svijeta. Atraktivnost golfu prije svega daju pomno dizajnirane konfiguracije igrališta

na kojem se igra, zelenilo otvorenog prostora i financijski jaka kategorija golfera koji mogu

platiti relativno visoke članarine, koje u nekim od najelitnijih svjetskih klubova dosežu i do

pola milijuna američkih dolara godišnje. Praksa razvoja i sve većih zahtijeva u turizmu u

svijetu pokazuje da zemlje koje u svojoj turističkoj ponudi nemaju terene za golf ne mogu

ozbiljnije konkurirati na svjetskom turističkom tržištu u segmentu potrošača visoke kupovne

moći (Blažević; 2007:48).

Dugoročni razvitak sportskog turizma mora biti zasnovan na komparativnim prednostima

koje proizlaze iz raspoloživih resursa (prirodnih i stečenih), na uvažavanju međuzavisnosti i

funkcionalnosti veza među pojedinim djelatnostima, te na potrebi osiguranja boljih uvjeta

življenja svih žitelja na području jedne turističke destinacije (Blažević; 2007:39). S

ekonomskog stajališta, turističke potrebe kao sekundarne potrebe, imaju daleko veći stupanj

elastičnosti od primarnih potreba. To znači da postoji još mnogo ograničavajućih čimbenika

koji mogu poremetiti čvrste zamisli i planove potencijalnih turista, bez obzira na stupanj

njihovog životnog standarda. Danas, u vrijeme izuzetno razvijenih turističkih migracija,

postoji cijeli niz pokretača, koji utječu na donošenje odluka da se privremeno promijeni

okolina.

Glavne značajke suvremenog golf turizma čine (Pende; 2012:6):

Konstantan rast gledanosti golf programa na televiziji / internetu. Prosječan broj TV

gledatelja golfa redovito je veći od aktualnog broja golf igrača, što predstavlja

značajan tržišni potencijal.

8

Analiza američke organizacije National Golf Foundation pokazala je da u SAD-u

postoji oko 41 milijun ljudi koji bi željeli postati golferi. Od tog broja, oko 25% je

čvrsto uvjereno da će se ubrzo početi baviti tim sportom.

Originalnost golf destinacija: na svijetu ne postoje dva ista igrališta (resorta) jer je

svako sagrađeno u specifičnom obliku, s raznim preprekama, različitog redoslijeda i

rasporeda polja. Zbog toga golferi imaju potrebu za putovanjima i igranjem na što

više različitih terena.

Velik broj europskih golf igrača (oko 1,5 mil.) putuju najmanje jednom godišnje kao

''golf turisti'' - na vikend ili duži odmor izvan domicilne zemlje.

50% golfera iz SAD-a odlazi na ''golf odmore'' u druge krajeve svijeta. Sve je veci

broj azijskih golf turista koji posjećuju Europu.

Sve navedene značajke ističu važnost za razvijanjem golf turizma te pokazuju da ulaganja u

ovakav oblik turizma imaju višestruku opravdanost.

U sljedećoj tablici prikazani su podaci o broju golf terena u europskim zemljama u 2008. i

2012. godini.

Tablica 1. Golf igrališta u europskim zemljama 2008./2012.

DRŽAVA BROJ IGRALIŠTA 2008. BROJ IGRALIŠTA 2012.

Francuska 559 579

Španjolska 318 352

Italija 258 278

Portugal 78 86

Turska 17 20

Slovenija 11 13

Mađarska 12 14

Bugarska 3 7

Slovačka 9 14

Cipar 9 10

Grčka 6 8

Hrvatska 2 4

Izvor: izradila studentica prema podacima preuzetim sa www.ega-golf.ch (27.10.2013.); golf-

research-group.com (27.10.2013.)

9

Prema podacima u tablici 1. u 2012. godini zabilježen je rast broja igrališta u svim zemljama

u odnosu na 2008. godinu. Broj igrališta, u danas propulzivnim golfskim destinacijama

Mediterana, povećan je sa 17 na 20 u Turskoj, u Portugalu sa 78 na 86, u Španjolskoj sa 318

na 352. Hrvatska trenutačno raspolaže sa samo četiri golfska igrališta s 18 polja, dva igrališta

s devet polja i nekoliko vježbališta (Ministarstvo turizma; 2013:9). Zbog toga Hrvatska

trenutačno ne postoji na karti turističke golf ponude usprkos tome što je to danas, a i ubuduće,

jedan od najznačajnijih tržišnih segmenata mediteranske turističke potražnje, poglavito u

razdobljima izvan glavne turističke sezone.

Zbog navedenih razloga mnoge mediteranske države kao Španjolska, Portugal, Grčka,

Turska, Tunis, Egipat i dr. potiču izgradnju golf terena/resorta. Zahvaljujući takvoj razvojnoj

politici Španjolska danas privlači oko 20%, Portugal 11%, a Turska 4% golfera iz sjevernih

europskih zemalja. Golf resorti na Mediteranu najveći promet bilježe od ožujka do svibnja te

od rujna do studenoga, što značajno doprinosi produljenju sezone (Pende; 2012:7).

Prema podacima istraživanja Međunarodnog udruženja turoperatora - specijalista za golf

(IAGTO), 51% engleskih i francuskih te 70% njemačkih i švedskih golfera u 2000. g. barem

je jednom otišlo na golf odmor u druge zemlje. Problem u državama sjeverne Europe je klima

koja ne omogućuje povoljne uvjete za igranje golfa tijekom cijele godine

(http://www.iagto.com/images/pr/IAGTO2-26mar13.pdf; 26.3.2013.). Stoga, Šveđani,

Englezi, Nijemci i ostali stanovnici sjeverne Europe u svojim državama golf najviše igraju

ljeti, kada je kontinentalna klima vrlo pogodna za golf, dok kroz veći dio jeseni i zime te dio

proljeća tereni nisu pogodni za igranje golfa. Prema podacima IAGTO u 2013. godini

zabilježen je rast od 9% golf turizma u svijetu, u odnosu na prethodnu 2012. godinu.

Danas oko 150 milijuna ljudi putuje u one destinacije koje raspolažu kvalitetnim golf

terenima, što predstavlja oko 1/4 ukupnih inozemnih turističkih putovanja u svijetu. Da je

golf vrlo popularan sport u svijetu pokazuju i podaci o broju registriranih igrača.

Veličina i struktura svjetskog golf tržišta prikazana je u sljedećoj tablici.

10

Tablica 2. Veličina i struktura svjetskog golf tržišta 2008.god.

POKAZATELJ SVIJET SAD EUROPA

Broj golf igrališta 32,000.00 15900 / 49.7% 6546/ 20.5%

Broj golf igrača 60 mil. 35.4 mil. / 59% 4.4 mil. / 7.3%

Broj stanovnika na 1 golf teren - 19,000.00 113,046.00

Udio golfera u ukupnoj populaciji (%) - 11.50% 0.60%

Broj golfera po jednom terenu 2,222.00 2,226.00 672.00

Vrijednost tržišta (USD) 90 mlrd. 50 mlrd. 10 mlrd.

Izvor: obradila studentica prema podacima preuzetim sa www.ega-golf.ch (27.10.2013.);

golf-research-group.com (27.10.2013.)

Iz prikazanih podataka može se vidjeti da je SAD dominantna na svjetskom tržištu golfa

budući da zauzima i više od 50% ukupnog broja golf igrača u svijetu, što čini tržište od preko

50 mlrd. američkih dolara.

Ovisno o broju stanovnika koji dolaze na jedno golf igralište sa 18 rupa može se govoriti o

četiri razvojne faze golfa u Europi (Bartoluci, Čavlek; 2000:115):

pionirska faza – više od 500.000 stanovnika dijeli jedno golf igralište;

razvojna faza – od 200.000 do 300.000 stanovnika dolazi na jedno igralište;

„boom“ faza – od 50.000 do 100.000 stanovnika dolazi na jedno igralište;

faza zasićenosti – 50.000 stanovnika na jedno igralište.

Prema ovoj klasifikaciji Hrvatska se nalazi još u pionirskoj fazi, međutim prema Strategiji

razvoja turizma RH do 2020. predviđena su velika ulaganja u razvoj golf turizma, što je u

skladu s kretanjima na svjetskom turističkom tržištu.

U zadnjem desetljeću cjelokupna golferska ponuda je porasla za čak 53%, sa najvećim

intenzitetom u Španjolskoj, Italiji, Njemačkoj i Švedskoj. Dapače, računa se da polovica

golfera iz SAD zbog golfa odlazi na prekooceanska putovanja u Europu, dok tržište golfa u

Japanu vrijedi oko 3 mlrd. američkih dolara (Bartoluci, Čavlek; 2000:120). Među

najatraktivnije golferske destinacije spadaju: Španjolska (Costa del Sol), Portugal

(Algave/Lisabon), Francuska (Cote Azur), Irska, Škotska i SAD, a u usponu su Južna Afrika,

Grčka, Cipar, Turska, Karibi i Južna Amerika. U Europi se svaki dan otvara jedno novo golf

igralište. Prema IAGTO nagradama za 2013. godinu golf nagrade za najbolje destinacije su

11

dobili po kontinentima Dubai, Vijetnam, Gran Canaria, Dominikanska republika, Monterey te

za novu neotkrivenu destinaciju Italija (IAGTO; 2013:20).

Turistička destinacija mora definirati model razvoja koji će joj osigurati konkurentske

prednosti u tržišnoj utakmici među srodnim destinacijama. To je samo dio procesa prisutnih

na globalnom turističkom tržištu, na kojem je zadovoljstvo turista strateški važna

komponenta razvoja. Bitno je usmjeriti se prema modelu integralnog upravljanja kvalitetom,

pri tome vodeći računa da je važno kombinirati slijedeće važne činitelje: zadovoljstvo kupca

ponuđenim proizvodima i/ili uslugama, zadovoljstvo ostalih interesnih partnera u destinaciji

(sudionika lokalne turističke ponude, zadovoljstvo lokalnog stanovništva kvalitetom života u

turističkoj destinaciji i dr.) te osiguravanje kvalitete okoliša. Razvoj golf turizma svakako

predstavlja jednu bitnu točku razvoja. Dobre su mogućnosti povezivanja golfa s drugim

vrstama turističke ponude, primjerice s kongresnim, kulturnim, lovnim i športskim turizmom.

U svim mediteranskim i nekim drugim europskim zemljama golf se igra gotovo cijele godine,

što u stvarnosti znači neprekinutu turističku sezonu.

2.3. DRUŠTVENO EKONOMSKA OPRAVDANOST ULAGANJA U GOLF TURIZAM

Važnost razvoja golf turizma pokazuje progresija u broju golfera i terena koja je prisutna na

svim kontinentima. Osim sa sportskog aspekta, golf postaje sve značajniji i s ekonomskog

aspekta. Već površnom analizom brojke od 100 milijuna ljudi koji se bave ovim sportom na

oko 33.700 golf terena u svijetu lako se uočava vrijednost financijskog učinka vlasnicima

golf terena. Osim toga u Europi je, zahvaljujući čak 6000 golf igrališta, stvorena „golf-

industrija“ u koju su uključeni arhitekti, agronomi, proizvođači opreme, hotelijeri, i brojni

drugi (Pende; 2012:6). Prisutnost golf igrališta u nekim destinacijama povećava vrijednost

nekretnina, zapošljava domicilno stanovništvo, produljuje turističku sezonu, smanjuje

ekonomsku migraciju. Gledajući isključivo s turističkog aspekta golf je snažan pokretač

turističke migracije. Jedno kvalitetno golf igralište godišnje donese koliko i poznati hotelski

centar s tisuću kreveta u punoj sezoni pa stoga ne čudi što npr. Španjolska svoj turizam veže

uz goste golfere, dok je u Austriji samo u proteklih desetak godina sagrađeno oko četrdeset

igrališta za golf (Petar; 2010:63).

Dobar primjer pozitivnog utjecaja golf turizma na produljenje sezone pruža portugalska

regija Algarve u kojoj je na 100 km obale i kroz 3 nacionalna parka smješteno 26 od ukupno

12

86 portugalskih igrališta. Sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća portugalska je vlada

sustavno poticala stvaranje Algarve golf regije. Golf turizam znatno je pridonio poboljšanju

iskorištenosti smještajnih kapaciteta regije, odnosno produljenju sezone na osam do devet

mjeseci (Pende; 2012:7). Isto tako pohvaliti se može i Turska koja je od 1997. g. do danas

sagradila većinu od ukupno 20 golf igrališta, koncentrirajući ih u u turističkoj regiji Belek u

pokrajini Antalya. Time je stvorena nova europska golf destinacija koja je u kratko vrijeme

uspjela doći do 4% udjela na europskom tržištu turističkih golf putovanja (Pende; 2012:7).

Isplativost golf igrališta može biti zasnovana na blizini velikim središtima i na velikom broju

članova u pripadajućem golf klubu, gdje se igrališta nalaze u blizini velikih gradova. U

područjima gdje ne postoji svakodnevno velik broj igrača koje privlači blizina igrališta,

potrebno je razviti drugačiju strategiju i drugi koncept.

Potrebno je ulagati u razvoj ponude kuća i stanova u blizini golf igrališta (Golf & country

club) ili u razvijanje boravka u hotelima. Bez zanimljivog popratnog sadržaja samo golf

igralište neće imati dovoljno posjetilaca te će predstavljati niskoprofitnu investiciju. Od

ukupnog godišnjeg prihoda od golfa udio golf igrališta iznosi samo 10%, dok preostalih 90%

prihoda donose hoteli, restorani, trgovine, transport, građevinarstvo i ostale uslužne

djelatnosti (Petar; 2010:69).

U Europi postoji preko 6.700 golf igrališta ukupne površine od oko 280.000 hektara, s preko

4,4 milijuna igrača. Broj golf terena u posljednjih dvadesetak godina se udvostručio, jednako

kao i broj igrača. U 2000. g. u Europi je zabilježeno 5.782 golf terena s 3,1 milijun igrača,

dok je u 2010. g. zabilježeno 6.723 golf terena s 4,4 milijuna igrača. Samo u Engleskoj na

dan 1. siječnja 2012. g. evidentirano je 1.874 golf terena, u Njemačkoj 716 (ega-golf.ch;

2013).

Osim što je sportska igra, golf je i izvor posla za sva ona poduzeća koja brinu o dizajnu,

izgradnji i održavanju golf igrališta. Vezano uz razvoj sporta važnost se pridodaje i

proizvođačima opreme – palica, loptica, zastavica, torbi i ostale neophodne opreme. Svi

proizvođači se otimaju za najbolje igrače koji najbolje prezentiraju njihovu opremu.

Britansko osiguravajuće društvo Royal Insurance je, na primjer, sponzor tiskanja golf pravila

neprekidno od 1908. godine.

13

Analizirajući strukturu, igrači golfa dolaze iz svih dobnih skupina, oba spola, svih razina

primanja ali i iz svih obrazovnih skupina te različitih zanimanja. Prema statističkim podacima

mogu se izdvojiti sljedeća obilježja golf igrača (Petar; 2010:57):

muškarci igraju golf 2,5 puta više od žena;

najzastupljenija dobna skupina je ona od 35 do 55 godina;

dolaze sami ili u grupi od 2 – 3 muške osobe i ostaju od 5 – 7 dana (50 %); bračni

parovi - 40 % te obitelj s djecom – 10 %;

najviše igraju oni s iznadprosječnim osobnim dohotkom;

najzastupljenija su skupina visokoobrazovanih koja čini oko 45% svih igrača.

Igrače golfa karakterizira velika pokretljivost i znatiželja, što znači da prosječni europski

golfer putuje i obilazi terene u mnogim zemljama.

Na primjer, prosječni golfer, Britanac, starosti 35 - 55 godina, između listopada i travnja

odlazi na Mediteran, na putu se zadrži desetak dana, posjeti 3 – 4 golf igrališta i za to vrijeme

potroši oko 1500 eura. Računa se da samo u Engleskoj i Njemačkoj godišnje prema golf

igralištima u drugim dijelovima svijeta krene oko 530.000 igrača koji u jednom danu potroše

do 75 milijuna eura. Navedenu svotu potroše golferi iz samo dvije emitivne zemlje, ne tako

daleko od Hrvatske i Istre (Juraković, Jeremić, Tomčić; 2009:189).

