Mašine Za Proizvodnju i Ugrađivanje Asfaltne Mase

7/23/2019 Maine Za Proizvodnju i Ugraivanje Asfaltne Mase

1/15

MAINE ZA SPRAVLJANJE I UGRAIVANJE

ASFALTNE MASE


2/15

Graevinski fakultet

UVOD

Savremene saobraajnice su nezamislive bez kolovoznih konstrukcija koje imaju, porednosivih slojeva, kolovozni zastor od asfalt-betona. Izrada savremenih asfaltnih kolovoznihkonstrukcija se uglavnom vri pomou maina u koje spadaju:

maine za spravljanje asfaltnih masa; maine za transport; maine za ugraivanje asfaltne mjeavine.

Spravljanje asfaltne mjeavine za potrebe kolovoznih konstrukcija moe da se vri pohladnom i toplom postupku u specijalnim postrojenjima tzv. asfaltnim bazama. Kod hladnogpostupka mijea se bitumenska emulzija sa hladnim komponentama kamene sitnei, dok se kodtoplog mijea zagrijani bitumen i zagrijana kamena sitne. U zavisnosti kojim se postupkomproizvodi asfaltna mjeavina razlikuju se i maine za spravljanje asfaltnih mjeavina po toplom ihladnom postupku.

Spravljanje asfaltnih mjeavina po hladnom postupku je relativno nova tehnologija kojaizaziva veliko interesovanje, ali se jo uvijek rijetko koristi zbog mnogih problema koji sejavljaju. Meutim, velika efikasnost, ekonominost i racionalnost procesa uslovili su veliki brojistraivanja kojim e se sigurno rijeiti sve potekoe u ovom postupku. Utede se javljaju prijesvega u toplotnoj energiji i vremenu spravljanja asfaltnih mjeavina. Takoe ogromna prednostovog postupka je neovisnost od klimatskih i vremenskih uslova prilikom ugraivanja. Asfaltnamasa spravljenja po toplom postupku ne smije se ugraivati po hladnom i kinom vremenu. Uposebnim sluajevima ove asfaltne baze se mogu i primjenuti kao fabrike betona. Uinci se nerazlikuju previe od asfaltnih baza koje rade po toplom postupku.

POSTROJENJA ZA SPRAVLJANJE ASFALTNIH MJEAVINA

Kao to je vereeno, ove maine se razlikuju prema postupka izrade asfaltne mase, i takoeprema pokretljivosti, te postoje:

Samohodne mjealice za spravljanje asfaltnih mjeavina (Upr200 t/h).

Kod nas najveu primjenu imaju maine za spravljanje asfaltne mjeavine po toplom

postupku i to u vidu stacionarnih postrojenja.Sva ova postrojenja bilo da su pokretna ili nepokretna u bilo kojem smislu, uglavnom se

sastoje od vie proizvodno-tehnolokih podcjelina, i to su:

1. sklop vie bunkera u obliku otvorenih silosa za skladitenje agregata spreddozatorima za "protono" preddoziranje pojedinih vrsta (po veliini) zrna kamenesitnei-frakcija, ukljuivo transportne trake od bunkera pa nadalje;


3/15

Graevinski fakultet

2. blago zakoeni rotirajuibubanj za suenje (zagrijavanje i otpraivanje) agregata ako sekoristi nafta kao gorivo tada se u okviru ove podcjelina nalazi se jedna ili vie cisterni zagorivo s opremom za dovod goriva do plamenika bubnja;

3. sklop opreme filtera (separatora) za izdvajanje punila iz praine dobiveneotpraivanjem agregata u bubnju za suenje, zajedno s opremom za otpraivanje tj.

izvla

enje i transport praine do i kroz ciklone i filtere koju sa

injavaju posebnicjevovodi i tzv. exhaustor (ventilator) koji usisava prainu iz bubnja kroz filtere; uokviru ove tehnoloke podcjelina nalazi se jedan ili vie zatvorenih uspravnih silosa zauskladitenje otpraivanjem dobijenog i izvana dopremljenog punila zajedno s opremomza transport punila do mijeanja;

4. sklop opreme za ("vrue") sijanje zagrijanog agregata i mijeanje svih sastavnicaasfaltne mase koji je smjeten u okviru cjelovite vieetane konstrukcije a obuhvaaslijedee dijelove -