Golf je vrlo kratko bio olimpijski šport (1900. godine), a prvi će se put u novijoj povijesti kao

takav pojaviti na ljetnim Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. te nadalje od 2020.

godine. Nakon gotovo 100 godina izbivanja zadnji puta je bio dio tog sportskog spektakla

1904. godine kada je zlatnu medalju osvojio George Lyon. Od te davne prošlosti golf je

doživio puno promjena i inovacija, golf oprema se svake godine usavršava, igrači su sve

kvalitetniji.

Pozitivnim utjecajima izgradnje golfskih igrališta mogu se smatrati (Min. graditeljstva i

prostornog uređenja; 2010:13):

gospodarski izravni učinci (otvaranje novih radnih mjesta),

gospodarski posredni učinci (jačanje lokalnog rekreacijskog i kulturnog turizma,

povećanje prihoda u ugostiteljstvu i trgovini),

14

obogaćenje turističke ponude turističkih odredišta i produženje turističke sezone,

razvoj i obogaćenje športa i rekreacije,

uvažavanje, unaprjeđenje i afirmacija lokalnih osobitosti,

povećanje doživljajne vrijednosti krajolika kvalitetnim pejsažnim i arhitektonskim

oblikovanjem te otvaranjem novih atraktivnih vizura,

poboljšanje mikroklimatskih uvjeta uređenjem pojasa visokih nasada za zaštitu od

vjetrova,

oporavak/sanacija oštećenih dijelova krajolika,

reguliranje vlažnosti zemljišta i vlage u zraku,

stvaranje pejsažnog pojasa pored naselja, kao zaštite od buke i onečišćenja,

povećanje ekološke svijesti stanovništva,

zaštita postojećih i ostvarivanje uvjeta za nova staništa biljnih i životinjskih vrsta.

Kao nedostaci koji se pripisuju golfu često se navode ((Min. graditeljstva i prostornog

uređenja; 2010:15): elitizam, degradacija krajolika zbog velikih zemljanih radova, velika

potrošnja i onečišćenja voda, zauzimanje vrijednih poljodjelskih i šumskih površina (a time i

nepovoljni utjecaj na staništa biljnih i životinjskih vrsta), umanjenje prostorne povezanosti i

otežana dostupnost pristupa poljodjelskim površinama i obalama te pretjerana i neprimjerena

izgradnja.

Upravo iz mnoštva pozitivnih razloga kao jedna od važnih točaka strategije razvoja turizma u

Hrvatskoj do 2020. (NN br. 55/13) godine jest ulaganje u golf turizam. Hrvatska je ulaskom u

Europsku uniju suočena s novim izazovima, ali i s novim prilikama u turizmu. Budući da kao

poznata turistička destinacija imamo potencijala, potrebno je maksimalno iskoristiti

konkurentske prednosti na području turizma.

2.4. PROFITABILNOST GOLF PROJEKATA

Golf sport utječe izravno na mnoge sektore gospodarstva te otvara nova razvojna područja

koja osiguravaju visoku dobit. Turisti koji dolaze na igranje golfa potroše pet puta više od

onih turista koji dolaze samo na odmor. Sektor razvoja golf turizma ima jako važnu ulogu u

izravnom ili neizravnom zapošljavanju velikog broja ljudi. U SAD u 2005. godini u golf

industriji zaposleno je preko 2.066.404 ljudi koji su ostvarili prihod od 61 milijardu

američkih dolara (IAGTO, 2013:22).

15

Uzevši u obzir odnos visokih troškova održavanja golf terena i prihoda od osnovne usluge

(igranje golfa), u stručnoj i profesionalnoj javnosti dominira mišljenje da golf resorti ne mogu

biti profitabilni bez pratećih sadržaja poput raznih ugostiteljskih objekata, hotela, apartmana,

s mogućnošću njihove prodaje ili najma. Važno je istaknuti da su početna ulaganja u golf

iznimno visoka, u prosjeku se za jedno golf-igralište s 18 polja ulaže oko 6,000.000 €, a

iznosi mogu narasti još više i to čak do 375,000.000 €, koliko je utrošeno za jedno igralište u

Japanu dizajnirano od strane čuvenog arhitekta Peta Dyea. Zbog velikih ulaganja procjenjuje

se da je nivo rentabilnosti minimalno 15.000 partija golfa godišnje, pa se s pravom postavlja

cilj: zaradom igrališta pokriti troškove izgradnje, a profit ostvariti iznajmljivanjem

smještajnih kapaciteta (Radić, Lakoš, Goleš, Šišak; 2010:12).

Ukupan iznos investicije potrebne za gradnju golf terena ne može se definirati jednoznačno

jer svako mjesto, ovisno o lokaciji ima svoje gospodarske osobitosti koje značajno utječu na

iznos ulaganja. Bitne stavke investicije su svakako: zakup i cijena zemljišta, dostupnost i

udaljenost prostora, troškovi materijala, cijena radne snage, potrebni radovi, običaji te ostali

javni troškovi (Jugović, Gržinić, Lončar; 2009:70).

Od ukupnog godišnjeg prihoda od golfa, udio golf igrališta iznosi nešto oko 10%. Preostali

udio prihoda donose hoteli, restorani, trgovine, prijevoznici i druge uslužne djelatnosti.

Najveći prihod na svjetskom golf tržištu ostvaruje se od nekretnina vezanih uz golf terene,

gotovo 21 mlrd eura, dok se na odjeću i opremu u golf resortima troši gotovo 2,3 mlrd eura

godišnje (Golfer; 2013.6).

Glavne pozitivne strane razvoja golfa odnose se na njegov učinak višestrukog povećavanja

vrijednosti nekretnina, produljenje turističke sezone, zapošljavanje domicilnog stanovništva

te smanjenje ekonomske emigracije. Važno je naglasiti kako se uz razvoj golf turizma

pokreće i snažniji razvoj prometne i komunalne infrastrukture, a izgradnjom skupljih

nekretnina zemljišna renta se višestruko povećava. U sljedećoj tablici prikazani su direktni i

indirektni utjecaji razvoja golf turizma na razvoj pojedinih ekonomskih aktivnosti.

16

Tablica 3. Direktni i indirektni utjecaji golf turizma

DIREKTAN UTJECAJ INDIREKTAN UTJECAJ

Kapitalne investicije Turistički sadržaj i zabava

instalacija sustava za navodnjavanje

izgradnja terena

obnova infrastrukture

nove investicije u infrastrukturu

golf oprema

izgradnja objekata

najam automobila

zračni prijevoz

zabava/klubovi

hrana i piće

smještaj

Usluge Nekretnine

predavanja

članarine i golf naknade

najam opreme

hrana i piće

prihod od nekretnina

razni stambeni objekti

Dodatne potrebe golfera

odjeća

časopisi

softver

Reklame, turniri

turniri

televizija

organizacije/udruge

pomoć/poduka

sponzori

Izvor: izradila studentica prema izvješću „Golf turism sector report“, veljača 2011.

(28.10.2013.)

Iz navedenog prikaza možemo zaključiti da razvoj golf turizma ima daleko širok utjecaj na

razvoj mnogih sektora industrije. Osim što potiče zapošljavanje velikog broja domicilnog

stanovništva, omogućava i razvoj nekih novih aktivnosti. Potiče se razvoj turizma, ostvaruju

17

se kapitalne investicije koje ostvaruju velik profit, potiče se modna industrija te se otvara

prostor za dolazak poznatih svjetskih imena od strane golfera te raznih sponzora. Golf u

Europi danas zapošljava oko 450.000 radnih mjesta i stvara oko 20 mlrd. eura prihoda u

turizmu, nekretninama i golf uslugama, objektima i opremi. Uz zapošljavanje novih ljudi

otvaraju se novi zanati, uvjetuje specijalizacija posla posebno u ugostiteljstvu kroz razne

vidove agroturizma, trgovine, izlete, razvoj manufaktura, lokalni proizvodi, artikli i ostalo.

Ulaganja u nekretnine na svjetskom golf tržištu rastu i trenutačno su trostruko veća nego u

golf terene, jer su kupci spremni platiti i 30% veću cijenu za nekretnine na golf lokacijama.

Prema KPMG Golf Advisory i Oxford Economics, golf u Europi ostvaruje prihod od 48,3

mlrd. eura, dok su prihodi od golfa u sklopu golf turizma procijenjeni na 7,8 mlrd eura. Golf

turisti u prosjeku troše 200 - 250 eura dnevno, od čega se samo 26% odnosi na igranje golfa.

Ostala potrošnja odnosi se na putovanja, smještaj, hranu i piće, zabavu i dr. Za usporedbu,

prema Institutu za turizam (IZT; 2006), turist na brodskim kružnim putovanjima u

Dubrovniku dnevno potroši u prosjeku 37 eura. Na svjetskoj razini golf stvara promet kao

zajedno održane Olimpijske igre u Los Angelesu, Seulu, Barceloni, Atlanti, Sydneyu i Ateni,

dakle više od 14 mlrd. eura (Sošić; 2012:1).

Na turistička golf putovanja te na troškove prijevoza povezane s golfom, Amerikanci

godišnje potroše više od 26,1 mlrd USD, a na članarine/upisnine u golf klubovima te na

igranje golfa oko 19,7 mlrd USD. Na odjeću, obuću i golf opremu godišnje potroše oko 4,7

mlrd USD, a na instrukcije, knjige, video kasete, poklone, suvenire i dr. vezano uz golf, još

oko 1,5 mlrd USD. Prosječni igrač golfa za izbor svoje golferske destinacije koristi više

strogih kriterija od kojih su najvažniji dobar glas o određenoj destinaciji, karakteristike

samog igrališta, popratni sadržaji te kvaliteta i pristupačni tečajevi, vrsta i blizina smještaja,

blizina zračne luke te klima. Vrlo je važno prirodno okruženje koje treba biti po mogućnosti

netaknuto jer je vrlo aktualan trend svega što je povezano s prirodom, zaštitom okoliša,

zdravim životom, zdravom hranom i slično.

18

3. OKOLIŠNI KRITERIJI IZGRADNJE GOLF RESORTA

U okviru ovog dijela rada elaborirane su sljedeće tematske jedinice: 1) osnovna načela

planiranja izgradnje golf igrališta, 2) vrste i sadržaji golf igrališta, 3) procjena

pogodnosti područja za izgradnju golf igrališta, 4) kriteriji i odabir područja za

planiranje golf igrališta i 5) primjeri izgradnje golf igrališta u Hrvatskoj.

3.1. OSNOVNA NAČELA PLANIRANJA IZGRADNJE GOLF IGRALIŠTA

Golf je igra u krajobrzu, a pruženi užitak igre koji definira atraktivnost pojedinog terena

upravo je proporcionalan njegovoj zanimljivosti. Prilikom odluke o gradnji golf resorta

potrebno je da izvođenje radova bude u skladu s postojećom zakonskom regulativom i

prostorno planskom dokumentacijom, a nositelj zahvata mora napraviti elaborat koji osim

analize isplativosti projekta ujedno mora obuhvatiti i sva pitanja zaštite okoliša, oslanjajući se

na prihvaćeno načelo održivog razvitka.

Za sistematičan prikaz mogućih interakcija između zahvata i okoliša kao jedna od metoda

često se koristi tehnika prethodne procjene utjecaja na okoliš ( tzv. Lista upozorenja ) koja

služi kao smjernica za određivanje opsega i dubine analitike postojećeg stanja u odnosu na

potencijalno ugrožene sustave vrijednosti prirodnog okoliša ( Guidance on EIA – Scoping,

Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities; 2001.).

Listom upozorenja utvrđuju se utjecaji planiranog zahvata na okoliš kroz sustav pitanja koji

obuhvaća specifičnosti određenog zahvata i njegove posljedice na okoliš. Tako se ispituje

utjecaj na okoliš prilikom izgradnje golf terena, u tijeku korištenja i održavanja te nakon

prestanka korištenja. Uz to propisuje se niz mjera kojima se nastoji smanjiti štetan utjecaj na

okoliš kako bi se golf teren što bolje uklopio u postojeće prirodno okruženje.

Planiranje, projektiranje, izgradnja i korištenje golf igrališta ovisi o mnoštvu čimbenika među

kojima i o poznavanju niza obilježja podneblja: prostornih i vremenskih razdioba

meteoroloških elemenata, vjerojatnosti njihova pojavljivanja, trajanja razdoblja s određenim

značajkama vremena, klimatskih kolebanja, učestalosti pojavljivanja meteoroloških ekstrema

i sl.

19

Sama gradnja golf terena obuhvaća i dodatne sadržaje, ovisno o tipu golf resorta koji se

namjerava izgraditi. U golf igralište idu tereni s 18 i 9 polja, vježbalište, jezera, golfska kuća,

po jedna za svaki teren, servis za golf, dva pripadajuća ugostiteljska objekta i to sve ulazi u

imovinu. Golf teren je posebna vrsta imovine koja zahtijeva kvalitetno i pažljivo upravljanje.

Bez vještog upravljanja i održavanja ne može se iskoristiti potpuni potencijal izgrađenog golf

terena (Jugović, Gržinić, Lončar; 2009:73).

3.2. VRSTE I SADRŽAJI GOLF IGRALIŠTA

Golf se igra se na igralištima različite namjene i veličine – od rekreacijskih terena malene

površine do natjecateljskih igrališta velikih površina. Sva igrališta sadrže prijeko potrebnu

prateću gradnju u funkciji igre i održavanja igrališta. Prije analize o gradnji golf igrališta

potrebno je odrediti namjenu ili svrhu igrališta što je od velike važnosti za poduzetnike,

ulagače i javnost, jer svaki tip igrališta zahtijeva drugačije uvjete izgradnje. Samo poduzeća

koja zaista rade točno i korektno prema zahtjevima dizajnera i arhitekata, u kojima su

zaposleni kvalitetni stručnjaci te koja imaju dovoljan broj odgovarajućih strojeva i posjeduju

dugogodišnje iskustvo, smjela bi se upuštati u izgradnju golf igrališta. Potrebno je uložiti

mnogo truda kako bi realizacija bila savršena jer se rezultat pokazuje tek u prvih nekoliko

godina korištenja pri čemu može doći do naknadnih, veoma skupih reklamacija.

Prema međunarodnoj klasifikaciji golf igrališta, prema vrsti uporabe golf tereni dijele se na

četiri osnovne skupine i podskupine ( Golf Management Handbuch; 1996:112):

1. VJEŽBALIŠTE

1. Klasično vježbalište (Driving Range)

2. Golfodrom

2. STANDARDNO IGRALIŠTE

1. Kratko igralište

2. Kratko igralište za stjecanje dozvole igranja

3. Javno igralište (Public ili Municipal Course)

4. Klasično (standardno) igralište

3. NATJECATELJSKO IGRALIŠTE

4. MEĐUNARODNO NATJECATELJSKO IGRALIŠTE (Championschip Course)

20

Golf igralište je velika prirodna površina od u prosjeku 50 hektara (većina je veličine od 30

do 70 hektara). Sastoji se standardno od 18 polja ili rupa, no može imati i 9 rupa. U pravilu

ako je razmjerno ravan prostor s malo šume potrebna je manja površina, dok na brdovitim

područjima, s mnogo drveća i drugih prirodnih zapreka, zemljište mora biti veće, gdje će u

takvim slučajevima ponekad biti i potrebno i do 60 hektara. Malo brežuljkasto golf igralište

vrlo je atraktivno, a osim toga zanimljivo za igru. Međutim, strmine ne smiju iznositi više od

10 % igrališta ( Petar; 2010:62). Postoje i igrališta sa većim brojem rupa, od 36 ili više, često

napravljenih tako da se one mogu kombinirati u više načina. Ta polja su prekrivena većim

dijelom dobrom travom, no na njima ima i vodenih površina kao bare, jezera, potoci i more;

pješčanih površina, grmlja, stabala, šumaraka koji čine prepreke što pridonosi zanimljivosti

igranja. Golf teren se može prostirati i na ravnoj i na bregovitoj površini. Obično negdje po

granicama pojedinih polja prolazi i puteljak kojim se koriste igrači sa ili bez golf vozila.

Teren za igru osnova je svakoga golfskog igrališta, a uređena je površina s pripadajućom

infrastrukturom i ujezerenim površinama. Rupe ili polja su temeljni dijelovi golf igrališta, a

poznata "devetnaesta rupa (nineteenth hole)" je u sinonim za bar ili restoran u golf klubu.

Osnovni dijelovi golf terena sastoje se od (http://www.sigurantip.com/artikal-sportovi-golf-

56.html):

TEE OFF-a - malo uzvišeno područje od desetak metara kvadratnih, s kojeg se

ispucava prvi udarac. Na svakom postoje četiri drvene ili plastične oznake različitih

boja: najudaljenije od rupe počinju igru profesionalci (markeri su bijele ili plave

boje), par metara bliže počinju amateri (žute boje), još bliže jamici (obično 10-30

metara dalje), drugi tee off sa markerima za profesionalke (crni) te najbliži jamici za

amaterke (crveni);

FAIRWAY-a - najvećeg dijela rupe, površine obrasle finom, gustom travom,

pokošenom na 2 do 3 centimetara visine. Fairway često počinje tek nakon par

desetaka metara od teeoff-a, ali se prostire do samog greena ili završnog dijela rupe;

SEMIROUGH - je područje na krajevima fairwaya gdje je trava nešto viša;

ROUGH - često se nalazi na samom rubu pojedine rupe. Trava je vrlo visoka i iz nje

je teško udariti lopticu tako da ide precizno i daleko;

21

SAND TRAP, SAND BUNKER - označava pješčanu prepreku ili područje ispunjeno

pijeskom koje služi kao prepreka. U njemu se nema pravo probati udarac i udara se

posebnom palicom takozvanom sand wedge;

WATER HAZARD - vodena prepreka koja može biti kao potok, bara, jezero ili pak

samo označeno područje vodene prepreke. Water hazard se označava žutim

oznakama. U slučaju da se nalazi sa strane fairwaya, radi se o lateral water hazard-u

koji se označava crvenim oznakama;

GROUND UNDER REPAIR – predstavlja dio terena koji je u opravku. Označen je

plavim oznakama ili omeđen bijelom crtom. Za razliku od loptice u vodenoj prepreci,

kada ovdje padne loptica nema kaznenih udaraca;

GREEN - je završni dio, područje od približno 50 m2 koje je obraslo posebnom,

brižljivo čuvanom travom, košenom na par milimetara te redovito valjanom. Ovaj dio

podsjeća na najfinije tepihe. Negdje na njemu se nalazi i jamica u koju se treba ubaciti

loptica;

FOREGREEN – je usko područje između greena i fairaway. Trava je na njemu fina,

no nešto manje negoli na greenu. Nije dio greena pa na njemu vrijede pravila igranja

kao na fairwayu;

HOLE – ili jamica je plastična ili metalna posudica u čijem središtu se zabode

zastavica. Promjer jamice je 10,8 cm, a dubina iznad 10 cm. Na zastavici koja je

visoka otprilike 2 m je obično označen redni broj polja.

Jedna staza dugačka je od 100 do 530 metara, a mjeri se od prednjeg ruba mjesta za

ispucavanje do sredine greena, a ukupna duljina 18 rupa može iznositi do 6,5 kilometara.

Zapreke poput jezera, potoka i pješčanih bunkera nalaze se na cijelom igralištu, a uglavnom

su smještene oko greena. Priroda čini preostali dio golf terena, okružuje sve rupe, a time i

karakterizira igru.

U sklopu golfskog igrališta predviđena je izgradnja zgrada/građevina prijeko potrebnih za

njegovo funkcioniranje i održavanje - klupski prostori, golfska kuća, spremišta golfske

opreme i alata za održavanje igrališta, infrastrukturne građevine i sl. U sklopu nekih vrsta

golfskih igrališta moguća je i izgradnja građevina turističke namjene.

22

U sljedećoj tablici su prikazani objekti koji su sastavni dio golf resorta.

Tablica 4. Osnovni i dodatni sadržaji golf terena

VRSTA OBJEKTA POVRŠINA U HEKTARIMA

OSTALI DODATNI SADRŽAJI

GOLF IGRALIŠTE

tee

green

fairway

semi rough

prepreke

30 – 35 hektara

kuće za odmor ili vile u golfu

boutique hoteli

športske dvorane

staze za jahanje

trim staze

šetnice

biciklističke staze

muzej i umjetnička galerija

welness i spa centri, bazeni

restorani

botanički vrt dječji rekreacijski park

caffe barovi i slastičarne

shopping centri

VJEŽBALIŠTE 2 hektara

UJEZERENE POVRŠINE 1 – 5 hektara

GOLFKSA KUĆA 0,5 – 0,8 hektara

SERVISNA ZGRADA 0,5 hektara

UREĐENI OKOLIŠ

(oko građevina, ulaz, uz prometnice)

10 hektara

PRIRODNI OKOLIŠ 40 – 50 hektara

UKUPNO za teren od 18 polja oko 100 hektara

Izvor: izradila studentica prema studiji arhitekta prof. dr.sc. Lido Sošić: Master plan golf

igrališta "S. Marko" , Rovinj, 2009.

Iz tablice se vidi da prosječno golf igralište od 18 rupa zauzima oko 100 hektara površine od

čega najveći dio otpada na prirodni okoliš te područje samog terena. Izgradnja golf igrališta

traje oko šest do devet mjeseci, a ponekad i dulje. Korisno je uzeti u obzir i potrebno vrijeme

za rast trave, što ponekad traje i cijelu godinu. Stoga se može reći da od početka radova pa do

otvaranja i početka korištenja golf igrališta može proći od 14 do 21 mjeseci. Samo igralište za

trening može se upotrebljavati i ranije jer se gradi na samom početku izvođenja radova.

Za izgradnju igrališta postoji specifična tehnologija gradnje koja se sastoji od grubih

zemljanih radova, promjene strukture tla tamo gdje je to nužno, drenaže, odvodnje,

kanalizacije, sustav za zalijevanje za cijelo igralište te finog oblikovanja staza i postavljanje

prepreka kao pijesak, voda, nagibi, brežuljci, drveće, visoka trava i ostalo.

Golfsko je igralište moguće izgraditi na terenu gotovo svakog oblika. Jedini nepovoljni oblik

jest dugačak i uzak teren jer se na njemu ne može ostvariti koncentracija dvaju početnih i

dvaju završnih polja u blizini klupske kuće. Iako ne postoje dva golf terena koja su identična,

tereni se svrstavaju u slijedeće kategorije ( BAKA; 2011: 21):

23

Links tereni: najtradicionalniji tip terena, od kojih su neki opstali decenijama na

Britanskom otočju. Locirani na priobalnim dijelovima, na pjeskovitom tlu, često

između pješčanih nanosa, sa nekoliko vodenih površina, i nekoliko stabala.

Travnati teren: tipični kopneni teren, često nalik tradicionalnim Britanskim parkovima

s mnogo drveća.

Kopneni tereni: više otvoren, manje njegovan kopneni teren, sa čestom sadržinom

vrijeska i kleka, bez puno drveća.

Pustinjski teren: tereni popularni u Australiji, nekim dijelovima SAD-a i Azije.

Pustinjski teren kombiniran sa umjetnim travnatim površinama (trava je prava, ali je

umjetno ubačena u pustinju, i zahtijeva puno natapanja).

Pješčani tereni: umjesto na zelenilu, ovdje igrači igraju na pijesku; tereni namijenjeni

više radi rekreacije.

Snježni tereni: golf teren pokriven snijegom; igra sa narančastom lopticom.

Par 3 tereni: tereni koji imaju samo par 3 rupe. Uglavnom dobri za vježbanje

preciznosti, i za kratka takmičenja.

Može se vidjeti da postoje razni golf tereni, a odabir adekvatnog terena ovisi o području na

kojem se planira izgradnja te o kreativnosti arhitekta i dizajnera kao odgovorne i

kompetentne osobe. Stoga se u odabir renomiranih arhitekata izdvajaju ogromna financijska

sredstva kako bi golf tereni zadržali atraktivnost i privukli što veći broj potencijalnih

posjetitelja.

3.3. PROCJENA POGODNOSTI PODRUČJA ZA IZGRADNJU GOLF IGRALIŠTA

Izgradnja golf igrališta počinje s vizijom koju je potrebno pretvoriti u stvaran projekt,

pridajući pažnju očuvanju okoliša uz ostvarivanje financijske isplativosti projekta. Odluka o

izgradnji golf igrališta zahtijeva sveobuhvatnu analizu postojećeg stanja područja na kojem se

gradi. Važno je prije svega utvrditi stanje lokalnih ekosustava te u skladu s tim planirati

izgradnju golf sadržaja. U cilju privlačenja investitora potrebno je riješiti problem vlasništva

zemljišta kako bi se isto moglo prodati ili dati u koncesiju, te osigurati sve urbanističke i

tehničke uvjete vezane uz izgradnju golfa. U pogledu infrastrukture potrebno je izgraditi

uređaje za prihvaćanje i kondicioniranje pitke vode s pripadajućom razvodnom mrežom i

izgraditi sustav odvodnje otpadnih voda s uređajem za njihovo pročišćavanje (Jugović,

24

Gržinić, Lončar; 2009:75). Također je potrebno riješiti i problem energenata za grijanje iz

postojeće infrastrukturne mreže kao i telefonsku mrežu.

Izgradnje golf igrališta planiraju se na područjima koja su lako dostupna, klimatski povoljna,

dobro infrastrukturno opremljena te u blizini većih turističkih i/ili urbanih aglomeracija, a

posebna pažnja posvećuje se ekološkoj održivosti (npr. preferiranje devastiranih područja,

ograničavanje gradnje u zaštićenim i prostorima s ograničenom dostupnosti vode,

ograničavanje invazivnih zahvata u prostor i pejzaž itd.). Igralište treba biti dobre kvalitete i

dizajna, a pored toga potrebno je osigurati sve prateće primarne i sekundarne sadržaje i

aktivnosti na visokoj razini. Kvaliteta se ogleda u vrhunski projektiranim i okolišno

odgovornim igralištima uklopljenim u razvijenu ponudu smještaja, uključujući i vrhunske

brendirane hotele te ponudu sadržaja posebice iz domene gastronomije, wellnessa i

talasoterapije.

Prije početka gradnje treba izabrati zemljište koje se može oblikovati bez prevelikih

intervencija u vegetaciji i reljefu stvarajući golf igralište koje će biti skladno uklopljeno u

prirodu. Moguće je i površine koje su neprikladne urediti tako da se ekološki poboljšaju

zahvatima u reljef zemljišta, u vegetacijski pokrov ili vode i tako se ekonomski iskoriste.

Golf igrališta s pratećim smještajnim objektima moraju se graditi na području planiranih zona

sporta i rekreacije uz mogućnost izgradnje pratećih smještajnih objekata u kontaktnim

građevinskim zonama, kako bi se osigurala veća isplativost investicije te postojanost ponude.

Upravljanje se povjerava specijaliziranoj profesionalnoj organizaciji čiji izvor prihoda

proizlazi iz poslovanja golf igrališta. Prilikom gradnje golf terena potrebno je prije svega

prikupiti svu potrebnu dokumentaciju koja iziskuje najviše vremena, stoga ulagači vole

mjesta na kojima su administrativni poslovi brzi i učinkoviti.

Nakon toga potrebno je izgraditi dizajn igrališta pri čemu se angažiraju dizajneri i arhitekti

koji znaju integrirati potrebne sadržaje golf terena u okoliš. Nakon procesa izgradnje, veliku

ulogu ima i proces održavanja koji obuhvaća brigu o održavanju trave, košenje, zalijevanje,

iznajmljivanje terena i ostalo.

Kao potencijalno izgledne lokacije izgradnje golf igrališta prema obilježjima područja jesu

lokacije ( Min. zaštite okoliša i prostornog uređenja; 2010:16):

25

na manje kvalitetnim ili devastiranim područjima,

udaljene od obalnog pojasa mora, rijeka, jezera,

kao zaštitna područja uz jake prometnice i industriju (rafinerija, autoceste, zračne

luke),

unutar drugih športskih sadržaja i športskih centara,

u blizini turističkih središta (gradovi, postojeći hoteli i turistička naselja),

na zemljištu koje nije poljodjelsko i/ili vrijedno šumsko zemljište,

na zemljištu bez važnih arheoloških, kulturnih i prirodnih vrijednosti,

udaljene od vodocrpilišta,

na manje kvalitetnom zemljištu sa što manjim brojem vlasnika,

prometno dobro povezane lokacije (do 10 km od turističkoga središta i u blizini

zračne luke),

područja s većom prosječnom godišnjom količinom padalina,

područja s duljom turističkom sezonom (s manje snijega),

predjeli na kojima se ne treba koristiti pitka voda za navodnjavanje terena za igru

golfa,

predjeli na kojima se predviđa navodnjavanje iz alternativnih izvora (kišnica, tehnička

voda i sl.),

lokacije koje ne uvjetuju izgradnju turističkoga smještaja,

lokacije koje afirmiraju kulturne vrijednosti u okolici ili unutar predjela golfskoga

igrališta (dvorci, povijesne građevine, povijesni perivoji, arheološki nalazi i sl.).

S druge strane lokacije koje ne dolaze u obzir i na kojima je strogo zabranjena izgradnja golf

igrališta su ( Petar; 2010:67):

zaštićena područja i nacionalni parkovi, te određena staništa koja treba zaštititi,

zaštićene šume osobitog značaja, šume za zaštitu od lavina, šume – izletišta i

rezervati,

prirodne šume kao i šume u gusto naseljenim područjima, područja s osobitim

kulturno povijesnim, geološkim i geomorfološkim značenjem.

Pri odabiru lokacije važno je znati stav regionalne ili gradske uprave o željenoj lokaciji. Kao

što je istaknuto neka su područja zaštićena, pa gradnja nikako nije dozvoljena, dok je na

26

nekima uistinu poželjna gradnja pri čemu se upravo obogaćuje prostor gradnjom golf

igrališta.

3.4. KRITERIJI I ODABIR PODRUČJA ZA PLANIRANJE GOLF IGRALIŠTA

Jedan od najvažnijih problema prilikom gradnje golf igrališta je upravo izbor pogodne

lokacije. Lokacija mora biti smještena u najrazvijenijem turističkom području, geografski i

prometno dobro povezanim s turističkim tržištem. Osim toga, poseban značaj imaju

klimatska obilježja za izgradnju i održavanje prirodnih uvjeta golfa. Zemljani radovi koje je

potrebno izvesti prilikom izgradnje golfskih igrališta djelomice mijenjaju dotadašnji doživljaj

krajolika, ali pri tom na manje vrijednim prostorima stvaraju novu kvalitetu. Na cjelokupnoj

lokaciji golf igrališta poželjne su livade, polja, vrtače i šume bjelogorice. Bogatstvo i

očuvanje vegetacije omogućit će optimalno uklapanje golf igrališta u netaknutu prirodu, a

prirodni nagibi terena olakšat će prirodnu drenažu igrajućih polja ( Petar; 2010:69).

U projektiranju golfskog igrališta u uobičajenom stručnom timu neizostavni su, uz ostale,

sljedeći stručnjaci: projektant golfskog igrališta - arhitekt, planer zemljanih radova -

građevinski inženjer ili geodet, projektant zgrada - arhitekt, projektanti komunalne

infrastrukture – inženjeri raznih struka, projektant navodnjavanja i odvodnje, krajobrazni

arhitekt, ekolog, stručni konzultant (osobito u pravnom području i za ishođenje dozvola) te

stručni nadzornik (European Institute of Golf Cours Architects).

Arhitekt ili projektant golfskog igrališta (Golf Course Architekt) jest specijalist koji sudjeluje

u procesu od planiranja (kao konzultant i predstavnik investitora, ako je investitor poznat) pa

do završetka gradnje. Odabir kvalificiranog arhitekta golfskog igrališta za investitora je od

velike važnosti jer on treba raspolagati znanjima i iskustvom u područjima kao što su:

planiranje golfskog igrališta (Master plan); planiranje terena, zemljani radovi i oblikovanje

terena; zaštita okoliša i ekologija; drenaža i navodnjavanje; biljni pokrov (raslinje); izvedbeni

nacrti, troškovnik i ponudbena dokumentacija; podrobni plan terena za igru, raspored polja i

rupa; oblikovanje dijelova terena za igru – Green, Tee i Bunker; stručna terenska praksa;

ugovorno pravo; sigurnost i zaštita na radu; ishođenje dozvola i provođenje regulative;

koordinacija i nadzor cjelokupnoga zahvata ( EIGCA - European Institute of Golf Cours

Architects). Jedino će u tom slučaju investitor dobiti kvalitetnu uslugu koja se očituje u

27

učinkovitosti provedbe projekta, kontroli planiranih troškova i izbjegavanju većih pogrešaka

u projektiranju, izvedbi i daljnjem korištenju golfskog igrališta.