5. uspravni elevatorza transport agregata od bubnja za suenje do sijanja,6. vietano (koso vibracijsko ili horizontalno rezonantno) sito za sijanje vrueg agregata

ukljuivo manje silose prosijanih frakcija ispod sita a iznad mijealice zajedno s

vagama za ponovno mjerenje agregata i punila prije mijeanja;7. ciklika mjealica vruih sastavnica asfaltne mase (prisilna mijealicama s dvije(vodoravne) osovine lopatica suprotna okretanja unutar nepokretnog bubnja) zajedno sprotonim mjeraima veziva i s prskalicama veziva unutar bubnja mijealice,

8. sklop opreme skladita gotove asfaltbetonske mjeavine s skip-ureajem (kosasanduasta prenosilica) za transport vrue mjeavine od ispod mijealice pa do zatvorenih(u smislu vanjskih toplotnih utjecaja izoliranih) bunkera (silosa) smjetenih takoer uokviru cjelovite etane konstrukcije ispod koje mogu doi kamioni za preuzimanje idaljnji transport asfaltne mase do mjesta ugradnje,

9. skladita odnosno spremnici(rezervoari, kotlovi) bitumena i asfaltaukljuivo opremuza zagrijavanje odnosno topljenje vaziva kao i opremu (crpke, cjevovodi) za dovodveziva do mijealica,

10.

sustav opreme elektro-pogona i instalacija postrojenja ukljuivo tzv. komandnu kuicus opremom i ureajima za upravljanje radom postrojenja.

Slika br. 1: ematski prikaz asfaltne baze


4/15

Graevinski fakultet

Proces proizvodnje poinje od preddoziranja gdje je za svaku mineralnu komponentupredvien po jedan preddozator koji kontinualno odmjerava uee pojedinih frakcija kamenesitnei. Ovako doziranu kamenu sitne transportne trake usmjeravaju u bubanj za zagrijavanje isuenje.

U bubnju se vri suenje i zagrijavanje na temperaturu potrebnu za obavijanje vezivom.

Bubanj za suenje radi na principu gravitacionog mijeanja i prolaza mineralne smjese krozplamen nastao izgaranjem plina. Zagrijana mineralna smjesa, koja izlazi iz bubnja dijeli se nadvije, tri ili vie frakcija vruim sijanjem preko sita. Sve otvore na postrojenju treba prilagoditiveliini zrna. U bubanj za suenje treba doticati toliko materijala koliko sita na asfaltnompostrojenju mogu prosijati i razdijeliti. Preko vibracijskih sita mineralne frakcije razlau se naonoliko komponenti koliko je potrebno za pojedinu vrstu asfaltne mase. Sve frakcije se vauposebno, a zatim posebno kameno brano, te tako dobivena ukupna teina ide u mijealicu.

Postrojenje za doziranje bitumena dozira teinski koliko ulazi u ukupnu asfaltnu mijeavinu(%). Prilikom ovog doziranja treba stalno nadzirati istou, jer nakupljena i nataloena prainamogu nepravilno uticati na vage. Takoe posebnu panju treba posvetiti temperaturi bitumenakoja ovisi o tipu bitumena, tj. o viskozitetu pri kojem je obavijanje optimalno. Prekoraenje

temperature moe dovesti do pregorijevanja asfaltne mase,

ime se oteava ugra

ivanje.Doziranje i mijeanje temelji se na tano izvaganoj koliini sastavnih komponenti za ukupnukoliinu jedne mijealice. Temperatura kamenog agregata smije varirati najvie +10C odpropisane prije ulaska u mijealicu. Vezivo se zagrijava na temperature koje omoguavajudovoljnu fluidnost veziva za obavijanje mineralnog zrna. Vrijeme trajanja mijeanja vrlo jevano i izravno utie na kvalitet proizvedene asfaltne mase.

Nakon izrade mjeavine ona se skladiti u grijanim i izoliranim silosima koji su separiraniprema recepturi dobivenog asfalta. Odatle se otpremaju na ugraivanje u kolovoznu konstrukcijusa kiperima. Dozatori za asfalt u kipere grijani su kako bi se odrala fluidnost materijala.Vrijeme koliko asflatna masa moe stajati u silosu ovisi o vanjskoj temperaturi, ali je ono dostakratko i masu je potrebno to prije otpremiti na mjesto ugraivanja.