Budućnost golfa leži u vještini stvaranja uravnoteženog odnosa ekoloških, ekonomskih i

socijalnih čimbenika. Kvalitetne dijelove kulturnoga krajolika u okolici i unutar golfskog

igrališta (vinogradi, voćnjaci, maslinici, ostatci povijesnih perivoja, arheološki nalazi, dvorci,

kurije, ljetnikovci, napuštene industrijske ili druge povijesne građevine) treba primijeniti kao

bitne elemente atraktivnosti i prepoznatljivosti golfskog igrališta (Barton; 2008:13).

Prostorno okruženje predstavlja ukupnost prirodnog i izgrađenog okoliša, uključivo zaštićenu

prirodu, kulturna dobra materijalne baštine i cjelokupni ekološki sustav. Najpovoljnija su

pjeskovita i glinasta tla. Za kasniji kvalitet travnatog pokrova, osobito je važna sposobnost

upijanja tla. Stoga, što je više tlo homogeno, to je nepovoljnija lokacija. Isto to vrijedi i za tla

s kamenjem i stijenama. Neprikladna su močvarna tla i tla u koja prodiru podzemne vode kao

i klizajuća ili premekana tla. Najveći dio tla golf igrališta mora biti obraslo travom. Za to je

posebno pogodno propusno tlo bogato silicijem.

Uznapredovala tehnologija pri izradi golf igrališta danas omogućuje izbor miješanih kakvoća

tla poput livada i površina koje ne donose urod. Za fairway potrebno je izbjegavati tla koja

sadrže glinu, krševita tla ili močvarna tla. Ona obuhvaćaju dodatne zahvate pri izgradnji, što

iziskuje i dodatne troškove izgradnje. Međutim, za rough takvo tlo je upravo idealno budući

da prirodne osobine terena daju dodatnu vrijednost igralištu. Kriteriji koje je potrebno

detaljno analizirati prilikom izrade elaborata o projektu izgradnje golf igrališta odnose se na:

ekonomske kriterije koji uključuju temeljna pitanja o pristupačnosti mjesta, prihvatljivim

troškovima zemljišta, troškovima razvoja, sposobnost nesmetanog odvijanja svih faza

procesa izgradnje terena; nadalje geografski kriteriji koji uključuju proučavanje prirodnih

mogućnosti i/ili ograničenja zahvata a uključuju topografiju mjesta, tlo, voda, vegetacija,

briga o divljim životinjama, zračni promet, buka (Institut građevinarstva Hrvatske; 2008:25-

27).

Najbitniji čimbenik planiranja golfskih igrališta jest procjena pogodnosti pojedinoga područja

za njegovu izgradnju. Osnovni elementi koji se procjenjuju jesu: teren, prirodni čimbenici,

infrastruktura i turistički čimbenici (Golf Management Handbuch; 1996:75). U sljedećoj

tablici prikazani su čimbenici koje je potrebno uzeti u obzir prilikom planiranja izgradnje golf

terena.

28

Tablica 5. Čimbenici planiranja golf igrališta

Izvor: izradila studentica prema Golf Management Handbuch, Paff Marketing GmbH, 1996.

Istaknuti su brojni čimbenici koje je potrebno detaljno analizirati kako bi se udovoljili svi

mogući zahtijevi i kako bi se postigla bolja ravnoteža između kriterija očuvanja okoliša te

ekonomske isplativosti projekta. Svi konzultirani izvori ističu da je za odabir područja

najvažniji čimbenik opravdanost i isplativost izgradnje golfskog igrališta tamo gdje osim

topografskih postoje i druga obilježja područja koja je potrebno uzeti u obzir.

POGODNOSTI

PRIRODNIH ČIMBENIKA

POGODNOSTI

INFRASTRUKTURE

vrsta tla

godišnja količina padalina i

insolacije

obličje terena

vegetacija

podzemne vode

litološka i pedoliška obilježja

prometna povezanost s naseljenim mjestima

dostupnost/pristupačnost terenu

blizina zračne luke i prometnica

opskrba i odvoz otpada

postojeće korisne zgrade i građevine

utjecaj na naposredno susjedstvo

POGODNOSTI TERENA PROCJENA TURISTIČKIH ČIMBENIKA

veličina

vlasnički odnosi

postojeći način korištenja zemljišta

oblik terena

izloženost terena

pomicanje terena

zahtjevi za različitim oblicima zaštite

mogućnost ishođenja dozvola

trajanje sezone

atraktivnost grada

atraktivnost lokacije

kapacitet prostora

postojeći smještajni kapaciteti

mogućnost izgradnje novih kapaciteta

bogatstvo turističke ponude područja

29

3.5. PRIMJERI IZGRADNJE GOLF IGRALIŠTA U HRVATSKOJ

Republika Hrvatska je u skladu sa Programom prostornog uređenja RH (NN br. 84/13)

donijela Program razvitka golfa (NN br.71/00) kao elementa razvojne strategije hrvatskog

turizma. Kao jedan od najpovoljnijih prostora za izgradnju golf igrališta odabrana je upravo

Istra gdje je određena 21 lokacija za golf igrališta.

Među njima je i lokacija «Brkač» kod Motovuna. Iako se čini da Hrvatska nema tradiciju

golfa, prije drugog svjetskog rata golf se igrao na tri lokacije i to na otoku Veliki Brijun, u

Zagrebu i u Ičićima. Polovicom XIX stoljeća austrijski industrijalac Paul Kupelwieser na

Brijunima je izgradio turističko središte sa brojnim sportskim sadržajima: sportovi na vodi,

kriket, tenis, jahanje i polo, a 1922. g. dovršeno je i golf igralište sa 18 rupa. To je po pisanju

ondašnjeg tiska bilo jedno od najljepših golf igrališta u Europi. 1930. g. na tom igralištu

održano je veliko međunarodno natjecanje koje je privuklo „kremu“ tadašnje Europe.

Posljednje natjecanje održano je 1939. g. O igranju golfa u Zagrebu i Ičićima malo se zna

osim da su igrališta bila sa 9 rupa, te da su otvorena oko 1930. g. i da su djelovala do početka

rata (Bartoluci, Čavlek; 2000:121).

U Republici Hrvatskoj za športsku komponentu golfa nadležno je Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i športa. Promociju golfa u turističke svrhe vodi Ministarstvo turizma, a za

prostorno-planski aspekt, zaštitu okoliša i građenje golfskih igrališta nadležno je Ministarstvo

zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

U Republici Hrvatskoj posebno su atraktivne lokacije smještanja golf terena na otoke. Golf

na otocima najbolja je mogućnost njihovog oživljavanja i integracije u europski i svjetski

turistički sustav. Gradnja golf terena na otocima zahtijeva i gradnju malih zračnih luka,

gradnju postrojenja za reciklažu vode, razvoj infrastrukture i telekomunikacija, bolju

međusobnu prometnu povezanost te veći broj kvalificiranih stručnjaka što dovodi do

oživljavanja otoka uz porast kvalitete života na njima.

Uporišta za plansko djelovanje u Republici Hrvatskoj sadržana su u dokumentima Vlade

Republike Hrvatske, na čemu se sustavno radi od 1995. godine. Od tada su doneseni sljedeći

dokumenti (Ministarstvo zaštite okoliša; 2010:29):

30

Golf kao element razvojne strategije hrvatskog turizma, Ministarstvo turizma, 1995.,

(NN br. 71/00)

Prijedlog koordinacije aktivnosti pripreme projekata izgradnje golf igrališta kao

elementa razvojne strategije hrvatskog turizma, Ministarstvo turizma, 1997., (NN br.

34/97)

Program razvitka golfa kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma,

Ministarstvo turizma, 1999., (NN br. 143/99)

Zaključak Vlade RH od 26. kolovoza 1999. godine o prihvaćanju "Programa razvitka

golfa kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma", te dopuna zaključka Vlade

RH od 23. prosinca 1999., (NN br. 142/99)

Odluka o uvjetima i načinu davanja zemljišta, šuma i šumskog zemljišta u državnom

vlasništvu za izgradnju golfskih igrališta (Vlada Republike Hrvatske, 11. listopada

2001.), (NN br. 211/01)

Kriteriji za planiranje turističkih predjela obalnoga područja mora(Savjet prostornog

uređenja RH, 2009.), poglavlje 2.1.4. Uvjeti smještaja golfskih igrališta, poglavlje

2.4.3. Određenja prostornih uvjeta planiranja po vrstama turističkih predjela (T1, T2,

T3) i poglavlje 2.4.4. Određenja prostornih uvjeta planiranja smještajnih jedinica -

vila, (NN br. 57/09)

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.godine. (NN br. 55/13)

Prema podacima iz prostornih planova županija u Republici Hrvatskoj danas je planirana

izgradnja 89 golfskih igrališta i to 55 igrališta u jadranskim županijama i 34 igrališta u

kontinentalnim županijama. Od 55 planiranih golfskih igrališta u jadranskim županijama, dio

igrališta je planiran u obalnom pojasu, a dio u zaobalju ili u unutrašnjosti. Najveći broj

golfskih igrališta planiran je u Istarskoj (23), Zadarskoj (15) i Zagrebačkoj županiji (10), po

jedno igralište planiraju Šibensko-kninska, Virovitičko-podravska i Sisačko-moslavačka

županija te Grad Zagreb, a igrališta ne planiraju Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska i

Koprivničko-križevačka županija.

Za izgradnju golf igrališta u Hrvatskoj potrebno je oko 5 mil. eura, što je jeftinije nego u

ostalim destinacijama, a razlog za to je jeftinije zemljište ili njegov zakup, nepostojanje

konkurencije, skromnija infrastruktura, korištenje jeftinije radne snage i građevinskog

materijala (Ministarstvo zaštite okoliša; 2010:37). U Hrvatskoj se planira izgradnja golf

31

ponude koja bi se razvijala u grozdovima koja obuhvaćaju oko 5 igrališta na međusobnoj

udaljenosti od oko 1 sat vožnje automobilom.

U sljedećim tablicama prikazane su predviđene lokacije golf terena u Hrvatskoj prema

Strategiji razvoja turizma do 2020. godine.

Tablica 6. Golf tereni - sjeverni Jadran

SJEVERNI JADRAN

GROZD SJEVERNA

ISTRA

GROZD SREDIŠNJA ISTRA

GROZD JUŽNA ISTRA

GROZD KVARNER

Fratarska šuma, Brtonigla;

Stancija Špin, Tar-Vabriga;

Loborika,Marčana; Područje Brseč –

Mošćenička Draga;

Vrnjak, Grožnjan; Stancija Grande, Vrsar; Muzil, Pula; Područje Dobrinj - Čižići,

Krk;

Prašćarija, Novigrad Kloštar, Vrsar; Marlera, Ližnjan Područje Omišalj, Otok

Krk

San Marco,Rovinj;

San Polo-Kolone, Bale

Izvor: izradila studentica prema Strategiji razvoja turizma RH do 2020. (NN, br. 55/13)

Iz navedene tablice može se vidjeti da područje Istre prednjači prema broju golf igrališta.

Područje Istre ima niz pogodnosti za razvijanjem bogate golf ponude. Reljefne značajke

istarskog područja su vrlo bogata razvedenost brežuljaka s blažim ili strmijim padinama bez

prevladavajućeg smjera pružanja, za razliku od krša sa bogato rasječenim dolinama. U

krajobrazu na flisnoj podlozi izmjenjuju se vinogradi, voćnjaci, šume i livade sa razbacanim

zaseocima na istaknutim vrhovima brežuljaka. Istra je tako uz Zagreb jedna od

najatraktivnijih lokacija za građenje golf igrališta.

Na potezu od Umaga na sjeveru do Medulina na jugu, pored postojećeg igrališta na

Brijunima postoji veliki potencijal za smještanje velikog broja novih golf igrališta, koja bi i

brzo popunila kapacitete zahvaljujući gostima iz Italije, Austrije, Njemačke i ostalih zemalja.

Gledajući geografski položaj Istra je okružena morem sa tri strane pa se izdvojenost

reljefnom barijerom prema kopnenom zaleđu odražava izrazitim maritimnim karakterom

32

prostora. Rubni položaj unutar Republike Hrvatske s jedne strane, i blizina razvijenijih

zemalja Južne i Srednje Europe s druge strane, utječu na funkciju Istre u razvoju bogate golf

ponude. Turistička infrastruktura Istre je najrazvijenija u Hrvatskoj, turistički stručnjaci imaju

najviše kontakata s Europom, a dodatnu atraktivnost daju i vrlo vrijedni arheološki nalazi koji

svjedoče o kulturnoj tradiciji od starih Rimljana do danas. U Istri su također sve aktualniji i

jahački sportovi što se uklapa s ponudom golf terena.(Ministarstvo zaštite okoliša; 2010:39).

Golf projekti na pojedinima lokacijama su u fazi dobivanja dozvola i izradi projektno-

tehničke dokumentacije. Napravljeni su određeni koraci u smjeru integracije golf projekata u

Istri. Golf lokacije predviđene Prostornim planom Istarske županije su: "Crveni Vrh" kod

Savudrije (novo), "Prašćarija" kod Novigrada (novo), "Markocija" kod Umaga (novo),

"Mateliši" kod Umaga (novo), "Fratarska šuma" kod Karigadora (novo), "Tar-Mirna Stancija

Špin" kod Tara (potencijalno), "Zelena laguna" kod Poreča (potencijalno), "Kloštar" kod

Sv.Lovreća (potencijalno), "Stancija Grande" kod Vrsara (potencijalno), "San Marko" kod

Rovinja (potencijalno), "Vrnjak" kod Grožnjana (2x18 rupa), "Brijuni" na otoku Veliki

Brijun (rekonstrukcija povijesnog igrališta) , "Loborika" kod Labina (potencijalno),

"Marlera" kod Ližnjana (novo), "Dubrova" kod Labina (potencijalno), "Jakomiši" kod Pišna

(potencijalno), "Kožljak" kod Kršana (potencijalno), "Kolone" kod Bala, "Brkač" kod

Motovuna (2x18 rupa), "Barbariga-Porto Mariccio" kod Peroja (novo), "Larun" kod Červara

(potencijalno) (Prostorni plan Istarske županije; 21. 09. 2008.).

Jedno je igralište planirano na devastiranom području (sanacija šljunčare, Jelenje u

Primorsko-goranskoj županiji), a za jedno se navodi da se ne planira izgradnja turističkih

smještajnih jedinica (igralište Jalkovec u Varaždinskoj županiji).

U sljedećoj tablici prikazane su planirane lokacije golf grozdova na području južnog Jadrana.

33

Tablica 7. Golf tereni - južni Jadran

JUŽNI JADRAN

GROZD DALMACIJA

ZADAR

GROZD DALMACIJA

ŠIBENIK/SPLIT

GROZD DALMACIJA

DUBROVNIK

Područja Tustica Sukošan; Područje Sinjsko polje; Područje Ćilipi-

Miočići;

Baštijunski brig – Vransko

jezero; Područje Skradina;

Područje Srđ-

Zvekovica

Područje Posedarje Područje Zabiokovlja

Izvor: izradila studentica prema Strategiji razvoja turizma RH do 2020. (NN, br. 55/13)

U području južnog Jadrana najviše je planirana izgradnja u Zadarskoj županiji, a posebnu

važnost za razvoj turizma ima gradnja golf terena na Srđu. Unatoč značajnim ulaganjima u

turizam posljednjih godina, ukupan turistički proizvod Dubrovnika i dalje stagnira i

nedovoljno je konkurentan na sve zahtjevnijem turističkom tržištu. Podaci o profitabilnosti

turističkog sektora, prosječnoj turističkoj potrošnji, prosječnom broju dana boravka,

iskorištenosti smještajnih kapaciteta i strukturi ukupnog turističkog prometa nisu

zadovoljavajući, posebice uzevši u obzir potencijal Dubrovnika kao destinacije. Stoga bi

orijentiranost izgradnji golf terena uvelike podigla Dubrovnik na golfskoj turističkoj karti.

U sljedećoj tablici prikazane su planirane lokacije golf grozdova na području kontinentalne

Hrvatske.

34

Tablica 8. Golf tereni - kontinentalna Hrvatska

KONTINENTALNA HRVATSKA

GROZD

SREDIŠNJA HRVATSKA

GROZD

SLAVONIJA

Golf & country club Zagreb, Blato; Područje Osijeka;

Golf Club Dolina Kardinala, Krašić; Podunavlje na području Vukovar - Ilok

Golf centar Novi Dvori, Zaprešić;

Spa & Sport Resort Sv. Martin;

Draškovec Spa & Golf Resort, Prelog

Izvor: izradila studentica prema Strategiji razvoja turizma RH do 2020. (NN, br. 55/13)

Golf u Slavoniji razlikovao bi se od golfa na otocima ili u Istri prema krajobrazu i klimi čime

bi se povećala kvaliteta hrvatske ponude. Idealna gradilišta nalaze se na obroncima

slavonskih gora koje treba povezati s turističkom ponudom Zagreba.

Golf grozdovi se planiraju na područjima koja su lako dostupna, klimatski povoljna, dobro

infrastrukturno opremljena te u blizini većih turističkih i/ili urbanih aglomeracija. Akcijski

plan izgradnje pretpostavlja izmjene i dopune postojećeg Zakona o prostornom uređenju i

gradnji (NN br. 76/07 i 38/09) te Zakona o šumama (NN br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10,

124/10, 25/12, 68/12, 148/13) kojima se omogućuje izgradnja golf igrališta (terena) u šumi i

na šumskom zemljištu bez njihove prethodne prenamjene u građevinsko, a sve sukladno

vrijedećoj prostorno planskoj dokumentaciji. Time se bitno skraćuje procedura ishođenja svih

potrebnih dozvola te znatno proširuje broj pogodnih lokaliteta za izgradnju golf igrališta.

Poslovi prostornog planiranja i projektiranja u graditeljstvu u Republici Hrvatskoj pravno su

uređeni Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/2007.,38/2009.). Zakonom o

arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN

152/2008.) utvrđene su kompetencije za projektiranje i nadzor za arhitekte i krajobrazne

35

arhitekte, inženjere građevinarstva, strojarstva i elektrotehnike. Zakonom o obavljanju

geodetske djelatnosti (NN 152/2008.) to je uređeno i za geodetsku struku.

Planiranje golfskog igrališta u prostornim planovima županija, gradova i općina zahtijeva od

planera potrebna znanja glede kriterija odabira područja, bez kojih nije moguće kvalitetno i

stručno utemeljeno planirati. Sva golfska igrališta u Republici Hrvatskoj izgrađena su

sredstvima privatnih ulagača. Iznimka su igralište Novi Dvori Zaprešićki i vježbalište

Molindrio - Zelena Laguna u Poreču, koji su do sada financirani sredstvima jedinica lokalne

samouprave.

Hrvatskoj su prijeko potrebni specifični sadržaji turističke ponude na temelju kojih će biti

moguće ponuditi nova turistička iskustva te privući određene tržišne niše. U tom kontekstu,

posebno valja naglasiti potrebu uspostave primjerene golf ponude. Kako je, sukladno

postojećim prostornim planovima, gotovo svaka hrvatska županija, kroz rezervaciju prostora,

autonomno iskazala potrebu za izgradnjom određenog broja golf igrališta, u cilju utvrđivanja

razvojnih prioriteta i efikasnog usmjeravanja razvojnog procesa u skladu s mogućnostima

državnog proračuna i stvarnim potrebama pojedinih turističkih makroregija, potrebno je na

nacionalnoj razini definirati prioritete i stvoriti preduvjete za sustavan i troškovno racionalan

pristup razvoju golf turizma u Hrvatskoj. Program razvitka golfa, odnosno izgradnje golf

igrališta od važnosti je za Republiku Hrvatsku i ima karakter i smisao inicijalnog i poticajnog

programa i jednog neprekinutog razvojnog procesa kojim se Hrvatska, kao turistička zemlja,

treba tržišno dokazati i kao kvalitetna mediteranska i europska golf destinacija.

36

4. GOLF TURIZAM U KONTEKSTU UTJECAJA NA OKOLIŠ

Golf je uvršten u onu kategoriju prostornih aktivnosti za koje je potrebno izraditi ocjenu

utjecaja na okoliš. Najčešće primjedbe odnose se na potrošnju prostora, potrošnju vode i

aplikaciju agrokemikalija, te utjecaj na krajobraznu i biološku raznolikost. Da li su primjedbe

opravdane ili ne, detaljnije je analizirano kroz sljedeće tematske jedinice: 1) važnost zaštite

okoliša pri gradnji golf terena, 2) onečišćenje i degradaciju okoliša i 3) SWOT analizu

ulaganja u golf turizam.

4.1. VAŽNOST ZAŠTITE OKOLIŠA PRI GRADNJI GOLF TERENA

Zaštita okoliša smatra se ozbiljnim socijalnim i ekonomskim problemom kojemu se mora

pristupati holistički želimo li postići i sačuvati kvalitetu života za nas same, kao i za

generacije koje dolaze. Politika zaštite okoliša pojavila se kao odgovor na lokalne probleme,

ali se kasnije proširila izvan nacionalnih granica jer je uništavanje okoliša izazvalo opću

zabrinutost i potaknulo temeljito znanstveno istraživanje.

Kako bi se ustanovio cjelokupan opseg mogućih posljedica određenog zahvata na okoliš

potrebno je u početnoj fazi procjene utjecaja predmetnog zahvata na okoliš odrediti sustave

vrijednosti na lokaciji zahvata i hijerarhiju utjecaja samog zahvata na njih. Različiti

metodološki pristupi služe kao sredstvo otkrivanja potencijalno ugroženih sustava vrijednosti

tijekom realizacije i rada zahvata. Degradacija okoliša i mjere njegove zaštite znatno utječu

na gospodarske aktivnosti, ali se taj utjecaj nedovoljno statistički zahvaća i sustavno prati

(Črnjar; 2002:92). Ponašanje ljudi prema ekološkim rizicima i neizvjesnostima obilježeno je

nepovjerenjem, a i neznanjem te ljudi često pogrešno povezuju događaje koji su od presudne

važnosti. Turizam, otkada je poprimio velike razmjere i privukao mase ljudi koje se

aglomeriraju na velikom broju mjesta i područja, po svojoj mobilnosti i dinamičnosti, po

zahvatima koje primjenjuju u prostoru i po resursima koje iskorištavaju, te po vidljivim

tragovima što ih ostavljaju na pejzaž, postao je uz industrijalizaciju i urbanizaciju jednim od

najsnažnijih faktora pritiska na prostor (Črnjar; 2002:320).

Međutim, upravo je turizam u nekim zemljama prepoznat kao pokretač gospodarskog rasta

koji kroz golf nastoji produžiti i nadopuniti svoju sezonalnost te podići kvalitetu usluge na

37

višu razinu. No, kako bi se to ostvarilo, izgradnja golf terena iziskuje značajne promjene

okoliša što nailazi na sve glasniju opoziciju gradnji terena i razvoju golf turizma.

Prve povijesne opozicije golfu javljaju se u Meksiku, a pogotovo u Aziji, posebno u

zemljama gdje je golf prouzročio znatne štete u smanjenju vodnih resursa za piće, izvlaštenje

zemljišta i sječu šuma.

Planirane realizacije golfskih igrališta potiču prijepore i sumnju da se golf kao veliki potrošač

prostora zlorabi za otvaranje novih građevnih područja, uglavnom u obalnom području mora i

u zaštićenim dijelovima prirode. To su neki od razloga odbojnosti i neprihvaćanja golfa u

stručnoj i široj javnosti.

4.2. ONEČIŠĆENJE I DEGRADACIJA OKOLIŠA

Svako igralište za golf ima utjecaj na okoliš, prirodu i ljudsko zdravlje, te na sam prostor, a

kao najveće mane igrališta za golf navode se: zagađenje pesticidima, intenzivno korištenje

vode za održavanje travnjaka te utjecaj na krajolik odnosno na uništavanje prirodnih

ekosustava. Hrvatska je još uvijek nedovoljno turistički izgrađena i ima relativno nezagađeni

okoliš. Prilika koju prirodne ljepote Hrvatske pružaju domaćim i stranim investitorima ne

smije se upropastiti stoga je potrebno provesti detaljnu analizu svih utjecaja i posljedica

prilikom i nakon izgradnje golf terena.

Osim uništavanja tla, krajolika i ekosustava, gradnja apartmanskih naselja i hotela na golf

igralištu povlači za sobom cijeli niz sekundarnih utjecaja na okoliš kao što su: stvaranje većih

količina otpada i otpadnih voda koje treba propisno zbrinuti, povlačenje električne mreže,

telekomunikacijske infrastrukture i cesta koje također imaju utjecaj na biljni i životinjski

svijet, te na zdravlje i kvalitetu života ljudi u okolici.

Navedeni ekološki problemi koji se javljaju prilikom izgradnje i održavanja golf terena

detaljnije su objašnjeni u sljedećim tematskim jedinicama: 1) pretjerano trošenje vode, 2)

izgradnja u očuvanim dijelovima prirode, 3) pretjerano korištenje pesticida i 4) utjecaj

na zdravlje ljudi.

38

4.2.1. Pretjerano trošenje vode

Jedno od najvažnijih resursa za izgradnju i održavanje golf terena je svakako voda. Golf

igrališta ne mogu opstati bez vode. Upravo zbog nedostatka prirodnih padalina potrebno je

nadoknaditi održavanje terena umjetnim navodnjavanjem to ima izrazito negativan utjecaj na

vodoopskrbu. Količina vode potrebne za prskanje čitavog područja ovisi o regiji tj. klimi i

godišnjem dobu, a prosječno golf igralište koje je smješteno u području kontinentalne klime

treba do 450 m3 vode na dan tijekom 40 - 50 tjedana na godinu, što predstavlja jednu od

većih negativnosti izgradnje golf terena (Bartoluci, Čavlek; 2000:112). Upravo iz tog razloga

potrebno je razraditi mogućnosti dovoda vode. Velika potrošnja vode smanjuje se odabirom

travnih smjesa koje traže manje vode i tehnološkim mogućnostima obrade vode kao

recikliranje, ili desalinizacija. Onečišćenje voda smanjuje se uporabom autohtonih travnatih

vrsta prilagođenih podneblju na kojem se planira gradnja golf terena. Korištenjem manje

vrijednoga šumskog i poljodjelskog zemljišta ne nanosi se šteta nego se obvezatnim velikim

površinama prirodnih nasada stvaraju nova staništa biljnih i životinjskih vrsta.

Količina vode potrebna za navodnjavanje golf igrališta ovisi o klimatskim uvjetima područja

na kojem se planira golf igralište, svojstvima korijenskog sustava trava, vrstama trava,

korištenju travnjaka kao i izvoru vode za zalijevanje. S obzirom da rough površine

predstavljaju površine s najmanjom potrebom za održavanjem u odnosu na ostale elemente

golf igrališta (green, tee, fairway), te površine su izuzete od navodnjavanja, pa će iste zadržati

prirodan, krševit izgled. Potreba za vodom najveća je u sušnom i toplom periodu godine

(ljeti), dok je u zimskom i vlažnom periodu godine najmanja. Specifična potreba za vodom je

različita i za pojedine elemente golf polja. Tako je najveća potreba za vodom na površinama

green i tee, a manja na fairway površinama. Kod određivanja potreba vode za navodnjavanje

golf igrališta, izračun potrebe za navodnjavanje temelji se na najvećoj dnevnoj potrebi u

sušnom periodu.

Svako golf igralište, srednjeg tipa, s 18 rupa, prema procjenama Europske Golf Udruge, troši

prosječno 2.000 kubičnih metara vode dnevno. Svaka 24 sata jedno golf igralište “popije”

istu količinu vode koju potroši jedan gradić s 8000 stanovnika. tj. 6000 – 8000 m3 po hektaru

godišnje što je 3 – 4 puta više od prosječnih potreba za vodom u poljoprivredi, a pritom se

javljaju i etički konflikti jer se ne proizvodi hrana, već se tlo i voda troše u sportske svrhe,

dok je u obalnim zonama dodatni problem mogućnost zaslanjivanja podzemnih voda zbog

39

prekomjernog crpljenja (Barton; 2008: 23). Uz to što se opterećuje postojeća vodoopskrbna

mreža i direktno povećava zahvat pitke vode iz rezervoara golfom se povećava mogućnost

kontaminacije podzemnih ležišta pitke vode aplikacijom gnojiva. Golf tereni zahtijevaju

ogromnu količinu vode svaki dan, a kao i kod drugih slučajeva prekomjernog korištenja

vode, to može dovesti do nestašice vode. Ako voda dolazi iz bunara, pretjerano ispumpavanje

može izazvati prodore slane vode u podzemne vode. Golf naselja se sve više i češće nalaze u

ili u blizini zaštićenih područja ili područja gdje su resursi ograničeni, pogoršavajući njihov

utjecaj.

Voda potrebna za funkcioniranje golf igrališta odnosi se na potrebe za sanitarnom opskrbom

vila, golf kuće i objekata za održavanje, protupožarnu zaštitu golf igrališta (objekata i šume)

te količine za navodnjavanje područja igrališta.

4.2.2. Izgradnja u očuvanim dijelovima prirode

Golf igralište je u potpunosti umjetna tvorevina. Pod pojmom golf projekta podrazumijeva se

izgradnja ne samo golf igrališta, već kompletnih golf centara s mnogostrukim pratećim i

smještajnim sadržajima. To je uobičajeno kada se igrališta realiziraju u zonama koje su

udaljene od gradova i naselja ili postojećih turističkih naselja. Ponekad upravo zbog

spektakularnosti i uspješnosti promocije golf terena, investitori žele upravo najljepše odnosno

najvrjednije nedirnute dijelove prirode.

Golf igrališta u Hrvatskoj se, mimo par izuzetaka, uglavnom planiraju na ekološki i kulturno

najvrjednijim područjima koja se nalaze uz sam rub ili čak unutar granica zaštićenih područja

i ekološke mreže Republike Hrvatske. Tako npr. dio područja planiranog golf igrališta u

području rijeke Mrežnice, nalazi se unutar područja predviđenog za zaštitu u kategoriji

značajni krajobraz, a prema Zakonu o zaštiti prirode (NN, br. 70/05) u značajnom krajobrazu

nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen. To u svom

očitovanju ističe i Javna ustanova za upravljanje i zaštitu prirodnih vrijednosti Karlovačke

županije Natura viva. Unutar 80 hektara golf terena nalazi se i niz lokacija predviđenih za

zaštitu kao što su arheološki lokalitet Crkvišće, nekoliko lokacija etnološke baštine i

memorijalne baštine te povijesna građevina Bosiljevčev mlin (http://www.h-

alter.org/vijesti/ekologija/golfom-protiv-mreznice/print:true; 23.2.2013.).

40

Golf igralište Brkač nalazi se podno Motovuna (UNESCO-va zaštita) uz vrijedni krajolik

rijeke Mirne i unutar ekološke mreže. Uz Vransko jezero, koje je pod zaštitom kao park

prirode i pod međunarodnom zaštitom kao jedno od svjetski važnih močvarnih područja

isplanirano je čak 8 golf igrališta. Općina Bilje planira mijenjati prostorni plan kako bi se

uguralo igralište za golf u park prirode Kopački rit, a čak je i plato Srđa unutar ekološke

mreže i naravno iznad Dubrovnika (http://matrixworldhr.wordpress.com/2013/02/08/utjecaj-

golf-terena-na-ljude-i-okolis; 2.8.2013.). Iz prijedloga ovih lokacija, možemo zaključiti da

planeri golf igrališta u Hrvatskoj žele kapitalizirati najvrjednije prirodne i kulturne resurse, te

ih, indirektno urbanizirati. Time će njihove nekretnine možda dobiti na vrijednosti, ali će se

trajno devastirati prirodno i kulturno blago Hrvatske.

4.2.3. Pretjerano korištenje pesticida

Primjena umjetnih gnojiva, te herbicida i pesticida potrebnih za konvencionalnu vrtlarsku

kozmetiku golf igrališta, uzrokuje visoki stupanj kontaminacije zemljišta. U slučaju

neadekvatne kontrole tokova i konačnih destinacija odljevnih voda s golf igrališta to može

dovesti do zagađivanja izvora pitke vode i tla. Pokušavajući se oduprijeti rastućim kritikama i

protivljenju golf igralištima i stvoriti pozitivnu sliku o sebi u javnosti, golferi nude terene bez

pesticida, golf terene prijateljske prema okolišu ili osjetljive golf terene. Međutim takve

terene je teško napraviti budući da kreiranje i održavanje savršenog travnjaka neizbježno

zahtijeva intenzivnu upotrebu kemikalija. Kod golfa se isključivo koriste gnojiva s

dugotrajnim djelovanjem kako bi se smanjila učestalost nanošenja. U održavanju travnjaka

koriste se i biotehnološki enzimski preparati, a služe za povećanje vitalnosti travnjaka te

smanjuju količine unesenih sredstava na „greenu“ za cca 30 % (Fakultet strojarstva i

brodogradnje, 2009:48).