Vano je napomenuti da se dimni plinovi iz bubnja za suenje ventilatorom odvode u sustavza otpraivanje pri emu se izdvajaju fine estice. Proieni gasovi se odvode u dimnjak iisputaju na visini od 12 m.

Slika br. 2: ema proizvodnje: predoziranje-transport agregata-suenje-otpraivanje-doziranje kamenog brana i bitumena-obavijanjemineralnih komponenata bitumenom-utovargotove mase.


5/15

Graevinski fakultet

Slika br. 3: Elevator za doziranje agregata, filerai bitumena, obavijanje mineralnih komponenata

bitumenom, utovar gotove mase.

VRSTE MAINA ZA SPRAVLJANJE ASFALTNIH MJEAVINAU novije vrijeme dosta su zastupljene i samohodne mjealice, naroito za radove na

dijelovima konstrukcija kao to su pjeake staze na mostovima ili krpljenje rupa na kraimdionicama saobraajnice. Sastavljeni su principijalno od istih dijelova kao i ostala postrojenja, stim da imaju znatno manje zapremine silosa to znai i manje praktine uinke. Uinaksamohodnih mjealica se kree od 30-50 kN/h (odnosno samo 3-5 t/h).

Slika br. 4: Samohodna mjealica

Kada su potrebni vei uinci, odnosno kad se radi o opravkama veeg obima ili pri izradinovih kolovoznih konstrukcija, tada samohodne mjealice ne dolaze u obzir, nego se koristemobilna ili stacionarna postrojenja za proizvodnju asfaltnih mjeavina-asfaltne baze.

Asfaltne baze se jo dijele prema nainu rada, i mogu biti sa:

ciklinim nainom rada i kontinualnim nainom rada.


6/15

Graevinski fakultet

Uobiajene ("standardne", uvjetno reeno, klasine)asfaltne baze su saciklinim nainommijeanja, rade tako da se njihove mjealice pune, zatim mijeaju i prazne u jednakimvremenskim razmacima odreenog obima sastavnica asfaltne mase skladno obimu bubnjamjealice. Dakle, sama operacija spravljanja asfaltne mjeavine je u ciklusima jer se koristiciklina mjealica. Meutim, valja istai da ostali dio asfaltnog postrojenja, osim same

mjealice i transportnog sustava za potrebe uskladitenja vru

e asfalt-betonske mjeavine, unaelu radi kontinuirano sve do silosa za agregat ispred same cikline mjealice.

Slika br. 5: Asfaltna baza sa ciklinim nainom rada

Najee ove baze proizvode asfaltnu mjeavinu po toplom postupku. Uinci ovih postrojenjasu ogromni i iznose preko 40 t/h, pa do 400 t/h. Stacioniraju se uglavnom u blizini kamenoloma

i postrojenja za drobljenje, radi smanjenja trokova transporta kamene sitnei. Proizvoai ovihpostrojenja u katalozima pored osnovnih dijelova nude i specijalne dodatke kojima se moeiskoristiti veupotrebljeni materijal tj. kolovozna konstrukcija, kao reciklirani ime se pridonosismanjenje trokova i tetnog uticaja na okolinu.

Praktini uinak se rauna po formuli:

1000 gdje je: Vg geometrijska zapremina bubnja ciklinih mjealica (lit)

kp koeficijent punjenja bubnja ciklinih mjealica

n broj ciklusa koje naine cikline mjealice u toku jednog sata rada:

3600 . ; . Tcbm trajanje ciklusa rada mjealica koje se sastoji od vremena, respektivno, utovara

kamenog materijala, spravljanja asfaltne mase (mjeanja), i istovara gotoveasfaltne mjeavine


7/15

Graevinski fakultet

kv koeficijent iskoritenja radnog vremenaabm zapreminska teina asfaltne mase u spravljenom stanju (kN/m

3).

Slika br. 6: Savremene asfaltne baze za spravljanje asfaltnih masa po toplom postupku,ciklini tip

Postrojenja za spravljanje asfaltnih mjeavina po toplom postupku sa kontinualnimmjealicama imaju neke predonosti u odnosu na baze sa ciklinim mjealicama koje suuglavnom ekonomske prirode, a odnose se na utede u energiji i vremenu spravljanjamjeavnice. Eliminisani su odreeni procesi vezani za podizanje, prosijavanje i zagrijavanjekamenog materijala. Skraenje tih tokova proizvodnje rezultiralo je u znaajnom skraenjutrajanja vremena spravaljanja asflatne mase. Uinak ovih baza sa kontinualnim mjealicama jevei od uinka baza sa ciklinim mjealicama i ide od 100 t/h do 500 t/h.