Tourism Concern, britanska organizacija koja radi sa zajednicama u destinacijskim zemljama

s ciljem smanjenja socijalnih i ekoloških problema vezanih uz turizam; je izračunala da

prosječno golf zemljište u tropskim zemljama poput Tajlanda treba godišnje oko 1500 kg

kemijskih gnojiva, pesticida i herbicida te troši vode jednako kao 60.000 mještana

(http://matrixworldhr.wordpress.com/2013/02/08/utjecaj-golf-terena-na-ljude-i-okolis/;

8.2.2013.).

41

Danas je na golf igralištima u praksi primjena sporotopivih gnojiva s dugotrajnim

djelovanjem jer je u tom slučaju ispiranje opasnih nitrata u podzemne vode mnogo manje.

Svejedno, godišnje se za tretman dijelova igrališta po hektaru utroši oko 400 kg N, oko 200

kg P2O5, te oko 300 kg K2O (ASGCA; 2013). Uz gnojiva apliciraju se i velike količine

sredstava za zaštitu bilja koja također mogu onečistiti obližnje vode kao podzemne i/ili

nadzemne. U prvoj godini vegetacijskog razdoblja upotreba navedenih sredstava je najveća,

dok se sa sljedećim razdobljem vegetacije smanjuje. Na golf igralištu koriste se i

fitofarmacijska sredstva, kao što su herbicidi, fungicidi i insekticidi. Da bi trava ostala zdrava

koriste se sljedeći pesticidi: insekticidi u borbi protiv insekata, rodenticidi protiv glodavaca,

herbicidi protiv korova, fungicidi protiv gljivica, akaricidi protiv pauka i grinja te limacidi ili

moluskicidi protiv mekušaca.

Korištenje umjetnih gnojiva i pesticida ne utječe samo na travu, već i na čovjeka i kompletni

eko sustav. Oni se nakupljaju u zemljištu, te navodnjavanjem ili kišom dolaze u podzemne

vode i time i do čovjeka. Pogođeni su i brojni insekti, gujavice i glodavci, te životinje koje se

hrane njima. Dakle, golf tereni snažno utječu na eko sustav i mijenjaju ga bez ikakvih

prethodno napravljenih analiza o posljedicama izmjene krajolika. Prema Stokholmskoj

konvenciji o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, 9 od 12 najopasnijih i postojanih

organskih kemikalija su pesticidi. Opće poznata činjenica je da su pesticidi kancerogeni, neki

djeluju kao hormonalni disruptori, neuro toksični su, uzrokuju smetnje u rastu i razvoju, dok

su neki samo otrovni. Niti jedan nije siguran za ljudsku uporabu (Ecoina; 2012.129).

Istraživanja pokazuju na povećanu reakciju na stres kod životinja, čiji su preci bili izloženi

spojevima iz okoliša. Studija istraživači sa Teksaškog Sveučilišta u Austinu i Državnog

Sveučilišta Washington pod nazivom Kako će sadašnja izloženost kemikalijama utjecati na

ponašanje budućih generacija? dokazuje da se utjecaj pesticida proteže i na treću generaciju

potomaka, točno onu u kojoj se nalaze i ljudi od početka kemijske revolucije. Osim toga, The

Daily Green prenosi studiju koja povezuje dijabetes s pesticidima.

Pesticidi koji se obično koriste na terenima za golf su bili povezani s nevjerojatnim

povećanjem rizika od dijabetesa od 250% za radnike koji primjenjuju pesticide. Ovo je jedna

od najvećih studija te vrste, provedena od strane Nacionalnog instituta za zdravlje, na više od

30.000 ispitanika.

42

Istraživanje koju je proveo državni odvjetnik New Yorka o zagađenju podzemnih voda

pesticidima koje prouzrokuju golf igrališta Long Islanda, pokazuje da se je na golf igralištima

koristilo 4 - 7 puta više pesticida po jedinici površine nego u intenzivnoj poljoprivredi.

Zanimljivo je da je veća količina pesticida korištena i na privatnim golf igralištima u

usporedbi sa onima u javnom vlasništvu. U drugom istraživanju s Floride, dokazana je

prisutnosti pesticida u jezercima na golf igralištima, a najviše je bio zastupljen atrazin koji

izaziva promjene spola kod žaba, te općenito utječe na bolesti reproduktivnog sustava kod

ljudi. Za usporedbu 2007. godine atrazin je zagadio vodocrpilište u Zagrebu, a prema

napisima u medijima izvor zagađenja je bio lokalni golf teren. Jedno istraživanje o utjecaju

golf igrališta na krški ekosustav i zagađenje podzemnih voda u špiljama te moru u Meksiku je

dokazalo da vode koje se slijevaju sa golf terena u podzemlje sadrže u sebi pesticide. Takav

rezultat ne začuđuje, jer krški ekosustav je poznat po brzom prodiranju površinskih voda u

podzemlje, pa je stoga vrlo osjetljiv i na male količine otrovnih tvari, jer nema prirodni

kapacitet za samopročišćavanje kao neke druge vrste tla, kao duboko glinasto tlo

(http://www.zelena-istra.hr/?q=hr/node/337; 2006).

4.2.4. Utjecaj na zdravlje ljudi

Izgradnja golf igrališta uništava bioraznolikost flore i faune šireg pojasa, a na mnogim

lokacijama u svijetu je prouzrokovala deforestaciju i eroziju graničnih zemljišta širokog

opsega. Osim iznimnih količina vode potrebne za navodnjavanje golf terena, problem je i

utjecaj na krajolik, krčenje prirodne vegetacije i uništavanje staništa i hranilišta brojnim

životinjama.

Ljudi se protiv golfa bore ne samo u Hrvatskoj, nego i u daleko sređenijim i bogatijim

zemljama poput Japana, u kojem je Svjetska anti-golf organizacija i osnovana. Čak se i jedna

specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda, Međunarodna organizacija rada (ILO) izjasnila

vrlo kritičnim stavom o golfu naglašavajući da je realizacija golf igrališta u mnogim

državama prouzrokovala pravu ekološku katastrofu.

Kemikalija, trichlorfon, povezana je s 85% povećanjem rizika od dijabetesa kod povremenih

korisnika, a čak 250% povećanje rizika je primjećeno kod onih koji ga primjenjuju više od 10

puta. Od onih koji koriste kemikalije često zabilježeno je da 8,5% je razvilo dijabetes, u

odnosu na 3,5% onih koji ga nikada nisu koristili. Ovo nije jedino istraživanje, studije

43

dokazuju i da korištenje bilo kojeg od pesticida više od 100 dana u životu povećava rizik od

dijabetesa za 17% (BAKA; 2011:22).

Na PubMed-u (Nacionalna medicinska biblioteka nacionalnog instituta za zdravlje SAD-a)

postoje brojne studije koje se tiču povezanosti pesticida i golf terena. Jedna od studija govori

i o tome da većinom radnici koji održavaju terene uopće nisu upoznati s opasnostima i

pravilima rukovanja pesticidima, te da je veća pažnja posvećena treningu rada sa strojevima i

alatima nego njihovoj sigurnosti. Ako su uopće upoznati, onda se ti treninzi obavljaju za

vrijeme kišnih dana ili van sezone, a ne prije samog početka rada.

Ovo samo potvrđuje da uopće ne postoje neka zdravstvena ili ekološka pravila, koja bi se

morala uzimati jako ozbiljno u obzir pri izradi elaborata golf terena, ili ako postoje, nisu

sveobuhvatna. Golf igrališta mijenjaju krajolik i prirodni ekosustav, čak i kad nema građenja

na njima. U kolikoj mjeri će to biti, ovisi svakako o dizajnu i lokaciji igrališta, te načinu

upravljanja (Petar; 2010:55). Utjecaj na okoliš i prirodu se može smanjiti ukoliko dizajn

minimalno mijenja prirodni okoliš, pogotovu u smislu biljnih vrsta koje se sade na igralištu,

te minimalizacijom upotrebe pesticida. U devastiranom krajoliku igralište za golf bi čak

moglo i poboljšati kvalitetu ekosustava.

Dakle, postoji jako veliki broj studija koje se tiču golf terena i njihovog utjecaja na okoliš i

zdravlje ljudi, a koje bi se svakako morale uzeti u obzir od strane vlasti pri izdavanju dozvola

za gradnju golf terena i pratećih objekata. Treba uzeti u obzir sve učinke te gradnje, a ne

samo profit. Postoji također i mogućnost da se golf tereni održavaju na ekološki prihvatljiv

način, no to se sada čini kao utopija u ovom svijetu gdje briga o čovjeku i jedinoj planeti koju

imamo nisu na prvom mjestu.

4.3. SWOT analiza ulaganja u golf turizam

Na temelju iznesenih raznih prednosti, ali i nedostataka u procesu izgradnje i održavanja golf

terena, u sljedećoj tablici prikazana je SWOT analiza izgradnje golf igrališta u kojoj su

sveobuhvatno iznesene unutarnje snage i slabosti te vanjske prilike i prijetnje područja na

kojem se gradi golf teren. SWOT analiza napravljena je na primjeru izgradnje golf terena na

Srđu.

44

SWOT analizom prikazane su snage područja grada Dubrovnika, te slabosti koje je potrebno

mijenjati. Isto tako prilike koje pruža razvoj golf turizma općenito te potencijalne prijetnje.

Tablica 9. SWOT analiza izgradnje golf terena

SNAGE (Strenghts) SLABOSTI (Weaknesses)

povijesna i kulturna baština nedostatak kvalificiranih kadrova za rad na golf terenu

identitet grada mali broj domaćih golfera

geografski položaj sezonalnost turizma

atraktivnost grada administrativne prepreke

ekološki zdrava priroda i more loš imidž razvoja golf turizma u javnosti

kvalitetna hrana kvaliteta smještajnih kapaciteta

zračna luka kvaliteta infrastrukture

autohtoni način života

smještajni kapaciteti

dugogodišnja turistička tradicija

male udaljenosti između obalnog i kontinentalnog dijela

žičara

povoljna klima

ljudski potencijali

blizina emitivnih tržišta

PRILIKE (Opportunities) PRIJETNJE (Threats)

jačanje konkurentnosti mogućnost zagađenja okoliša

produženje turističke sezone špekulativna kupovina zemlje

privlačenje gostiju u pred/podsezoni sporost pravnog sustava

povezivanje s europskim prometnim koridorima pad cijena nekretnina

povećanje ulaganja zakonske prepreke

atraktivnost prostora reguliranje vlasničkih odnosa

poboljšanje identiteta – imidža destinacije gubljenje kontrole nad resursima

poboljšanje kvalitete ukupne turističke ponude neprimjerena arhitektura golf terena

poticanje lokalnog razvoja poduzetništva recesija

povećanje inozemnih ulaganja konkurencija

razvoj novih proizvoda zaostajanje u razvoju golf turizma

trend stalnog povećanja broja golfera u svijetu gubljenje lokalnog identiteta

Izvor: izradila studentica prema studiji Utjecaj projekta golf park Dubrovnik na turizam i

gospodarstvo Dubrovnika (Pende; 2012:74).

Iz navedene analize proizlazi da područje grada Dubrovnika ima mnoštvo vlastitih prednosti

koje ga smještaju u vrh turističke ponude. To su svakako dobri preduvjeti za izgradnju golf

igrališta, a u prilog tome idu i kretanja svjetskog golf turizma koja bilježe kontinuirani rast,

što privlači inozemna ulaganja u izgradnju nove i unaprjeđene dotrajale infrastrukture.

45

Dubrovnik u golf turizmu vidi mogućnost produženja turističke sezone i povećanja, ionako

već jakog branda top turističke destinacije.

Još jedna, vrlo bitna prilika koja se nudi u golf turizmu je doprinos u smanjenju

nezaposlenosti što je vrlo bitno u današnjim gospodarskim okolnostima i rastu

nezaposlenosti.

S druge strane kao glavni nedostaci su mali broj domaćih golfera, administracija te

nedostatak kvalificirane radne snage, kao i veliki problem zbog mogućnosti zagađenja

okoliša, raznih špekulacija te zaostajanjem u razvoju golf turizma. No, najveći nedostatak

protivnici razvoja golf turizma u Dubrovniku, osim s ekološkog aspekta, vide u negativne

aspektu sociokulturološkog djelovanja golfa na tradiciju jer se njime stvaraju novi običaji,

dok neki stari nestaju što je za njih u ovom trenutku neprihvatljivo.

46

5. PRIJEDLOZI MJERA ZA SMANJENJE NEGATIVNOG

UTJECAJA GOLF TURIZMA NA OKOLIŠ

Kompleksnost navedene tematike zahtjeva da se ona obradi kroz tri tematske jedinice: 1)

ekološki aspekt, 2) mjere zaštite okoliša tijekom planiranja i građenja i 3) mjere zaštite

okoliša prilikom održavanja i upravljanja golf terenima.

5.1. EKOLOŠKI ASPEKT

Igranje golfa i sam proces izgradnje golf igrališta nailaze na svoje protivnike. Postoje brojne

udruge i borci za zaštitu okoliša koji ističu mnoštvo negativnih utjecaja razvoja golf turizma

na okoliš i stanovništvo.

Nasuprot takvim stavovima, European Golf Association (EGA) smatra da golf nudi mnogo

prednosti, a svoja uvjerenja pokazuju kroz kontinuirano unaprjeđivanje zakonskih uvjeta i

mjera zaštite okoliša koje golf tereni moraju zadovoljavati. European Golf Association

promiče uspostavu nacionalnih inicijativa golf okoliša i usvajanje planova upravljanja

okolišem unutar golf objekata koji sadrže odgovore na ključna ekološka pitanja relevantna za

golf kako slijedi (http://www.ega-golf.ch, 13.11.2013):

klimatske promjene,

očuvanje vodnih resursa,

očuvanje biološke raznolikosti,

izbjegavanje zagađenja,

učinkovito korištenje prirodnih resursa - upravljanje otpadom i energetske

učinkovitosti,

krajolik i vizualni utjecaji,

kulturne baštine i arheologiju.

Unutar EGA postoje brojne organizacije koje su razvile razne sustave za zaštitu okoliša.

Organizacija The R&A Golf Course Committee koja je osnovana 2002. godine, nudi najbolja

rješenja u upravljanju golf terenima, sa specifičnim naglaskom na očuvanje svih ekoloških

47

pitanja. Djelovanje organizacije pomaže i promiče održavanje golf terena i sadržaja koji se

što bolje uklapaju u prirodni okoliš (http://www.ega-golf.ch, 13.11.2013).

Nadalje organizacija Golf Environment Organization koja je osnovana 2005. godine bavi se

pitanjima razmjene informacija između nacionalnih golfskih saveza i organizacija za zaštitu

okoliša, poboljšava koheziju strategija zaštite okoliša unutar golfa, pomaže u identifikaciji

prioritetnih pitanja održivosti, promiče nove inicijative za zaštitu okoliša u praksi s ostalim

vanjskim organizacijama i javnosti. Ujedno se bavi pitanjima odnosa između golfa, državne

regulative i nevladinih organizacija za zaštitu okoliša. Temeljna načela na kojima se temelji

su transparentnost, neutralnost, dobra znanost te uključivanje svih sudionika (http://www.ega-

golf.ch, 13.11.2013).

Od 1994. do 1999. godine djelovalo je udruženje EGA Ecology Unit koje su zajednički

pokrenuli Europska Golf Association (EGA), Royal i Ancient Golf Club of St. Andrews i

PGA European Tour. Udruženje je razvijeno od strane vodećih golf tijela u Europi, a radi

potrebe za koordiniranim pristupom u zaštiti okoliša u golfu. Nadalje na snazi od 1999. do

2003. godine je bio Committed to Green Programme inicijativa koja je promicala sve veću

svijest o utjecaju golfa na okoliš i želje da igra postane što više ekološki održiva. Program je

nastao pod utjecajem Europske Golf Udruge podržane od strane Royal i Ancient Golf Club of

St. Andrews i PGA European Tour, a od 1999. do 2003. je vođen od strane Green

Foundation. Zemlje sudionice programa su pokrenule vlastite ekološke certifikate. Iako su ti

certifikati imali visoke zahtjeve, golf klubovi su vrlo rado radili zahvate i izmjene na svojim

terenima kako bi dosegnuli visoke standarde zaštite okoliša.

(http://www.usga.org/course_care/articles/environment/general/environmental-principles for-

golf-courses-in-the-united-states, 13.11.2013).

48

5.2. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM PLANIRANJA I GRAĐENJA

Mjere zaštite okoliša tijekom planiranja i građenja primjenjuju se u svijetu bez izuzetaka te su

takve mjere u vrlo mnogo slučajeva uvrštene u zakone i propise mnogih država. To je slučaj i

u Hrvatskoj stoga su mjere iz hrvatskih zakona detaljnije objašnjenje kroz sljedeće cjeline: 1)

krajobrazno planiranje, 2) smanjenje utjecaja na tlo, 3) smanjenje utjecaja na vodu, 4)

smanjenje utjecaja na zrak, 5) smanjenje utjecaja na floru i faunu, 6) zbrinjavanje

otpada i 7) izgradnja novih objekata.

5.2.1. Krajobrazno planiranje

U cilju smanjenja utjecaja na okoliš na najmanju moguću mjeru moraju se primjenjivati razne

tehničke mjere zaštite, organizacijske mjere, zakonski propisi, standardi i normativi kod

definiranja koncepcijskih rješenja, projektiranja, kod izvedbe radova, korištenja zahvata,

održavanja i kontrole.

U skladu s tim, potrebno je napraviti detaljno usmjerenu valorizaciju krajobraznog prostora

oko osjetljivijih zona koje su prethodno utvrđene, s ciljem da se u okvirima danih

građevinskih zona sačuvaju, revitaliziraju i integriraju vrijedne krajobrazne strukture kao

nosioci krajobrazno ekoloških, percepcijskih, kulturnih i drugih vrijednosti. Planom uređenja

krajobraza, kako kartografski tako i tekstualno, obvezno je dati osnovne smjernice

krajobraznog uređenja, sanacije i integracije s vidika krajobraznog, ekološkog, percepcijskog,

kulturnog, rekreacijskog sustava prostornih vrijednosti kao uvjete uređenja prostora za

projekt krajobrazne arhitekture u fazi ishođenja akata za gradnju.

Oblikovanje golf igrališta treba prilagoditi tipičnim odlikama regionalnog ili za lokaciju

specifičnog kultiviranog krajolika te ga uz održavanje struktura staništa i postojećeg reljefa

staništa uključiti u izgled krajolika. Velike nekad iskrčene površine njiva mogu se pretvoriti

u, za čovjeka, ugodne prostore. I sami prostori za igru mogu se bez velikih pomicanja tla

prilagoditi prvobitnom krajoliku. Stoga, uređenjem golf igrališta, na površini mnogih nekoć

iskrčenih prostora sade se stotine stabala i tisuće grmova. Golf igrališta obogaćuju iskrčena

polja staništima i na taj način podižu razinu kultiviranog krajolika na opće dobro.

Osim toga potrebno je izbjeći nepotrebne zahvate na postojećim visokovrijednim strukturama

staništa kao npr. vlažna područja, prirodne vode, suhe i siromašne površine, kao i krčenje

49

šuma, polja i nasipa obraslih grmljem te pojedinih stabala ili skupina stabala. Po mogućnosti

na rubovima ili između staza treba stvarati mirne ekološki zaštićene zone, gdje se ne igra i

gdje nema strojeva za održavanje igrališta koje mogu poslužiti kao zaštitne zone za razne

vrste životinja (BAKA; 2011:18).

Postoje razna pravila kojih se potrebno pridržavati prilikom izgradnje golf igrališta. Visoke

američke standarde izdaje American Society of Golf Course Architecs, međutim zakoni i

regulativa određeni su prema zemljama u kojima se grade. Tako se u Hrvatskoj prate mjere i

standardi Zakona o prostornom uređenju, Zakon o vodama, Zakon o kemikalijama, Zakon o

zaštiti zraka, Mjere zaštite flore i faune i ostali zakonski okviri.

5.2.2. Smanjenje utjecaja na tlo

Nanošenje i odnošenje tla uz najbolju prilagodbu staza u postojećem reljefu treba biti

ograničeno na najmanju moguću mjeru potrebnu za igru.

U pravilu se vrši u okviru oko 2 metra ispod ili iznad postojeće površine zemljišta. Kod

neizbježnih terasiranja na dijelovima zemljišta koji su prestrmi za igru preko 12 %, potrebno

je oblikovati blage nagibe i izbočenja koja najviše nalikuju prirodnima. Potrebno je

izbjegavati umjetne objekte koji se ne uklapaju u krajolik (Petar; 2010:79).

Kako bi se smanjio štetan utjecaj na tlo potrebno je skladištiti i koristiti na propisan način

građevinski materijal, gorivo, mazivo, boje, otapala i druge kemikalije koje se koriste tijekom

pripreme i gradnje zahvata. Sve građevinske zemljane radove, krčenje niskog raslinja, grmlja,

šiblja i sječenje stabala s kresanjem granja i vađenjem panjeva izvoditi prema pravilima

struke, po etapama u cilju smanjenja mehaničkog trošenja tla (erozije), a ostatak površina

koje ostaju u prirodnoj sukcesiji izuzeti od bilo kakvih građevinskih aktivnosti. Potrebno je

odrediti mjesto unutar granice zahvata i isključivo na tom mjestu privremeno odlagati iskop

tj. zemlju (humus) i kamen. Sav kamen iz iskopa mora se koristiti za oblikovanje površina

golf igrališta, kao građevni materijal, a humusni sloj iskoristiti za potrebe krajobraznog

uređenja unutar lokacije zahvata. Nakon dovršenja izgradnje određene građevine potrebno je

pristupiti krajobraznom uređenju u skladu s projektom krajobraznog uređenja, a radi

sprječavanja odnošenja materijala s površine terena (erozije) i povećanja stabilnosti tla

(Zakon o prostornom uređenju, NN br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 80/13).

50

Također, nužno je dobro organizirati i definirati putove kretanja teške mehanizacije kako ne

bi došlo do dodatnog devastiranja tla u području koje nije predviđeno za izgradnju. Posebnu

pažnju treba posvetiti zaštiti i onemogućavanju pretakanja goriva, zamjene ulja i maziva,

mijenjanje i dolijevanje motornih i hidrauličkih ulja kao i izmjenu akumulatora na

građevinskim strojevima i vozilima na nezaštićenim površinama (Zakon o kemikalijama, NN

br. 18/13).

5.2.3. Smanjenje utjecaja na vodu

Uporabom i korištenjem zaštitnih sredstva kao što su insekticidi, fungicidi i herbicidi dovodi

se do opasnosti zagađenja podzemnih voda. Međutim, drenažni sustav golf igrališta može se

izvesti s vodonepropusnom folijom ili slojem gline jednake nepropusnosti. Za pojedine

elemente golf igrališta ( tee-a, green-a i pješčanih hazarda), dio zaštitnih sredstava i hranjivih

tvari koje ne asimilira biljka mogu se sakupiti sa drenažnim sustavom i odvesti u jezera. Na

taj način će se potencijal procjeđivanja navedenih tvari svesti na minimum. Za područje

fairway-a može se izvesti efikasan površinski sustav odvodnje koji će znatno smanjiti

asimilaciju zaštitnih sredstava i sredstava za prihranu u podzemlje.

Kontrolirano stanje vode u tlu osigurava uspješan rast trava i ostalog vegetacijskog pokrova.

Kvalitetna zemljišna podloga za rast i razvoj trava, cvijeća, grmlja i stablašica treba se

prostirati na većim površinama i s lakšim mogućnostima upravljanja njenim stanjem

(Fakultet strojarstva i brodogradnje; 2009: 113). Osim redovite drenaže na završnim i

početnim poljima i bunkerima koji čine samo 3-5% površine, treba na ostalom dijelu odustati

od drenaže, osim možda s iznimkom područja za igru gdje postoji opasnost od stajaće vode.

Drenaža ekološki visoko vrijednih vlažnih staništa nije dozvoljena.

Radi potpune zaštite tla potrebno je izgraditi i vodonepropusni razdjelni sustav odvodnje za

sanitarne i oborinske otpadne vode s prometnih površina s konačnom dispozicijom u jezera

na golfskim terenima. Neophodno je i izgraditi uređaj za pročišćavanje sanitarnih otpadnih

voda s takvim stupnjem pročišćavanja prema ukupnom kapacitetu i hidrauličkom opterećenju

koji će omogućiti ponovnu uporabu tih voda za navodnjavanje golf igrališta, a u sustavu

oborinske odvodnje s prometnih površina ugraditi separatore ulja i masti s taložnicama.

Kako bi se što manje zagađivala voda, golf tereni moraju imati površinski i drenažni sustav

odvodnje procijedih voda ispod površina tee, green i pješčanih bunkera golf igrališta, te ih

51

odvoditi u umjetna jezera u golfu. Za oborinsku odvodnju s krovova golf građevina nužno je

predvidjeti prikupljanje u zasebne spremnike radi korištenja za navodnjavanje zelenih

površina okućnica, i/ili se ista može zbrinuti upuštanjem u sustav oborinske odvodnje sa

prometnih površina. Umjetna jezera u golfu moraju se izvesti vodonepropusno, sa

kapacitetom akumulacije kojim se osigurava minimalno sedmodnevno zadržavanje vode za

navodnjavanje golf igrališta, uključujući i biološki minimum koji treba održavati u jezerima,

a kojim se sprječava eutrofikacija. Također, neophodno je redovito kontrolirati kakvoću vode

u retencijama (Zakon o vodama, NN br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14).

Treba još dodati da je uporaba sporo djelujućih gnojiva na golf igralištima manje škodljiva za

okolinu nego što je to gnojenje organskim tvarima kao što su tekući gnoj i stajnjak. Njihovo

prirodno razgrađivanje vodi do neravnomjernog ispiranja nitrata u podzemnim vodama, kao i

do kritičnih higijenskih opterećenja jezera, ribnjaka i potoka. Golf igrališta nude nov životni

prostor biljkama i životinjama te smanjuju unošenje tvari u tlo i u podzemne vode.

5.2.4. Smanjenje utjecaja na zrak

Tijekom izvođenja radova, uslijed manipulacije vozilima i uporabe građevinskih strojeva i

mehanizacije, zrak na i u neposrednoj blizini okoliša lokacije izvođenja radova se u

određenoj mjeri onečišćuje česticama prašine te ispušnim plinovima kao produktima

sagorijevanja pogonskog goriva. Takve emisije su ograničene na uže područje zahvata te na

radni dio dana. Takav utjecaj na zrak koji nastaje prašenjem poglavito od radova iskopa i

kretanjem vozila u pravilu je lokalnog i povremenog karaktera i nema štetnog utjecaja na

okoliš (Pende; 2012:17).

U okviru mjera zaštite zraka, potrebno je prilikom izgradnje golf terena s redovito kontrolirati

i održavati radne strojeve i mehanizaciju te izbjegavati izvođenje radova iskopa, utovara i

prijevoza zemljanog materijala izvan lokacije zahvata na konačno zbrinjavanje tijekom jačih

strujanja zraka. U slučaju prijevoza izrazito suhog praškastog zemljanog materijala, koji bi

tijekom prijevoza stvarao prašinu, potrebno je prethodno materijal ovlažiti ili prekrivati, te

prskati teren na području izvođenja građevinskih radova s ciljem sprječavanja pronosa

prašine u okoliš (Zakon o zaštiti zraka, NN br. 130/11).

52

5.2.5. Smanjenje utjecaj na floru i faunu

Ekolozi brinu o održavanju tipičnih životinjskih prostora u kultiviranom krajoliku. Sigurnost

raznim vrstama životinja pruža se oblikovanjem golf igrališta kao i postavljanjem ekoloških

zona gdje životinje ne mogu biti uznemiravane. Iskustva pokazuju da čovjek koji prolazi

zemljištem puno više uznemiruje životinje nego igrači golfa. Golf igrališta ne troše krajolike

nego ih iznova razvijaju i oblikuju, a ako je površina dovoljno velika, između prostora za igru

pruža se puno prostora za sadnju vrsta tipičnih za dati krajolik. U tom kontekstu, za

krajobrazno uređenje važno je koristiti isključivo autohtone biljne vrste. Uklanjanje

postojećih stabala treba provesti u razdoblju prije gniježđenja ptica ili nakon što mladi odlete

iz gnijezda (Mjere zaštite flore i faune).

Koliko god bio raznolik krajolik, golf igrališta mu se u svakom slučaju mogu prilagoditi. Tu

se posebno traži senzibilnost golf arhitekata koji onda pokazuju svoje sposobnosti što boljeg

uklapanja golf terena u okoliš na kojem se planira izgradnja.

Izgradnja golf igrališta mijenja vizualni identitet krajobraza i uvodi nove oblike u postojeće

stanje, što značajno mijenja i uvodi fizičke elemente krajobraza i nove modelacije terena.

Racionalnim gospodarenjem prirodnim i uređenim krajobraznim površinama u čitavom

prostoru obuhvata, moraju se osigurati bolji uvjeti rasta i razvoja vegetacijskih formacija što

će stimulirati bolji prirodni razvoj i sukcesije vegetacijskog pokrova. U tom pogledu,

potrebno je zaštititi vrjednije grupe i solitere stablašica uz objekte i uz prometnice, a na

dohvatu mogućih oštećenja od mehanizacije i rada ljudi, žičanom ogradom.

U zoni građevinske aktivnosti i u blizini gradilišta građevina visokogradnje te koridora

prometne i ostale infrastrukture, radi zaštite značajnijih reljefnih datosti od oštećenja, poput

suhozidova, terasa, lokve i sl. treba obilježiti, ograditi, potom sanirati i dijelom obnoviti te

integrirati u sustav krajobraznog uređenja, a nadzor nad izvedbom krajobraznog uređenja

mora imati ovlašteni krajobrazni arhitekt (Zakon o zaštiti prirode).

U procesu izgradnje, radovi iskopa moraju se organizirati prema rezultatima speleološkog

istraživanja, a radi izbjegavanja oštećivanja eventualno utvrđenih speleoloških objekata.

Miniranje se mora provoditi isključivo kada radove iskopa nije moguće obaviti građevinskim

strojevima i u skladu s rezultatima speleološkog rekognosciranja.

53

Pravilnim održavanjem travnjaka i primjenom redovitih mehaničkih mjera održavanja kao

košnja, aerifikacija, kontrola i uklanjanje filca; primjena sredstava za zaštitu bilja se svodi na

minimum. Pravilan i uspješan sustav održavanja sa što manjom primjenom sredstava za

zaštitu bilja na golf igralištima se uspostavlja sustavom integriranog pristupa tretiranju

štetnika i obuhvaća skup mjera kojima se kontroliraju bolesti i štetnici travnjaka.

Primjena sredstva za zaštitu bilja bazirana su na korištenju u ekološkoj poljoprivredi, što

boljim ekotoksikološkim svojstvima, registrirana su u Republici Hrvatskoj i primjenjiva na

krškim terenima.

5.2.6. Zbrinjavanje otpada

Vrste otpada koje nastaju na lokaciji golf igrališta moraju biti u skladu s važećim propisima.

Taj otpad dijeli se na tehnološki i komunalni otpad. Neopasni komunalni otpad na golf

lokaciji u pravilu nastaje iz hotela, vila, restorana i apartmana, a čine ga ostatci hrane, papir,

plastika, ambalaža i dr. Takav otpad treba sakupljati odvojeno, odnosno razvrstavati po

vrstama, i njegov odvoz obavljati putem nadležne komunalne službe.

Tehnološki otpad koji nastaje na golf lokaciji dijeli se na opasni i neopasni. Neopasni

tehnološki otpad uključuje ulja kao jestiva otpadna i sadržaj mastolova iz kuhinje restorana.

Također, neopasni tehnološki otpad čini i zeleni otpad koji nastaje košnjom trave odnosno

rezidbom odgovarajućih biljnih vrsti na lokaciji namjeravanog zahvata. Ova vrsta otpada

mora se odvojeno sakupljati i kompostirati, a kompost koristiti na golf igralištu.

Opasni tehnološki otpad uključuje ambalažu sredstava za zaštitu bilja, talog iz separatora

masti s prometnica, baterije.