Praktini uinak se rauna po formuli:

3 6 0 0 gdje je: Fp povrina poprenog presjeka mjeavine komponenata koja protie kroz bubanj

kontinualnih mjealica (m2)Vp brzina protoka mjeavine kroz kontinualni bubanj u toku spravljanja mjeavine

(m/s)kpr koeficijent neravnomjernosti punjenja, odnosno protoka mjeavinekv koeficijent iskoritenja radnog vremena.


8/15

Graevinski fakultet

Slika br. 7:Savremena asfaltna baza za spravljanje asfaltnih masa po toplom postupku,kontinualni tip

Mobilna postrojenja za spravljanje asfaltnih masa po toplom postupku uglavnom rade sarecikliranim materijalom, na licu mjesta. Ove maine su relativno mlade i rezultat su potrebeskraenja vremena izgradnje i upotrebe otpadnih kolovoznih zastora. Poznati su jo pod imenomremikseri i predstavljaju kombinaciju svih maina potrebnih za spravljanje i ugraivanje asfaltnemase. Oni vre raskopavanje stare kolovozne konstrukcije i skupljanje tog materijala, zatim se tajmaterijal razastire u cilju obogaivanja recikliranog materijala. Specijalnim dijelovima mainekoji su slini utovarivaima zahvataju taj materijal i on se dalje obrauje u gotovu asfaltnumjeavinu. Odmah nakon spravljanja mjeavine ona se ugrauje pomou maine za ugraivanjeasfalta-finiera koji ide odmah iza postrojenja. Zavisno od toga da li se zagrijava ili ne zagrijavakameni materijal i bitumen, ove maine mogu spravljati asfalt po hladnom i toplom postupku. Sobzirom na njihovu veliinu imaju veoma znaajan praktini uinak koji se kree od 80-120 t/h.

Slika br. 8: Remikseri-hladni postupak


9/15

Graevinski fakultet

Slika br. 9: Remikseri-topli postupak

Polu-pokretna postrojenja za spravljanje asfaltnih mjeavina rade na istom principu kao istacionarna postrojenja, s tim da im je praktini uinak neto manji i iznosi Upr=120-200 t/h.Koriste se samo kad su ekonomski isplativa, u sluaju radova velikog obima na znaajnojudaljenosti od stacionarne asfaltne baze.

Slika br. 10: Polu-pokretna asfaltna baza

Asfaltne baze, pogotovo zastarjeli modeli, su veliki zagaivai, gdje prilikom proizvodnjeasfaltne mjeavine dolazi do emisije razliitih gasova (oksid sumpora, oksid azota, oksidiugljenika itd.) koji, naroito na samom mjestu asfaltne baze, izazivaju obiljna zagaenjavazduha. Najvee zagaenje nastaje pri procesima suenja i zagrijavanja mineralnih agregata, i touslijed tehniko-tehnoloke zastarjelosti. Upravo iz tih razloga moderne asfaltne baze pored


10/15

Graevinski fakultet

osnovnih dijelova imaju jo i brojne filtere i separatore ija je uloga da prihvate tetne estice,koje redovno prekoraavaju dozvoljene vrijednosti, i smanje tetni uticaj po okolinu.

MAINE ZA TRANSPORT SPRAVLJENE ASFALTNE MJEAVINE

Za transport spravljene asfaltne mjeavine bilo po toplom ili hladnom postupku, najee sekoriste kiperi sa metalnim koem. Oni se prekrivaju ceradama zbog zatite mase od prevelikoghlaenja u toku transporta. Broj kipera kojima se vri transport treba da je usklaen sakapacitetom asfaltne baze ali i sa mainama koje vre ugraivanje mase-finierima. Koevikipera se premazivaju tankim slojem premaza, da se sprijei ljepljenje asfaltne mase za zidove idno koa. Vrsta premaza zavisi od vrste asfaltne mase koja se transportuje. Zapremine koeva sedosta razlikuju i zavisno od oblika i veliine idu od 7 do 200 m3. Za transport asfaltne masekoriste se kiperi sa mobilnim koevima koji se hidrauliki mogu podizati. Od zapremine koa ezavisiti i praktini uinak kipera, koji se izraava:

;

gdje je: V zapremina koa (m3)Tc vrijeme trajanja ciklusa, koje se sastoji od,respektivno: vrijeme utovara, vremena

dopremanja mase, vremena istovara (1-2 min), vremena povratka, i manevra(procjenjuje se i usvaja 1-2 min)

kn koeficijent kojim se obuhvataju uticaji iskoritenja nosivosti, odnosno punjenja isigurnosti prevoza tereta

kv koeficijent iskoritenja radnog vremena

Slika br. 11: Kiperi


11/15

Graevinski fakultet

MAINE ZA UGRAIVANJE ASFALTNE MJEAVINE

Za razastiranje, planiranje i primarno sabijanje u slojeve kolovozne konstrukcije od 1 do 30cm i irine 2.5 do 12.5 m, najiru primjenu imaju maine poznate pod nazivom finieri. Najvanisastavni dijelovi finiera su: asija specijalne samohodne nosive maine, ko za prijem asfaltne

mjeavine, dva poduna i dva poprena raspodjeljivaa, ureaj za grijanje, te pogonski iupravljaki djelovi. Mogu biti na gusjenicama ili pneumaticima, pa se i prema tome razlikujufinieri-tokai i finieri-gusjeniari. Koevi finiera imaju ulogu da prihvate gotovu asfaltnumjeavinu, i njihova zapremina ide od 6 do 10 m3. Sa prednje strane oni su otvoreni, toomoguava neometan istovar mjeavine iz kipera u ko. Iz koeva mjeavina se prekoraspodjeljivaa ugrauje u zahtjevane debljine kolovoza. Raspodjeljivai su takve irine koja imomoguuje da vre ugraivanje irine traka od 1.4 do 12.5 m. Popreno i poduno regulisanjenagiba kolovozne konstrukcije vri se automatski preko kompjuterskih programa ili laserskihureaja. Praktini uinak finiera ne zavisi od toga da li se radi o tokaima ili gusjeniarima ikrae se od 27 do 800 t/h. Spadaju u grupu maina sa kontinualnim dejstvom i praktini uinakse rauna po formuli:

6 0 gdje je: Vr radna brzina kretanja maine u fazi ugraivanja (m/min)

Bp irina kolovozne trake (m)hsl visina sloja kolovozne konstrukcije (m)abm zapreminska teina asfaltne mase u spravljenom stanju (kN/m

3).

Slika br. 12: Sastavni dijelovi finiera


12/15

Graevinski fakultet

Slika br. 13: Finier u toku rada

MAINE ZA UKLANJANJE STARIH KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA

Za raskopavanje i uklanjanje starih i oteenih kolovoznih konstrukcija od betonskog iasfaltnog materijala prije se koristio skup maina koji su obuhvatali ripere, hidraulike bagere samakazama i ekiem, buldozere, utovarivae i kipere. U dananje vrijeme ova grupa maina jezamjenjena jednom mainom koja istovremeno vri raskopavanje, utovar, i po potrebirazastiranje. To su tzv. glaalice ili glodalice. One se sastoje od: asije specijalne samohodnenosive transportne maine, radnog organa u vidu cilindra sa zubima, dozerskog noa,deponijskog transportera, ureaja za kvaenje na mjestu iskopa, te pogonskih ureaja i kabine.

Slika br. 14: Nain rada cilindra sa zubima

Glaalice su najee na gusjenicama, a rijee na pneumaticima. Cilindar sa zubima nalazi seispod asije i moe se pomjerati u vertikalnoj ravni, zavisno od visine sloja koji se uklanja.Gustina zuba je 25 do 30 kom/m2. Veliina zuba je takva da omoguava raskopavanje sloja udebljini od 0.01 do 0.20 m. Cilindar se kvasi pomou ureaja za kvaenje ime se obezbjeujehlaenje cilindra i sprijeavanje pojave praine usljed iskopa. Iza cilindra nalazi se no koji jeslian dozerskom nou, kojim se vri zahvatanje iskopanog materijala. Sa njih materijal ide nadeponijske transportere i dalje na maine za transport npr. kipere. Deponijski transporteri su pod


13/15

Graevinski fakultet

uglom od 13 do 15 i snadbjeveni su gumenom trakom irine do 0.8 m. Praktini uinakglaalica se kree od 150 do 700 t/h. Izraava se izrazom:

6 0

gdje je: Bv irina sloja kopanja tj. irina cilindra (m)hk visina sloja koji se kopa, odgovara visini ranije ugraenih slojeva (m)Ld prosjena duina dionice sa koje se uklanja oteeni sloj (m)kd koficijent ujednaenosti kopanjakra koficijent rastresitostikv koficijent iskoritenja radnog vremenatcg trajanje ciklusa rada glaalice, koje obuhvata vrijeme potrebno za: kopanje, utovar,

povratak glaalice na poetni poloaj, manevar.

Slika br. 15: Glaalice u toku rada

MAINE ZA SABIJANJE UGRAENE ASFALTNE MASE

Primarno sabijanje ugraene asfaltne mase vre finieri, ali traenu kompaktnost oni ne mogupostii, zato je potrebno izvesti definitivno-sekundarno sabijanje asfaltne mase ime ona dolazi upotrebnu projektovanu visinu. To se vri odgovarajuim vibracionim glatkim i pneumovaljcima.Mogu se koristiti i valjci za zemljane radove, meutim mnogo je povoljnije da su valjciopremljeni malim rezervoarima za vodu i diznama za kvaenje gazita vibracionih glatkihvaljaka i glatkih pneumovaljaka. Glatki valjci mogu biti statiki i dinamiki (vibracioni). Statikivaljci vre sabijanje po principu odozgo nadole sa svojom teinom. Mogu biti samohodni ili

prikolini. Teina im je dosta velika i ide od 42-250 kN, zavisno od toga da li su vueni ilisamohodni. Brzine kretanja su im vrlo male, idu od 1-10 km/h. Praktini uinci zavise odveliine valjaka, a kreu se u granicama od 50-500 m3/h.


14/15

Graevinski fakultet

Slika br. 16: Glatki statiki valjak

Vibracioni glatki valjci imaju najveu primjenu za zbijanje materijala. Mogu biti vueni isamohodni,a najee su u kombinaciji sa pneumovaljcima. Radni organ im je isti kao kod

glatkih valjaka, samo to je povezan sa motorom sa vibracionim ureajem ime se proizvodevibracije i vri kompaktiranje. Teina im je dosta manja, kree se od 30-140 kN, dok je brzinavea i ide od 1-20 km/h. Praktini uinak zavisi od velikog broja varijabli, dimenzije, energijesabijanja, broja sabijanja, uslova rada, a kree se od 50-500 m3/h.

Slika br. 17: Glatki vibracioni valjak

Valjci na pneumaticima rade kao statiki i imaju jako iroku primjenu, od zemljanogmaterijala preko asfaltnih mjeavina i jezgra zemljanih brana. Mogu biti prikolini i samohodni.Kod samohodnih obino postoji vie redova pneumatika. Sa gornje strane imaju zatvoren sandukrazliite zapremine u koji se stavlja odreeni balansni materijal (pjesak, ljunak, betonski blokoviitd.) koji doprinose poveanju ukupne teine pneumovaljaka. Konstruktivna teina samohodnihpneumovaljaka kree se ak do 850 kN. Brzina kretanja im je od 1-20 km/h. Praktini uinakzavisi od dimenzija pneumovaljka i kree se od 50-500 m3/h.


15/15

Graevinski fakultet

Slika br. 18: Pneumatski valjak

Posljednjih godina javljaju se jo i kombinovani valjci koji su kombinacija glatkih valjaka i

pneumovaljaka. Kod njih su obino pneumatici pogonski, a sabijanje se vri sa glatkim valjkom.

Najee rade kao vibracioni i imaju dosta manji praktini uinak od ostalih tipova i on se kreeod 30-150 m

3/h.

Slika br. 19: Kombinovani valjak

Svi valjci rade kao maine sa kontinualnim dejstvom i praktini uinak se rauna po obrascu:

gdje je: v brzina kretanja valjka (km/h)

b irina sloja koji se sabija, tj. irina valjka (m)

b irina preklapanja, obino 2*0.10 (m)

hsl visina sloja koji se sabija, obino 65% od visine nasutog sloja (m)

kv koficijent iskoritenja radnog vremena

Documents

Mašine Za Proizvodnju i Ugrađivanje Asfaltne Mase