Važno je da se sav otpad prikuplja odvojeno ovisno o vrsti i svojstvima te da se isti

pravovremeno preda ovlaštenoj osobi za obavljanje djelatnosti skupljanja, oporabe i/ili

zbrinjavanja otpada.

54

5.2.7. Izgradnja novih objekata

Izgradnju novih turističkih kapaciteta treba usmjeriti na izgradnju kvalitetnih dopuna

postojeće ponude, odnosno stimulirati izgradnju samo viših i visokih kategorija.

Prioriteti razvoja s gledišta uređenja prostora su (Galaso, et al.; 2009:105):

dati prednost rekonstrukciji postojećih objekata na razini europske potražnje (u svim

tržišnim i turistički poželjnim oblicima, veće sobe, bolja oprema sobe),

dati prednost poboljšanju unutarnje i vanjske infrastrukture i ekološke zaštite,

dati prednost revitalizaciji zapuštenih objekata i čitavih naselja, stavljajući ih u

turističku funkciju, posebice ponude kvalitetne izvansezonske potrošnje,

ukoliko se grade novi objekti, dati prednost gradnji na područjima gdje je potrebna

sanacija terena svake vrste, a ne na atraktivnim lokacijama,

kod izgradnje nautičkih centara ne bi se smjelo dozvoliti veće promjene obalne linije

nasipavanjem i otkopavanjem obale, osim na njenim izrazito degradiranim djelovima,

nautičke centre prvenstveno planirati i graditi uz i unutar gradskog područja i naselja

gradskog karaktera s već izgrađenom lukom,

nužno je odmah u okviru analize turističke izgrađenosti republičkog prostora, započeti

s izradom cjelovite studije i programske osnove nautičkog turizma,

u svrhu oblikovanja kvalitetnije i bogatije turističke ponude treba izraditi program

razvitka i izgradnje golf-igrališta kao poseban segment ponude od posebne važnosti

za Državu.

Svakako je potrebno napraviti detaljnu analizu postojećih objekata i stanja te sagledati

potrebe turističke ponude destinacije na kojoj se smješta golf teren. Ovdje su istaknute brojne

mjere koje se moraju zadovoljiti kako bi se započelo s izgradnjom golf terena.

55

5.3. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA PRILIKOM ODRŽAVANJA I UPRAVLJANJA GOLF TERENIMA

Danas postoji značajan broj kompanija koje upravljaju turističkim i golf resortima.

Menadžment kompanije upravljaju resortima kroz ugovore o upravljanju sklopljene s

investitorima. Ukoliko resortom upravlja investitor, postoji mogućnost da menadžment

kompanije tada pruža usluge podrške i edukacije osoblja.

Glavne aktivnosti u upravljanju golf resortom mogu se podijeliti na (Pende; 2012:26):

Upravljanje smještajnim objektima

Upravljanje golf igralištem

Upravljanje ugostiteljskim sadržajima

Upravljanje ostalim zajedničkim prostorima i objektima

Marketing i prodaja

Upravljanje smještajnim objektima odnosi se na održavanje rezidencijalnih objekata, brigu o

komunalnim uslugama i osobnim željama i potrebama vlasnika i korisnika. Održava se i čisti

unutrašnjost i okoliš te osiguravaju usluge kućepazitelja, kuhara, kućnih pomoćnica i

sobarica. Nadalje, vlasnicima i korisnicima se nude i ostale usluge poput opskrbe

namirnicama, cateringa, praonice rublja, čuvanja djece, održavanje vozila, najam el. vozila i

bicikala, usluge prijevoza i sl.

Upravljanje golf igralištem dijeli se na aktivnosti vezane za pripremu terena za igru koja

obuhvaća svakodnevnu košnju i zalijevanje trave te održavanje vodene i pješčane površine

uz redoviti servis potrebne mehanizacije; te aktivnosti vezane za igru koje se odnose

uglavnom na administraciju i naplatu korištenja igrališta, vježbališta ili opreme. Tu valja

dodati i aktivnosti golf akademije, odnosno učitelja golfa. Posebna pažnja se pridaje golf kući

koja osim ugostiteljskog dijela ima recepciju, svlačionice, trgovinu golf opremom, a često i

wellness sadržaje.

Upravljanje golf resortom na naprijed navedeni način doprinosi postizanju jedinstvenog

standarda upravljanja proizvoda ili usluge što vodi do preduvjeta za stvaranje prepoznatljivog

i povoljnog identiteta, jakog brenda i uspješnog pozicioniranja na tržištu.

56

Kao mjere koje je potrebno provesti sveobuhvatno za održavanje terena ističu se redovito

održavanje i ispitivanje sustava odvodnje sanitarnih i onečišćenih oborinskih voda na

vodonepropusnost. Osim toga, potrebno je sredstva za zaštitu bilja primjenjivati na golf

igralištu u strogo kontroliranim količinama i lokalno. Također, poželjno je koristiti golfska

vozila na električni pogon te dodavati sredstva za neutraliziranje neugodnih mirisa na

bakterijsko-enzimnoj bazi u slučaju pojave neugodnih mirisa na bilo kojem dijelu sustava

odvodnje i/ili uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda. Važno je da se otpad iz

mehaničke obrade i otpadni mulj uvijek skladišti u zatvorenim spremnicima unutar objekta

uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda i da se otpadni mulj u roku od najviše 3

dana odveze s lokacije uređaja za pročišćavanje na daljnje zbrinjavanje (Ecoina; 2012:319).

Prilikom održavanja golf terena nužno je provoditi sanaciju i po potrebi ukloniti staro ili

oboljelo drveće na površinama pod autohtonim zelenilom, i u rekreacijskom parku. Na

kultiviranim dijelovima zahvata za javnu rasvjetu potrebno je koristiti zasjenjene svjetiljke u

svrhu zaštite flore i faune od utjecaja svjetlosnog onečišćenja. U slučaju prestanka rada i

korištenja golf terena, površine golf igrališta se u tom slučaju mogu prenamijeniti u parkovno

– rekreacijsku namjenu, no i u tom slučaju mora ostati u funkciji uređaj za pročišćavanje

sanitarnih otpadnih voda koji je potrebno održavati.

Svakako je potrebno provoditi implementaciju navedenih mjera kako bi se mogao ispravno

koristiti prostor golf terena. Golf tereni predstavljaju budućnost razvoja turizma stoga je

svakako potrebno eliminirati sve njegove negativnosti, a izgradnju golf terena smjestiti u

prirodni okoliš na način da ima što manji utjecaj na prirodu i da predstavlja održiv suživot

biljnog i životinjskog svijeta sa čovjekom.

57

6. ZAKLJUČAK

Golf predstavlja danas jedan od vodećih simbola zaštite okoliša, očuvanja prirode i povratka

zdravom životu. Važnost se pridaje tomu da je riječ o igri koja se igra u prirodi. Golf kao

športska aktivnost danas je nezaobilazan element dopune turističke ponude. Igra se na

golfskim igralištima različite namjene i veličine, od rekreacijskih terena malene površine do

natjecateljskih igrališta velikih površina. Sva igrališta sadrže prijeko potrebnu prateću

gradnju u funkciji igre i održavanja igrališta.

Globalni turistički trendovi pokazuju da zemlje koje u svojoj turističkoj ponudi nemaju terene

za golf ne mogu ozbiljnije konkurirati na svjetskom turističkom tržištu u segmentu potrošača

visoke kupovne moći. Golf ponuda znatno više pridonosi atraktivnosti i boljoj popunjenosti

postojećih smještajnih kapaciteta te većoj konkurentnosti turističkog sektora za investicije, u

odnosu na drugu sportsko-rekreacijsku ponudu i sadržaje. Razvoj golf turizma pokazuje

progresiju u broju golfera i terena koja je prisutna na svim kontinentima.

Danas oko 150 milijuna ljudi putuje u one destinacije koje raspolažu kvalitetnim golf

terenima, što predstavlja oko 1/4 ukupnih inozemnih turističkih putovanja u svijetu. Da je

golf vrlo popularan sport u svijetu pokazuju i podaci o broju registriranih igrača, veličina i

struktura svjetskog golf tržišta. Izgradnje golf igrališta planiraju se na područjima koja su

lako dostupna, klimatski povoljna, dobro infrastrukturno opremljena te u blizini većih

turističkih i/ili urbanih aglomeracija, a posebna pažnja posvećuje se ekološkoj održivosti.

Jedno od najvažnijih resursa za izgradnju i održavanje golf terena je svakako voda. Golf

igrališta ne mogu opstati bez vode. Golf kao nova prostorna aktivnost koja zahvaća velike

površine, koristi puno vode te primjenjuje agrotehničke mjere s prihranjivanjem i zaštitom

bilja, uvrštena je u onu kategoriju objekata za koju je potrebno izraditi ocjenu utjecaja na

okoliš.

Jedan od najvažnijih problema prilikom gradnje golf igrališta je upravo izbor pogodne

lokacije. Lokacija mora biti smještena u najrazvijenijem turističkom području, geografski i

prometno dobro povezanim s turističkim tržištem. Osim toga, poseban značaj imaju

klimatska obilježja za izgradnju i održavanje prirodnih uvjeta golfa.

58

Kako bi se ustanovio cjelokupan opseg mogućih posljedica određenog zahvata na okoliš

potrebno je u početnoj fazi procjene utjecaja predmetnog zahvata na okoliš odrediti sustave

prirodnih i prostornih vrijednosti na lokaciji zahvata i hijerarhiju utjecaja samog zahvata na

njih. Zato je posebno potrebno obratiti pažnju na ekološku podobnost lokacije prije samog

procesa realizacije projekta. Potrebno je koristiti terene koji bi takvom izgradnjom oplemenili

postojeći prostor.

Kao negativnosti koje se pripisuju golfu često se navode: elitizam, degradacija krajolika zbog

velikih zemljanih radova, velika potrošnja i onečišćenja voda, zauzimanje vrijednih

poljodjelskih i šumskih površina, a time i nepovoljni utjecaj na staništa biljnih i životinjskih

vrsta, umanjenje prostorne povezanosti i otežana dostupnost pristupa poljodjelskim

površinama i obalama, kao i pretjerana i neprimjerena izgradnja.

U cilju smanjenja utjecaja na okoliš na najmanju moguću mjeru primjenjuju se razne tehničke

mjere zaštite, organizacijske mjere, zakonski propisi, standardi i normativi kod definiranja

koncepcijskih rješenja, projektiranja, kod izvedbe radova, korištenja zahvata, održavanja i

kontrole.

Na kraju samog istraživanja može se reći da turistička putovanja motivirana igranjem golfa

zauzimaju veliki dio emitivnih turističkih tržišta i u stalnom su porastu. Stoga je koncept

razvoja golf destinacije i golf projekata potrebno uključiti u turističku ponudu Hrvatske koja

svojim ljepotama može pružiti idealan sklad između golfa i uživanja u prirodi, pod uvjetom

da se prilikom planiranja, izgradnje i održavanja golf resorta uvažavaju najviši standardi

zaštite okoliša.

59

LITERATURA

1) KNJIGE:

1. Bartoluci, M., 2007, Turizam i sport – razvojni aspekti, Školska knjiga, Zagreb

2. Bartoluci, M., Čavlek, N., 2000, Ekonomska osnova razvoja golfa u hrvatskom

turizmu: perspektive i zablude, Acta Turistica Vol. 12, No. 2 pp. 105-138, Zagreb

3. Blažević, B., 2007, Turizam u gospodarskom sustavu, Ekonomski pregled, 58 (5-6)

387-390

4. Črnjar, M., 2002, Ekonomika i politika zaštite okoliša, Ekonomski fakultet Sveučilišta

u Rijeci, Rijeka

5. Ecoina, 2012, Studija o utjecaju na okoliš izgradnje športsko-rekreacijskog centra s

golf igralištem Srđ – knjiga 1, Zagreb

6. Grupa autora, 1996, Golf management handbuch, Paff Marketing GmbH, Sinn-

Edingen, BRD (GMH)

7. Galaso, I. et al. 2009, Studija utjecaja na okoliš izgradnje golf igrališta Fratarska

šuma, Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb, Zagreb

8. Institut građevinarstva Hrvatske d.d., Institut za prostorno planiranje i zaštitu okoliša,

2008, Studija o utjecaju na okoliš Golf igrališta «Brkač», Općina Motovun

9. Jugović, A., Gržinić, J., Lončar, S., 2009, Macroeconomic legitimacy of investment in

the development of golf tourism in Istria, Zagreb

10. Juraković, L., Jeremić, Z., Tomčić, Z., 2008, Golf turizam u Istri: SWOT analiza,

44.hrvatski i 4 međunarodni simpozij agronoma, Poreč

11. Juras, Z., Sošić, K., Sošić, L., Puorro, A., Paliaga, M., 2007, Golf i okoliš: Stanje i

razvojne mogućnosti

12. Papafava, M., 2000, Primjena ekonomskih instrumenata u zaštiti okoliša u republici

Hrvatskoj, Zagreb

13. Pende, H., 2012, Utjecaj projekta golf park Dubrovnik na turizam i gospodarstvo

Dubrovnika, Zagreb

14. Petar, S., 2010, Razvoj turizma izgradnjom golf igrališta, Acta Turistica Nova, vol.4,

No.1, pp. 1-120, Zagreb

60

15. Radić-Lakoš, T., Goleš, D., Šišak, A., 2010, Analiza utjecaja izgradnje golf igrališta

na povećanje stupnja iskoristivosti turističkih kapaciteta Šibensko-kninske

županije te povećanja kvalitete turističke destinacije, Zagreb

16. Vlašić, I., Feketija M., 2008, Važnost zaštite okoliša u Hrvatskoj u procesu

pristupanja Europskoj uniji

2) PUBLIKACIJE, ČLANCI:

17. BAKA, 2011, February, Golf tourism sector report, West Mediterranean Development

Agency,

18. Barton, J., 2008, How green its golf

19. IAGTO Yearbook, 2013, The Annual Publication of the Global Golf Tourism

Industry

20. Mjere zaštite flore i faune, Narodne novine', br. 70/05, 139/08 i 57/11

21. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, 2010, Kriteriji i

smjernice za planiranje golfskih igrališta, Zagreb

22. Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja na okoliš, 2002

23. Sošić, L., 2012, Golf u savezu s okolišem za razvoj turizma, Rovinj

24. Strategija razvoja turizma RH do 2020., 2013, Zagreb

25. Zakon o prostornom uređenju, Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12

26. Zakon o kemikalijama, Narodne novine, br. 150/05, 63/07, 53/08, 49/11

27. Zakon o vodama, Narodne novine, br. 153/09 i 130/11

28. Zakon o zaštiti zraka, Narodne novine, br. 130/11

29. Zakon o zaštiti prirode, Narodne novine, br. 70/05, 139/08 i 57/11

30. Zakon o otpadu, Narodne novine, br. 178/04, 111/06, 60/08, 87/09

3) INTERNET STRANICE:

31. http://grad-knin.net/blog/hrvatska/utjecaj-golf-igralista-na-okolis (22.10.2013.)

32. http://matrixworldhr.wordpress.com/2013/02/08/utjecaj-golf-terena-na-ljude-i-okolis/

33. http://www.ega-golf.ch/070000/070400.asp (28.10.2013.)

34. http://www.asgca.org/site-selection (27.10.2013.)

35. http://www.sigurantip.com/artikal-sportovi-golf-56.html

61

36. http://www.usga.org/course_care/articles/environment/general/environmental-

principles-for-golf-courses-in-the-united-states/ (28.10.2013.)

37. http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=1089190

38. http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/golfom-protiv-mreznice/print:true

39. http://www.zelena-istra.hr/?q=hr/node/337

40. http://www.golfparkdubrovnik.hr/hr/download

62

POPIS TABLICA str

Tablica 1. Golf igrališta u europskim zemljama 2008./2012. ................................................... 8

Tablica 2. Veličina i struktura svjetskog golf tržišta 2008.god. ............................................. 10

Tablica 3. Prikaz ekonomskih aktivnosti na koje utječe razvoj golf turizam ......................... 16

Tablica 4. Prikaz osnovnih i dodatnih sadržaja golf terena .................................................... 22

Tablica 5. Čimbenici planiranja golf igrališta ......................................................................... 28

Tablica 6. Golf tereni - sjeverni Jadran ................................................................................... 31

Tablica 7. Golf tereni - južni Jadran ....................................................................................... 33

Tablica 8. Golf tereni - kontinentalna Hrvatska ...................................................................... 34

Tablica 9. SWOT analiza izgradnje golf terena ...................................................................... 47

63